Jihova—Ehri Uvi-Ẹdhoguo Gbe Ẹrẹreokie
“Utho na, iruo riẹ i kiete, keme idhere riẹ kpobi i re wowoma. Ọghẹnẹ ọtẹruo nọ ọ kare eyoma.”—IZIEWARIẸ 32:4.
1. Fikieme ma je wo ẹgwọlọ obeva kẹ uvi-ẹdhoguo?
EPANỌ ohwo kpobi o wo ẹgwọlọ kẹ uyoyou no eyẹ ze na, ere mai kpobi ma gwọlọ nọ a rehọ uvi-ẹdhoguo yeri kugbe omai. Wọhọ epanọ okere-obe America Thomas Jefferson o kere, “[uvi-ẹdhoguo] o rọ oma ohwo a tẹ jẹ rehọ iẹe yẹ ohwo, . . . onọ a kugbe omai ma wọhọ iroro, ẹruẹ, gbe eyo.” Onana u gbunu hu, keme Jihova ọ ma omai evaọ ẹwoho riẹ. (Emuhọ 1:26) Uzẹme, ọ k’omai ekwakwa nọ i tho uruemu riẹ, ovo rai jọ họ uvi-ẹdhoguo. Oye jabọ ma je wo ẹgwọlọ nọ a kugbe omai yẹ kẹ uvi-ẹdhoguo na je wo isiuru ẹrria evaọ akpọ uvi-ẹdhoguo gbe ẹrẹreokie.
2. Ẹvẹ uvi-ẹdhoguo o r’oja kẹ Jihova te, kọ fikieme u je fo nọ ma wo otoriẹ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ?
2 Kpahe Jihova, Ebaibol na ọ k’omai imuẹro nọ: “Idhere riẹ kpobi i re wowoma.” (Iziewariẹ 32:4) Rekọ evaọ akpọ nọ ẹdhoguo-okienyẹ ọ dafia na, o lọhọ họ re ma wo otoriẹ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ. Dede na, no Ẹme Ọghẹnẹ ze, ma rẹ sae riẹ epanọ Ọghẹnẹ o bi dhesẹ uvi-ẹdhoguo, ma vẹ nyaze ti wo ovuhumuo kẹ idhere igbunu Ọghẹnẹ viere. (Ahwo Rom 11:33) Otoriẹ epanọ Ebaibol na o dhesẹ uvi-ẹdhoguo u wuzou keme eriwo ahwo-akpọ e rẹ sai kpomahọ iroro uvi-ẹdhoguo mai. No eriwo ohwo-akpọ ze, uvi-ẹdhoguo kpobi nọ a riẹ họ re a bru emamọ oziẹ. Hayo wọhọ epanọ ọgbaeriariẹ Francis Bacon o kere, “uvi-ẹdhoguo họ osa oware nọ u te ohwo nọ whọ rẹ rọ kẹe.” Dede na, uvi-ẹdhoguo Jihova o gwọlọ viere.
Uvi-Ẹdhoguo Jihova O rẹ Sasa Udu
3. Eme ma rẹ sai wuhrẹ no eroro kpahe ẹvẹrẹ ọsosuọ nọ a ro kere Ebaibol na kẹ uvi-ẹdhoguo gbe ẹrẹreokie?
3 A rẹ sai w’otoriẹ epanọ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ u diwi te ẹkwoma eroro kpahe oghẹrẹ nọ a rehọ eme ẹvẹrẹ ọsosuọ na ruiruo riwi evaọ Ebaibol na.a Avọ isiuru, evaọ Ikereakere na ohẹriẹ ulogbo o rọ usu uvi-ẹdhoguo gbe ẹrẹreokie he. Evaọ uzẹme, a rẹ rehọ eme Hibru na ruiruo kugbe ẹsejọ, wọhọ epanọ ma ruẹ eva Emọs 5:24, oria nọ Jihova ọ jọ tudu họ ahwo riẹ nọ: “Wha jọ oziẹ-ẹrẹreokie o su kpotọ wọhọ ame, jegbe ẹrẹreokie wọhọ ame ethẹ nọ o re dhe [esuesuo].” Ofariẹ, a rẹ rehọ eme na ‘uvi-ẹdhoguo gbe ẹrẹreokie’ ruiruo kugbe ro fiẹgbahọ ẹme.—Olezi 33:5; Aizaya 33:5; Jerimaya 33:15; Izikiẹl 18:21; 45:9.
