Ileleikristi A Bi Dhesẹ Oruaro Jihova Via
“Aro rai i wo oghale, keme ebe ruẹ, gbe ezọ rai, keme i bi yo.”—Matiu 13:16.
1. Onọ vẹ o rẹ ziọ ohwo iroro nọ ma te roro kpahe oware nọ emọ Izrẹl a ru nọ elo o je no ovao Mosis ze evaọ Ugbehru Sainai?
EMỌ Izrẹl nọ a kokohọ Ugbehru Sainai a wo ẹjiroro ezi nọ a re ro si kẹle Jihova. Keme ọ rehọ ogaga ulogbo siwi ai no Ijipti. Ọ rẹro te ẹgwọlọ rai, ọ kẹ rai emu gbe ame evaọ obọ idhude. Ofariẹ, ọ kẹ rai obokparọ vi ogbaẹmo ahwo Amalẹk nọ a wọ ẹmọ bru ai. (Ọnyano 14:26-31; 16:2–17:13) Nọ a wo họ udhude nọ o jọ aro Ugbehru Sainai, egbrara avọ ehru nọ o je rienẹ o tẹ lẹliẹ ozọ mu ahwo na ga te epanọ a je ro nuhu. Uwhremu na, a tẹ ruẹ Mosis nọ o bi nwrotọ no Ugbehru Sainai ze avọ oruaro Jihova nọ u bi lo evaọ ovao riẹ. Rekọ ukpenọ a wo oma-urirẹ gbe ovuhumuo kẹ oruaro Jihova, a te si uke kpemu. “Ozọ nọ a ro bikẹle [Mosis] u te mu ai.” (Ọnyano 19:10-19; 34:30) Fikieme a jẹ rọ dhozọ elo oruaro Jihova, ọnọ o ru eware igbunu buobu kẹ ai no na?
2. Eme o rẹ sae wọhọ nọ o lẹliẹ ozọ mu emọ Izrẹl okenọ a ruẹ elo oruaro Ọghẹnẹ nọ o je no ovao Mosis ze?
2 O wọhọ nọ oware nọ o via evaọ oke jọ nọ u kpemu u ru nọ emọ Izrẹl a mae rrọ dhozọ na. Jihova ọ whọku ai nọ a keke aro fihọ ghẹmeeyo kẹe ẹkwoma ọmọ-eruẹ oro nọ a ru. (Ọnyano 32:4, 35) Kọ a wo ovuhumuo riẹ je wuhrẹ no ọwhọkuo Jihova ze? Ijo, ibuobu rai a ru ere he. Kẹle ubrobọ ekuhọ uzuazọ riẹ, Mosis ọ kareghẹhọ etoke ọfa sa-sa nọ emọ Izrẹl a rọ ghẹmeeyo, kugbe orọ ọmọ-eruẹ oro na. Ọ ta kẹ ahwo na nọ: “Wha . . . wo udu kẹ uzi ỌNOWO na Ọghẹnẹ rai, wha yo uru riẹ hayo [yọrọ] ẹrọwọ gbe he. Nọ anwo okenọ mẹ rọ riẹ owhai ze wha bi ro wo udu kẹ ỌNOWO na.”—Iziewariẹ 9:15-24.
3. Eme Mosis o ru kpahe eruru ovao riẹ?
3 Kareghẹhọ oware nọ Mosis o ru kpahe ozodhẹ emọ Izrẹl na. Iyẹrẹ na e ta nọ: “Okenọ Mosis o lele ai ta ẹme [yọ ọ] rehọ ubere ruru ovao riẹe; rekọ koke koke nọ Mosis ọ ruọ eva [uwou-udhu egagọ na] bru ỌNOWO na re o lele iei ta ẹme, o ve si ubere na no; rite okenọ o ro ziheze evevẹ; nọ ọ ze evevẹ no ọ vẹ ta kẹ ahwo Izrẹl eware nọ a ta kẹ ẹe na, nọ ahwo Izrẹl a ruẹ ovao Mosis no u bi lo, Mosis ọ tẹ wariẹ fi ubere na họ ovao bẹsenọ ọ rọ ruọ eva lele [Jihova] ta ẹme.” (Ọnyano 34:33-35) Eme ọ jẹ lẹliẹ Mosis rọ ubere ruru ovao riẹ ẹsejọ? Eme ma rẹ sai wuhrẹ no onana ze? Iyo enọ nana e rẹ sai fi obọ họ kẹ omai kiẹ oma mai riwi kpahe usu nọ ma wo kugbe Jihova.
