Buka — što u pogledu toga možete učiniti
NAKON iscrpljujućeg dana padate u dubok san. Odjednom vas iz sna trgne lavež pasa iz susjedstva. Okrećete se na drugu stranu, nadajući se da će ta razdražujuća buka uskoro prestati. Ali buka ne prestaje. Psi bez prestanka laju. Uzrujani, frustrirani zbog toga što ne spavate i sada potpuno budni pitate se kako vaši susjedi mogu podnositi takvu galamu.
Ljudi se jako razlikuju po tome kako podnose buku. Aerodromske namještenike koji žive u blizini piste puno manje uznemirava buka aviona nego one čiji posao nije vezan za avione. Kućanica koja koristi električni aparat za usitnjavanje hrane puno lakše podnosi tu buku nego osoba koja sjedi u sobi do kuhinje i pokušava čitati knjigu ili gledati TV.
Što je to zagađenje bukom?
Definicija zagađenja bukom razlikuje se od zemlje do zemlje. U Meksiku je buka “bilo kakav nepoželjan zvuk koji osobama smeta ili šteti”. Na Novom Zelandu buka se smatra pretjeranom kad je “takve prirode da pretjerano ometa mir, odmor ili udobnost bilo koje osobe”.
Dvojica poznatih znanstvenika, Alexander Graham Bell, izumitelj telefona, i Heinrich Hertz, njemački fizičar, usko su povezani s mjerenjem zvuka. Belima, ili uobičajenije decibelima (desetina bela), mjeri se relativna glasnoća, dok se hercima mjeri visina, ili frekvencija, zvuka. Kad se mjeri buka, izvještaji se obično odnose na razinu decibela zvuka.a
No tko određuje koliko je neki zvuk uznemirujuć? Vi, koji ga čujete! “Uho ostaje i dalje najbolji detektor za određivanje neugodnosti zvuka”, primjećuje londonski The Independent.
Posljedice buke
Budući da je uho “najbolji detektor” buke, ono je očito organ koji ima najviše šanse da strada od buke. Oštećenje osjetljivih živčanih stanica vašeg unutarnjeg uha može uzrokovati trajan gubitak sluha. Istina, reakcija na glasne zvukove razlikuje se od čovjeka do čovjeka. Ali učestalo izlaganje zvukovima iznad 80 do 90 decibela može dovesti do postupnog gubitka sluha. Doista, što je viša razina buke to manje vremena možete dnevno provesti u toj okolini prije nego što vaš sluh bude oštećen.
Časopis New Scientist izvještava da mnogi walkmani koji su bili prodani u Francuskoj imaju maksimalnu jakost zvuka od 113 decibela. Citirajući jednu studiju, časopis je naveo da je “rock muzika koja se jedan sat jako glasno svirala na discmanima većinu vremena prelazila 100 decibela i dosezala gornju granicu od 127 decibela”. Još ozbiljnije su posljedice buke na koncertima gdje se svira uživo. Jedan je istraživač primijetio da su ljudi koji su se naguravali ispred zvučnika naslaganih jedni na druge gubili svijest. “Meni se mutilo pred očima, šupljine u tijelu podrhtavale su mi od basova”, prisjeća se on, “a uši su me boljele od buke.”
Kakve posljedice možete imati od buke? Jedan izvor navodi: “Konstantna buka srednje ili visoke razine uzrokuje stres, malaksalost i razdražljivost.” “Mučenje bukom ne samo da osobu lišava životne radosti već je može potpuno iscrpiti i fizički i emocionalno”, zapaža profesor Gerald Fleischer sa Sveučilišta u Giessenu (Njemačka). Kad se povrh drugih stresnih okolnosti pojavi još i buka, to može dovesti do depresije, a i do pojave organskih bolesti, mišljenje je profesora Makisa Tsapogasa.
Dugotrajna izloženost buci može štetno djelovati na vašu osobnost. Kad su istraživači britanske vlade upitali žrtve zagađenja bukom što osjećaju prema onima koji su odgovorni za to, žrtve su govorile o mržnji, osveti, pa čak i o ubojstvu. S druge strane, oni koji stvaraju buku često postaju agresivni kad im se stalno iznova prigovara. “Buka umanjuje altruizam kod ljudi te dovodi do agresivnosti i neprijateljstva”, tvrdi jedna osoba koja vodi kampanju protiv buke.
Većina koja pati od zagađenja bukom uviđa da njihov otpor prema toj uznemirujućoj pojavi postupno slabi. Oni odražavaju stav jedne žene čiji su bučni susjedi neprestano glasno puštali muziku: “Kad ste prisiljeni da slušate nešto što ne želite, to vas iscrpi. (...) Čak i kad bi buka prestala, samo smo čekali da opet počne.”
Zar, dakle, ne postoji način da iziđete na kraj sa zagađivanjem bukom?