4. Eme u dhesẹ re a dhesẹ uvi-ẹdhoguo, kọ eme họ ute urere orọ uvi-ẹdhoguo?
4 Eme họ otofa eme Hibru gbe Griki enana? Re a dhesẹ uvi-ẹdhoguo evaọ iroro Ikereakere na họ re a ru oware nọ o gba jẹ liọ. Nọ o rọnọ Jihova họ ọnọ ọ rehọ izi gbe ehri-izi uruemu mu na, hayo oware nọ o gba jẹ liọ, edhere nọ Jihova o re ru eware họ ute uvi-ẹdhoguo nọ o mai kpehru kpobi. Theological Wordbook of the Old Testament o ta nọ ẹme Hibru nọ a fa ẹrẹreokie na (tseʹdheq) “u dhesẹ ute uruemu yọ evaọ Ọvọ Anwae na ute oyena họ oreva Ọghẹnẹ.” Fikiere, edhere nọ Ọghẹnẹ o bi ro fi ehri-izi riẹ họ iruo, maero edhere nọ o bi ro yeri kugbe ahwo-akpọ nọ e gba ha, u dhesẹ otofa uvi-ẹdhoguo gbe ẹrẹreokie via.
5. Didi ekwakwa e rọ usu kugbe uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ?
5 Ikereakere na i dhesẹ vevẹ nọ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ o rẹ sasa udu viukpenọ o rẹ tuaro jẹ jọ kekeke. Devidi ọ so nọ: “Keme ỌNOWO o you oziẹokiẹrẹe; ọ rẹ se erezi riẹ hẹ.” (Olezi 37:28) Uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ o wọ riẹ dhesẹ ẹrọwọ gbe ohrọ kẹ idibo riẹ. Uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ u re se ẹgwọlọ mai gboja jẹ lọhọ obọ kẹ sebaẹgba mai. (Olezi 103:14) Orọnikọ oyena u dhesẹ nọ Ọghẹnẹ ọ rẹ jẹ emuemu rehọ họ, keme ere oruo o rẹ tudu họ ẹdhoguo-okienyẹ. (1 Samuẹle 3:12, 13; Ọtausiuwoma Na 8:11) Jihova o ru rie vevẹ kẹ Mosis inọ Ọ rọ “avọ ohrọ gbe aruoriwo, ọ rẹ kaki muofu hu, o wo uyoyou nọ o rẹ rẹriẹ hẹ gbe ọtẹruo.” Nọ u re noi eva ze re ọ rọ ethobọ gbe iruthọ vrẹ na, Ọghẹnẹ ọ rẹ siọ uye ba ẹrọ kẹ enọ e gwọlọ e riẹ hẹ.—Ọnyano 34:6, 7.
6. Ẹvẹ Jihova o bi ro yeri kugbe emọ otọakpọ riẹ?
6 Nọ ma te roro kpahe epanọ Jihova o bi ro dhesẹ uvi-ẹdhoguo, orọnikọ oguẹdhọ ọgeva ọ rọ họ, ọnọ ọ rẹ gwọlọ bruoziẹ kpe irumuomu ọvo. Ukpoye, ma re roro kpahe iẹe wọhọ ọsẹ nọ ọ dọmu ọnọ ọ rẹ rehọ edhere nọ ọ mai woma kpobi yeri kugbe emọ riẹ. “O ỌNOWO, whẹ họ Ọsẹ mai,” ere Aizaya ọruẹaro na ọ ta. (Aizaya 64:8) Wọhọ Ọsẹ nọ o kiete je kiẹrẹe, Jihova o re ru ob’ukruga kẹ oware ogbagba avọ ohrọ kẹ emọ otọakpọ riẹ fihọ ẹrẹrẹ, enọ e gwọlọ obufihọ gbe erọvrẹ fiki iyero ebẹbẹ hayo oyẹlẹ iwo.—Olezi 103:6, 10, 13.
