Koralj — u opasnosti je i odumire
NIGDJE ocean nije tako bistar kao u tropima. Kristalno je bistar. Poput plavog kristala. Bijelo pješčano dno na 15 metara dubine djeluje kao da je toliko blizu da biste ga mogli dotaći! Navucite peraje i stavite masku na lice. Dok brzo ulazite u toplu vodu, a mjehurići vam za trenutak zaklone vidik, namjestite disalicu. Zatim pogledajte ispod sebe. Gledajte! Velika crveno-plava papigača odgriza koralj da bi ispljunula komadiće, koji potom postaju sastavnim dijelom pješčanog dna. Odjednom, srebrnasta dûga tropskih riba — crvenih, žutih, plavih, narančastih, ljubičastih — projuri pored. Život je svuda u pokretu. Bombardira vaša osjetila.
To je koraljna džungla. Uzdiže se s pješčanog dna, pružajući tisuće svojih živih ruku. Upravo ispred vas stoji prekrasan koralj losov rog, visok preko šest metara i otprilike iste širine. Nekih 23 metra dalje nalazi se koralj jelenski rog, koji je manji od losovog roga, a njegove tanje grane šire se prostorom poput šume. Kako su samo prikladno nazvani ovi koralji — izgledajući, praktički, poput životinjskih rogova! Ribe i druga morska stvorenja u njihovim granama nalaze hranu i zaklon.
Nekad se mislilo da je koralj sastavljen od biljaka, no sada se zna da se radi o vapnenačkoj strukturi koju gradi kolonija životinjica nazvanih polipi. Polipi su većinom malene životinje, promjera manjeg od dva i pol centimetra. Koraljni polip ima meko tijelo a svojim se tkivom koje je pokriveno sluzi veže za svog susjeda. Koralj preko dana izgleda poput kamena, budući da se polipi povuku u svoje kosture. Ali noću doživi preobrazbu kad mu se ispružene lovke blago lelujaju, dajući grebenu mek, pahuljast izgled. Kameno “drvo” koje polipi tvore njihov je zajednički kostur, koji se cementira pomoću kalcij-karbonata a on se izdvaja iz morske vode.
Svaki tip koraljne kolonije gradi svoj jedinstveni oblik kostura. Širom svijeta postoji više od 350 različitih vrsta koralja, sa zapanjujućim oblicima, veličinama i bojama. Njihova uobičajena imena podsjećaju vas na stvari s kopna — drvo, stup, stol ili kišobran-koralj — ili pak na biljke — karanfil, salata, jagoda ili gljiva-koralj. Vidite li taj veliki mozgasti koralj? Nije teško pogoditi kako je dobio ime!
Ova podvodna džungla vrvi životom, od mikroskopskih biljaka i životinja do raža, morskih pasa, velikih murina i kornjača. A tu su i neke ribe za koje možda nikad niste čuli — žarko žuta riba klaun, ljubičaste ribe Beau Gregory, crno-bijeli maurski idoli, narančasta morska truba, tamnoplavi doktorčić, indigo kirnje ili pak žuto-smeđi morski paun. A što kažete na raspjevanog morskog račića, ukrašene jastoge ili na grimiznu ribu jastreba? Zastupljene su sve boje, sve veličine i svi oblici. Neka su stvorenja lijepa a neka su neobična — no sva su zanimljiva. Pogledajte, jedna se hobotnica krije iza koralja u obliku stupa! Objeduje na morskoj školjki koju je otvorila. Kao i u džunglama na kopnu, u tkanini ovog morskog svijeta isprepliće se ogroman niz raznovrsnih stvorenja, koja sva ovise o njenoj raznolikosti. Reprodukcijski ciklus koralja i njegova sposobnost da putuje oceanskim strujama kako bi izgradio nove grebenske kolonije detaljno su opisani u izdanju Probudite se! od 8. lipnja 1991 (engl.).
Koraljni grebeni tvore najveće biološke strukture na Zemlji. Jedna od njih je Veliki koraljni greben, uz sjeveroistočnu obalu Australije, koji se proteže 2 010 kilometara i obuhvaća područje veličine Engleske i Škotske zajedno. Koralj može težiti nekoliko tona i uzdići se više od devet metara od oceanskog dna. Koraljni grebeni rastu u svim plitkim tropskim vodama, čak i na dubini od 60 metara. Njihove se karakteristike razlikuju od područja do područja, tako da stručnjaci ispitivanjem komada koralja mogu točno odrediti ocean u kojem je rastao, pa čak i mjesto gdje je rastao. Okolina koja je potrebna za rast koraljnih grebena jest ona s ograničenom količinom hranjivih tvari u vodi, što objašnjava zašto je ocean neobično bistar u blizini koraljnog grebena. Hranu koralju pružaju alge (čiji je znanstveni naziv zooksantele), koje žive u prozirnom tijelu polipa, a i mikroskopske životinjice koje koralj hvata svojim lovkama. Krajnji rezultat toga je da je koraljni greben dom za tisuće morskih vrsta u inače nezaštićenim oceanima.
