INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower
INTERNETSKA BIBLIOTEKA
Watchtower
hrvatski
  • BIBLIJA
  • IZDANJA
  • SASTANCI
  • g04 8. 11. str. 7–9
  • Gojaznost — koje je rješenje?

Videosadržaj nije dostupan.

Žao nam je, došlo je do greške u učitavanju videosadržaja.

  • Gojaznost — koje je rješenje?
  • Probudite se! – 2004
  • Podnaslovi
  • Slično gradivo
  • Važnost tjelesne aktivnosti
  • Je li operacija najbolje rješenje?
  • Kako mogu smršavjeti?
    Mladi pitaju
  • Kako mogu smršaviti?
    Probudite se! – 1994
  • Debljina nije na korist
    Probudite se! – 1997
  • Gojaznost — što je uzrokuje?
    Probudite se! – 2004
Više
Probudite se! – 2004
g04 8. 11. str. 7–9

Gojaznost — koje je rješenje?

DIJETETIČARKA Diane i viša medicinska sestra Ellen rade s osobama koje imaju problema s viškom kilograma. U intervjuu za Probudite se! složile su se da dijete siromašne ugljikohidratima, a bogate proteinima (meso) mogu dovesti do gubitka težine. Međutim, kažu one, takve dijete, provodi li ih se duže vrijeme, mogu imati i neke štetne posljedice.a To potvrđuje i jedan medicinski priručnik u kojem stoji: “Dijete siromašne ugljikohidratima mogu biti opasne, naročito ako se provode bez liječničkog nadzora.” U njemu dalje stoji: “[One] dovode do naglog gubitka težine, ali uzrokuju nepoželjno povećanje koncentracije ketonskih tijela (tvari koje nastaju uslijed razgradnje masti) u organizmu.” Ako razmišljate o dijeti siromašnoj ugljikohidratima, svakako se posavjetujte s liječnikom.

Ukoliko želite smršaviti, ne očajavajte. “Držati kilograme pod kontrolom nije nemoguće i ne mora biti povezano s izgladnjivanjem i stalnim ponavljanjem mučnih dijeta”, kaže dr. Walter C. Willett. “Uz malo više truda i mašte većina ljudi može razumnim režimom ishrane koji im odgovara te gotovo svakodnevnom vježbom uspješno držati kilograme pod kontrolom. Duži i zdraviji život sigurno je vrijedan takvog truda”b (kurziv dodan).

Važnost tjelesne aktivnosti

Dr. Willett kaže: “Vježbanje je, pored nepušenja, najbolji način da postanete zdraviji ili sačuvate zdravlje te spriječite kronične bolesti.” Koliko bi često trebalo vježbati? Kakve koristi proizlaze iz fizičkog naprezanja?

Neki stručnjaci kažu da svakodnevno vježbanje može biti vrlo korisno, čak i ako se vježba samo pola sata. No drugi kažu da čak i ako se vježba samo tri puta tjedno, može se izbjeći ozbiljne probleme u budućnosti. Tjelesnom se aktivnošću sagorijeva kalorije, a netko tko nastoji smršaviti trebao bi se prije svega pitati: Potrošim li svaki dan više kalorija nego što ih unesem u organizam? Ukoliko se kod vas dešava suprotno, možete biti sigurni da ćete se udebljati. Stoga zaboravite na automobil i hodajte ili vozite bicikl! Idite stepenicama, a ne liftom! Vježbajte! Trošite kalorije!

Dr. Willett objašnjava: “Hodanje je za mnoge izvrstan nadomjestak za neke druge oblike fizičke aktivnosti jer ne iziskuje nikakvu specijalnu opremu, prilično je bezopasno, a osim toga, hodati se može u svako vrijeme i na svakom mjestu.” Naravno, taj se savjet odnosi na brzo hodanje, a ne na laganu šetnju. Dr. Willett preporučuje 30 minuta bilo kakve fizičke aktivnosti svaki dan ako je to moguće.

Je li operacija najbolje rješenje?

Neke izrazito gojazne osobe koje žele smršaviti i spriječiti da se ponovno udebljaju odluče se za neke kirurške zahvate koje im preporuče specijalisti koji se bave liječenjem gojaznosti. Kome su namijenjeni ti zahvati? U knjizi Mayo Clinic on Healthy Weight predlaže se: “Vaš bi vam liječnik mogao preporučiti operaciju ako vam indeks tjelesne mase prelazi vrijednost 40, što je pokazatelj da ste izrazito gojazni.” (Vidi tabelu na 5. stranici.) U djelu Mayo Clinic Health Letter stoji: “Operacijski zahvat u pravilu se preporučuje samo pacijentima u dobi od 18 do 65 godina čiji indeks tjelesne mase prelazi vrijednost 40 i koji zbog težine imaju teških zdravstvenih problema” (kurziv dodan).