Uvẹ nọ A Gbabọkẹ
4. Otofa vẹ Pọl ukọ na ọ kẹ kpahe ubere nọ Mosis o ro ruru ovao riẹ?
4 Pọl ukọ na ọ ta nọ fiki iroro gbe udu emọ Izrẹl na omarai o jẹ lẹliẹ Mosis rehọ ubere na ruru ovao riẹ. Pọl o kere nọ: “Emọ Izrẹl a yiwi ri ovao Mosis fiki elo ovao riẹ hẹ . . . yọ eva rai e gbẹ ga ghele.” (2 Ahwo Kọrint 3:7, 14) U yoma kẹhẹ! Emọ Izrẹl yọ ahwo nọ Jihova ọ salọ, yọ ọ gwọlọ nọ a si kele iẹe. (Ọnyano 19:4-6) Ghele na, a jẹ gwọlọ nọ a rẹ tẹrovi elo oruaro Ọghẹnẹ hẹ. Ukpenọ a rẹ kpọ iroro gbe udu rai rri egagọ Jihova evaọ edhere uyoyou, a tẹ be rehọ edhere jọ si oma noi.
5, 6. (a) Ithatho vẹ e jọ udevie ahwo Ju ikpe-udhusoi ọsosuọ gbe emọ Izrẹl erọ edẹ Mosis? (b) Ohẹriẹ vẹ o jọ udevie ahwo nọ a gaviezọ kẹ Jesu gbe ahwo nọ a gaviezọ kẹe he?
5 Ma ruẹ ọkpọ uruemu nana evaọ ikpe-udhusoi ọsosuọ ekele Ileleikristi na. Okenọ Pọl o ro ku rẹriẹ zihe ruọ Oleleikristi, yọ a rehọ ọvọ ọkpokpọ na nwene ọvo Uzi na no ẹkwoma amiunugu na, Jesu Kristi nọ ọ rrọ Mosis Ologbo na. Jesu ọ rehọ ẹkwoma ẹmeunu gbe uruemu dhesẹ oruaro Jihova via gbagba. Pọl o kere kpahe Jesu nọ ọ kpare oma ze no na inọ: “Ọ nọ o tho Ọghẹnẹ eva oruaro gbe uwoho ẹkoma riẹ.” (Ahwo Hibru 1:3) Uvẹ nọ ahwo Ju a wo o rro kẹhẹ! A sae yo eme nọ e rẹ kẹ uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ mi Ọmọ Ọghẹnẹ ze! U yoma gaga, ibuobu ahwo nọ Jesu ọ ta usiuwoma kẹ a gaviezọ họ. Jesu ọ wariẹ eruaruẹ nọ Jihova ọ rehọ ẹkwoma Aizaya whowho inọ: “Evaọ ahwo ọnana e vọe avọ ogbori, ezọ rai i di no kẹ ẹme oyo, a fare aro rai; ogbẹrọ ere he a hẹ te rehọ ibiaro rai vuhu, jẹ rehọ ezọ rai yo ẹme, jẹ rehọ eva rai riẹ otọ rai, a he je ti kurẹriẹ me he ti siwi ai.”—Matiu 13:15; Aizaya 6:9, 10.
6 Ohẹriẹ ulogbo o jọ udevie ahwo Ju nana gbe ilele Jesu, enọ Jesu ọ ta kpahe nọ: “Aro rai i wo oghale, keme ebe ruẹ, gbe ezọ rai, keme i bi yo.” (Matiu 13:16) O rrọ isiuru Ileleikristi uzẹme re a riẹ jẹ gọ Jihova. O be were ae eva re a ru oreva riẹ wọhọ epanọ o rrọ Ebaibol na. Oyejabọ nọ Ileleikristi nọ a wholo na a bi ro dhesẹ oruaro Jihova via evaọ odibọgba rai ọrọ ọvọ ọkpokpọ na, yọ epọvo na igodẹ efa na a bi ru re.—2 Ahwo Kọrint 3:6, 18.
