Upečatljiv zaključak

MOŽDA si pažljivo istraživao i sastavio gradivo za glavni dio govora. Možda si pripremio i zanimljiv uvod. Ipak, to nije sve — potreban ti je i upečatljiv zaključak govora. Nemoj umanjivati važnost toga. Ono što kažeš na kraju često najduže ostane u sjećanju. Ako je zaključak neuvjerljiv, čak i ono što se iznijelo prije njega može umnogome izgubiti na efektnosti.

Razmotri sljedeći primjer: Potkraj svog života Jozua se obratio starješinama izraelskog naroda i održao nezaboravan govor. Je li Jozua, nakon što je naveo kako se Jehova ophodio s Izraelom još od vremena Abrahama, samo ponovio najvažnije stvari, odnosno iznio nekakav sažetak? Nije. Naprotiv, s dubokim je osjećajima savjetovao narod: “Bojte se Jehove i služite mu vjerno i istinito.” Pročitaj kako je Jozua zaključio svoj govor, što je zapisano u Jozui 24:14, 15.

Još jedan dobar govor zapisan je u Djelima apostolskim 2:14-36, a održao ga je apostol Petar na praznik Pentekost 33. n. e. pred mnoštvom u Jeruzalemu. Najprije im je objasnio da su oni očevici ispunjenja Joelovog proročanstva u vezi s izlijevanjem Božjeg duha. Zatim je pokazao kako je to povezano s mesijanskim proročanstvima u Psalmima koja su prorekla uskrsnuće Isusa Krista i njegovo uzvisivanje na položaj zdesna Bogu. Na koncu je u zaključku jasno naveo nešto o čemu su svi prisutni trebali razmisliti. Rekao je: “Stoga neka sav dom Izraelov zna sa sigurnošću da je Bog njega učinio i Gospodinom i Kristom, tog Isusa kojeg ste vi stavili na stup.” Prisutni su pitali: “Ljudi, braćo, što trebamo činiti?” Petar je odgovorio: “Pokajte se i neka se svatko od vas krsti u ime Isusa Krista” (Djela 2:37, 38). Tog je dana oko 3 000 ljudi, budući da ih je duboko dirnulo ono što su čuli, prihvatilo istinu o Isusu Kristu.

Što treba imati na umu. Ono što kažeš u zaključku treba biti direktno povezano s temom govora. Te bi riječi trebale zvučati kao logičan zaključak glavnih misli o kojima si govorio. Iako možda u zaključku želiš iznijeti neke ključne riječi teme, ne trebaš uvijek ponavljati temu od riječi do riječi.

Svojim govorom obično želiš druge potaknuti da poduzmu nešto u vezi s iznesenim mislima. Jedan od glavnih ciljeva zaključka je pokazati slušateljima što trebaju učiniti. Jesi li prilikom odabira teme i glavnih točaka pažljivo razmislio zašto će gradivo biti važno slušateljima i koji bi cilj trebao postići izlaganjem? Ako jesi, onda znaš što bi volio da poduzmu. Još trebaš reći što bi trebali učiniti, a možda i kako da to naprave.

Pored toga što ćeš u zaključku slušateljima reći što da naprave, trebao bi ih i motivirati na takvo postupanje. Između ostalog, trebao bi navesti uvjerljive razloge zašto da tako postupaju, a možda i koristi koje proizlaze iz toga. Ukoliko si pažljivo smislio i dobro sastavio posljednju rečenicu, njom ćeš osnažiti cijeli govor.

Nemoj zaboraviti da govor treba imati zaključak. Upotrijebi riječi kojima ćeš pokazati da se približava zaključak. Trebaš prilagoditi i brzinu govora. Nemoj sve do kraja govoriti brzo i zatim naglo prekinuti. S druge strane, nemoj ni samo početi govoriti tišim glasom. Trebaš govoriti dovoljno glasno, ali ne preglasno. U zadnjih nekoliko rečenica treba biti očito da je kraj govora blizu. Trebaš ih iznijeti s određenom dozom ozbiljnosti i uvjerenja. Nemoj zaboraviti vježbati zaključak dok pripremaš izlaganje.

Koliko bi zaključak trebao trajati? To se ne može odrediti samo minutama. Zaključak se ne bi smjelo otezati. Je li zaključak odgovarajuće duljine može se odrediti po tome kako djeluje na slušatelje. Uvijek je dobro da zaključak bude jednostavan, direktan i pozitivan. I nešto dulji, pažljivo pripremljen zaključak koji sadrži neku kratku usporedbu može biti efektan. Usporedi kratak zaključak cijele knjige Propovjednika, zapisan u Propovjedniku 12:13, 14, sa zaključkom puno kraće Propovijedi na gori, zapisanim u Mateju 7:24-27.

U službi propovijedanja. Nigdje nećeš tako često morati reći nekakav zaključak kao u službi propovijedanja. Priprema i srdačan interes za ljude pomoći će ti da postigneš dobre rezultate. Savjeti izneseni na prethodnim stranicama mogu ti koristiti čak i kad razgovaraš samo s jednom osobom.

Razgovor može biti jako kratak. Osoba je možda zaposlena. Čitav tvoj posjet možda traje samo minutu. Ako je to prikladno, mogao bi reći nešto poput ovog: “Vidim da imate posla. No dozvolite mi da vam kažem samo jednu ohrabrujuću misao. Biblija pokazuje da naš Stvoritelj ima divan naum — pretvoriti Zemlju u mjesto na kojem će ljudi moći vječno živjeti. I mi se možemo naći u tom Raju, ali trebamo saznati što Bog traži od nas.” Druga je mogućnost da osobi samo kažeš da ćeš je posjetiti u neko prikladnije vrijeme.

Ukoliko stanar neljubazno — čak i grubo — prekine razgovor, još se uvijek može postići nešto pozitivno. Imaj na umu savjete zapisane u Mateju 10:12, 13 i Rimljanima 12:17, 18. Blagim ćeš odgovorom možda promijeniti stanarevo mišljenje o Jehovinim svjedocima. To bi bio dobar rezultat.

S druge strane, možda si sa stanarom vodio dobar razgovor. Zašto ne bi ponovio glavnu misao koju želiš da zapamti? Osim toga, potakni ga da poduzme nešto u vezi s tim.

Ukoliko postoji mogućnost da razgovor nastavite nekom drugom prilikom, reci osobi nešto što će pobuditi zanimanje za taj razgovor. Postavi pitanje — možda neko iz knjige Raspravljanje na temelju Pisma ili neke publikacije koja je namijenjena za vođenje biblijskih studija. Nemoj zaboraviti cilj koji je postavio Isus, a zapisan je u Mateju 28:19, 20.

Trebaš li zaključiti biblijski studij? Ponavljanjem teme pomoći ćeš interesentu da zapamti ono o čemu ste razgovarali. Korištenjem pitanja za ponavljanje pomoći ćeš mu da zapamti ključne misli, posebno ako gradivo ne ponavljaš prebrzo. Budeš li interesenta pitao kako mu može koristiti gradivo koje ste proučavali ili kako ga može prenijeti drugima, pomoći ćeš mu da razmišlja o praktičnoj primjeni onoga što je naučio (Priče 4:7).

Zapamti — zaključak utječe na djelotvornost cijelog govora.