Uzou avọ 5
“Efe Areghẹ Eriariẹ Kpobi”
1-3. Eme ọ via taure Jesu ọ tẹ te kẹ ovuẹ riẹ ọrọ oke okpakpọ ukpe 31 C.E. na, kọ fikieme ovuẹ riẹ u ro gbe ahwo na unu?
O JỌ ezi okpakpọ ọrọ ukpe 31 C.E. Jesu Kristi ọ jọ kẹle Kapaniọm, okpẹwho nọ o je titi ziezi evaọ ofẹ obọze ukiediwo-ọre orọ Abade Galili. Jesu ọvo ọ jọ ehru ugbehru jọ nọ o kẹle etẹe lẹ asohẹrioke. Nọ oke u rie no, o te se ilele riẹ koko, ọ tẹ jọ udevie rai salọ 12, enọ o se ikọ. Whaọ, ogbotu ahwo buobu, nọ ejọ rai i no ugbothabọ ze, a lele Jesu ziọ oria nana, a tẹ keria oria opraprara evaọ ugbehru na. Oma o jẹ kpakpa ae re a yo eme riẹ re o je siwi eyao rai. Jesu o ru oware nọ a rẹro riẹ gba.—Luk 6:12-19.
2 Jesu ọ nya kẹle ogbotu na, o te siwi enọ e jẹ mọ kpobi. Kẹsena, ọ tẹ keria je mu ai họ ewuhrẹ.a U muẹro inọ eme nọ ọ ta evaọ ẹdẹ yena i gbe enọ e jẹ gaviezọ kẹe unu. Whaọ, a re gaviezọ kẹ ohwo nọ ọ ta ẹme enẹ ẹdẹvo ho. Iwuhrẹ riẹ i siuru gaga keme orọnikọ eme ọ isu egagọ ahwo Ju jọ hayo iruemu ẹwho rai jọ o je ro wuhrẹ ai hi. Ukpoye, Ikereakere Hibru ọ rehọ eme riẹ no ze. Eme riẹ e jọ vevẹ, e tẹ jẹ jọ lọlọhọ. Nọ o ku eme riẹ họ no, u te gbe ogbotu na unu. O sai gine gbe ai unu. Ọzae nọ ọ mai wo areghẹ kpobi nọ ọ rria no ọye a gaviezọ kẹ na.—Matiu 7:28, 29.
3 Ovuẹ yena gbe eme efa nọ Jesu ọ ta gbe eware nọ o ru e rrọ Ebaibol na. U re woma re ma kiẹ Ebaibol na riwi re ma riẹ eme nọ e ta kpahe Jesu, keme eva riẹ “efe areghẹ eriariẹ kpobi” e rrọ. (Ahwo Kọlọsi 2:3) Bovẹ o je wo areghẹ yena kpobi, koyehọ onaa nọ a rẹ rọ rehọ eriariẹ gbe otoriẹ ru iruo ziezi? Ẹvẹ o ro dhesẹ areghẹ via, kọ ẹvẹ ma sae rọ raro kele iei?
“Bovẹ Ohwo na O Je Wo Areghẹ Ọ Nana?”
4. Didi onọ ahwo nọ a jẹ gaviezọ kẹ Jesu evaọ Nazarẹt a nọ, kọ fikieme?
4 Evaọ erẹ usiuwoma ota riẹ jọ, Jesu o kpohọ Nazarẹt, ẹwho nọ a jẹ yọrọ iẹe, o te mu ahwo họ ewuhrẹ evaọ uwou-egagọ-ode. Uwuhrẹ riẹ u gbe ahwo buobu unu, a tẹ ta nọ: “Bovẹ ohwo na o je wo areghẹ ọ nana?” A riẹ uviuwou riẹ, ọsẹgboni riẹ gbe inievo riẹ, yọ a riẹ inọ uviuwou oyogbere o no ze. (Matiu 13:54-56; Mak 6:1-3) Yọ ababọ avro, a riẹ re inọ ọwena nana nọ ọ riẹ ẹme ẹta ziezi na o kpohọ isukulu ikpehru erọ ahwo Ju hu. (Jọn 7:15) Fikiere o wọhọ nnọ areghẹ ọ rrọ onọ rai na.
