Pogled u svijet

Uzdrmani brakovi

Mnoge žene na području Kobea (Japan), ozlojeđene su zbog ponašanja svojih muževa za vrijeme potresa koji je početkom 1995. uništio taj kraj i nakon njega. “Pukotine nisu nastale samo na našoj kući već i u našem odnosu zato što sada shvaćam da ne mogu vjerovati svom mužu”, rekla je jedna žena čija je izjava bila citirana u Asahi Evening Newsu. Muževe se kritizira zbog njihove bešćutnosti, zbog toga što nisu pružili utjehu kad je to bilo potrebno a prije svega zbog toga što su nastojali spasiti samo sebe. Jedna je žena “bila šokirana time što je njen muž pojeo sve rižine okruglice koje su dobili kao humanitarnu pomoć, ne ostavivši joj ništa”, izvještava se iz Centra za žene u prefekturi Hyogo. Jedna druga žena rekla je centru: “Potpuno sam izgubila povjerenje u svog muža nakon što je dozivao imena naše djece a moje nije ni spomenuo.” Međutim, Centar je dodao i to da otprilike jednako toliko ljudi kaže da je potres ojačao njihove veze.

Povratak gotovo istrijebljenih

“Talijansko čudo” — tako neki, prema pisanju milanskih novina Corriere della Sera, opisuju način na koji se nekoliko životinjskih vrsta vratilo s ruba istrebljenja. Uvelike zahvaljujući zaštićenim područjima u Alpama i Apeninima, u Italiji raste broj životinja kao što su jelen, divokoza, šareni lopatar i srna. Apeninski vuk, koji ima velik brojčani porast, sada se iz Italije širi u francuske Primorske Alpe. Međutim, još uvijek ima ugroženih vrsta, kao što su vidra i sredozemna medvjedica, ali stručnjaci su uvjereni da se ozbiljni programi za zaštitu “ne mogu izjaloviti u pogledu davanja dugoročnih, pravih i pozitivnih rezultata”, piše Corriere della Sera.

Savršeno zimsko krzno

Znanstvenici koji pokušavaju uočiti polarne medvjede iz aviona imaju velikih problema — i to ne samo iz očitog razloga što su medvjedi bijele boje i što žive na područjima prekrivenim snijegom. Kako piše Popular Science, znanstvenici su imali naizgled domišljato rješenje tog problema: upotrijebili su osjetljivi infracrveni film, misleći da će njime lako otkriti tjelesnu toplinu koju emitiraju ta ogromna stvorenja. No film je ispao prazan! Izgleda da je krzno polarnog medvjeda tako efikasan izolator da životinja gubi vrlo malo svoje topline. Časopis zapaža i to da dlaka krzna po svoj prilici dobro provodi sunčeve ultraljubičaste zrake, privlačeći ih u nešto što bi se moglo nazvati “solarnim ćelijama” u medvjedovom tijelu a što na neki način uspijeva pretvarati takvu svjetlost u toplinu.

Poklonici koji padaju u nesvijest

Zašto se toliko mnogo poklonika onesvješćuje na rock koncertima? Jedan je neurolog iz Sveučilišne bolnice u Berlinu (Njemačka), nedavno istraživao taj fenomen. Na jednom rock koncertu u Berlinu kojem su uglavnom prisustvovale mlade žene, otprilike 400 osoba onesvijestilo se tokom koncerta. Prema časopisu Discover, neurolog je otkrio da je 90 posto osoba koje su se onesvijestile stajalo u prvim redovima. Da bi dobile najbolja mjesta, djevojke su satima čekale u dugim redovima, a mnoge od njih nisu jele u posljednje vrijeme niti su spavale prethodne noći. Drugi faktori — njihovo vrištanje i pritisak mase odostraga — opteretili su im pluća, zbog čega im se smanjio krvni tlak. To je pak zaustavilo dovod krvi u mozak. Došlo je do onesvještenja. Premda je rock poklonicima savjetovao da prethodno jedu i naspavaju se, da tokom koncerta ostanu sjediti te da budu mirni i drže se podalje od gužve, neurolog je priznao da su male šanse da bi se koji tinejdžerski poklonik toga pridržavao.

Besplatno čuvanje djece?

Zabrinuti roditelji koji stanuju u predgrađima pronašli su nov način da navedu druge da paze na njihovu djecu kako bi oni slobodno mogli otići u kupovinu. Oni ostavljaju svoju djecu u nekom dućanu s igračkama ili u multimedijalnom kompjuterskom centru. Djeca, koja su fascinirana high-tech aparatima, igraju se probnim modelima dok se roditelji ne vrate. No nije čudno da prodavači baš i nisu oduševljeni tim trendom, izvještava časopis Newsweek. Oni se žale na to da djeca u najboljem slučaju ometaju potencijalne mušterije da koriste probne modele; u najgorem slučaju, pokvare ih. Drugi su pak doživjeli da se neki roditelji vrate i prigovaraju ukoliko nitko ne pazi na njihovu djecu ili ako ih nitko nije odveo na toalet! Stoga se u nekim trgovinama vodi borba protiv tog trenda — bilo tako da se oteža pristup probnim kompjuterima bilo tako da se pozove službu sigurnosti ako se nađe dijete bez nadzora.