Eruvẹ Oware nọ Uvi-Ẹdhoguo O Rọ
7. (a) Eme ma wuhrẹ kpahe uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ no eruẹaruẹ Aizaya ze? (b) Abọ vẹ Jesu o wo evaọ ewuhrẹ erẹwho na kpahe uvi-ẹdhoguo?
7 Ohrọ uvi-ẹdhoguo Jihova u dhesẹ oma via evaọ ẹtha Mesaya na. Jesu o wuhrẹ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ ọ tẹ jẹ rria lele iei, wọhọ epanọ Aizaya ọruẹaro na ọ ruẹaro riẹ. U re vevẹ, uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ o kẹre te ẹwo nọ o re dhesẹ kẹ ahwo nọ e rọ uye. Fikiere, a raha vrẹ esiwo ho. Jesu, “odibo” Jihova, ọ ziọ otọakpọ re o ru abọ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ ọnana “kẹ ahwo egedhọ.” O ru ere, maero, ẹkwoma oriruo uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ nọ o dhesẹ k’omai. Wọhọ “Ogha ẹrẹreokie” ọrọ Devidi ovie na, o jọ Jesu oja re ọ ‘gwọlọ uvi-ẹdhoguo gbe ẹrẹreokie.’—Aizaya 16:5; 42:1-4; Matiu 12:18-21; Jerimaya 33:14, 15.
8. Fikieme uvi-ẹdhoguo gbe ẹrẹreokie i ro kiekpo evaọ ikpe-udhusoi ọsosuọ na?
8 Oruvẹ ọrọ uvi-ẹdhoguo Jihova otiọye na o j’oja gaga evaọ ikpe-udhusoi ọsosuọ C.E. na. Ekpako ahwo Ju gbe isu egagọ na—ikere-ebe na, otu Farisi, gbe efa—a je whowho je dhesẹ eriwo ọthọthọ ọrọ uvi-ẹdhoguo gbe ẹrẹreokie. Fikiere, iruori na, enọ e jẹ sae rria te izi nọ ikere-ebe gbe otu Farisi na a fihọ họ, a te je roro nọ ẹrẹreokie Ọghẹnẹ o kpehru vi ai. (Matiu 23:4; Luk 11:46) Jesu o dhesẹ nnọ orọnikọ ere o rọ họ. Ọ salọ ilele riẹ no udevie iruori enana ze, o te wuhrẹ ai ute ukiẹrẹe Ọghẹnẹ.—Matiu 9:36; 11:28-30.
9, 10. (a) Ẹvẹ ikere-ebe gbe otu Farisi na a rọ gwọlọ dhesẹ ẹrẹreokie rai? (b) Ẹvẹ gbe fikieme Jesu o ro rovie via nnọ iruẹru ikere-ebe gbe otu Farisi na ifofe?
9 Evaọ abọdekọ riẹ, otu Farisi na a jẹ gwọlọ uvẹ nọ a re ro dhesẹ “ẹrẹreokie” rai ẹkwoma olẹ gbe azọhọ-jẹ evaọ ẹgbede. (Matiu 6:1-6) A tẹ jẹ daoma dhesẹ ẹrẹreokie rai ẹkwoma ekoko izi nọ i w’unu hu—ibuobu rai jọ enọ ae ọvo a fihọ. Omodawọ otiọye na u te ru ai “kiukeku emamọ oziẹ avọ uyoyou Ọghẹnẹ.” (Luk 11:42) Evaọ okafe, o rẹ wọhọ nọ a kiẹrẹe, rekọ evaọ obeva a “vọ avọ . . . umuomu,” hayo ababọ ẹrẹreokie. (Matiu 23:28) Okpẹkpẹ riẹ họ, a riẹ kpahe ẹrẹreokie Ọghẹnẹ ziezi hi.