5. Bovẹ Jesu o dhesẹ inọ areghẹ riẹ o no ze?
5 Orọnikọ fikinọ Jesu ọ jọ gbagba ọvo jabọ ọ jẹ rọ ta eme areghẹ hẹ. Nọ oke jọ o vrẹ no, nọ Jesu o je wuhrẹ evaọ etẹmpol na, o dhesẹ inọ obọ ehru areghẹ riẹ o no ze. Ọ ta nọ: “Ewuhrẹ mẹ ọ rọ ọrobọ mẹ hẹ, rekọ ọrọ ọnọ o vi omẹ.” (Jọn 7:16) Ẹhẹ, obọ Ọsẹ na, ọnọ o vi Ọmọ na ze areghẹ Jesu o no ze. (Jọn 12:49) Rekọ ẹvẹ Jesu o ro wo areghẹ nọ o no obọ Jihova ze?
6, 7. Idhere vẹ Jesu o ro wuhrẹ areghẹ mi Ọsẹ riẹ?
6 Ẹzi ọfuafo Jihova ọ jọ udu gbe iroro Jesu ru iruo. Aizaya ọ ruẹaro kpahe Jesu, Mesaya nọ a ya eyaa riẹ na, inọ: “Ẹzi ỌNOWO na ọ rẹte jariẹ oma, ẹzi areghẹ gbe otọ-oriẹ, ẹzi isuẹsu avọ ogaga, ẹzi eriẹariẹ gbe ẹzi ozodhẹ kẹ ỌNOWO na.” (Aizaya 11:2) Nọ orọnọ ẹzi Jihova ọ jariẹ oma jẹ kpọ iroro gbe owojẹ riẹ na, kọ u gbunu inọ ẹmeunu gbe uruemu Jesu i dhesẹ areghẹ nọ a rẹ ruẹ obọ riẹ hẹ?
7 Obọdẹ edhere ọfa jọ ọ riẹ nọ Jesu o ro wo areghẹ no obọ Ọsẹ riẹ ze. Wọhọ epanọ ma ruẹ evaọ Uzou avọ 2 na, ikpe nọ a rẹ sai kele he taure Jesu ọ tẹ te ziọ otọakpọ, Jesu o wo uvẹ nọ o ro wuhrẹ mi Ọsẹ riẹ. Ma rẹ sai gbiku areghẹ nọ Ọmọ na o wuhrẹ mi Ọsẹ riẹ hẹ, nọ o je ru iruo wọhọ “osu iruo” ọrọ Ọghẹnẹ okenọ a jẹ ma eware efa, te enọ i wo uzuazọ gbe enọ i wo uzuazọ họ. Agbẹta nọ a ro dhesẹ ọmọ na wọhọ areghẹ taure ọ tẹ te ziọ otọakpọ. (Itẹ 8:22-31; Ahwo Kọlọsi 1:15, 16) Evaọ etoke odibọgba riẹ kpobi, Jesu ọ rehọ areghẹ nọ o wo no obọ Ọsẹ riẹ ze ru iruo.b (Jọn 8:26, 28, 38) Fikiere, epanọ Jesu o wo eriariẹ gbe orimuo te u re gbe omai unu hu.
8. Ẹvẹ mai ilele Jesu ma sai ro wo areghẹ?
8 Mai ilele Jesu nẹnẹ ma rẹ rẹroso Jihova re ọ kẹ omai areghẹ. (Itẹ 2:6) Orọnikọ Jihova ọ rẹ rehọ edhere igbunu kẹ omai areghẹ hẹ. Rekọ ọ rẹ kezọ otẹrọnọ ma lẹ sei re ọ kẹ omai areghẹ nọ ma rẹ rọ kpọ uzuazọ mai evaọ akpọ oyoma nana. (Jemis 1:5) Re ma wo areghẹ yena o gwọlọ omodawọ ogaga mi omai. O gwọlọ inọ ma rẹ gwọlọ iẹe “wọhọ efe nọ a sino.” (Itẹ 2:1-6) Ẹhẹ, ma rẹ kiẹ Ebaibol na kokodo, keme etẹe a re jo duku areghẹ Ọghẹnẹ, ma ve je yeri uzuazọ nọ o rọwo kugbe eware nọ ma bi wuhrẹ. Oriruo Ọmọ Jihova o rẹ sai je fi obọ họ kẹ omai wo areghẹ. Joma ta kpahe idhere sa-sa nọ Jesu o ro dhesẹ areghẹ re ma jẹ riẹ epanọ ma sae rọ raro kele iei.
