Kọ Who wo “Udu Ẹmeoyo”?
OKENỌ Solomọn o zihe ruọ ovie ọ Izrẹl anwae, o rri oma riẹ kuẹku. Fikiere ọ tẹ yare Ọghẹnẹ kẹ areghẹ gbe eriariẹ. (2 Iruẹru Ivie 1:10) Solomọn ọ tẹ jẹ lẹ nọ: “Fikiere rehọ [udu ẹmeoyo, NW ] kẹ odibo ra, re ọ sai su ahwo ra.” (1 Ivie 3:9) Otẹrọnọ Solomọn o wo ‘udu ẹmeoyo,’ o re lele izi Ọghẹnẹ jẹ ruẹ oghale Jihova.
Udu ẹmeoyo o rọ owha-ogbẹgbẹdẹ hẹ rekọ ehri oghọghọ. Jọn ukọ na o kere nọ: “Uyoyou Ọghẹnẹ ona, nnọ ma re koko ijaje riẹ. Whaọ ijaje riẹ erọ owha ogbẹgbẹdẹ hẹ.” (1 Jọn 5:3) Evaọ uzẹme, u fo re ma yoẹme kẹ Ọghẹnẹ. Keme, Jihova họ Ọnọma Oride mai. Ọye o wo otọakpọ na gbe eware nọ e riẹ eva kpobi, makọ isiliva gbe igoru na kpobi. Fikiere ma sae ghinẹ kẹ Ọghẹnẹ uvumọ oware iwo ho, dede nọ ọ k’omai uvẹ re ma rehọ efe mai dhesẹ uyoyou mai kẹe. (1 Iruẹru Ivie 29:14) Jihova ọ gwọlọ mi omai nnọ ma you rie jẹ roma kpotọ lele iei ny’usu, bi ru oreva riẹ.—Maeka 6:8.
Okenọ a nọ Jesu Kristi kpahe ujaje nọ o mae jọ Uzi na rro, ọ ta nọ: “Whọ rẹ rehọ eva ra kpobi, gbe ẹzi ra kpobi, gbe iroro ra kpobi, you Ọnowo na Ọghẹnẹ ra. Onana họ ujaje ulogbo gbe o nọ o rọ aro.” (Matiu 22:36-38) Edhere jọ nọ ma re ro dhesẹ uyoyou oyena họ ẹmeoyo kẹ Ọghẹnẹ. Fikiere u fo re o jọ olẹ omomọvo mai inọ Jihova ọ k’omai udu ẹmeoyo.
A Wo Udu Ẹmeoyo
Ebaibol na ọ vọ avọ iriruo ahwo nọ a wo udu ẹmeoyo. Wọhọ oriruo, Jihova ọ ta kẹ Noa nọ o ku okọ ulogbo kẹ esiwo uzuazọ. Onana yọ okpiruo nọ o rehọ ikpe 40 hayo 50. Makọ avọ ijini gbe ekwakwa efa nọ ma wo nẹnẹ na, o rẹ jọ ona eware-ikuo ulogbo re a ku okọ ulogbo utioye nẹnẹ nọ u re vori. Ofariẹ, Noa ọ jẹ vẹvẹ ahwo nọ a je sei ẹkoko unu. Rekọ o yoẹme te urere. Ebaibol na ọ ta nọ: “Nwanọ ere o ru.” (Emuhọ 6:9, 22, NW; 2 Pita 2:5) Noa o dhesẹ uyoyou riẹ kẹ Jihova ẹkwoma ẹmeoyo ẹrọwọ evaọ ikpe buobu. Ẹvẹ onana o rọ uvi oriruo te k’omai kpobi!
