Pogled u svijet
Papini oprosti
U okviru proslave početka novog milenija papa Ivan Pavao II proglasio je 2000. godinu Svetom godinom i ponudio je oprost onima koji u hodočašću posjete Rim, izvještava L’Osservatore Romano. Oprost je jedan od načina na koje se katolici oslobađaju kazne za grijeh. Spomenuti vatikanski list kaže: “Svako dobro djelo učinjeno božanskom milošću zaslužuje nagradu.” Međutim, taj isti list zapaža da se u praksi javljaju i neka zanimljiva pitanja, kao naprimjer: “Zašto Crkva treba davati oproste ako se Božje oprosno milosrđe pruža svim ljudima?” i “Zašto se Crkva trudi oko davanja djelomičnog oprosta kad može dati i potpuni oprost?”
Prikrivena bolest
Osteoporoza je prikrivena bolest koja “predstavlja opasnost za preko 28 milijuna Amerikanaca i oko 1,4 milijuna Kanađana”, izvještava list Toronto Star. Ta bolest pogađa muškarce i žene, mlade i stare, a “javlja se kad se starije koštane stanice raspadaju brže nego što mogu biti nadomještene novim koštanim tkivom”. Osobe koje boluju od osteoporoze možda neće uočiti znakove bolesti sve dok ne dožive prijelom kosti. Stručnjaci smatraju da sve veći broj tinejdžera i sveučilišnih sportaša svojim pretjeranim dijetama “uništava kosti koje bi trebali jačati kako se približavaju zreloj dobi. Mladi često skidaju kilograme tako da izbjegavaju jesti one namirnice koje su im potrebne za jačanje kostiju.” U izvještaju stoji da “otprilike 90 posto maksimalne koštane mase [tinejdžeri] steknu do 18. godine; odrasli dostižu vrhunac u 30. godini”. Izvještaj kaže da bi svatko tko želi imati što čvršće kosti trebao ‘uzimati dosta kalcija i vitamina D, redovito vježbati i izbjegavati pušenje i opijanje’.
Putnici koji izazivaju nered
“Učestalost izljeva gnjeva u avionu” — neobuzdano ponašanje putnika za vrijeme leta — “porasla je u proteklih pet godina za 400 posto”, piše časopis Business Traveler International. Što je uzrokovalo taj drastičan porast? Stres je jedan od glavnih uzroka. Kašnjenje aviona ili otkazivanje letova, gužva na aerodromu i strah od letenja, sve su to faktori koji izazivaju tjeskobu koja zatim može dovesti do izljeva gnjeva. “Aviokompanije reklamiraju putovanje avionom kao brz i jednostavan pothvat, no to nije tako”, kaže Stuart Howard, iz Međunarodne federacije radnika u javnom prometu. Predstavnik jedne velike aviokompanije smatra da je uvođenje letova za nepušače jedan daljnji faktor koji izaziva gnjev putnika u avionu. U izvještaju stoji da su 1997. u jednoj aviokompaniji “frustrirani pušači bili odgovorni za više od polovine izgreda”. Jedan daljnji faktor jest pijenje alkohola, čije se djelovanje može pojačati na velikim visinama. Što se savjetuje u slučaju da netko od putnika stvara galamu? “Nemojte zvati članove posade. Radije ustanite sa svog mjesta i nekome od njih diskretno skrenite pažnju na problem.” U izvještaju se ujedno savjetuje: “Zaštitite se od mogućih provokacija tako da ponesete sa sobom neko lako štivo ili slušate umirujuću muziku” preko walkmana.
Rast pogrebnih troškova
Sve se više ljudi odlučuje za kremiranje pokojnika kako bi smanjili pogrebne troškove. Prema podacima Nacionalnog udruženja pogrebnih poduzeća, godine 1996. prosječni je tradicionalni pogreb u Sjedinjenim Državama koštao 4 600 dolara. Za razliku od toga, “kremiranje košta od 500 do 2 000 dolara”, piše Chicago Sun-Times, “ovisno o tome koju se vrstu lijesa odabere za samo kremiranje i o urni u koju će se pohraniti pepeo”. Osim toga, kod kremiranja nije potrebno ukopno mjesto i nadgrobna ploča, što može povećati troškove tradicionalnog ukopa za daljnjih 40 posto. Novine su pisale da je 1997. u Sjedinjenim Državama bilo kremirano 23,6 posto svih umrlih osoba, a očekuje se da će u idućih deset godina ta brojka narasti na 42 posto.
Ugroženi fosili
Fosilna nalazišta koja su ostala sačuvana tisućama godina danas su ugrožena zbog krađe, vandalizma i suviše znatiželjnih turista, izvještava New Scientist. “Neki bi geolozi htjeli da se najdragocjeniji fosili premjeste u muzeje ili da se posjetiteljima zabrani pristup nalazištima”, piše časopis. Drugi, međutim, ističu kako građanstvo ima pravo vidjeti te fosile u njihovom prirodnom ambijentu. Nastojeći riješiti taj problem, Međunarodno paleontološko udruženje počelo je sastavljati popis ugroženih fosilnih nalazišta diljem svijeta. No zasad se na tom popisu našlo tek oko 50 nalazišta.