Eme ọ Areghẹ
9. Eme o lẹliẹ iwuhrẹ Jesu vọ avọ areghẹ?
9 Ahwo a je zurie bru Jesu re a gaviezọ kẹe. (Mak 6:31-34; Luk 5:1-3) Onana u gbunu hu keme eme ọ areghẹ ọvo i je no unu riẹ ze. Iwuhrẹ riẹ i dhesẹ inọ ọ riẹ ikere na lafi jẹ riẹ epanọ ọ rẹ ta ẹme te ahwo udu. Iwuhrẹ riẹ i re duwu obọ te oghẹrẹ ahwo kpobi, yọ oke kpobi i re wo iruo. Roro kpahe iriruo jọ erọ areghẹ nọ e rrọ eme ọ Jesu, “Ọkiroro Ogbunu” nọ a ruẹaro riẹ na.—Aizaya 9:6.
10. Iruemu ezi vẹ Jesu ọ tuduhọ omai awọ inọ ma daoma wo, kọ fikieme?
10 Ovuẹ obọ Ugbehru, onọ ma ta ẹme kpahe evaọ obọ emuhọ na họ eme ọ Jesu nọ e mai theri, ababọ ẹme nọ omọfa jọ ọ ta fihọ udevie rai. Evaọ ovuẹ nana, orọnikọ Jesu ọ ta kẹ omai ọvo inọ ma rẹ ta emamọ ẹme je dhesẹ emamọ uruemu hu. Ọ rehọ ẹme na haro viere. Fikinọ Jesu ọ riẹ inọ iroro nọ e rrọ eva ohwo i re kpomahọ ẹmeunu gbe uruemu ohwo, ọ tuduhọ omai awọ inọ ma wo iruemu ezi wọhọ ẹwolẹ, isiuru kẹ oreva Ọghẹnẹ uruo, ohrọoriọ avọ udhedhẹ, gbe uyoyou kẹ amọfa. (Matiu 5:5-9, 43-48) Iruemu itieye na e tẹ vọ udu mai, ẹmeunu gbe uruemu mai e te were Jihova, e vẹ jẹ lẹliẹ omai wo emamọ usu kugbe amọfa.—Matiu 5:16.
11. Nọ Jesu ọ jẹ kẹ ohrẹ kpahe uruemu uyoma, ẹvẹ o ro duobọte oria nọ uruemu uyoma o be hai no ze?
11 Okenọ Jesu ọ jẹ kẹ ohrẹ kpahe ekpehre uruemu, o duobọte oria nọ uruemu uyoma o be hai no ze. Orọnikọ ọ ta ọvo inọ ma whaha ozighi hi. Ukpoye, ọ ta nnọ ma si ofu no udu mai. (Matiu 5:21, 22; 1 Jọn 3:15) Orọnikọ ọ ta ọvo inọ ẹnwae-obro o thọ họ. Ukpoye ọ vẹvẹ unu kpahe ekpehre isiuru nọ i re su kpohọ ẹnwae-obro. Ọ hrẹ omai inọ ma kuvẹ hẹ re ibiaro mai e lẹliẹ omai wo ekpehre isiuru. (Matiu 5:27-30) Jesu ọ jẹ hai dhesẹ ugogo oware nọ o rẹ wha eyoma ze. Ọ ta kpahe iruemu gbe isiuru nọ i re ru ahwo raha uzi.—Olezi 7:14.
12. Ẹvẹ ilele Jesu a re rri ohrẹ riẹ, kọ fikieme?
12 A rẹ ruẹ obọ areghẹ nọ o rrọ eme ọ Jesu hu. Agbẹta nọ ‘ewuhrẹ riẹ o ro gbe ahwo buobu enu na.’ (Matiu 7:28) Mai ilele riẹ ma rri eme ọ areghẹ riẹ inọ yọ eme nọ ma re ro yeri uzuazọ. Ma rẹ daoma dhesẹ uruemu ezi nọ o wuhrẹ na, wọhọ ohrọ, udhedhẹ, gbe uyoyou, keme onana u re fi obọ họ kẹ omai wo uruemu nọ o rẹ were Ọghẹnẹ. Ma rẹ daoma si iroro iyoma gbe isiuru nọ ọ vẹvẹ unu kpahe na no udu mai, wọhọ evedha gbe isiuru ẹnwae-obro, keme ere oruo u re fi obọ họ kẹ omai whaha izieraha.—Jemis 1:14, 15.
