Uzi na Taure Kristi Ọ Tẹ Te Ze

“O, epanọ me you uzi ra! o rọ eva iroro mẹ kẹdẹ kẹdẹ.”—OLEZI 119:97.

1. Eme o be kpọ emama nọ e rọ obọ odhiwu na?

NO OKE emaha ze, o sae jọ nọ Job ọ jẹ hai rri isi obehru na avọ igbunu. Ẹsejọhọ, ọsẹ gbe oni riẹ a wuhrẹ i riẹ edẹ ẹko-isi ilogbo na gbe oware nọ a riẹ kpahe izi nọ e be kpọ ẹnyawariẹ ẹko-isi na evaọ idadeghe na. Whaọ, ahwo oke anwae a jẹ hẹ rehọ ẹnyawariẹ owowa ẹko-isi iride, ilogbo na ro kpoka họ enwene ezi sa-sa. Rekọ evaọ oke kpobi nọ o je riwi avọ igbunu, Job ọ riẹ kpahe ẹgba oride nọ u kru ẹko isi enana kugbe he. Fikiere, ọ jẹ sae kẹ uyo ho nọ Jihova Ọghẹnẹ ọ nọe inọ: “Whọ riẹ ijaje obọ ihru na?” (Job 38:31-33) Ẹhẹ, izi i re su isi na—izi nọ e rọ vevẹ avọ ona nọ ekiotọ-eriariẹ inẹnẹ a rẹ sae riẹ hẹ.

2. Fikieme a jẹ sae tae nọ uzi o rẹ kpọ emama kpobi?

² Jihova họ Ọkizi Okpehru evaọ ehrugbakpọ na. Uzi u re su iruo riẹ kpobi. Ọmọ oyoyou riẹ, “ọtuyẹ evaọ emama kpobi,” ọ jẹ roma totọ yoẹme kẹ uzi Ọsẹ riẹ taure a tẹ te ma ehrugbakpọ na! (Ahwo Kọlọsi 1:15) Uzi o rẹ kpọ enjẹle na re. (Olezi 103:20) Makọ erao na dede uzi o be kpọ ae nọ a bi yoẹme kẹ izi nọ Ọnọma rai o kugbe rọ mae na.—Itẹ 30:24-28; Jerimaya 8:7.

3. (a) Fikieme ohwo-akpọ ọ jẹ gwọlọ izi? (b) Ẹkwoma eme Jihova ọ jẹ rọ kpọ orẹwho Izrẹl?

³ Kọ ẹvẹ kpahe ohwo-akpọ? Dede nọ a rehọ ekẹ wọhọ ogaga-ẹvori, ẹfuọ-uruemu, gbe ẹgwọlọ-ẹzi rọ ghale omai, ma gbẹ gwọlọ uzi Ọghẹnẹ re o kpọ omai evaọ efihiruo rai. Ọsẹ gbe oni ọsosuọ mai, Adamu avọ Ivi, a jọ gbagba, fikiere a gwọlọ umutho izi ọvo re o kpọ ai. Uyoyou kẹ Ọsẹ obọ odhiwu rai o hẹ kẹ ai ẹjiroro buobu nọ a hai ro yoẹme avọ evawere. Rekọ a ghẹmeeyo. (Emuhọ 1:26-28; 2:15-17; 3:6-19) Fiki oyena, emọ rai a tẹ rọ emama imuomu nọ e gwọlọ izi buobu efa re e kpọ ai. Nọ oke o be nyaharo na, Jihova ọ tẹ rọ uyoyou nyate ẹgwọlọ ọnana. Ọ kẹ Noa izi nọ o re kpeze se uviuwou riẹ. (Emuhọ 9:1-7) Ikpe-udhusoi buobu eva obaro, Ọghẹnẹ ọ tẹ rehọ ẹkwoma Mosis kẹ orẹwho Izrẹl okpokpọ na obe Uzi unọjọ utọjọ, nọ a kere. Onana họ oke ọsosuọ nọ Jihova ọ rehọ uzi fuafo ro su orẹwho soso. Ẹkiẹriwi Uzi oyena u re ti fiobọhọ k’omai wo otoriẹ ẹkẹ-iruo nọ uzi Ọghẹnẹ u wo evaọ izuazọ Ileleikristi nẹnẹ.