Oware nọ Otujọ a Gbe bi Wo Otoriẹ Usiuwoma na Ha
7. Fikieme u gbe ro gbomai unu hu inọ ahwo buobu a be se usiuwoma na?
7 Wọhọ epanọ ma ruẹ no na, te edẹ Jesu avọ edẹ Mosis, emọ Izrẹl buobu a se uvẹ oghẹrẹsa nọ u rovie fihọ kẹ ai. Epọvo na o rrọ evaọ edẹ mai na. Ahwo buobu a be se usiuwoma nọ ma be ta na. Onana u re gbomai unu hu. Pọl o kere nọ: “Otẹrọnọ usiuwoma mai udhere, yọ otu nọ o bi ti whuẹ u dhere kẹ. Eva ẹkẹ rai ọghẹnẹ akpọ nana o wuhu iroro enọ e rọwo ho di no.” (2 Ahwo Kọrint 4:3, 4) U te no omodawọ nọ Setan o bi ro di ude ahwo re a se oruaro usiuwoma na ba ẹruẹ no, ahwo buobu a be ko ovao rai dhere fikinọ a gwọlọ ruẹ hẹ.
8. Edhere vẹ ahwo buobu a ro tuaro no fiki ogbori, kọ ẹvẹ ma sae rrọ whaha oghẹrẹ uyero utioye?
8 Fikinọ a riẹ onahona kpahe usiuwoma na ha o lẹliẹ ibiaro ẹwoho ahwo buobu tu no. Ebaibol na e ta kpahe ahwo erẹwho na nọ “otoriẹ rai u re biebi, nọ i vru [no] uzuazọ nọ Ọghẹnẹ ọ kẹ rae fiki ogbori nọ rọ eva rai.” (Ahwo Ẹfẹsọs 4:18) Taure o te ti zihe ruọ Oleleikristi, Pọl, ọzae nọ ọ riẹ Uzi lafi na ọ jọ ogbori te epanọ o je ro kpokpo ukoko Ọghẹnẹ. (1 Ahwo Kọrint 15:9) Ghele na, Jihova o dhesẹ uzẹme na kẹe. Pọl ọ ta nọ: “Mẹ rehọ fiki onana mi ohrọ, re Jesu Kristi ọ jọ eva oma mẹ ọnọ ọ rọ aro erahaizi na, dhesẹ akothiho riẹ nọ ọgbunu, re ojọ oriruo kẹ otu nọ ọ rẹ te rọwo iẹe fiki uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ.” (1 Timoti 1:16) Wọhọ Pọl, ahwo jọ buobu nọ a je mukpahe uzẹme orọ Ẹme Ọghẹnẹ vẹre a be gọ Ọghẹnẹ enẹna. Onana yọ obọdẹ ẹjiroro nọ ma rẹ rrọ ruabọhọ se isẹri kẹ ahwo nọ a be make wọso omai. Eva oke ovona, nọ ma te bi wuhrẹ Ẹme Ọghẹnẹ ẹsikpobi je wo otoriẹ riẹ o rẹ thọ omai nọ ma gbẹ rọ rehọ ogbori ru oware nọ o rẹ wha evedha se Jihova ha.
9, 10. (a) Ẹvẹ ahwo Ju erọ ikpe-udhusoi ọsosuọ a ro dhesẹ nọ a gwọlọ wuhrẹ hẹ yọ a gwọlọ nọ oware ovuovo o kpọ eriwo rai gbe he? (b) Kọ ithatho jọ e rrọ udevie ahwo Ju erọ ikpe-udhusoi ọsosuọ avọ Kristẹndọm ọgbọna? Ru ei vẹ.