Uzuazọ Areghẹ nọ A re Yeri
13, 14. Eme o dhesẹ inọ Jesu ọ rehọ orimuo salọ uzuazọ nọ o yeri?
13 Jesu o dhesẹ inọ o wo areghẹ orọnikọ evaọ ẹmeunu ọvo ho rekọ te uruemu. Ọ jọ uzuazọ nọ o yeri dhesẹ areghẹ evaọ oghẹrẹ sa-sa—iroro nọ ọ jẹ, oghẹrẹ nọ o rri omobọ riẹ, gbe oghẹrẹ nọ o yeri kugbe amọfa. Roro kpahe iriruo jọ nọ i dhesẹ inọ Jesu ọ rehọ “emamọ areghẹ gbe orimuo” kpọ uzuazọ riẹ.—Itẹ 3:21.
14 Abọjọ areghẹ họ orimuo. Jesu ọ rehọ orimuo salọ oghẹrẹ uzuazọ nọ o yeri. Dai roro oghẹrẹ uzuazọ nọ ọ hai yeri—oghẹrẹ uwou nọ ọ hae bọ, iruo nọ ọ hai rovie, hayo okpodẹ nọ ọ hai wo. Jesu ọ riẹ inọ uzuazọ nọ a rọ kẹ eware itieye na yọ ‘ufofe gbe ofou o le.’ (Ọtausiuwoma Na 4:4; 5:10) Uzuazọ utioye na yọ ugheghẹ, orọnikọ areghẹ hẹ. Jesu ọ salọ inọ o re ru uzuazọ riẹ lọhọ. O jọ isiuru riẹ hẹ re o le igho hayo re o wo ekwakwa buobu. (Matiu 8:20) Wọhọ epanọ o je wuhrẹ ahwo, ọ tẹrovi oware ovuọvo, koyehọ eruo oreva Ọghẹnẹ. (Matiu 6:22) Avọ areghẹ, Jesu ọ raha oke gbe ẹgba riẹ fihọ ele isiuru Uvie na, onọ o rẹ mae kẹ erere je wuzou vi ekwakwa efe. (Matiu 6:19-21) Ọ tẹ rọ enẹ fi emamọ oriruo họ otọ kẹ omai.
15. Ẹvẹ ilele Jesu a sai ro dhesẹ inọ a bi ru ẹro rai lọhọ, kọ fikieme onana o rọ rrọ owojẹ areghẹ?
15 Ilele Jesu nẹnẹ a riẹ inọ o rrọ oware areghẹ re a ru ẹro rai lọhọ. Fikiere a re mu riesa vọ uzou hu yọ a rẹ whaha ilale eware akpọ na nọ e rẹ rehọ oke gbe ẹgba rai kpobi. (1 Timoti 6:9, 10) Ibuobu e jẹ owọ no re a ru uzuazọ rai lọhọ re a sai wo oke ziezi kẹ usiuwoma ota, re a sae tubẹ jọ ekobaro dede. Onana họ owojẹ areghẹ keme isiuru Uvie na nọ a rẹ rọ karo o rẹ wha uvi evawere gbe evevọwẹ ze.—Matiu 6:33.
16, 17. (a) Idhere vẹ Jesu o ro dhesẹ inọ ọ riẹ utho ẹgba riẹ? (b) Ẹvẹ ma re ro dhesẹ inọ ma riẹ utho ẹgba mai?