Ugrožene dine

“Izraelu ponestaje pijeska.” To je nedavno izvijestio časopis New Scientist. Što je uzrok tog manjka koji zvuči nevjerojatno? Pa, pijesak je sastavna komponenta betona, za kojim postoji nezasitna potražnja u cvatućoj građevinskoj industriji te zemlje. Tako su proteklih 30 godina, uz vrlo malo ograničenja od države, uređivači i prodavači građevinskih terena odvozili pune kamione pijeska s velikog izraelskog pješčanog spruda, koji se nekada protezao od Jaffe do Gaze. A kradljivci godišnje ukradu milijune tona pijeska kako bi ga prodavali na crno. Ekolozi strahuju da se tako uništava sve manji, krhki ekosistem pješčanih dina, na kojem može preživjeti svega nekoliko vrsta biljaka i životinja. Uređivači i prodavači građevinskih terena počinju se pitati otkuda će nabavljati pijesak kad se potroše izraelske zalihe.

Japansko zdravlje trpi od zapadnjačkog utjecaja

Japanci imaju najduži očekivani životni vijek na svijetu, no moguće je da utjecaj zapadnjačkih stilova života ugrožava taj status. New Scientist je nedavno izvijestio da je od 2,1 milijun ljudi kojima je 1994. napravljen sistematski pregled samo 18 posto dobilo potvrdu o urednom zdravstvenom stanju. Deset godina ranije ta je brojka iznosila 30 posto. Prema riječima jednog od autora izvještaja Japan Hospital Association, krivac je velika količina masti i kolesterola u zapadnjačkim jelima, zajedno s povećanjem pušenja i pijenja alkohola. Najveće pogoršavanje zdravstvenog stanja zabilježeno je u visoko industrijaliziranim područjima, kakvo je područje između Osake i Kobea. Za razliku od toga, najzdravije je područje ono na sjeveru, u ruralnim dijelovima otoka Hokkaido.

Na što se troši vrijeme

U čemu je prošao dan? Mnogi retorički postavljaju to pitanje, no jedno je nedavno istraživanje pokušalo na njega znanstveno odgovoriti. Jedna je grupa istraživača iz Illinoisa (SAD), provela trogodišnje istraživanje o dnevnim aktivnostima otprilike 3 000 ljudi koji su bili zamoljeni da vode tekuću evidenciju o tome kako provode svoje vrijeme. Grupa je dobno varirala od 18 do 90 godina i u njoj su bili zastupljeni ljudi vrlo različitog porijekla. Vodeći konzument vremena bilo je spavanje. Nakon njega slijedio je posao, na koji je u prosjeku otpalo 184 minute dnevno. Gledanje televizije i videa bilo je sljedeće po redu, sa 154 minute. Na kućanske poslove otpalo je 66 minuta, na gradski promet i putovanje na posao 51, dotjerivanje 49, na brigu za djecu i kućne ljubimce 25 minuta. Pri dnu liste bilo je obožavanje, na koje je prosječno otpalo 15 minuta dnevno.

Daljnje crkve na prodaju

Prema riječima trgovaca nekretninama, investitori hrle da prigrabe rijetko korištena crkvena zdanja u Brisbaneu, glavnom gradu Queenslanda na sjeveru Australije. Rečeno je da su uzrok tome dva faktora: pad posjećenosti crkava i težnja investitora za kupnjom “nečeg jedinstvenog”. Novine The Courier-Mail izvještavaju da se u Brisbaneu trenutno prodaje na desetke crkava te da su neke crkve već preuređene u domove i urede. Novine citiraju jednog direktora komercijale kako kaže: “Popriličan broj” crkava “preuređen je u restorane, galerije, trgovine antikvitetima, urede ili domove”. Jedan je trgovac nekretninama izjavio: “Da ih barem imam više za prodaju.”

Potpuno posvjetovljeno

Njemačka savezna država Bavarska vjerna je rimokatolička zemlja. Štoviše, bavarski školski pravilnici nalažu da se u svim državnim školama u svaku učionicu postavi križ. No sada je Državni ustavni sud proglasio ovo pravilo nevažećim jer nije u skladu s njemačkim državnim ustavom, koji jamči slobodu vjeroispovijedi, izvještavaju njemačke novine Süddeutsche Zeitung. “Crni dan u povijesti našeg naroda”, tugovao je, prema pisanju novina Westfälische Allgemeine Zeitung, nadbiskup Meisner iz Kölna. Neke je ta kontroverzija više iznenadila nego sama odluka. Uostalom, njemačko je društvo “već bilo potpuno posvjetovljeno”, pišu hamburške novine Die Zeit, te “odaje počast materijalizmu, konzumerizmu i čistom samoostvarenju”.