10 Fiki oyena, Jesu ọ vẹvẹ ilele riẹ unu nọ: “Ẹrẹreokie rai o gbe vi ọ rọ otu ikere-obe gbe Farisi hi, wha sae ruọ evaọ uvie odhiwu vievie he.” (Matiu 5:20) Ohẹriẹ ulogbo nọ o rọ udevie uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ nọ Jesu o dhesẹ gbe omoro ikere-ebe gbe otu Farisi na họ oware nọ a je ro dhe ẹwhẹwhọ na.
Uvi-Ẹdhoguo Ọghẹnẹ avọ Ẹdhoguo Ọthọthọ
11. (a) Fikieme otu Farisi na a rọ whọku Jesu kpahe esiwo evaọ Ẹdijala? (b) Eme uyo Jesu u dhesẹ via?
11 Evaọ etoke odibọgba Galili riẹ evaọ oke okpakpọ ukpe 31 C.E., Jesu o gbẹro ku ọzae nọ obọ riẹ o ko evaọ uwou-egagọ na. Nọ o rọ Ẹdijala na, otu Farisi na a tẹ nọ Jesu nọ: “Ufore a siwi ẹdẹ ẹdijala?” Ukpenọ a riohrọ oyegbere ọnana nọ uye o be bẹ na, a be gwọlọ oware nọ a re ro brukpe Jesu, epanọ onọ rai u dhesẹ via na. Agbẹta nọ evegaga rai o rọ da Jesu na! O te gbolo oghẹrẹ onọ ovo na se otu Farisi na: “U fore ẹdẹ ẹdijala a ru uwoma?” Nọ a fibo, Jesu ọ tẹ kuyo onọ obọ riẹ ẹkwoma onọ nọ ọ nọ rai sọ a re siwi ogodẹ rai nọ o kie fihọ ọgọdọ họ evaọ Ẹdijala.b “Kẹvẹ ohwo ọ rẹ ghare vi ogodẹ te re!” ere Jesu o roro, avọ areghẹ nọ a rẹ vro ho. O te ku ei họ nọ: “Fikiere ufore a ru uwoma ẹdẹ ẹdijala.” A rẹ rehọ iruemu anwae bru uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ dhe he. Nọ o ru ẹme ọyena vevẹ no, Jesu o te siwi obọ ọzae na.—Matiu 12:9-13; Mak 3:1-5.
12, 13. (a) Wo ohẹriẹ no ikere-ebe gbe otu Farisi na, ẹvẹ Jesu o ro dhesẹ isiuru riẹ evaọ obufihọ kẹ erahaizi? (b) Didi ohẹriẹ o rọ udevie uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ gbe omoya?
12 Otẹrọnọ otu Farisi na a be daezọ enọ ẹyao ọ rọ oma ha, kọhọ a bi tube rri enọ e rọ iyogbere evaọ abọ-ẹzi ovao ho. Eriwo ọthọthọ rai ọrọ ẹrẹreokie o su rai kpohọ orivo gbe ọjẹfiẹ imiazọhọ gbe erahaizi. (Jọn 7:49) Ghele na, ibuobu rai a k’uyo kẹ uwuhrẹ Jesu, ababọ avro a ruẹ isiuru riẹ re o fiobọhọ kẹ ai ukpenọ o re gu ai ẹdhọ. (Matiu 21:31; Luk 15:1) Dede na, otu Farisi na a dhesẹ orivo kẹ omodawọ Jesu re o siwi enọ e be mọ ẹyao abọ-ẹzi. A jẹ ta avọ ekela nọ: “Ohwo ọnana ọ rehọ erahaizi o te lele ai re-emu.” (Luk 15:2) Evaọ uyo kẹ ota rai, Jesu ọ tẹ wariẹ kẹ ọtadhesẹ othuru-igodẹ. Nwanọ epanọ othuru-igodẹ ọ rẹ ghọghọ nọ ọ tẹ ruẹ ogodẹ nọ o vru na, ere enjẹle obọ odhiwu a rẹ ghọghọ okenọ ọrahauzi o te kurẹriẹ. (Luk 15:3-7) Jesu omariẹ ọ ghọghọ okenọ o fiobọhọ kẹ Zakiọs kurẹriẹ no edhere uzioraha ọsosuọ riẹ. Ọ ta nọ: ‘Ọmọ ohwo ọ ze te guọlọ, re o siwi ọnọ ovru na.’—Luk 19:8-10.