16 Ebaibol i dhesẹ inọ ohwo nọ o wo areghẹ ọ rẹ riẹ ọnyaba riẹ. (Itẹ 11:2) Jesu o je ru utho nọ ẹgba riẹ o te keme ọ riẹ ọnyaba riẹ. Ọ riẹ inọ orọnikọ ohwo kpobi nọ o yo usiuwoma riẹ o ti kurẹriẹ hẹ. (Matiu 10:32-39) Ọ tẹ jẹ riẹ inọ orọnikọ ahwo kpobi ọ te sae wha usiuwoma na te oma ha. Fikiere, avọ areghẹ o te mu iruo na họ ilele riẹ obọ. (Matiu 28:18-20) Ọ ta inọ ilele riẹ a ti ru “iruo ilogbo” nọ i vi enọ ọye omariẹ o ru, keme a te mae wha usiuwoma na thabọ jẹ mae nyaku ahwo je ru iruo na kri vi ọye omariẹ. (Jọn 14:12) Jesu o rri oma riẹ kpehru vi ọnọ a re fi obọ họ kẹ hẹ. Ọ jẹ obufihọ nọ ikọ-odhiwu a kẹ riẹ rehọ evaọ udhude gbe evaọ ọgbọ Getsemane. Okenọ Ọmọ Ọghẹnẹ ọ mae gwọlọ obufihọ kpobi, o bo se Ọghẹnẹ.—Matiu 4:11; Luk 22:43; Ahwo Hibru 5:7.
17 Wọhọ Jesu, u fo re ma riẹ ọnyaba mai re. Ma ginẹ gwọlọ dawo ẹgba mai kpobi evaọ iruo usiuwoma ota na. (Luk 13:24; Ahwo Kọlọsi 3:23) Eva oke ovona, ma rẹ kareghẹhọ inọ Jihova ọ rẹ rehọ omai wawo amọfa ha, yọ ma re ru ere gbe he. (Ahwo Galesha 6:4) Uvi areghẹ u re fi obọ họ kẹ omai fi utee nọ ma rẹ sai le mu họ kẹ oma mai wọhọ epanọ ẹgba gbe uyero mai e rrọ. Ofariẹ, areghẹ ọ rẹ kpọ enọ i wo ewha-iruo re a riẹ inọ a wo ọnyaba gbe nnọ a gwọlọ obufihọ ẹsejọ. Ahwo otiọye na a rẹ jẹ obufihọ rehọ a tẹ ginẹ riẹ ọnyaba rai, je vuhumu inọ Jihova ọ sae rehọ ibe eg’Ọghẹnẹ ro fi obọ họ kẹ ae.—Ahwo Kọlọsi 4:11.
18, 19. (a) Eme o dhesẹ inọ Jesu ọ rọ ohrọ gbe ẹwo yeri kugbe ilele riẹ? (b) Fikieme u ro fo re ma rehọ ororokẹ yeri kugbe ohwohwo, kọ ẹvẹ ma sai ro ru ere?
18 Jemis 3:17 o ta nọ: ‘Areghẹ nọ o no ehru ze ọ vọ avọ ohrọ.’ Jesu ọ jẹ rọ ohrọ gbe ẹwo yeri kugbe ilele riẹ. Ọ riẹ ethobọ rai ziezi, ghele na uruemu ezi rai ọ tẹrovi. (Jọn 1:47) Ọ riẹ inọ a te dhẹ siẹe ba evaọ aso nọ a ti ro mu ei na, dede na o fievahọ inọ a ti kru ẹgbakiete rai. (Matiu 26:31-35; Luk 22:28-30) Pita ọ tubẹ vro Jesu isiasa. Ghele na, Jesu ọ kareghẹhọ Pita evaọ olẹ riẹ, ọ tẹ jẹ rọ etata ẹme riẹ dhesẹ inọ ọ riẹ nọ Pita o ti kurẹriẹ. (Luk 22:31-34) Evaọ aso nọ a ro mu ei na, nọ Jesu ọ jẹ lẹ se Ọsẹ riẹ, orọnikọ uruemu uyoma ilele riẹ ọ tẹrovi hi. Ukpoye, makọ aso ọyena ọ ta ẹme ezi rai, inọ: ‘A koko eme ra.’ (Jọn 17:6) Dede nọ a gba ha, o mu eware otọakpọ riẹ kpobi họ ai obọ. (Matiu 25:14, 15; Luk 12:42-44) Ababọ avro, eva nọ o fihọ ae o kẹ rai ẹgba nọ a ro ru iruo nọ ọ kẹ rai na.