Ono što možete učiniti
Budući da je buka toliko raširena, mnogi ljudi jednostavno ne uviđaju kada uznemiruju druge oko sebe. Kad bi znali, neki bi bez sumnje prestali s takvim stvarima koje su neugodne za druge. Iz tog razloga prijateljski pristup bučnom susjedu može imati efekta. Jedan se čovjek razgnjevio zbog toga što su ga njegovi susjedi tužili zbog buke. On je rekao: “Pretpostavljao sam da će doći k meni i osobno mi reći ako im smeta buka.” Jedna je majka koja je organizirala zabavu za neku malu djecu bila zapanjena kad se pojavio jedan državni službenik zbog pritužbe na buku. “Da su bar oni koji su se tužili pokucali na moja vrata i rekli mi da ih to smeta”, primijetila je ona. Stoga ne začuđuje da je jedan djelatnik službe za socijalno zdravlje u Britaniji bio zapanjen kad je otkrio da 80 posto onih koji se žale na kućnu buku nikad nije zamolilo svoje susjede da budu tiši.
Nevoljkost ljudi da razgovaraju sa svojim bučnim susjedima ukazuje na obostrano pomanjkanje poštovanja. ‘Ako želim slušati muziku, onda ću je slušati. To je moje pravo!’, odgovor je koji očekuju, a koji često i dobiju. Oni se boje da bi ljubazan prijedlog da malo stišaju aparat mogao dovesti do sukoba kad bučni susjed nazove njihovu pritužbu drskom. Kakav li tužan odraz današnjeg društva! Koliko to samo odgovara biblijskoj izjavi da će u ova “kritična vremena s kojima će se teško izlaziti na kraj” ljudi općenito biti ‘ljubitelji sebe samih, oholi, brutalni i svojeglavi’ (2. Timoteju 3:1-4, NW).
Mnogo toga ovisi o pristupu osobe koja je žrtva. Časopis Woman’s Weekly dao je prijedlog kako bi se mogao odvijati razgovor da bi se riješila napeta situacija nakon što je agresivna pritužba razjarila onoga kome je bila upućena: “Ako se na vrlo topao način s puno razumijevanja kaže: ‘Gledajte, žao mi je — previše burno sam reagirao, ali postajem tako umoran kad ne mogu spavati’, to će vjerojatno biti dovoljno da umiri [susjede koji se žele obraniti].” Možda će rado odmaknuti zvučnike od zida koji vas dijeli i malo stišati aparat.
Stvarno se isplati zadržati dobre odnose sa svojim susjedima. Neke mjesne vlasti nude posredničku službu da pomire zavađene susjede. S obzirom na to kakve snažne emocije izazivaju sudske tužbe, pozivanje nekog državnog službenika trebalo bi biti “apsolutno posljednje čemu biste pribjegli”.
Ako razmišljate o tome da se preselite u neko novo područje, bit će mudro da prije nego što potpišete ugovor provjerite moguće izvore buke koja bi vas mogla uznemiravati. Posrednici za kupoprodaju nekretnina preporučuju da posjetite svoj potencijalni dom u različito doba dana kako bi provjerili ima li buke. Također biste mogli pitati susjede za njihovo mišljenje. Ako biste naišli na probleme nakon preseljenja, pokušajte ih razriješiti na dobrosusjedski način. Sudski spor obično inicira neprijateljsko raspoloženje.
No što ako živite u bučnom susjedstvu i nemate mogućnosti da se negdje drugdje preselite? Jeste li osuđeni na beskonačnu patnju? Ne nužno.
Kako se zaštititi od buke
Pogledajte što možete učiniti da biste izolirali svoj dom od buke izvana. Provjerite zidove i podove da vidite ima li kakvih rupa koje bi se mogle zatvoriti. Naročito obratite pažnju na to gdje se nalaze električne utičnice. Jesu li zatvorene?
Buka često ulazi u dom kroz vrata i prozore. Postavljanje drugog stakla na prozore (dvostruko ostakljivanje) može pomoći u tome da umanjite buku. Čak i ako stavite tanku spužvu na rubove vrata, to će pomoći da vrata priliježu na dovratke. Ako možete, izgradite verandu i postavite druga vrata, jer će to zaštititi vaš životni prostor od uznemirujuće prometne buke.
Iako prometna buka raste alarmantnom stopom, proizvođači automobila neprekidno razvijaju nove materijale i metode da snize razinu zvukova unutar vašeg vozila. Tiše gume na vašem automobilu također mogu u tome pomoći. U mnogim zemljama eksperimenti s različitim tipovima kolovoznih zastora doveli su do takvih proizvoda kao što je “bešumni beton” kod kojeg se dio agregata ostavlja na površini pa uslijed toga dolazi samo do povremenog kontakta s gumom. Korištenje ovakve površine navodno smanjuje razinu buke za čak dva decibela kod lakših vozila i za jedan decibel kod teških kamiona. Iako to može izgledati kao nevažno postignuće, smanjenje buke za tri decibela u prosjeku bi bilo ekvivalentno smanjenju prometne buke za 50 posto!
Graditelji cesta sada projektiraju autoceste koje su sakrivene ogradama ili zemljanim nasipima, i tako znatno smanjuju buku. Čak i tamo gdje nema mjesta za takva rješenja, projektiraju se posebne ograde, kao što je ona koja se nalazi u istočnom Londonu napravljena od isprepletenih grana vrbe i zimzelenog drveća, koje štite stanovnike u blizini autoceste od neželjene buke.