9 Rọkẹ ahwo buobu, a bi wo otoriẹ eware abọ-ẹzi hi fikinọ a rọwo nọ a re wuhrẹ hẹ yọ a gwọlọ nọ oware ovuovo o kpọ eriwo rai hi. Ahwo Ju buobu a siọ Jesu gbe iwuhrẹ riẹ fikinọ a dadamu Uzi Mosis na. Dede na, ahwo jọ a jariẹ nọ a wo ohẹriẹ. Wọhọ oriruo, nọ a kpare Jesu no iwhuowhu ze no, “otu izerẹ buobu a te yo ẹme kẹ orọwọ na.” (Iruẹru 6:7) O make jọ ere na, Pọl o kere kpahe ahwo Ju buobu nọ: “Rifi ẹdẹ inẹnẹ na, koke koke nọ a se uzi Mosis, iroro ubere na e vẹ ze eva rai.” (2 Ahwo Kọrint 3:15) O wọhọ nọ Pọl ọ riẹ oware nọ Jesu ọ kake ta kẹ isu-egagọ ahwo Ju inọ: “Wha bi riwi ikerakere na, keme wha roro nọ eva rai, wha je wo uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ; yọ enana họ enọ i se isẹi kẹ omẹ.” (Jọn 5:39) Ikereakere nọ a jẹ roma totọ kiẹ na o hae fi obọ họ kẹ ai vuhumu nọ Jesu họ Mesaya na. Rekọ, ahwo Ju na a wo eriariẹ obọrai, makọ Ọmọ Ọghẹnẹ nọ o re ru iruo igbunu na dede ọ sae tẹzẹ ai vuhu oyena mu hu.
10 Epọvo na o rrọ kẹ ahwo Kristẹndọm buobu nẹnẹ. Wọhọ ahwo Ju erọ ikpe-udhusoi ọsosuọ, “a ghine wo ajọwha Ọghẹnẹ, rekọ u ri vẹ te he.” (Ahwo Rom 10:2) Dede nọ otu rai jọ a bi wuhrẹ Ebaibol na, a gwọlọ rọwo oware nọ Ebaibol na e ta ha. A rọwo ho inọ Jihova ọ be rehọ ẹkwoma utu ọrigbo nọ o wo ẹrọwọ avọ areghẹ, ọrọ Ileleikristi nọ a wholo na wuhrẹ ahwo riẹ. (Matiu 24:45) Dede na, ma riẹ nọ Jihova o bi wuhrẹ ahwo riẹ, ma tẹ jẹ riẹ inọ otoriẹ uzẹme orọ Ẹme Ọghẹnẹ u bi dhe evevẹ. (Itẹ 4:18) Fikinọ ma kuvẹ re Jihova o wuhrẹ omai, ma wo oghale orọ otoriẹ oreva riẹ gbe ẹjiroro riẹ.
11. Abọ vẹ oware nọ u re si ahwo uru ọvo nọ a rẹ gwọlọ yo u wo kpahe ẹkodhere uzẹme na?
11 Amọfa a tuaro fikinọ a gwọlọ yo oware nọ u re si ai uru ọvo. A ruaro nọ otujọ a ti se idibo Ọghẹnẹ gbe ovuẹ nọ a bi whowho kpahe ọzino Jesu na ẹkoko. Pita ukọ na o kere nọ: “A kekaro kiemuku uzẹme nana,” inọ Ọghẹnẹ ọ rehọ owhe ologbo raha akpọ oke Noa. (2 Pita 3:3-6) Epọvo na re, ahwo buobu nọ a se oma rai Ileleikristi a riẹ nọ Jihova o wo ohrọ, ẹwo, gbe erọvrẹ; ghele na a se hayo vro uzẹme na inọ ọ rẹ se ohwo uye ba ẹkẹ hẹ. (Ọnyano 34:6, 7) Ileleikristi uzẹme a rẹ roma totọ wuhrẹ re a ruẹsi wo otoriẹ oware nọ Ebaibol na o gine wuhrẹ.
12. Ẹvẹ uruemu anwae u ro di ahwo ude no?
