Kako izaći na kraj s osjećajima

DA LI trenutno njegujete neku voljenu osobu koja je ozbiljno bolesna? Ako to činite, možda u stanovitoj mjeri proživljavate emocije koje vas zbunjuju i plaše. Što možete učiniti? Razmotrite osjećaje s kojima se neki koji pružaju njegu bore te praktične prijedloge koji su im pomogli da se s njima nose.

Neugodnost. Bolesna osoba može vam svojim ponašanjem povremeno pred drugima prirediti neugodnost. Ali ako svojim prijateljima i susjedima objasnite prirodu bolesti od koje boluje vaša voljena osoba, to bi im moglo pomoći da je razumiju te ih potaknuti da pokazuju ‘suosjećanje’ i strpljivost (1. Petrova 3:8, St). Ako je moguće, razgovarajte s drugim obiteljima koje se nalaze u sličnoj situaciji. Izmjenjujući iskustva, možda ćete se u manjoj mjeri osjećati neugodno. Sue objašnjava što je njoj pomoglo: “Toliko sam žalila svog oca — to je istisnulo bilo kakve osjećaje neugodnosti. A pomogao mi je i njegov smisao za humor.” Da, smisao za humor — i bolesnika i onoga tko se za njega brine — izvanredno je sredstvo za opuštanje napetih živaca. (Usporedite Propovjednika 3:4.)

Strah. Nepoznavanje bolesti može užasno plašiti. Ako je moguće, potražite savjet stručnjaka u vezi s tim što možete očekivati s napredovanjem bolesti. Naučite kako da u takvim okolnostima pružate njegu. Za Elsu je jedan od najvažnijih faktora u borbi sa strahom bio razgovor s drugim osobama koje su nekoga njegovale te s medicinskim sestrama u ustanovama za neizlječive bolesnike o tome što može očekivati s pogoršanjem bolesnikovog stanja. Jeanny savjetuje: “Suočite se sa svojim strahovima i držite ih pod kontrolom. Strah od onog što bi se moglo dogoditi često je gori od stvarnosti.” Dr. Ernest Rosenbaum preporučuje da bi bez obzira na to što uzrokuje vaše strahove, o njima trebalo “razgovarati kad se pojave”. (Usporedite Priče Salamunove 15:22.)

Žalost. Sa žalošću nije lako izaći na kraj, naročito u situacijama kad se nekoga njeguje. Možda žalite zbog gubitka društva, naročito onda ako vaša bolesna voljena osoba više ne može govoriti, jasno razumjeti ili vas prepoznati. Drugi možda neće odmah razumjeti takve osjećaje. Razgovor o tuzi koju osjećate s prijateljem koji će imati razumijevanja i koji će pažljivo i suosjećajno slušati može donijeti olakšanje koje vam je uvelike potrebno (Priče Salamunove 17:17).

Gnjev i frustriranost. To su normalne reakcije koje se javljaju kad njegujemo ozbiljno bolesnu osobu čije je ponašanje povremeno možda hirovito. (Usporedite Efežanima 4:26.) Shvatite da je često bolest, a ne bolesnik, odgovorna za mučno ponašanje. Lucy se prisjeća: “Kad bih se zaista razljutila, na kraju bih počela plakati. Tada bih samu sebe pokušavala podsjetiti na bolesnikovo stanje i bolest. Znala sam da je bolesniku potrebna moja pomoć. To bi mi pomoglo da ustrajem.” Takav uvid možda ‘uspori vaš gnjev’ (Priče Salamunove 14:29; 19:11).

Krivnja. Osjećaji krivnje uobičajeni su među osobama koje nekoga njeguju. Ipak, budite sigurni u to da obavljate ne samo prijeko potreban već i vrlo težak posao. Prihvatite činjenicu da nećete uvijek reagirati savršeno u riječima ili postupcima. Biblija nas podsjeća: “Svi pogrješujemo mnogo puta. Ali ko u riječi ne pogrješuje, onaj je savršen čovjek, može zauzdati i sve tijelo” (Jakov 3:2; Rimljanima 3:23). Nemojte dozvoliti da vas osjećaji krivnje spriječe u tome da sada poduzmete odlučne mjere. Kada ste uznemireni zbog nečega što ste rekli ili napravili, vrlo vjerojatno ćete otkriti da ćete se vi i vaš bolesnik bolje osjećati ako kažete: “Žao mi je.” Jedan čovjek koji je njegovao svog bolesnog rođaka dao je sljedeći savjet: “Učinite najbolje što možete u danim okolnostima.”