Who je roro kpahe ọsẹ anwae na Abraham. Ọghẹnẹ ọ ta kẹe re ọ kwa no Ọr ọrọ ahwo Kaldia nọ efe ọ vọ na kpohọ ẹkwotọ nọ ọ riẹ hẹ. Abraham o yoẹme ababọ onọ. (Ahwo Hibru 11:8) Edẹ uzuazọ riẹ nọ i kiọkọ kpobi, tei te uviuwou riẹ a jẹ rria iwou-owhre. Nọ ọ rria ikpe buobu no evaọ ẹkwotọ erara, Jihova ọ tẹ rehọ ọmọzae nọ a re se Aiziki rọ ghale iẹe avọ aye ẹmeoyo riẹ, Sera. Ẹvẹ Abraham nọ ọ kpako te ikpe 100 no na o you ọmọ ikpe owho riẹ te! Ikpe jọ evaọ obaro, Jihova ọ tẹ ta kẹ Abraham re ọ rehọ Aiziki ro dheidhe emahọ. (Emuhọ 22:1, 2) Uzedhe iroro kpahe eruo oware oyena o wha edada se Abraham. Ghele na, o yoẹme keme o you Jihova o te je wo ẹrọwọ inọ ubi eyaa na u ti no oma Aiziki ze, o tẹ make rọnọ Ọghẹnẹ ọ rẹ kpare iẹe no iwhuowhu ze tao. (Ahwo Hibru 11:17-19) Rekọ, epanọ Abraham o bi ti ro kpe ọmọ riẹ na, Jihova ọ tẹ daeji ta nọ: “Enẹna mẹ riẹ no nọ whọ be dhẹ-ozọ Ọghẹnẹ, epanọ who ro si ọmọ ra no omẹ hẹ.” (Emuhọ 22:12) Fiki ẹmeoyo riẹ, a tẹ te riẹ Abraham ọnọ ọ dhozọ Ọghẹnẹ na wọhọ “ogbẹnyusu Ọghẹnẹ.”—Jemis 2:23.
Jesu Kristi họ obọdẹ oriruo mai ọrọ ẹmeoyo. Okenọ ọ gbẹ jọ obọ odhiwu, ọ ruẹ evawere evaọ iruo ẹmeoyo kẹ Ọsẹ obọ odhiwu riẹ. (Itẹ 8:22-31) Wọhọ ohwo, Jesu o yoẹme kẹ Jihova evaọ eware kpobi, o jẹ were iẹe ẹsikpobi re o ru oreva Ọghẹnẹ. (Olezi 40:8; Ahwo Hibru 10:9) Fikiere, Jesu ọ tẹ ta gbagba nọ: “Mẹ be rọ oma obọ mẹ ru oware ovo ho, rekọ epanọ Ọsẹ o wuhrẹ omẹ, mẹ rọ ta eme eware enana. Ọnọ o vi omẹ avọ omẹ a gbẹrọ; ọ se omẹ ọvo ba ha, keme me bi ru eware nọ e be were iẹe kẹse kẹse.” (Jọn 8:28, 29) Ukuhọ riẹ, re ọ kpare esuo Jihova kpehru je siwi ahwo-akpọ ẹmeoyo, Jesu ọ rehọ unevaze fi uzuazọ riẹ h’otọ, whu uwhu nọ o mai wo omovuọ gbe edada kpobi. Evaọ uzẹme, okenọ o “zihe ruọ ohwo, ọ tẹ roma kpotọ je yoẹme rite uwhu, ẹhẹ, uwhu evaọ ure oja.” (Ahwo Filipai 2:8, NW ) Ẹvẹ oriruo ọnana ọ rro te evaọ edhesẹ udu ẹmeoyo!