Koji su neki od tih operacijskih zahvata? To su premošćivanje tankog crijeva, gastroplastika i premošćivanje želuca. Ovaj posljednji zahvat vrši se tako da se želudac stisne i ostavi samo mali želučani džep u koji stane tek nešto više od deset grama hrane. Zatim se prereže tanko crijevo i zašije ga se za taj džep. Na taj se način premosti veći dio želuca i dvanaesnika.

No što je s onima koji su smršavili? Je li se trud isplatio?

a Neke od posljedica su previsoka razina željeza u krvi, problemi s bubrezima i zatvor.

b Predani kršćani koji žele posvetiti život Božjoj svetoj službi imaju još više razloga smršaviti i paziti na svoje zdravlje kako ne bi prerano umrli jer će tako moći više godina posvetiti službi Bogu (Rimljanima 12:1).

Piramida zdrave prehrane

Slatkiši Sve namirnice s visokom koncentracijom šećera (rijetko, najviše 75 kalorija dnevno)

Masti Maslinovo ulje, orašasti plodovi, ulje uljane repice, avokado (3-5 puta na dan, primjerice žličicu ulja ili 2 žlice orašastih plodova)

Proteini i mliječni proizvodi Mahune, riba, krto meso, jaja, mliječni proizvodi s niskim sadržajem masti, sir(3-7 puta na dan, primjerice 100 grama kuhanog mesa ili ribe)

Ugljikohidrati Posebice cjelovite žitarice — tjestenina, kruh, riža, žitne pahuljice (4-8 puta na dan, primjerice krišku kruha)

Voće i povrće Mnogo raznolikog voća i povrća (neograničeno, najmanje 3 puta na dan i jedno i drugo)

Probudite se! ne zagovara neki konkretan režim ishrane ili metodu kontroliranja težine. On samo svoje čitatelje informira o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju. Prije nego što se započne s nekim režimom ishrane ili programom vježbanja svatko bi se trebao posavjetovati s liječnikom.

[Zahvala]

Na temelju preporuka Klinike Mayo

Isprobani savjeti u borbi protiv kilograma:

  1. Vodite računa o kalorijama koje unosite u organizam. Zapamtite: Piće može biti velik izvor kalorija, naročito zaslađeni sokovi. Alkohol također sadrži puno kalorija. Pripazite i na popularna gazirana pića. Provjerite na naljepnici količinu kalorija — mogli biste se iznenaditi.

  2. Izbjegavajte iskušenja. Ako su vam čips, čokolada ili keksi pri ruci, sigurno ćete posegnuti za njima! Zamijenite ih nečim laganim — jabukom, mrkvom ili keksima i krekerima od cjelovitih žitarica.

  3. Prije obroka popijte ili pojedite nešto lagano. Tako ćete smanjiti osjećaj gladi, pa ćete manje jesti.

  4. Nemojte jesti sve što se stavi pred vas. Pazite što jedete. Ne jedite ništa za što znate da sadrži previše kalorija.

  5. Usporite. Čemu žurba? Uživajte u hrani i uočavajte detalje — boju, okus, sastojke. Poslušajte tijelo kad vam signalizira da ste siti i da vam ne treba više hrane.

  6. Prestanite jesti prije nego što osjetite da ste se najeli.

  7. Restorani u nekim zemljama serviraju izuzetno velike porcije. U tom slučaju ostavite pola obroka ili ga podijelite s nekim.

  8. Obrok se može završiti i bez deserta. Završite ga voćem ili nečim drugim što sadrži malo kalorija.

  9. Proizvođači hrane žele da više jedemo jer time ostvaruju veći profit. Pokušat će iskoristiti vaše slabosti. Ne dajte se zavarati lukavo smišljenim reklamama i lijepim slikama. Vi se možete oduprijeti njihovom utjecaju!

[Zahvala]

Prilagođeno iz knjige Eat, Drink, and Be Healthy dr. Waltera C. Willetta

[Slike na stranicama 8 i 9]

Vježbajte!

    Izdanja na hrvatskom jeziku (1973-2025)
    Odjava
    Prijava
    • hrvatski
    • Podijeli
    • Postavke
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Uvjeti korištenja
    • Izjava o privatnosti
    • Postavke za privatnost
    • JW.ORG
    • Prijava
    Podijeli