Bezbolno popravljanje zubi?
Kad je riječ o popravljanju zubi, mnogi bi pacijenti voljeli da klasična zubarska bušilica postane stvar prošlosti. Prema pisanju časopisa FDA Consumer, to bi se u nekim ordinacijama uskoro moglo i dogoditi. Američka Uprava za kontrolu prehrambenih i farmaceutskih proizvoda nedavno je odobrila upotrebu erbij-YAG lasera za popravljanje zubi. Umjesto da zubari odstranjuju karijes sićušnom bušilicom, sada ga mogu skidati pomoću lasera, tako da zubno tkivo zahvaćeno karijesom u biti pretvaraju u paru, piše časopis. Taj laser ima nekoliko prednosti u odnosu na klasične bušilice. Kao prvo, lasersko popravljanje zubi obično je bezbolno. Stoga mnogi pacijenti više neće trebati lokalnu anesteziju. Kao drugo, budući da zubar ne treba čekati da anestezija počne djelovati, popravljanje zubi može odmah početi. Osim toga, nema ni iritirajućih vibracija bušilice s velikim brojem okretaja. Međutim, jedna značajna mana tog lasera jest to što se njime ne mogu popravljati zubi koji već imaju plombe.
Nuklearni otpad
Od 1960-ih do danas svjetska nuklearna industrija stvorila je preko 200 000 tona nuklearnog otpada, izvještava časopis New Scientist. Osim toga, toj se gomili svake godine pridodaje novih 10 000 tona. Kamo odlazi taj smrtonosni otpad? “Najveći se dio naprosto odlaže u blizini reaktora”, piše časopis. Međutim, zamišljeno je da na tim odlagalištima radioaktivni otpad ostane pohranjen samo nekoliko desetljeća. Stoga će se nuklearni otpad u dogledno vrijeme trebati premjestiti na trajna odlagališta. No problem je u tome što nijedna zemlja nije uspjela napraviti sigurne podzemne spremnike za odlaganje svog radioaktivnog otpada. Stoga se “nuklearna industrija uhvatila u vlastitu zamku”, piše New Scientist.
Gestama do pravih riječi
“Nova istraživanja pokazuju da geste često doprinose tome da se ljudi u govoru prisjete riječi pohranjenih u banci sjećanja”, izvještava Newsweek. Dok opisne geste obično posreduju informacije o veličini ili obliku nekog predmeta, druge geste, primjerice kad izgovarajući rečenicu mašete rukom po zraku kao da nešto sjeckate, služe drugoj svrsi. Robert Krauss, profesor psihologije na Sveučilištu Columbia, kaže da takve geste “pomažu ljudima da se sjete riječi koje teško pamte”, a to čine otključavajući vrata onog što Krauss naziva “leksička memorija”. Istraživači uspoređuju tu memoriju sa stvaranjem kodirane poruke kad se određeni miris, okus ili zvuk poveže s nekim događajem. Naprimjer, kao što vas tračak mirisa nekog parfema može podsjetiti na vašu baku, tako i gestikuliranje može otvoriti slična “vrata” koja vode do neke riječi, kaže neurolog Brian Butterworth.
Smrtonosne nesreće na radnom mjestu
Svakog dana 3 000 ljudi diljem svijeta umre zbog ozljeda zadobivenih u nesrećama na radnom mjestu, izvještava francuski dnevnik Le Monde. Prema podacima Međunarodnog biroa rada, svake godine ozlijedi se oko 250 milijuna radnika, a preko milijun ozljeda završava smrću. “Broj smrtno stradalih na poslu veći je od prosječnog godišnjeg broja smrtno stradalih u saobraćajnim nesrećama (990 000), u oružanim sukobima (502 000), drugim vrstama nasilja (563 000) i od broja oboljelih od AIDS-a (312 000)”, pišu novine.
Epidemija raka usne šupljine
U Delhiu (Indija) broj oboljelih od raka usne šupljine četverostruko je veći nego u Los Angelesu (Kalifornija), izvještava The Indian Express. Trenutno među muškim stanovnicima Delhia 18,1 posto svih novih slučajeva raka otpada na rak usne šupljine — što je porast u odnosu na 10 posto godine 1995. Glavni uzroci raka usne šupljine jesu žvakanje duhana, pušenje bidija (indijskih cigareta) i uživanje pan masale (mješavine duhana, zdrobljenih betel oraha i nekih drugih sastojaka), koja se smota u list i žvače. Novine su pisale da je porast uživanja pan masale u krugovima naivnih školaraca dosegao alarmantne razmjere. Jedan je stručnjak upozorio na to da čitava Indija srlja u “epidemiju raka usne šupljine”.