19 Ilele Jesu a wo uvi ẹjiroro nọ a rẹ rọ raro kele iei evaọ eva nọ a re fihọ amọfa. Otẹrọnọ Ọmọ Ọghẹnẹ nọ ọ rrọ gbagba ọ rọ odiri yeri kugbe ilele riẹ nọ e gba ha, o mae gwọlọ inọ mai ahwo-akpọ nọ a gba ha ma rẹ rọ ororokẹ yeri kugbe ohwohwo. (Ahwo Filipai 4:5) Ukpenọ ma tẹrovi iruthọ inievo mai, uruemu uwoma rai ma rẹ tẹrovi. O rẹ jọ oware areghẹ re ma kareghẹhọ nnọ Jihova o si rai ziọ ukoko na. (Jọn 6:44) Oyena u dhesẹ nnọ ọ jọ oma rai ruẹ ewoma jọ, yọ ere u fo nnọ ma re rri rai. Eriwo otiọye na o re fi obọ họ kẹ omai “ri oruthọ jọ vo” evaọ oma inievo mai, ma vẹ jẹ gwọlọ eria nọ ma re ro jiri ai. (Itẹ 19:11) Ma te dhesẹ nnọ ma fievahọ inievo mai, onana u re fi obọ họ kẹ ae dawo ẹgba rai kpobi evaọ egagọ Jihova, je wo oghọghọ no egagọ riẹ ze.—1 Ahwo Tẹsalonika 5:11.
20. Eme ma rẹ rehọ eme ọ areghẹ nọ e rrọ ebe Usiuwoma na ru, kọ fikieme?
20 Ikuigbe kpahe uzuazọ gbe odibọgba Jesu e ginẹ vọ avọ areghẹ. Eme ma rẹ rehọ eme nana kpobi ru? Evaọ ekuhọ Ovuẹ obọ Ugbehru na, Jesu ọ tuduhọ enọ e jẹ gaviezọ kẹe awọ inọ orọnikọ a re yo eme areghẹ nọ ọ ta ọvo ho rekọ a re fi ai họ iruo. (Matiu 7:24-27) Ma tẹ rehọ iruẹru gbe eme ọ areghẹ Jesu kpọ uzuazọ mai, u ti fi obọ họ kẹ omai yeri uzuazọ nọ o mai woma enẹna, je fi obọ họ kẹ omai daji edhere uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ. (Matiu 7:13, 14) Evaọ uzẹme, uzuazọ nọ u woma vi onana o rrọ họ.
[Oruvẹ-obotọ]
a A re se ovuẹ nọ Jesu ọ kẹ ẹdẹ ọyena Ovuẹ obọ Ugbehru na. Wọhọ epanọ a kere fihọ Matiu 5:3–7:27, awọ Ebaibol nọ i bu te udhusoi gbe ihrẹ (107) eye ovuẹ na o rrọ, yọ a rẹ sae kẹ ovuẹ na evaọ oware wọhọ iminiti udhe.
b U muẹro inọ okenọ “ihru i rovie” eva oke ame-ọhọ Jesu, iroro uzuazọ nọ o je yeri taure ọ tẹ te ziọ otọakpọ i te bru ei ze.—Matiu 3:13-17.
Ẹvẹ Whọ Sai ro Lele Jesu?
● Whọ tẹ riẹ nnọ who ru oniọvo jọ thọ, eme u fo nnọ who re ru?—Matiu 5:23, 24.
● Ohwo jọ o te ru owhẹ eva dha, ẹvẹ eme ọ Jesu e sai ro fi obọ họ kẹ owhẹ ru oware nọ u fo?—Matiu 5:38-42.
● Ẹvẹ eroro kpahe eme ọ Jesu o sai ro fi obọ họ kẹ owhẹ ru ẹro ra lọhọ?—Matiu 6:24-34.
● Whọ tẹ be jiroro eware nọ whọ rẹ rọ karo evaọ uzuazọ, ẹvẹ elele oriruo Jesu o sai ro fi obọ họ kẹ owhẹ jẹ emamọ iroro?—Luk 4:43; Jọn 4:34.
[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 47]
‘Ewuhrẹ riẹ o gbe ahwo buobu enu’
[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 50]
Ọghẹnẹ o dhesẹ ereghẹ riẹ via evaọ Ebaibol na