Uzi Mosis Na—Ẹjiroro Riẹ

4. Fikieme o jẹ jọ ẹbẹbẹ rọ kẹ uyẹ Abraham nọ a salọ na re a mọ Ubi eyaa na?

⁴ Pọl ukọ na, ọgba ewuhrẹ Uzi na, ọ nọ inọ: “Eme uzi na o rọ?” (Ahwo Galesha 3:19) Re ma k’uyo riẹ, u fo re ma kareghẹhọ inọ Jihova ọ yaa kẹ Abraham ogbẹnyusu riẹ inọ uyẹ uviuwou riẹ ọ rẹ te kẹ Ubi nọ o te wha eghale ilogbo se erẹwho kpobi. (Emuhọ 22:18) Rekọ ẹbẹbẹ jọ ọna: Uyẹ Abraham nọ a salọ, emọ Izrẹl, aikpobi họ enọ i you Jihova ha. Nọ oke o be nyaharo na, ibuobu rai a te ru uzou gaga, ekparesuọ—a jẹ sai su ejọ rai dede he! (Ọnyano 32:9; Iziewariẹ 9:7) Rọ kẹ itieye na, a jọ ahwo Ọghẹnẹ fikinọ a yẹ rai fihọ orẹwho oyena, orọnikọ ere a gwọlọ jọ họ.

5. (a) Eme Jihova o wuhrẹ emọ Izrẹl ẹkwoma Uzi Mosis? (b) Ẹvẹ a ruẹrẹ Uzi na fihọ re u kpomahọ uruemu enọ i bi koko iei?

⁵ Kọ ẹvẹ ahwo itieye na a sai ro yẹ Ubi nọ a yaa na je wo erere noi ze? Ukpenọ ọ kpọ ai wọhọ robot, Jihova ọ tẹ rọ ẹkwoma uzi na wuhrẹ ai. (Olezi 119:33-35; Aizaya 48:17) Evaọ uzẹme, ubiẹme Hibru kẹ “uzi,” toh·rahʹ, u dhesẹ “ọkpọvio.” Kọ eme o wuhrẹ? Orọ ọsosuọ, o wuhrẹ emọ Izrẹl kpahe ẹgwọlọ rai kẹ Mesaya na, ọnọ o re ti siwi ai no eyero emuemu rai. (Ahwo Galesha 3:24) Uzi na u te je wuhrẹ ozodhẹ gbe ẹmeoyo kẹ Ọghẹnẹ. Rọwo kugbe eyaa nọ a kẹ Abraham na, emọ Izrẹl a rẹ jọ wọhọ isẹri Jihova kẹ erẹwho efa. Fikiere Uzi na o re wuhrẹ ai uzi ukpehru, ọrọ uruemu nọ o rẹ wha adhẹẹ se Jihova; u re fiobọhọ kẹ Izrẹl re a sioma no iruemu iyoma erẹwho nọ e wariẹ e rai họ.—Iruo-Izerẹ 18:24, 25; Aizaya 43:10-12.

6. (a) Bro izi e rọ eva Uzi Mosis na, kọ fikieme a gbe rri enana wọhọ nọ i bu hrọ họ? (Rri ẹme obotọ na.) (b) Didi otoriẹ ma re wo no ewuhrẹ Uzi Mosis na ze?

⁶ Kpakọ gheghe he nọ Uzi Mosis u je wo izi buobu na—bu vi izi 600.a Izi enana nọ a kere na e jẹ kpọ abọ egagọ, egọmeti, uruemu, ẹdhoguo-okiẹrẹe, makọ emuọriọ gbe ẹfuọ dede. Kọ oyena u dhesẹ nọ Uzi na o jọ ijaje nọ e jọ kpimẹ nọ a nabe ruẹrẹhọ ọvo? Vievie! Ewuhrẹ obe Uzi onana o rẹ kẹ eriariẹ nọ i re su kpohọ uruemu uyoyou Jihova. Roro kpahe iriruo jọ.