12 Uruemu anwae u di ikpichọche buobu ude no. Jesu ọ ta kẹ isu-ichọche erọ oke riẹ nọ: “Wha . . . zihe ẹme Ọghẹnẹ họ ofofe, fiki uruemu anwae rai.” (Matiu 15:6) Ahwo Ju a rehọ ajọwha zihe egagọ uzẹme ze nọ a nwani zihe no igbo Babilọn ze no, ghele na izerẹ na omarai a te je fu-uke je dhesẹ oma inọ ae a mai kiẹrẹe. Ehaa egagọ i te ti zihe ruọ oware ọ thakpinọ a ru, kare uvi uruemu egagọ omarọkẹ Ọghẹnẹ. (Malakae 1:6-8) Nọ Jesu ọ ziọ otọakpọ yọ otu ikere-ebe gbe ahwo Farisi na a fi iruemu anwae nọ i wo unu hu ba Uzi Mosis na no. Jesu ọ fere ahwo nana via inọ eviẹwẹ a rrọ, keme a gbe wo otoriẹ ehri-izi ikiẹrẹe nọ a rehọ Uzi Mosis na no ze he. (Matiu 23:23, 24) O gbahọ nọ Ileleikristi uzẹme a rẹ daoma re iruemu egagọ nọ ahwo-akpọ a fihọ no anwae ze e siọ iroro rai ba ẹkpọ no egagọ uzẹme.
‘Ẹruẹ Ọnọ A rẹ Ruẹ Hẹ’
13. Idhere ivẹ vẹ Mosis ọ rọ ruẹ abọjọ oruaro Ọghẹnẹ?
13 Mosis ọ yare Ọghẹnẹ re ọ ruẹse ruẹ oruaro Riẹ evaọ ugbehru na, yọ ọ ginẹ ruẹ oruaro Jihova evaọ emu. Nọ ọ ruọ evaọ uwou-udhu egagọ na, o fi ubere họ ovao ha. Mosis ọ jọ ọzae nọ o wo ẹrọwọ gaga, o tẹ jẹ jọ isiuru riẹ gaga re o ru oreva Ọghẹnẹ. Dede nọ a kẹ riẹ uvẹ nọ ọ rọ ruẹ abọjọ oruaro Jihova evaọ eruaruẹ, evaọ oghẹrẹ jọ, ibiaro ẹrọwọ ọ rọ ruẹ Ọghẹnẹ na. Ebaibol na e ta nọ Mosis “o thihi akọ ruẹ ọ nọ a rẹ ruẹ hẹ.” (Ahwo Hibru 11:27; Ọnyano 34:5-7) Orọnikọ elo nọ o je no ovao riẹ ze omoke jọ na ọvo o ro dhesẹ oruaro Ọghẹnẹ via ha rekọ te ẹkwoma omodawọ nọ o je ro fi obọ họ kẹ emọ Izrẹl re a riẹ Jihova jẹ gọe.
14. Ẹvẹ Jesu ọ rrọ ruẹ oruaro Ọghẹnẹ, kọ eme o jọ isiuru riẹ?
14 Jesu ọ rẹro ruẹ oruaro Ọghẹnẹ evaọ obọ odhiwu ikpe nọ i wo unu hu, makọ taure a tẹ te ma ehrugbakpọ na. (Itẹ 8:22, 30) Eva oke yena soso, a bọ emamọ usu uyoyou udidi kugbe ohwohwo. Jihova Ọghẹnẹ o dhesẹ uyoyou nọ o mae rro kpaobọ kẹ ọmọ otuyẹ emama riẹ nana. Jesu o dhesẹ ọkpọ uyoyou udidi ovona rọ kẹ Ọghẹnẹ nọ ọ kẹ riẹ uzuazọ na. (Jọn 14:31; 17:24) Uyoyou rai o jọ oghẹrẹ uyoyou ogbagba nọ o rẹ jọ udevie Ọsẹ avọ Ọmọ. Wọhọ Mosis, o jọ isiuru Jesu gaga re o dhesẹ oruaro Jihova via evaọ eware nọ o je wuhrẹ ahwo.