13 Eviavia enana i ghine dhesẹ vevẹ ẹhẹriẹ nọ o rọ udevie uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ, onọ o rẹ gwọlọ siwi, avọ omoya, onọ o rẹ gwọlọ kpare ekakao je brukpe ibuobu. Iruẹru ifofe gbe iruemu anwae ahwo e wọ ikere-ebe gbe otu Farisi na kpohọ omoya gbe omoro no, rekọ Jesu ọ riobọhọ nnọ a “siọ eware Uzi, oziẹ-okiẹrẹe, gbe ohrọ gbe orọwọ nọ e mae ro ba.” (Matiu 23:23) Joma r’aro kele Jesu evaọ edhesẹ uvi-ẹdhoguo evaọ iruẹru mai kpobi je muẹro h’otọ kẹ agbefẹ omoya.
14. Ẹvẹ iruo igbunu Jesu jọ i ro dhesẹ nnọ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ u re roro kpahe eyero ohwo?
14 Nọ Jesu ọ se izi otu Farisi na, o koko Uzi Mosis na. (Matiu 5:17, 18) Evaọ ere oruo, ọ kuvẹ re ibieme Uzi na u ruru ẹjiroro riẹ hẹ. Okenọ aye nọ ọ ruẹ uye azẹ-ohwẹ ikpe 12 no ọ kaobọ te iwu riẹ jẹ sasa no, Jesu ọ ta kẹe nọ: “Ọmọtẹ, [ẹrọwọ] ra o si owhẹ no; nyawa tou.” (Luk 8:43-48) Eme ohrọoriọ Jesu e k’imuẹro nnọ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ u fi uyero riẹ h’iroro. Dede nọ ọ rọ fiki ere raha Uzi Mosis na ẹkwoma udevie ogbotu nọ ọ ro, ẹrọwọ riẹ o gwọlọ osohwa.—Iruo-Izerẹ 15:25-27; wawo Ahwo Rom 9:30-33.
Ẹrẹreokie Ọ Rọ kẹ Ohwo Kpobi
15, 16. (a) Eme ọtadhesẹ Jesu ọrọ ọrivẹ ohwo Sameria na u wuhrẹ omai kpahe uvi-ẹdhoguo? (b) Fikieme ma jẹ whaha ‘ekiẹrẹe vrẹta’?
15 U te no ẹgba nọ o fihọ abọ ohrọ riẹ no, Jesu o te je wuhrẹ ilele riẹ inọ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ u re ruru ahwo kpobi. O jọ oreva Jihova kẹe re ọ rehọ ‘uvi-ẹdhoguo se erẹwho na.’ (Aizaya 42:1) Onana họ otofa ọtadhesẹ Jesu jọ nọ o mae viodẹ, ọrọ ohwo Sameria ọrivẹ na. Ọtadhesẹ na yọ uyo kẹ onọ ọzae jọ nọ ọ riẹ Uzi na lafi ọnọ ọ “guọlọ nọ o re ru oma riẹ kiẹrẹe.” Ọ nọ nọ: ‘Ono họ ọrivẹ mẹ?’ ababọ avro ọ be gwọlọ ru ewha-iruo kẹ ọrivẹ riẹ nya te umuo ahwo Ju ọvo. Ohwo Sameria evaọ ọtadhesẹ Jesu na o dhesẹ ẹrẹreokie Ọghẹnẹ, keme u no rie eva ze re ọ raha oke gbe ugho riẹ ro fiobọhọ kẹ ọrara orẹwho ọfa. Jesu o kuọ ọtadhesẹ na họ ẹkwoma ohrẹ nọ ọ rọ kẹ ọnọ ọ nọ riẹ onọ na: “Nya i ru ere re.” (Luk 10:25-37) Ma te ru ewoma epọvo na kẹ ahwo kpobi ghelọ ovioma hayo uyẹ rai, yọ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ ma be raro kele na.—Iruẹru 10:34, 35.