Uzi nọ U Dhesẹ Ohrọ gbe Ọdawẹ Vevẹ

7, 8. (a) Ẹvẹ Uzi na u ro fiẹgba họ ohrọ gbe ọdawẹ? (b) Ẹvẹ Jihova o ro fi Uzi na họ iruo avọ ohrọ kẹ Devidi?

⁷ Uzi na u fiẹgba họ ohrọ gbe ọdawẹ, maero rọ kẹ iruori gbe enọ i wo ọthuke he. Eyae-uku gbe emọ iwhrori a riobọhọ ai rọ kẹ uketha. (Ọnyano 22:22-24) Erao nọ a re ro ruiruo a rẹ rọ uye bẹ ai hi. A rẹ rehọ adhẹẹ kẹ ekwakwa amọfa. (Iziewariẹ 24:10; 25:4) Nọ Uzi na o fodẹ obrukpe uwhu kẹ ohwo nọ o kpe omọfa na, u dhesẹ ohrọ kẹ ikpakpe ọthobọ. (Ikelakele 35:11) Vevẹ, ibruoziẹ Izrẹl a wo udu nọ a rẹ rọ fodẹ osaohwa kẹ iruthọ jọ, epanọ uruemu orumuomu na o rọ.—Wawo Ọnyano 22:7 gbe Iruo-Izerẹ 6:1-7.

⁸ Jihova o fi oriruo na hotọ kẹ ibruoziẹ na evaọ efihiruo ẹgba Uzi na nọ u te fo rekọ edhesẹ ohrọ evaọ oria nọ o jẹ lọhọ. Devidi Ovie na, ọnọ o bruẹnwae je kpe ohwo, a dhesẹ ohrọ kẹe. Orọnikọ a nyase iẹe ba ababọ uye he, keme Jihova ọ ko riẹ dhere no osa eyoma nọ u no emuemu riẹ ze he. Ghele, fiki ọvọ Uvie na gbe nọ Devidi yọ ohwo ohrọ nọ o dhesẹ uruemu ekurẹriẹ no udu ze, a gbe kpei hi.—1 Samuẹle 24:4-7; 2 Samuẹle 7:16; Olezi 51:1-4; Jemis 2:13.

9. Didi abọ uyoyou u wo evaọ Uzi Mosis na?

⁹ Ofariẹ, Uzi Mosis na u fiẹgba họ uyoyou. Dae rehọ iẹe nọ orẹwho jọ evaọ usu erẹwho inẹnẹ na o wo uzi nọ o gwọlọ uyoyou! Fikiere, orọnikọ Uzi Mosis na o ghọ ohwo-okpe ọvo ho; o kẹ ujaje nọ: “Who re you ọrivẹ ra epanọ who you oma ra.” (Iruo-Izerẹ 19:18) Orọnikọ o ghọ ẹlahiẹ ọrara ọvo ho; o kẹ ujaje nọ: “Who [re] yowu iei wọhọ epanọ who you oma ra; keme ere wha jọ erara re evaọ otọ Ijipti.” (Iruo-Izerẹ 19:34) Orọnikọ o ghọ ẹnwae-obro ọvo ho; o je kẹ ọzae nọ o ru aye riẹ eva were! (Iziewariẹ 24:5) Evaọ obe Iziewariẹ ọvo, ibieme Hibru nọ i fiẹgba họ okwakwa uyoyou a rehọ e rai ruiruo bu vi asia 20. Jihova ọ kẹ emọ Izrẹl imuẹro uyoyou riẹ—evaọ oke anwae, enẹna, gbe obaro. (Iziewariẹ 4:37; 7:12-14) Uzẹme, ujaje nọ o mae rro evaọ Uzi Mosis na họ: “Whọ rẹ rọ eva ra kpobi yowo ỌNOWO Ọghẹnẹ ra, gbe ẹzi ra kpobi, gbe ogaga ra kpobi.” (Iziewariẹ 6:5) Jesu ọ ta nọ Uzi na kpobi o roma hwa ujaje onana, kugbe ujaje re a you ọrivẹ ohwo. (Iruo-Izerẹ 19:18; Matiu 22:37-40) Agbẹta nọ ọnọ ọ so ilezi na o ro kere nọ: “O, epanọ me you uzi ra! o rọ eva iroro mẹ kẹdẹ kẹdẹ.”—Olezi 119:97.