Koraljni grebeni su i biološki najproduktivniji od svih morskih ekosistema. U.S.News & World Report opisao ga je na sljedeći način: “Grebeni su morski ekvivalenti za tropske kišne šume koji vrve obiljem životnih oblika: lelujavim morskim lepezama i morskim bičevima, pernatim stupčarima, neonskim ribama i spužvama, morskim račićima, jastozima i zvjezdačama kao i zastrašujućim morskim psima i divovskim murinama. Svi oni ovise o neprestanoj proizvodnji koralja kako bi imali stanište.” Koraljni grebeni podržavaju i život na kopnu osiguravajući barijeru između jakih valova i obalnog pojasa te polažući temelj za tisuće tropskih otoka.
Zdrav koralj je smeđe, zelene, crvene, plave ili žute boje, ovisno o tipu algi koje stanuju u domaćinu, prozirnom koraljnom polipu. Algalne mikroskopske biljke koriste Sunčevu svjetlost koja dopire kroz njihove životinjske simbionte te apsorbiraju otpadne tvari polipa, uključujući i ugljik-dioksid, kojima se hrane. Zauzvrat, putem fotosinteze alge opskrbljuju tkivo koralja kisikom, hranom i energijom. Ovo partnerstvo s algama koralju omogućava da brže raste i preživi u tropskim vodama koje su siromašne hranjivim tvarima. Oboje uživaju ono najbolje od biljnog i životinjskog svijeta. Kakva majstorska i mudra kreacija!
Izblijedjeli beživotni kosturi
Ne čudi da se ispod površine odvija tolika aktivnost! Ali što je to? Izblijedjeli beživotni kosturi. Grane su slomljene i mrve se. Neke su se već raspale. Ovaj dio koraljne šume je mrtav ili je u fazi odumiranja. Nema riba. Nema morskih račića. Nema ni jastoga. Ničega nema. To je podvodna pustinja. Zurite u čudu, nevjerujući. Kakav šok! Vaš je idilični doživljaj upropašten. Čak i nakon što ste se vratili na brod mučna su pitanja još uvijek prisutna. Što je moglo prouzročiti takvo opustošenje? Neka nesreća? Bolest? Prirodni uzroci? Želite dobiti odgovore.
Iako se kameni koralj doima čvrstim, on je izrazito krhak. Čovjek ga dodirom može oštetiti, zato razboriti ronioci paze da ga ne diraju a pažljivi brodski vozači paze da ne bacaju sidro na njega. Druge opasnosti za koralj jesu kemijsko zagađivanje, prolijevanje nafte, kanalizacija, šumski radovi, otpadne vode s farme, bageriranje, stvaranje taloga te pritjecanje slatke vode. Izravan udar kobilica broda uzrokuje velika razaranja. A i temperaturne krajnosti mogu oštetiti i usmrtiti koralj. Kada dođe do takvih stresnih situacija, koralj izbaci svoje alge u gustom oblaku, a ribe ih na brzinu pojedu. Ako stresni uvjeti potraju tjednima ili mjesecima, dolazi do izbljeđivanja i koralj odumre. A kad koralj odumre, odumre grebensko stanište. Životna tkanina se rasplete i nestane.
Izbljeđivanje je uzelo maha u svim tropskim oceanima. Posljedica toga je da se diže uzbuna u oceanografskoj zajednici širom svijeta. Ako dođe do izbljeđivanja u velikim razmjerima, šteta će biti nepopravljiva. Zbog toga što se posljednjih godina događa u svjetskim tropskim morima, svijet na bolan način postaje svjestan omjera u kojem koralji izbljeđuju i uslijed toga odumiru. Iako je godinama dolazilo do povremenih izbljeđivanja u ograničenim razmjerima, trenutne provale ove pojave bez presedana su po svojoj jačini a poprimile su i globalne razmjere. Nešto napada većinu vrsta živih koralja širom Zemlje uzrokujući slom grebenskih zajednica.