Maskiranje neugodnih zvukova onim što se naziva bijeli šum — naprimjer, statičkim elektricitetom ili šumom zraka — može se pokazati korisnim u nekim prostorima, kao što su uredi.b U Japanu su se na tržištu pojavili bezvučni klaviri. Umjesto da udari u žicu, batić aktivira elektronsku ploču koja proizvede notu u slušalicama svirača.
Znanstvenici su već mnoge sate proveli u istraživanju stvaranja onog što nazivaju antibuka. Sastoji se u osnovi od korištenja drugog izvora zvuka da bi se proizvele vibracije koje poništavaju efekte buke. To, naravno, uključuje dodatnu opremu i veće troškove, a i time se zapravo ne uklanja izvor problema. “Sve dok ljudi ne počnu gledati na buku kao na soničko smeće”, zapaža U.S.News & World Report, “antibuka je možda jedini način da se dođe do barem malo tišine.” Možda je to i slučaj, no je li tišina protuotrov za zagađenje bukom?
Postoji li doista ikakva mogućnost da u svom domu i susjedstvu uživate mir i spokojstvo? Naš sljedeći članak nudi stvarnu nadu.
[Bilješke]
a Razina buke obično se određuje korištenjem uređaja kojim se mjeri zvuk u decibelima. Budući da uho čuje neke frekvencije jače nego druge, uređaj je konstruiran tako da slično reagira.
b Baš kao što je bijela svjetlost mješavina svih frekvencija svjetlosnog spektra, bijeli šum je zvuk koji sadrži sve frekvencije zvučnog raspona u otprilike jednakim razinama glasnoće.
[Okvir na stranici 6]
Kako da ne budete bučan susjed
● Mislite na svoje susjede kad obavljate neki posao koji za sobom povlači buku i obavijestite ih unaprijed o tome.
● Prihvatite kad vas susjed zamoli da smanjite buku.
● Shvatite da vaša razonoda ne bi trebala vašim susjedima zadavati brige.
● Imajte na umu da se buka i vibracije lako prenose kroz hodnike i zidove.
● Kućanske aparate koji stvaraju buku stavite na neku podlogu.
● Pobrinite se da imate koga nazvati da isključi kućni ili automobilski alarm kad se radi o lažnoj uzbuni.
● Nemojte obavljati bučan posao niti koristite bučne kućanske aparate kasno noću.
● Nemojte slušati muziku tako glasno da uzrujavate svoje susjede.
● Nemojte ostavljati pse dugo vremena same.
● Nemojte dozvoliti djeci da skaču po podu i tako uznemiravaju ljude koji stanuju ispod vas.
● Nemojte trubiti automobilskom sirenom, lupati vratima ili turirati mašinu noću.
[Okvir/slika na stranici 7]
Buka i vi
“Buka je danas najraširenija industrijska opasnost u Velikoj Britaniji”, zapaža The Times, “a gluhoća njena uobičajena posljedica.” Neke studije koje se bave zdravljem ukazuju da buka iznad 85 decibela može naškoditi fetusu. Bebin sluh biva oštećen, a beba može imati hormonalni poremećaj kao i urođene mane.
Izlaganje glasnoj buci izaziva stezanje krvnih žila čime se smanjuje dotok krvi u vaše organe. Vaše tijelo zauzvrat reagira proizvodnjom hormona koji podižu krvni tlak i povećavaju srčani rad, što ponekad dovodi do lupanja srca ili čak do angine pektoris.
Kad buka poremeti vašu rutinu, mogu se pojaviti i drugi problemi. Prekinut san može utjecati na vaše dnevne reakcije. Buka možda neće promijeniti vašu ukupnu radnu brzinu, ali može utjecati na broj učinjenih grešaka.
[Okvir/slika na stranici 9]
Zaštita na poslu
Ako vam buka na poslu predstavlja problem, razmislite o nošenju neke vrste štitnika za uši.* Naušnjaci priliježu uz vašu glavu kao slušalice i uglavnom su djelotvorni tamo gdje je visoka razina buke. Prednost naušnjaka jest u tome da još uvijek možete čuti usmene poruke i upozoravajuće signale stroja, iako vam otežavaju da točno odredite smjer iz kojeg dolazi zvuk. Čepići za uši trebaju biti odgovarajuće veličine, no ne možete ih koristiti ukoliko imate neku bolest uha ili iziritiran zvukovod.
Ispravno održavanje strojeva može umanjiti vibracije. Stavljanje opreme na gumene podloge poslužit će u smanjivanju zagađenja bukom, kao i odvajanje bučnih strojeva u zasebne prostorije.
*Zakonodavstvo mnogih zemalja zahtijeva da se poslodavci pobrinu da radnici nose adekvatna sredstva za zaštitu sluha.
[Slika na stranici 8]
Kako se možete zaštititi od buke koju proizvodi mobilno društvo?