Efihiruo Thọthọ Uzi Na

10. Ẹvẹ ahwo Ju, evaọ abọ ologbo, a ru Uzi Mosis na?

¹⁰ Ẹvẹ o rọ oware uweri te inọ Izrẹl a kare ovuhumuo kẹ Uzi Mosis na! Ahwo na a ghẹmeeyo kẹ Uzi na, hayo gbabọ kẹe, o tubẹ thọrọ ai ẹro dede. A tẹ rehọ iruemu egagọ etọtọ erẹwho efa gbe egagọ efuafo ku. (2 Ivie 17:16, 17; Olezi 106:13, 35-38) A je gbe Uzi na ku evaọ idhere efa re.

11, 12. (a) Didi ẹko isu egagọ e wha ọraha ze evaọ udevie ahwo Ju nọ edẹ Ẹzra e vrẹ no? (Riwi ẹkpẹti na.) (b) Fikieme iwuhrẹ anwae a je roro nọ u fo re a “diogba wariẹ Uzi na họ”?

¹¹ Ahwo nọ e mae wha ọraha ologbo fihọ Uzi na họ uzedhe enọ e ta nọ a bi wuhrẹ je koko iei. Onana o via nọ edẹ Ẹzra okere-obe ẹrọwọ ọrọ ikpe-udhusoi avọ isoi B.C.E. e vrẹ no. Ẹzra ọ họre gaga mukpahe ofruriọ erẹwho efa o te fiẹgba họ isase gbe ewuhrẹ Uzi na. (Ẹzra 7:10; Nehemaya 8:5-8) Iwuhrẹ Uzi na jọ a jẹ ta nọ a bi lele ithihawọ Ẹzra a tẹ rehọ oware nọ a re se “Uwou-Egagọ Ode” na ro mu. Evaọ udevie eme rai họ uthubro onana: “Diogba wariẹ Uzi na.” Iwuhrẹ na a te roro nọ Uzi na o wọhọ ọgbọ ọghaghae. Re ohwo ọvo ọ siọ ọgbọ ọnana ba ẹfavrẹ ẹkwoma ẹraha izi riẹ, a tẹ rehọ izi efa mu, “Uzi Ẹmeunu,” re o whaha ahwo na re a seba ẹnya kẹle ẹraha izi nọ a kere na.

¹² Ahwo jọ a rẹ sae si ikẹ inọ isu ahwo Ju a rugba evaọ iroro itieye na. Nọ edẹ Ẹzra e vrẹ no ahwo erẹwho efa a te mu ahwo Ju họ esuo, maerro Grik. Re a whaha ọwhẹruọ eriariẹ gbe uruemu Grik, ẹko isu egagọ jọ i te no udevie ahwo Ju ze. (Rri etehe, ẹwẹ-obe avọ 17.) U kri hi ẹko enana jọ a te hrowo oma jẹ kparobọ vi ọkwa-ozerẹ Livae na wọhọ iwuhrẹ Uzi na. (Wawo Malakae 2:7.) Evaọ 200 B.C.E., uzi ẹmeunu na, u te muhọ ẹwhẹruọ uzuazọ ahwo Ju. Eva oke ọsosuọ a kere izi enana ha, keme a roro nọ a te rehọ ai ẹrẹrẹe kugbe Uzi nọ a kere na. Rekọ ẹmẹrera, a tẹ rehọ iroro ohwo-akpọ karo kẹ iroro Ọghẹnẹ, fikiere “ogba” nana o tẹ raha “ọgbọ” nọ ọ jẹ thọ na.

