INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower
INTERNETSKA BIBLIOTEKA
Watchtower
hrvatski
  • BIBLIJA
  • IZDANJA
  • SASTANCI
  • g 3/12 str. 29
  • Zlatno voće iz Armenije

Videosadržaj nije dostupan.

Žao nam je, došlo je do greške u učitavanju videosadržaja.

  • Zlatno voće iz Armenije
  • Probudite se! – 2012
  • Slično gradivo
  • Obnova i proširenje podružnica
    Godišnjak Jehovinih svjedoka – 2017
  • Zašto graditi drvetom?
    Probudite se! – 1995
  • “Svaki dan jabuka i ne trebate liječnika”
    Probudite se! – 1996
  • Europski sud štiti pravo na prigovor savjesti
    Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (2012)
Više
Probudite se! – 2012
g 3/12 str. 29

Zlatno voće iz Armenije

U Europi i Aziji marelice se uzgajaju već više tisuća godina. Stari su Rimljani vjerovali da to voće potječe iz Armenije, pa su mu nadjenuli ime “armenska jabuka”. Zanimljivo je da su i botaničari marelici dali naziv Prunus armeniaca.

Danas se u Armeniji uzgaja pedesetak sorti marelica. One dozrijevaju od sredine lipnja do kraja kolovoza. Plodno vulkansko tlo i obilje sunca daju armenskim marelicama jedinstvenu slatkoću, zbog čega ih neki smatraju najukusnijima na svijetu.

Marelice koje se uzgajaju u Armeniji jedinstvene su i po svojoj boji, za koju Armenci čak imaju posebno ime. Boja armenskih marelica može se opisati kao mješavina žute, narančaste, ružičaste i crvene.

Uzgajivači su proizveli i “crnu” marelicu. No to ustvari nije prava marelica, nego vrsta voća koja je dobivena križanjem marelice i šljive. Plod ima tamnoljubičastu — gotovo crnu — kožicu koja je prekrivena sitnim dlačicama, a iznutra je žut. Voćari su mu nadjenuli imena pluot i aprijum. Ti su nazivi kombinacije engleskih riječi plum (šljiva) i apricot (marelica).

Drvo marelice procvate prije nego što prolista. Mirišljavi bijeli cvjetovi nalikuju cvjetovima breskve, šljive i trešnje te se sami oprašuju. Marelice u pravilu najbolje uspijevaju u krajevima koji imaju hladne zime i topla ljeta jer voćka neko vrijeme mora biti na hladnom kako bi u proljeće procvala i kasnije dobro rodila. Stoga je klima u Armeniji kao stvorena za uzgoj marelica!

Svježe marelice jako su zdrave. One sadrže puno beta-karotena i vitamina C. Budući da se marelice brzo kvare, u nekim dijelovima svijeta ljudi ih uglavnom jedu sušene. No i sušene su marelice zdrave i hranjive jer imaju u sebi puno vlakana i željeza. Od marelica se prave i ukusni džemovi, marmelade, sokovi i likeri.

Od drva marelice izrađuje se duduk, puhačko glazbalo nalik fruli koje se često susreće u armenskoj narodnoj glazbi. To se drvo koristi i za izradu lijepih suvenira te raznih ukrasnih predmeta. U trgovinama i na tržnicama armenskog glavnog grada Erevana turisti mogu kupiti krasne rukotvorine izrađene od drva marelice.

Ako vas put ikad nanese u Armeniju, svakako kušajte tamošnje marelice. Sigurno će vas osvojiti primamljiv okus tog zlatnog voća!

    Izdanja na hrvatskom jeziku (1973-2025)
    Odjava
    Prijava
    • hrvatski
    • Podijeli
    • Postavke
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Uvjeti korištenja
    • Izjava o privatnosti
    • Postavke za privatnost
    • JW.ORG
    • Prijava
    Podijeli