Stvari kojih biste se trebali čuvati

“NAJOČIGLEDNIJA svrha godišnjeg odmora jest postići kontrast, predah, odmoriti se od svakodnevice”, napisao je novinar Lance Morrow. Međutim, zapazio je da se neki s odmora vraćaju kući toliko iscrpljeni da izjavljuju kako to “više nikada neće učiniti”.

Ipak, umjesto da zaboravite na ideju odlaska na godišnji odmor, bilo bi mudrije da unaprijed istražite moguće zamke i poduzmete korake da ih izbjegnete.

Zaštitite svoju imovinu

Mnogi su se vratili s godišnjeg odmora kako bi otkrili da im je netko u njihovom odsustvu opljačkao dom. Stoga prije nego što otiđete na godišnji odmor, zamolite prijatelje ili susjede da vam redovito provjeravaju dom. Možda će im čak biti moguće da neko vrijeme tamo borave kako ne bi bilo toliko očito da ste odsutni. Zamolite ih da vam svakodnevno pokupe novine i isprazne poštanski sandučić, jer ništa toliko ne daje do znanja da ste odsutni kao brdo novina ili poštanski sandučić vidljivo prepunjen nepokupljenom poštom.

Svoju imovinu trebate zaštititi i tamo gdje provodite godišnji odmor. U nekim zemljama strance se smatra bogatim ljudima, pa je svaki turist potencijalna žrtva pljačke. Zato je dobar običaj da se višak novca i dokumenti pohrane u hotelski sef ili na drugo sigurno mjesto. Budite oprezni prema neznancima ali ne tako da budete neprijazni.

Svake godine Miami na Floridi (SAD) ugosti milijune stranih i domaćih turista. Kriminalci su u takvim turističkim područjima naročito aktivni. Časopis Time je izvijestio da je tijekom 1992 “samo na Floridi 36 766 posjetilaca, i domaćih i stranih, bilo ubijeno, silovano, opljačkano ili na neki drugi način zlostavljano”.

Kad ste na odmoru, naročito se pripazite džepara. Muškarci bi trebali držati svoje novčanike na nekom neupadljivom i zaštićenom mjestu, kao što im je unutrašnji džep jakne ili prednji džep hlača. Iskusni putnici često na genijalne načine sakrivaju novac kod sebe. Naprimjer, neki svoj novac, pasoš i vizu nose u maloj, plosnatoj vrećici oko vrata koju spreme pod odjeću. Žene bi trebale paziti da čvrsto uza se drže torbice kako im ih biciklisti ili vozači na vespama ne bi oteli.

Kriminalci i dalje pronalaze nove načine kako da opljačkaju turiste. Na brzim vlakovima koji voze na duge relacije, pozaspali putnici u evropskim zemljama bivaju opljačkani tijekom noći. Može se dogoditi da u kupee puste sredstvo za uspavljivanje kako bi bili sigurni da se oni koji su unutra neće probuditi dok im kradu stvari. Jednom su prilikom, naveo je The European, “pljačkaši izgleda mirno napustili vlak s vrijednošću većom od 845 000 dolara u gotovini i ukradenim stvarima”.

Izbjegnite nezgode

“Jedino rješenje koje imam za problem uobičajenih nezgoda”, rekao je humorist Robert Benchley, “jest to da čitav dan ostanete u krevetu.” No potom je dodao: “Ali čak i tada, uvijek postoji šansa da padnete s kreveta.” Smisao rečenog jest to da se nezgode posvuda događaju! Stoga vas strah da vam se ne dogodi neka nezgoda dok ste na godišnjem odmoru ne bi trebao do te mjere obeshrabriti da ostanete kod kuće. No postoji poseban razlog za oprez dok ste na odmoru.

Prilike u prometu mogu biti varljive u periodima godišnjih odmora. Nijemci su se već naviknuli na 80 kilometara duge kolone automobila u to doba. Časopis Time u broju od 14. kolovoza 1989. izvijestio je sljedeće: “Prošlog su tjedna milijuni obitelji iz čitave Evrope započeli sa svojim tradicionalnim odmorom u kolovozu — i svi su proživjeli grozno i naporno vrijeme. (...) Praktički je svaka veća autocesta izvan Pariza bila potpuno zakrčena. (...) Između 28. srpnja i 1. kolovoza u sudarima na autocestama poginule su 102 osobe.” Stoga, postupite mudro i radite kratke predahe kako biste odmorili živce iskidane vožnjom u kojoj se svako malo morate zaustavljati.

The European je vozačima dao savjet da “odgode put do nedjelje — ili da putuju noću”. No priznao je da većina onih koji odlaze na odmor “još uvijek uporno ostaje pri tome da u isto vrijeme kreće na put”. Koji je rezultat toga? Evropa biva potpuno paralizirana. Iako je mudro putovati kad su putevi manje zakrčeni, nemojte previdjeti činjenicu da putovanje noću može biti opasno. Ljudi u principu ne vide tako dobro noću, pa bi stoga šanse da se doživi nezgoda mogle biti veće. Rano ujutro može predstavljati bolje vrijeme za putovanje.