Ogbekuo Otu Farisi

13. Eme isu egagọ ahwo Ju jọ a rọ foma evaọ eruo izi buobu?

¹³ Iwuhrẹ na a roro nọ Torah, hayo Uzi Mosis na, onọ o jọ gbagba na, o ti wo uyo kẹ enọ kpobi nọ e roma via. A ghinẹ rehọ ọghọ kẹ iroro nana ha. Evaọ uzẹme, o kẹ iwuhrẹ na obe-udu re a fi ona iroro ohwo-akpọ họ iruo, a te ru ei wọhọ nọ Ẹme Ọghẹnẹ ọye họ ehri izi evaọ oghẹrẹ avro kpobi—ejọ rọ kẹ omobọ ohwo, efa e lọlọhọ gheghe.

14. (a) Ẹvẹ isu egagọ ahwo Ju a rriẹ uzi Ikereakere na kpahe omohẹriẹ no erẹwho efa kẹre te kpohọ umuo nọ u no ikere ze he? (b) Eme u dhesẹ nọ izi iwuhrẹ na e sae thọ ahwo Ju no ọwhẹruọ egedhọ họ?

¹⁴ Ẹsikpobi, isu egagọ na a re si izi Ikereakere na vrẹta. Wọhọ oriruo, Uzi Mosis o fodẹ omohẹriẹ no erẹwho na, rekọ iwuhrẹ na a wuhrẹ omukpahe nọ o kare iroro kẹ oware kpobi nọ o rọ orọ ahwo Ju hu. A wuhrẹ nọ ohwo Ju ọ rẹ nyase eruẹ riẹ ba uwou Ọgẹdhọ họ, keme a viẹro nọ Egedhọ “a re du erao.” Aye ohwo Ju o re fiobọhọ kẹ aye Ọgẹdhọ nọ ọ be thuẹ othuẹ eyẹ hẹ keme yọ o bi “fiobọhọ re a yẹ ọmọ nọ ọ te gẹdhọ.” Fikinọ a je viẹro kpahe iwou-arozaha Grik na, iwuhrẹ na a tẹ ghọ oghẹrẹ arozaha kpobi. Ikuigbe i dhesẹ nọ enana kpobi e sae thọ ahwo Ju riẹriẹriẹ no erọwọ Egedhọ họ. Eva uzẹme, otu Farisi na oma rai a te ti wuhrẹ uwuhrẹ egedhọ Grik na ọrọ ẹwẹ nọ o re whuẹ hẹ!—Izikiẹl 18:4.

15. Ẹvẹ isu egagọ ahwo Ju a rẹriẹ izi ẹfuọ gbe owezẹ kugbe omoni ohwo fihọ?

¹⁵ Otu Farisi a rẹriẹ izi ẹfuọ re. A ta riẹ nọ otu Farisi na a re tube ru ọre na fo otẹrọnọ uvẹ u rovie kẹ ai. Uzi rai o ta nọ “nọ ohwo ọ gbẹ kaki kpohọ inuwou hu,” yọ ohwo ọyena o zue oma no! Abọ wozẹ o te zihe ruọ ona logbo, avọ izi kpahe obọ nọ a rẹ kake wozẹ gbe epanọ a rẹ woziẹe. A rẹ mae riwi eyae na fihọ gbegbe. Evaọ ujaje Ikereakere na inọ a “bikẹle” omoni ohwo ho (uzi nọ a kẹ re o whaha owezẹ kugbe omoni ohwo), iwuhrẹ na a te juzi nọ ọzae ọ rẹ nya evaọ emu aye riẹ hẹ; hayo kọ ọ rẹ t’ẹme kugbe ei evaọ oria eki hi.—Iruo-Izerẹ 18:6.