Ẹmeoyo Ubro O te He
Orọnikọ ahwo kpobi nọ a ta nọ a bi yoẹme kẹ Ọghẹnẹ a ghine yoẹme kẹe no ho. Roro Sọl ovie Izrẹl anwae. Ọghẹnẹ ọ ta kẹe re o kpe ahwo Amalẹk egeva na muotọ. (1 Samuẹl 15:1-3) Dede nọ Sọl ọ raha e rai wọhọ orẹwho, o vu ovie rai wa jẹ nyasiọ igodẹ gbe iruẹ rai ba. Samuẹl ọ tẹ nọ inọ: “Keme jabọ [nọ] who gbe yo uru ỌNOWO na ha?” Evaọ uyo, Sọl ọ tẹ ta nọ: “Me yo uru ỌNOWO na . . . Rekọ ahwo [Izrẹl] a kua egbo-ẹmo kpozi, igodẹ gbe iruẹ, gbe emamọ eware kpobi . . . re a ro dhe-idhe kẹ ỌNOWO na.” Nọ ọ jẹ suobọ họ ẹgwọlọ ẹmeoyo ọgbagba, Samuẹl ọ tẹ kuyo nọ: “Kọ idhe gbe iwẹ-egọ e rẹ were ỌNOWO na vi eme Riẹ e yo? Keme ri, ẹme oyo, o woma vi idhe, gbe ezọgaviẹ i woma vi iwhri-erao. Keme uzou-uveghe o wọhọ uzioraha ẹva-ọgba, jegbe udu-uwo o wọhọ umuomu ẹdhọ-ọgọ. Fiki epanọ whọ se ẹme ỌNOWO na, ỌNOWO na O si owhẹ no ovie no.” (1 Samuẹl 15:17-23) Rri eware nọ i vru mi Sọl fikinọ o wo udu ẹmeoyo ho!
Makọ Solomọn ovie owareghẹ na, ọnọ ọ lẹ kẹ udu ẹmeoyo, ọ ruabọhọ ẹmeoyo kẹ Jihova ha. Wọso oreva Ọghẹnẹ, ọ rọo eyae orẹwho efa nọ i ru rie thuzi mukpahe Ọghẹnẹ. (Nehemaya 13:23, 26) Solomọn o ku aruoriwo Ọghẹnẹ fiẹ fikinọ ọ ruabọhọ udu ẹmeoyo ho. Ẹvẹ onana o rọ unuovẹvẹ k’omai te!
Orọnikọ onana u dhesẹ nọ Jihova ọ gwọlọ ẹgbagba mi idibo otọakpọ riẹ hẹ. Ọ be “kareghẹhọ nọ mai ẹkpẹ gheghe.” (Olezi 103:14) Mai kpobi na ma re ruthọ ẹsejọ, rekọ Ọghẹnẹ ọ rẹ sae ruẹ sọ ma ghine wo ẹgwọlọ nudu ze re ma ru ei eva were. (2 Iruẹru Ivie 16:9) Ma te ruthọ fiki sebaẹgba ohwo-akpọ, nọ ma te kurẹriẹ, ma rẹ sae yare erọvrẹ fiki idhe ẹtanigbo Kristi, avọ evaifihọ nnọ Jihova “ọ rẹ te rehọ vrẹ.” (Aizaya 55:7; 1 Jọn 2:1, 2) Ma rẹ sae jẹ gwọlọ obufihọ ekpako Ileleikristi iyoyou re oma o wariẹ ga omai evaọ abọ-ẹzi re ma je wo ẹrọwọ omokpokpọ gbe udu ẹmeoyo.—Taitọs 2:2; Jemis 5:13-15.
Ẹvẹ Ẹmeoyo Ra Ọ Gba Te?
Wọhọ idibo Jihova, ababọ avro ibuobu mai a re roro nọ a wo udu ẹmeoyo. Ma rẹ sai roro nọ, Kọ mẹ gbẹ be ta usiuwoma Uvie na? Kọ me gbe bi dikihẹ ga nọ avro ologbo wọhọ seomaba-edhehọ ọ tẹ roma via? Kọ me gbe bi kpohọ iwuhrẹ Ileleikristi ẹsikpobi, wọhọ uduotahawọ nọ Pọl ukọ na ọ kẹ na? (Matiu 24:14; 28:19, 20; Jọn 17:16; Ahwo Hibru 10:24, 25) Uzẹme, evaọ oma rai kpobi, ahwo Jihova a bi dhesẹ ẹmeoyo unevaze evaọ abọ ologbo otiọye na.