16 Evaọ abọdekọ riẹ, oriruo ikere-ebe gbe otu Farisi na o kareghẹhọ omai inọ ma tẹ gwọlọ dhesẹ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ, ma re “kiẹrẹe hrọ họ.” (Ọtausiuwoma Na 7:16) Ma tẹ be gwọlọ dhesẹ oma ọ ẹrẹreokie kẹ amọfa hayo bi fiẹgba họ izi ahwo vrẹta o rẹ wha ọjẹrehọ Ọghẹnẹ ze he.—Matiu 6:1.
17. Fikieme u je w’uzou tere k’omai re ma dhesẹ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ?
17 Ẹjiroro jọ nọ Jesu o ro ru oghẹrẹ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ via vevẹ kẹ erẹwho na họ re ilele riẹ e ruẹsi wuhrẹ edhesẹ okwakwa onana. Fikieme onana u je w’uzou tere? Ikereakere na e hrẹ omai nnọ ma “lele Ọghẹnẹ,” yọ idhere Ọghẹnẹ kpobi e rọ uvi-ẹdhoguo. (Ahwo Ẹfẹsọs 5:1) Epọvo na, Maeka 6:8 o ru rie vevẹ nnọ ẹgwọlọ Jihova jọ họ re ma “ru onọ u kiẹrẹe” nọ ma be nya kugbe Ọghẹnẹ mai na. Ofariẹ, Zefanaya 2:2, 3 o kareghẹhọ omai nnọ ma tẹ gwọlọ nọ a ko omai dhere evaọ ẹdẹ ofu Jihova, ma rẹ “gwọlọ ẹrẹreokie” taure ẹdẹ ọyena ọ tẹ te ze.
18. Didi enọ ma te kuyo rai evaọ uwuhrẹ n’otha na?
18 Fikiere edẹ urere ebẹbẹ enana họ ‘ẹruoke’ nọ a re ro dhesẹ uvi-ẹdhoguo. (2 Ahwo Kọrint 6:2) Ma rẹ sai wo imuẹro nnọ otẹrọnọ, wọhọ Job, ma “rehọ ẹrẹreokie gọẹgọ” je ru ‘ọriẹruo wọhọ ewu ologbo mai,’ Jihova ọ te ghale omai. (Job 29:14) Ẹvẹ ẹrọwọ evaọ uvi-ẹdhoguo Jihova u re ro fiobọhọ k’omai rri kparo avọ evaifihọ? Ofariẹ, nọ ma be hẹrẹ “akpọ ọkpokpọ” okiẹrẹe na, ẹvẹ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ o rẹ rọ th’omai evaọ abọ-ẹzi? (2 Pita 3:13) Uzoẹme n’otha na o te kiyo enana.
[Footnotes]
a Evaọ Ikereakere Hibru na, igogo eme esa e rọ usu na. Ovo rai jọ (mish·patʹ) a rẹ fae “uvi-ẹdhoguo.” Ivẹ edekọ na (tseʹdheq gbe onọ u tho rie tsedha·qahʹ) a rẹ fae ẹsikpobi “ẹrẹreokie.” Ubiẹme Griki nọ a fa “ẹrẹreokie” na (di·kai·o·syʹne) a f’otọ riẹ wọhọ “epanọ a re kiẹrẹe hayo kiete.”
b Jesu ọ ma oriruo riẹ na te keme uzi unu-unu ahwo Ju na o kẹ rai uvẹ re a fiobọhọ kẹ arao nọ ọ rọ uye evaọ Ẹdijala na. Evaọ eria efa buobu, ẹwhọ o no ẹme ọvo na ze, koyehọ, sọ u fo re a siwi evaọ Ẹdijala.—Luk 13:10-17; 14:1-6; Jọn 9:13-16.
Kọ Whọ Sae k’Iyo Nana Vevẹ?
◻ Eme họ otofa uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ?
◻ Ẹvẹ Jesu o ro wuhrẹ erẹwho na uvi-ẹdhoguo?
◻ Fikieme ẹrẹreokie otu Farisi na o rọ thọ?
◻ Fikieme u je fo nọ ma dhesẹ uvi-ẹdhoguo?
[Picture on page 22]
Jesu o dhesẹ epanọ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ o kẹre te vevẹ