16, 17. Ẹvẹ uzi ẹmeunu na a ro ruei kẹre evaọ ekoko Ẹdijala ẹkpoka na, kọ eme u no rie ze?

¹⁶ Maero họ iwhayo ẹzi nọ uzi ẹmeunu na o ru no uzi Ẹdijala na ze. Ọghẹnẹ ọ kẹ Izrẹl ujaje olọlọhọ: Wha ru iruo ọvo evaọ ẹdẹ avọ ihrẹ ẹkpoka na ha. (Ọnyano 20:8-11) Ghele, uzi ẹmeunu na o tẹ fodẹ eghẹrẹ iruo 39 nọ a rẹ ghọ, kugbe ethuru hayo ẹrano ufi, eware ivẹ i ko kugbe, ekere ibieme Hibru ivẹ, gbe efa. Ọvuọvo enana i te je wo izi rai nọ i wo oba ha. Ifi vẹ a rẹ ghọ gbe evẹ a rẹ kuvẹ rai? Uzi ẹmeunu na o kuyo avọ ijaje ọgbahọ. Oma-usiwo dede a te riwi ei wọhọ iruo aghọ. Wọhọ oriruo, o jọ oware aghọ re a si owọ nọ u wiri evaọ Ẹdijala. Ohwo nọ ubiakọ o be da ọ rẹ sae rehọ viniga there emu, rekọ o re ru re viniga na o te ubiakọ na ha. Keme oyena o rẹ sai kpo ubiakọ na!

¹⁷ Nọ izi ohwo-akpọ buobu i di ai ude no, otofa ẹzi uzi Ẹdijala na u te vru evaọ aro ahwo Ju buobu. Okenọ Jesu Kristi, “olori ẹdẹ ẹdijala” na o ru eware igbunu ejaja evaọ Ẹdijala, oma u mu ikere-ebe gbe otu Farisi na ha. Awa nọ a jẹ ruọ kpobi họ o bi gbabọkẹ ijaje rai.—Matiu 12:8, 10-14.

Uwuhrẹ no Ẹthọthọ Otu Farisi na Ze

18. Eme họ oware nọ u no efiba izi ẹmeunu gbe erọ uruemu anwae kpahe Uzi Mosis na ze? Dhesẹ iẹe.

¹⁸ Re a kuei họ, ma rẹ sae ta nọ a fi izi gbe iruemu anwae enana ba Uzi Mosis na wọhọ epanọ ekoto-abade e rẹ tamu oma okọ-oyibo na. Ohwo nọ o wo okọ na ọ rẹ ruẹ uye gaga re ọ ruẹse korie ekoto enana no okọ riẹ keme i re si okọ na kpemu jẹ raha ẹralọ nọ o hae whaha iẹe ekagba emuo. Epọvo na re, izi ẹmeunu gbe iruemu anwae na e tẹ lẹliẹ Uzi na rọ kpakre kpakre je kpei fihọ kẹ ero ruiruo thọthọ nọ o wọhọ ekagba. Ghele, ukpenọ a korie izi ewhọwhọhọ eyena no, iwuhrẹ na a te gbe bi fibae. Eva okenọ Mesaya na ọ rọ ze re o ru Uzi na gba, “ekoto-abade” na i te si “okọ-oyibo” na gbẹdẹ te epanọ ọ be rọ rehọ udugaga vori! (Wawo Itẹ 16:25.) Ukpenọ a thọ Uzi ọvọ na uke, isu egagọ enana a te kiẹta ẹraha riẹ. Kọ, fikieme “ogba” izi rai i je kie?

19. (a) Fikieme “ogba nọ a di wariẹ Uzi na” u ro kie? (b) Eme u dhesẹ nọ isu egagọ ahwo Ju na a kare uvi ẹrọwọ?

