Tolerancija — iz krajnosti u krajnost

ŽIVOPISNA ljepota Kašmirske doline potaknula je jednog filozofa iz 16. stoljeća da usklikne: “Ako igdje postoji raj, onda je on ovdje!” On očito nije ni sanjao što će se u tom dijelu svijeta kasnije dogoditi. U zadnjih pet godina, tamo je najmanje 20 000 ljudi poginulo u borbama između separatista i indijske vojske. Njemačke novine Süddeutsche Zeitung sada to područje opisuju kao “dolinu suza”. Kašmirska dolina pruža jednostavnu no ipak vrijednu pouku: Netolerancija može uništiti potencijalni raj.

Što znači biti tolerantan? Prema Collins Cobuild English Language Dictionary, “ako ste tolerantni, tada dozvoljavate drugim ljudima da imaju vlastite stavove ili vjerovanja ili pak da se ponašaju na sebi svojstven način, čak i ako se s tim ne slažete ili to ne odobravate”. Kakve li lijepe osobine koju se može ispoljavati! Sigurno da se s ljudima koji poštuju naša vjerovanja i stavove osjećamo ugodno, čak i kada se naša vjerovanja i stavovi razlikuju od njihovih.

Od tolerancije do netrpeljivosti

Suprotnost toleranciji je netolerancija, koja ima nekoliko stupnjeva intenziteta. Netolerancija može početi uskogrudnim neodobravanjem tuđeg ponašanja ili načina postupanja. Uskogrudnost guši životnu radost, a kod pojedinca prouzročuje nesklonost prema novim idejama.

Naprimjer, kruta osoba može se zgroziti nad snažnim entuzijazmom djeteta. Mladoj osobi možda je dosadna dubokoumnost nekog starijeg od nje. Zamolite opreznu osobu da radi rame uz rame s nekim tko voli riskirati i oboje mogu postati razdražljivi. Zbog čega zgražavanje, dosada i razdražljivost? Zbog toga što je u svakom pojedinom slučaju pojedincu teško tolerirati stavove i ponašanje druge osobe.

Tamo gdje se pothranjuje netolerancija, uskogrudnost može eskalirati u predrasudu, a ona predstavlja odbojnost prema nekoj grupi, rasi ili religiji. Snažnija od predrasude je netrpeljivost, koja se može manifestirati u obliku nasilne mržnje. Posljedica toga su patnje i krvoproliće. Sjetite se do čega je netolerancija dovela tokom križarskih ratova! Čak i danas, netolerancija je jedan od glavnih faktora koji su doveli do sukoba u Bosni, Ruandi i na Srednjem istoku.

Tolerancija zahtijeva uravnoteženost, a zadržati ispravnu ravnotežu nije jednostavno. Mi smo poput njihala sata koje ide iz jedne strane u drugu. Ponekad smo premalo tolerantni; a ponekad i previše.

Od tolerancije do nemorala

Je li moguće biti pretolerantan? Američki senator Dan Coats u svom je govoru koji je održao 1993. opisao “borbu koja se vodi oko značenja i prakticiranja tolerancije”. Što je želio reći? Senator se žalio da neki u ime tolerancije “napuštaju vjerovanje u moralnu istinu — u dobro i zlo, u ispravno i pogrešno”. Takvi ljudi smatraju da društvo nema pravo određivati što je to dobro ponašanje, a što loše.

Godine 1990. britanski je političar lord Hailsham napisao da “najsmrtonosniji neprijatelj moralu nije niti ateizam, niti agnosticizam, niti materijalizam, niti pohlepa, niti bilo koji drugi od općeprihvaćenih uzroka. Pravi neprijatelj moralu jest nihilizam, vjerovanje u, doslovce, ništa.” Očito, ako ni u što ne vjerujemo, onda ne posjedujemo niti mjerila za ispravno ponašanje pa sve možemo tolerirati. No je li na mjestu tolerirati svaki oblik ponašanja?

Jedan danski direktor srednje škole smatrao je da to nije na mjestu. Početkom 1970-ih napisao je novinski članak u kojem se žalio na oglase u tisku za pornografske predstave koji su prikazivali seksualni odnos između životinja i ljudi. Ovi oglasi bili su dopušteni zbog danske “tolerantnosti”.

Očito da se problemi pojavljuju kad se pokazuje premalo tolerancije, ali i kad se pokazuje previše tolerancije. Zašto je teško izbjegavati krajnosti i održati ispravnu ravnotežu? Molimo vas da pročitate sljedeći članak.

[Slika na stranici 3]

Pretjerano reagiranje na greške djece može štetno utjecati na njih

[Slika na stranici 4]

Toleriranje svega što djeca rade neće ih pripremiti za životne odgovornosti