Kada dođete na mjesto gdje ćete provesti odmor, nemojte zanemarivati druge moguće izvore nezgode. Ako su vaši mišići većinu godine bili na odmoru, pobunit će se ako ih bez odgovarajuće pripreme počnete forsirati. Stoga ograničite sportske aktivnosti u prvih nekoliko dana, kada vaše tijelo može biti naročito podložno povredama.

Ostanite zdravi

Prema knjizi 2,000 Everyday Health Tips for Better Health and Happiness (2 000 svakidašnjih zdravstvenih savjeta za bolje zdravlje i sreću), “najčešći zdravstveni problemi na koje putnici na prekomorskim putovanjima nailaze vrte se oko hrane, vode i nekoliko zaraznih bolesti”. Turistički radnici možda nude savjet kako izbjeći takve probleme te se njihove prijedloge isplati slijediti.

U mnogim područjima važno je da izbjegavate piti vodu iz slavine. I upamtite da su i kockice leda vjerojatno napravljene od takve vode. Moglo bi također biti mudro da izbjegavate jesti lisnato povrće, majonezu, jela koja sadrže vrhnje, sirovo ili slabo pečeno meso, školjke i svježe voće, osim ako ga možete oguliti. U tropima biste svježe mlijeko trebali prvo prokuhati pa tek onda piti.

Glavni izvor opasnosti za lagano odjevene turiste je sunce, a posljednjih se godina ova opasnost dramatično povećala zbog smanjivanja ozona u atmosferi. Broj novih slučajeva malignog melanoma, koji je najsmrtonosniji oblik raka kože, u Sjedinjenim se Državama između 1980. i 1993. udvostručio. U Australiji su primijećene majice sa sloganom “NAVUCI! NAMAŽI! NATUCI! (Navuci majicu, namaži se kremom za sunčanje sa zaštitnim faktorom, natuci šešir na glavu.) No ne dajte se uljuljkati u lažni osjećaj sigurnosti. Kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom ne pružaju potpunu zaštitu.

Zračno putovanje kojim se prelazi nekoliko vremenskih zona može rezultirati putnim zamorom. Iako sam po sebi nije bolest, putni zamor može uzurpirati fizičko zdravlje osobe, pogotovo ako ona inače nije zdrava. Studija koja se bavila putnicima koji putuju avionom od Londona do San Francisca, što predstavlja vremensku razliku od 8 sati, otkrila je da je za “[fiziološku] prilagodbu (...) bilo (...) potrebno ni manje ni više nego sedam do deset dana”. I knjiga Tijelo kao stroj iznosi da su neki putnici koji brzo prelaze nekoliko vremenskih zona “skloni suzdržljivosti, oklijevanju, a vjerojatnost da će napraviti grešku je dvostruko veća. Također im slabi pamćenje i moć koncentracije.”a

Osim toga, putovanje mlažnjakom olakšava da se bolest za samo nekoliko sati proširi s jednog kontinenta na drugi. Njemačke novine Nassauische Neue Presse zapazile su sljedeće: “Liječnici su naročito zabrinuti zbog ‘egzotičnih’ bolesti kao što su malarija ili hepatitis s kojima se turisti vraćaju iz Afrike, Azije ili Južne Amerike. Svake godine oko 2 000 Nijemaca vrati se kući s malarijom.” Nakon što je 1994. bubonska kuga prouzročila smrtne slučajeve u Indiji, poduzete su jake preventivne mjere kako bi se spriječilo njeno širenje u druge zemlje.

Ljudi s kroničnim zdravstvenim problemima, kao i trudnice, trebali bi poduzeti dodatne mjere opreza kada putuju. Iako u većini slučajeva ne postoji razlog koji bi ih prisiljavao da odustanu od putovanja, ipak bi prethodno trebali potražiti savjet svog liječnika. Za svakoga koji putuje mudro je da uza se ima ime, adresu i telefonski broj prijatelja ili rođaka kojeg bi se u slučaju nužde moglo obavijestiti.

Osoba koja mora redovno uzimati injekcije inzulina kako bi glukozu u krvi održala stabilnom mora zadržati na umu da će prelaženjem nekoliko vremenskih zona poremetiti svoj pažljivi raspored obroka i uzimanja injekcija. Zato će sukladno tome morati planirati. Ili, putnik koji ima pejsmejker morao bi se svakako pobrinuti da ima telefonski broj svog kardiologa.

Uostalom, svatko tko je ovisan o određenim medikamentima trebao bi ih nositi u svojoj ručnoj prtljazi budući da bi moglo biti kobno ako bi se prtljaga izgubila ili bila upućena na pogrešno odredište. Živjeti nekoliko dana bez čiste odjeće može predstavljati neugodnu stvar, ali ostati samo nekoliko sati bez neophodnih lijekova moglo bi biti životno opasno.

Opasnosti koje se mogu pojaviti prilikom putovanja na godišnji odmor ne treba podcjenjivati. Ipak, rijetko kad postoji stvaran razlog da dozvolite da vas te opasnosti toliko uplaše da ostanete kod kuće. Samo budite oprezni. Zapamtite: Dobra priprema pomaže da suzbijete potencijalne opasnosti. Slijedite mudar savjet: “Oštrouman čovjek vidi da se nevolja približava i pritaji se; prostodušan uleti u nju i plaća kaznu” (Priče Salamunove 22:3, The New English Bible).

[Bilješka]

[Slika na stranici 7]

Kada ste na odmoru, pazite što jedete