¹⁹ Isu egagọ ahwo Ju a riẹ hẹ inọ ohọre mukpahe ofruriọ a rẹ họre iẹe evaọ udu na orọnikọ evaọ ewẹ-ebe izi hi. (Jerimaya 4:14) Usiavẹ obokparọ họ uyoyou—uyoyou kẹ Jihova, izi riẹ gbe ijaje ikiẹrẹe riẹ. Uyoyou otiọye na o rẹ lẹliẹ omai mukpahe oware nọ Jihova o mukpahe. (Olezi 97:10; 119:104) Fikiere ahwo nọ udu rai o vọ avọ uyoyou a re gbe koko izi Jihova evaọ akpọ ogbekuo ọnana. Isu egagọ ahwo Ju na a wo uvẹ ulogbo nọ a re ro wuhrẹ ahwo na re a ruẹse wha je dhesẹ uyoyou otiọye na haro. Fikieme a gbẹ sai ru onana ha? U muẹro inọ a kare ẹrọwọ. (Matiu 23:23) Otẹrọnọ a wo ẹrọwọ fihọ ogaga ẹzi Jihova re u ruiruo evaọ udu ahwo ẹrọwọ, a hae ruẹ ẹgwọlọ nọ a rẹ rọ rehọ obọ gaga otiọye kpọ izuazọ amọfa ha. (Aizaya 59:1; Izikiẹl 34:4) Fikinọ a kare ẹrọwọ, a sai fiẹgba họ ahwo re a wo ẹrọwọ họ; a tẹ rọ ijaje-ahwo gba ahwo na nyaotọ.—Matiu 15:3, 9; 23:4.

20, 21. (a) Okpomahọ vẹ uruemu anwae nọ o rẹriẹ iroro u wo eva oma egagọ ahwo Ju? (b) Eme ma wuhrẹ no oware nọ o via kẹ egagọ ahwo Ju ze?

²⁰ Isu egagọ ahwo Ju na a wha uyoyou haro ho. Iruemu anwae rai e wha egagọ omoya ze, enọ i re koko izi re ahwo a ruẹse jiri ai—otọ nọ u re wou eviẹhọ. (Matiu 23:25-28) Ijaje rai e wha ẹjiroro buobu nọ a re ro gu amọfa ẹdhọ ze. Fikiere otu Farisi omoya na, nọ e vọ avọ udu ẹdhọ eguo na a te roro nọ a be riẹ ru nọ a jẹ wọso Jesu Kristi. A riwi uvi ẹjiroro Uzi na mu hu a tẹ jẹ se Mesaya uzẹme ọvo na. Fikiere, ọ tẹ ta kẹ orẹwho ahwo Ju na nọ: “Ri, a siọ uwou rai ba kẹ owhai ofofe.”—Matiu 23:38; Ahwo Galesha 3:23, 24.

²¹ Eme ma be jọ onana wuhrẹ? Orọ vevẹ inọ, udu nọ o rọ gaga, nọ u bi lele uruemu anwae o rẹ wha egagọ efuafo Jihova haro ho! Rekọ, kọ onana u dhesẹ nọ egegagọ Jihova nẹnẹ a re du wo izi evo ho ajokpa enọ a kere gbiae fihọ Ikereakere Efuafo na ọvo? Ijo. Rọ kẹ uyo ogbagba, joma t’ẹme kpahe epanọ Jesu Kristi ọ rọ rehọ uzi okpokpọ nọ o mai woma nwene Uzi Mosis na.

[Footnote]

Kọ Whọ Sae k’Iyo Nana Vevẹ?

◻ Ẹvẹ uzi Ọghẹnẹ o be rọ kpọ emama kpobi?

◻ Eme họ uzedhe ẹjiroro Uzi Mosis na?

◻ Eme u dhesẹ nọ Uzi Mosis na u fiẹgba họ ohrọ gbe ọdawẹ?

◻ Fikieme isu egagọ ahwo Ju a ro fi izi nọ a rẹ sae kele he ba Uzi Mosis na, kọ eme o no rie ze?