Što se može učiniti da bi se spasili koraljni grebeni?
MNOGI znanstvenici širom svijeta vjeruju da se globalno zagrijavanje odvija te da će se stanje i dalje pogoršavati kako zemlje u razvoju doživljavaju sve snažniji industrijski razvoj. Sagorijevanjem goriva, kao što su ugljen, nafta i drvo, za energetske potrebe te spaljivanjem šuma, u cijelom se svijetu nekih tri milijuna metričkih tona ugljik-dioksida (CO2) godišnje izbaci u atmosferu. Prema nekim znanstvenicima, takozvani efekt staklenika, koji je posljedica plinova koji nastaju sagorijevanjem goriva, prijeti da do sredine sljedećeg stoljeća zagrije atmosferu 1,7 do 4,5 Celzijeva stupnja. Ovaj porast temperature bio bi fatalan za koralje i grebenske kolonije.
No odumiranje koraljnih grebena štetno bi utjecalo i na živi svijet na kopnu. Časopis Natural History je primijetio: “Koraljni grebeni, međutim, igraju ključnu ulogu u scenariju staklenika te bi u smanjenju stakleničkih plinova mogli biti isto toliko važni koliko i tropske kišne šume. Dok deponiraju kalcij-karbonat za svoje kosture, koralji iz oceana odstranjuju veliku količinu CO2. Bez zooksantela [koraljnih simbiotskih algi koje u njemu žive] količina ugljik-dioksida koju koralji prerađuju drastično bi se smanjila. Ironično je da bi oštećivanje ovog podvodnog ekosistema moglo ubrzati sam proces koji pospješuje njegovo odumiranje.”
Neki znanstvenici vjeruju da i drugi plinovi koji se oslobađaju sagorijevanjem pridonose efektu staklenika. Jedan takav plin je dušikov oksidul te klorofluorougljici (CFC-i). Ustvari, svaka pojedina molekula CFC-a ima 20 000 puta veću sposobnost vezanja topline od jedne molekule CO2. CFC-e se ujedno smatra glavnim krivcima za stanjivanje ozonskog omotača, koji štiti život na Zemlji od štetnih ultraljubičastih zraka. Ozon na Sjevernom i Južnom polu u dovoljnoj se mjeri stanjio da bi se stvorile rupe. To su daljnje loše vijesti za koralje. Pokusi u kojima se minijaturne koraljne grebene koji su već bili pogođeni toplom vodom izlagalo neznatno većoj količini ultraljubičaste svjetlosti pojačali su izbljeđivanje. Časopis Scientific American žalosno je primijetio: “Čak i kad bi se danas obustavila emisija klorofluorougljika, kemijske reakcije koje uzrokuju uništavanje stratosferskog ozona nastavile bi se odvijati barem još stotinu godina. Razlog je jednostavan: ti se spojevi toliko zadržavaju u atmosferi te bi se iz troposferskog rezervoara nastavili širiti u stratosferu još dugo nakon što bi emisija prestala.”
Svatko se kao pojedinac može odgovorno ponašati tako da oceane ili obalna područja ne zagađuje otpacima ili polutantima. Ako posjećujete greben, pridržavajte se uputstava da ne dirate odnosno ne stajete na koralje. Nemojte uzimati niti kupovati suvenire od koralja. Ako se vozite brodom u blizini tropskih grebena, bacite sidro na pješčano dno ili vežite brod za plutajuće vezove koje osiguravaju pomorske vlasti. Nemojte brzo voziti ili pak uzburkavati dno propelerom svog broda. Nemojte prazniti otpadne tvari svog broda u ocean; pronađite dokove i marine koje će ih prihvatiti. Bill Causey, upravitelj Looe Key National Marine Sanctuary na Floridi, SAD, zapazio je sljedeće: “Čovjek je vjerojatno taj koji stvara problem koji uzrokuje neravnotežu. Toga moramo postati svjesni na globalnoj razini. Ako javnosti nastavimo povećavati svijest o opasnosti od gubitka jednog od glavnih ekosistema, onda postoji mogućnost da nešto i promijenimo.”
Na mjesnoj se razini donose i provode zakoni za zaštitu koraljnih grebena. Država Florida tuži vlasnike brodova koji oštete njene grebene. Vlasnici teretnog broda koji je prilikom nasukavanja preorao nekoliko hektara koralja platili su kaznu od 6 milijuna dolara. Dio tog novca upotrijebljen je za obnovu morskog staništa. Koristeći specijalna ljepila, biolozi trenutno pokušavaju sastaviti koralj kojeg je 1994. oštetio jedan brod. Još jednu kaznu u iznosu od 3,2 milijuna dolara morala je platiti jedna kompanija za oštećenja koja je jednim od svojih teretnjaka prouzročila na floridskom grebenu. Druge zemlje propisuju slične sankcije. Popularna mjesta za ronjenje, kao što su Cayman otoci na Karibima, imaju ograničena područja gdje je ronjenje dozvoljeno. Australija je osnovala svoj Morski park Veliki koraljni greben kako bi imala pod kontrolom aktivnosti koje se tamo odvijaju. Ali kao što su to već svi uočili, što je više ronilaca to su veća oštećenja na grebenima.
Hoće li se sve zemlje pridružiti borbi?
Uznemireni znanstvenici i vođe zaključuju da je rješenje na globalnoj razini izvan dosega jedne zemlje ili čak grupe zemalja. Polutanti se raznose po čitavoj zemaljskoj kugli zbog kružnih zračnih i vodenih struja, štetno djelujući na grebene. Države pojedinačno nemaju sudsku vlast izvan svojih teritorijalnih voda. Polutanti bačeni na otvorenom moru konačno doplutaju do obala. Potrebni su ujedinjeni globalni napori te globalno rješenje.
Nema sumnje da će mnogi iskreni i sposobni ljudi u svijetu nastaviti s borbom za spas Zemljinog izvanrednog koraljnog blaga. Nedvojbeno je da očajnički trebamo svjetsku vladu koja bi imala sluha za Zemljin okoliš i koja bi se brinula za njega. Srećom, sam će Stvoritelj spasiti okoliš čitave planete. Kada je Bog stvorio prve ljude, rekao je: “Neka on[i] vlada[ju] nad ribama morskim [i svim živim stvorenjima u moru]” (1. Mojsijeva 1:26, Šarić). Budući da Bog nije zlostavljao niti iskorištavao morska stvorenja, njegov nalog čovječanstvu morao je značiti to da bi se čovjek trebao brinuti za okoliš čitave planete. Biblija proriče: “Čekamo po obećanju njegovu novo nebo [Božje nebesko Kraljevstvo] i novu zemlju, gdje pravda živi” (2. Petrova 3:13). U skoroj budućnosti, ta će nebeska vladavina potpuno očistiti ovu zagađenu Zemlju, zajedno s njenim oceanima. Potom će se stanovnici Božjeg Kraljevstva moći u potpunosti brinuti za prekrasne oceane i njihove morske stanovnike i u potpunosti u njima uživati.
[Slike na stranici 18]
Pozadina: Prekrasan koraljni greben u Tihom oceanu, u blizini otočja Fidži
Popratne slike: 1. Podvodni snimak ribe klauna izbliza, 2. koralj koji izgleda poput stola, 3. morski račić čistač na koralju
[Zahvala]
Pozadina na 18. stranici: Fiji Visitors Bureau