15. Edhere vẹ Ileleikristi a bi ro roro kpahe oruaro Ọghẹnẹ?
15 Wọhọ Mosis gbe Jesu, o roja gaga kẹ Isẹri ọgbọna nọ e rrọ otọakpọ re a roro kpahe epanọ a re ro dhesẹ oruaro Jihova kẹse kẹse. A re se usiuwoma oruaro na ba ha. Pọl ukọ na o kere nọ: “Oke nọ ohwo ọ rẹriẹ bru Ọnowo na [re o ru oreva riẹ], iroro ubere na i ve no.” (2 Ahwo Kọrint 3:16) Ma bi wuhrẹ Ebaibol na fikinọ ma gwọlọ ru oreva Ọghẹnẹ. Elo oruaro nọ u bi no ovao Ọmọ Jihova, Jesu Kristi, Ovie nọ a ro mu na ze u bi si omai uru yọ ma be raro kele oriruo riẹ. Wọhọ Mosis gbe Jesu, ma wo uvẹ-iruo odibọgba na nọ ma bi ro wuhrẹ amọfa kpahe Ọghẹnẹ oruaro nọ ma be gọ na.
16. Ẹvẹ ma bi ro wo erere no otoriẹ uzẹme na ze?
16 Jesu ọ lẹ nọ: “Ọsẹ . . . me yere owhẹ, epanọ who si eware enana no dhere iwoareghẹ gbe enọ e riẹ, whọ tẹ rehọ ae via kẹ emọ efofa.” (Matiu 11:25) Jihova o re dhesẹ otoriẹ ẹjiroro gbe oghẹrẹ ohwo nọ ọ rrọ kẹ ahwo oruọzewọ nọ i wo udu omurokpotọ. (1 Ahwo Kọrint 1:26-28) Ma ziọ otọ ẹruọsa riẹ no, o te bi je wuhrẹ omai eware nọ e rẹ kẹ omai erere—re ma ruẹse re erere uzuazọ mai vọvọ. Joma rehọ uvẹ kpobi si kẹle Jihova, re ma hẹ kẹ uyere fiki eruẹrẹfihotọ buobu nọ o ru nọ ma sae rọ riẹe ziezi.
17. Ẹvẹ ma rẹ sae rọ riẹ ekwakwa-aghae Jihova vọvọ?
17 Pọl o kere se Ileleikristi nọ a wholo nọ: “Mai kpobi avọ ovao vevẹ ma bi ro [dhesẹ] oruaro Ọnowo na, nọ a ruẹrẹ [je] ru fihọ oghẹrẹ oma ovo na no oruaro ruọ oruaro.” (2 Ahwo Kọrint 3:18) Te ma wo ẹruore obọ odhiwu hayo ọrọ otọakpọ, epanọ ma riẹ Jihova—ekwakwa-aghae riẹ gbe oghẹrẹ ohwo nọ ọ rrọ te wọhọ epanọ e rrọ Ebaibol na—ere ma te raro kele iei te. Nọ ma te roro didi kpahe uzuazọ, odibọgba, gbe iwuhrẹ Jesu Kristi avọ ovuhumuo, u ti fi obọ họ kẹ omai dhesẹ ekwakwa-aghae Jihova vọvọ. Oghọghọ riẹ o rro kẹhẹ inọ ma be wha ujiro se Ọghẹnẹ mai, ọnọ ma be daoma dhesẹ oruaro riẹ via!
Kọ Whọ Kareghẹhọ?
• Fikieme ozọ u je ro mu emọ Izrẹl re a rri oruaro Ọghẹnẹ nọ u je no ovao Mosis ze?
• Idhere vẹ usiuwoma na u ro ‘dhere’ evaọ ikpe-udhusoi ọsosuọ? gbe oke mai na?
• Ẹvẹ ma re ro dhesẹ oruaro Ọghẹnẹ via?
[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 9]
Emọ Izrẹl a sai rri ovao Mosis hi
[Iwoho nọ e rrọ ẹwẹ-obe avọ 11]
Wọhọ Pọl, ahwo buobu nọ a jẹ wọso uzẹme orọ Ẹme Ọghẹnẹ vẹre a be gọ Jihova enẹna
[Iwoho nọ e rrọ ẹwẹ-obe avọ 13]
O be were idibo Jihova re a dhesẹ oruaro riẹ via