Jesi li optimist ili pesimist?
“BILA su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena, (...) bilo je to proljeće nade, bila je to zima očaja, imali smo sve pred sobom, nismo imali ništa pred sobom.” Uvodne riječi literarnog remek-djela Charlesa Dickensa, Priča o dva grada, vješto stavljaju u kontrast događaje s obzirom na utjecaj koji mogu imati na naše razmišljanje, osjećaje i nazore.
Dva spomenuta grada bila su London i Pariz u vrijeme meteža francuske revolucije. Za potlačene stanovnike Francuske iz 18. stoljeća revolucionarski proglas o pravu čovjeka bio je zaista “proljeće nade”. No za one koji su bili dio ancien régimea, odnosno političkog sustava na izmaku, bila je to “zima očaja”, koja je vodila u smrt i razaranje.
Optimizam ili pesimizam? Tada je sve ovisilo o tome na kojoj si strani bio. A o tome još uvijek ovisi.
Vrijeme za samoispitivanje
Jesi li optimist? Vidiš li svijetlu stranu života, uvijek očekujući najbolje? Ili si sklon pesimističnosti, zauzimajući negativan stav u vezi sa svojom budućnošću, nadajući se najboljem, no istovremeno očekujući najgore?
Prije šezdeset godina američki je novelist James Branch Cabell na sljedeći način rezimirao te dvije oprečne filozofije: “Optimist tvrdi da živimo u najboljem od svih mogućih svjetova; a pesimist se boji da je to istina.” Ako ovo gledište smatraš prilično ciničnim, tada razmotri pozitivne i negativne strane u vezi sa samo tri aspekta današnjeg svijeta, a koji su dolje navedeni. Zatim analiziraj svoje reakcije i upitaj se: ‘Jesam li optimist ili pesimist?’
Trajan mir: Koliko nemirnih područja u svijetu možeš nabrojati? Irska, bivša Jugoslavija, Srednji istok, Burundi, Ruanda — ova nam odmah padaju na um. Mogu li se te i druge borbe ikada riješiti da bi se uspostavio trajan, svjetski mir? Kreće li se svijet prema miru?
Ekonomska stabilnost: U nadi da će ostvariti monetarno jedinstvo do 1999, zemlje Evropske unije ozbiljno su se uhvatile ukoštac s problemima koje stvaraju inflacija i javni dug. Drugdje korupcija potkopava ekonomsku strukturu mnogih sjevernoameričkih, južnoameričkih i afričkih nacija, gdje inflacija predstavlja gotovo nepodnošljiv teret, a etnički problemi i dalje dijele ljude. Je li svjetska ekonomska stabilnost pred nama?
Nezaposlenost: Za vrijeme nacionalnih izbora 1997. britanske su se crkve ujedinile da bi potaknule sve političke stranke da punu zaposlenost stave visoko na svojim listama prioriteta. No kada gotovo 30 posto svjetske radne snage nema dovoljno zaposlenje ili je nezaposleno, može li biti trajne pune zaposlenosti — posebno za mlade?
Kako je samo lako razmišljati pesimistično! Ipak, postoji svijetla strana toga, a mi te pozivamo da razmotriš kako je moguće razviti optimistične nazore.
[Slika na stranici 3]
Francuska revolucija
[Zahvala]
Iz knjige Pictorial History of the World