Depresija. Depresija je vrlo uobičajena — i razumljiva — u obiteljima koje se bore s ozbiljnom bolešću. (Usporedite 1. Solunjanima 5:14.) Jedna njegovateljica koja pati od depresije objašnjava što je njoj pomoglo: “Mnogi bi nam zahvaljivali zbog pružanja njege. Samo nekoliko riječi ohrabrenja mogu vam dati poticaj da ustrajete kad ste jako umorni ili depresivni.” Biblija navodi: “Briga u srcu čovječijem obara; a dobra riječ razveseljava” (Priče Salamunove 12:25). Drugi možda neće uvijek shvatiti da vam je potrebno ohrabrenje. Stoga ćete ponekad možda sami morati otvoreno reći o ‘brizi’ u svom srcu kako bi vam drugi uputili ‘dobru riječ’ ohrabrenja. Ipak, ako depresija potraje ili se pojača, bilo bi možda uputno da se obratite liječniku.

Bespomoćnost. Možda se osjećate bespomoćno suočavajući se s bolešću koja poprima sve teži tok. Suočite se sa stvarnim stanjem. Prihvatite svoja ograničenja — nije na vama da kontrolirate zdravlje bolesnika, ali mu možete pružati samilosnu brigu. Ne očekujte savršenost ni od sebe ni od svog bolesnika, a ni od onih koji vam pružaju podršku. Uravnotežen pristup ne samo da ublažuje osjećaje bespomoćnosti već i olakšava teret posla. Mnogi koji su njegovali voljenu osobu mudro savjetuju: Naučite se suočavati sa svakim danom posebno (Matej 6:34).

[Istaknuta misao na stranici 8]

“Suočite se sa svojim strahovima i držite ih pod kontrolom. Strah od onog što bi se moglo dogoditi često je gori od stvarnosti”

[Okvir na stranici 7]

Ohrabrujuće riječi onih koji pružaju njegu

“NEMOJTE biti tjeskobni zbog negativnih misli o samima sebi. One su normalne u takvim okolnostima. Ono što je sigurno jest to da ne biste trebali zatomljivati svoje osjećaje. Povjerite se nekome i recite kako se osjećate i ako vam je to moguće, napravite predah — otiđite za neko vrijeme — tako da biste obnovili snagu” (Lucy, čiji rad na klinici uključuje pomaganje brojnim njegovateljima, a i pacijentima).

“Ako ima članova obitelji ili prijatelja koji stoje na raspolaganju i koji su spremni pomoći, dozvolite im da vam pomognu. Vrlo je važno da teret dijelite s drugima” (Sue, koja je njegovala svog oca prije nego što je umro od Hodgkinove bolesti).

“Učite se razvijati smisao za humor” (Maria, koja je pomagala u njegovanju drage prijateljice koja je umrla od raka).

“Ostanite duhovno snažni. Približite se Jehovi i molite se neprestano (1. Solunjanima 5:17; Jakov 4:8). On pruža pomoć i utjehu putem svog duha, svoje Riječi, svojih zemaljskih slugu i svojih obećanja. Pokušajte biti što organiziraniji. Naprimjer, korisno je da si napravite raspored za lijekove i popis poslova za one koji vam pomažu” (Hjalmar, koji se brinuo za svog šurjaka koji je bio na umoru).

“Naučite sve što možete o prirodi bolesti svog bolesnika. To će vam zauzvrat pomoći da znate što da očekujete od bolesnika i sebe te kako da se brinete za bolesnika” (Joan, čiji suprug boluje od Alzheimerove bolesti).

“Shvatite da su se i drugi prije vas borili s tim te da vam Jehova može pomoći da se nosite sa svim što bi se moglo dogoditi” (Jeanny, koja se brinula za svog supruga prije nego što je umro).

[Slika na stranici 8]

Da biste umirili svoje strahove, saznajte što više možete o bolesti

[Slika na stranici 9]

Razgovor s prijateljem koji vas razumije može donijeti veliko olakšanje