Pogled u svijet
Istočnu Afriku pogađa epidemija kolere
“Pošast kolere u istočnoj Africi dosegla je epidemijske razmjere”, piše u jednom dopisu Associated Pressa iz Nairobia (Kenija). Kolera je zarazna crijevna bolest koja uzrokuje teški proljev i može biti smrtonosna ukoliko se ne liječi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), tijekom 1997. od te je bolesti u istočnoj Africi oboljelo preko 61 000 ljudi, a evidentirano je i 2 687 smrtnih slučajeva. Epidemije kolere uobičajene su u zemljama gdje vladaju loše sanitarne prilike i gdje nema adekvatnih zdravstvenih protumjera. Situacija postaje još teža kad sezonske kiše otplavljuju ljudski izmet u vodu koja se koristi za piće. Dr. Maria Neira, voditeljica WHO-ove operativne grupe za suzbijanje kolere, izjavila je da se ta regija vjerojatno neće u potpunosti osloboditi kolere sve dok se na svim ugroženim područjima ne uvede kanalizacija i ne osigura čista voda.
Pomaganje mrtvima?
U Hong Kongu nije uvijek slučaj da se smrću osobe prestaje držati do nekakvih formi — kod nekih se to nastavlja i nakon smrti. Razlog tome je činjenica da u kineskoj kulturi obožavanje predaka igra veoma važnu ulogu u svakodnevnom životu. Tako se “smatra da je čak i u duhovnom svijetu veoma važno pokazati svoje bogatstvo”, kaže vlasnik jedne trgovine po imenu Kwan Wing-ho. Kako bi pomogao rođacima i prijateljima da poboljšaju imovno stanje svojih voljenih pokojnika, g. Kwan prodaje papirnate imitacije raznoraznih materijalnih dobara, među ostalim, mobitela, kompjutera, mikrovalnih pećnica, pa čak i automobila Mercedes Benz u prirodnoj veličini. “Ta se dobra spaljuju u roku od sedam dana nakon smrti, zatim na godišnjice smrti i ukoliko netko od rodbine sanja da pokojnik treba nešto kupiti”, piše u jednom izvještaju Associated Pressa. “To je unosan posao”, tvrdi g. Kwan, “jer se mušterija ne može vratiti da bi uložila žalbu.”
Radioaktivni dragulji
Drago kamenje koje je prodano nekom trgovcu u Bangkoku stvorilo je uzbunu na međunarodnom tržištu kad se doznalo da je kamenje radioaktivno. Sahabudeen Nizamudeen je iskusni trgovac draguljima koji itekako zna prepoznati unosnu poslovnu transakciju. Zato kad mu je neki indonezijski trgovac ponudio 50 dragulja tipa mačje oko po cijeni koja je bila puno niža od njihove uobičajene cijene, ovaj ih je brže-bolje kupio. “Svi su bili veoma cijenjene tamnosmeđe boje i na sredini su imali karakterističnu svjetlucavu prugu koja podsjeća na suženu mačju zjenicu”, izvještava Asiaweek. Međutim, pokazalo se da ti dragulji mogu nečem drugom zahvaliti svoj sjaj. Dragulji su bili ozračeni kako bi dobili intenzivniju boju i time dobili na vrijednosti. Na sajmu nakita u Hong Kongu nađen je i jedan drugi dragi kamen kod kojeg je zabilježena 25 puta veća radijacija od one dopuštene u Aziji. “Zasad je taj problem zapažen samo kod krizoberila mačje oko”, piše časopis.
Navike čitanja
Brazilci u prosjeku pročitaju 2,3 knjige na godinu, izvještava Jornal da Tarde. Većina Brazilaca po završetku škole nema više nikakvog doticaja s knjigama. “Bit problema”, kaže tajnik ministra za kulturu Ottaviano de Fiore, “leži u tome što u Brazilu 60 posto pročitanih knjiga spada u obaveznu lektiru” za djecu školskog uzrasta. “Preostalih 40 posto uglavnom čine knjige koje se bave religijom i ezoterijom, knjige o seksu ili knjige za samopomoć”, pišu novine. De Fiore ovako komentira navike čitanja: “Djeca su na okupu u obitelji, u školi i pred televizorom. Ako nijedan član obitelji nije ljubitelj čitanja, djeca nikad neće dobiti motivaciju za čitanje u obiteljskom krugu.” On dodaje: “Što se tiče televizije, veliki televizijski kanali od svega najmanje mare za to da potiču ljude na čitanje.”
“Religija koju su sami izmislili”
Mnogi Latinoamerikanci žive po ‘religiji koju su sami izmislili’, kaže sociolog Fortunato Mallimaci. Ljudi se otuđuju od crkava i vjera, ne ustručavaju se pohađati tečajave joge, čitati knjige o orijentalnom misticizmu, odlaziti na skupove na kojima propovjednici nude izlječenje ili pak na voodoo obrede. “To ne znači da su ljudi postali ravnodušni prema religiji. Oni jesu vjernici, ali su sami izmislili tu svoju religiju”, kaže Mallimaci. Obraćajući se prisutnima na Četvrtom skupu laičkih centara južne polovice (Latinske Amerike), spomenuti je sociolog rekao da “katolicizam prolazi kroz proces restrukturacije ‘koji je popraćen dubokim unutrašnjim podjelama i sukobima’”, izvještava ENI Bulletin.