Rekọ ẹvẹ kpahe uruemu mai evaọ iruẹru ikẹdẹ kẹdẹ, ẹsejọ evaọ eware esese? Jesu ọ ta nọ: “Ọnọ o wo orọwọ evaọ osese vievie o wo orọwọ evaọ ibuobu re; ọnọ o kiẹrẹe evaọ osese vievie he, o re kiẹrẹe evaọ ibuobu hu re.” (Luk 16:10) Fikiere u re fo re mai omomọvo ọ nọ oma riẹ nọ, Kọ me wo udu ẹmeoyo nọ u te te eme hayo eware esese nọ amọfa a tubẹ riẹ kpahe he?
Ọso-ilezi na o dhesẹ nọ makọ evaọ uwou riẹ, oria nọ amọfa a be jọ rue riẹ hẹ, ọ ‘rẹ nya avọ ẹgbakiete eva riẹ.’ (Olezi 101:2) Nọ whọ tẹ rọ evaọ uwou ra, whọ rẹ sai fi etẹlivisiọne họ who ve mu ughe jọ họ eriwo. A sae jọ etẹe dawo ẹmeoyo ra. A rẹ sae jọ ughe na gbọfariẹ. Kọ whọ te gbẹ barosa ughe na, ta nọ oghẹrẹ ighe itiena ọvo a bi dhesẹ ọgbọna? Hayo kọ udu ẹmeoyo ra o te w’owhẹ re who yoẹme kẹ ujaje Ikereakere na, ‘jọ a fodẹ ọfariẹ-ogbe gbe egbegbe evaọ udevie rai hi’? (Ahwo Ẹfẹsọs 5:3-5) Kọ who ti furie TV na, o tẹ make rọnọ iku na i re siuru? Hayo kọ who ti nwene kpohọ oria ofa otẹrọnọ a bi ru ozighi evaọ ojọ? Ọso-ilezi na ọ so nọ: “ỌNOWO na ọ rẹ dawo ikiẹrẹe gbe iru-umuomu, ẹzi riẹ o mukpahe ọnọ o you igbruku.”—Olezi 11:5.
Udu Ẹmeoyo O rẹ Wha Eghale Ze
Eria jọ buobu e riẹ evaọ uzuazọ nọ ma sae jọ kiẹ oma mai riwi ziezi sọ ma bi ghine yoẹme kẹ Ọghẹnẹ no udu ze. Uyoyou mai kẹ Jihova o rẹ w’omai ru ei eva were je ru oware nọ ọ ta k’omai evaọ Ẹme riẹ, Ebaibol na. Udu ẹmeoyo u re fiobọhọ k’omai yọrọ emamọ usu kugbe Jihova. Evaọ uzẹme, otẹrọnọ ma bi yoẹme vọvọ, ‘ẹmeunu gbe iroro eva mai e rẹ te were ỌNOWO na.’—Olezi 19:14.
Fikinọ Jihova o you omai, o bi wuhrẹ omai ẹmeoyo kẹ ewoma mai. Yọ ma re wo erere gaga otẹrọnọ ma rehọ eva mai kpobi kezọ kẹ ewuhrẹ Ọghẹnẹ. (Aizaya 48:17, 18) Fikiere, joma rehọ evawere dede obufihọ nọ Ọsẹ obọ odhiwu mai ọ be kẹ na rehọ ẹkwoma Ẹme riẹ, ẹzi riẹ, gbe ukoko riẹ. A bi wuhrẹ omai ziezi te epanọ o rọ wọhọ nọ ma be jọ emu mai yo urru jọ nọ o be ta nọ: “Ọnana họ edhere na, wha nya e.” (Aizaya 30:21) Nọ Jihova o bi wuhrẹ omai ẹkwoma Ebaibol na, ebe Ileleikristi, gbe iwuhrẹ ukoko na, joma kezọ, fi eware nọ ma bi wuhrẹ họ iruo, re ma “yo ẹme eva eware kpobi.”—2 Ahwo Kọrint 2:9.
Udu ẹmeoyo o rẹ wha oghọghọ gbe eghale buobu ze. O rẹ k’omai ududhọwẹ keme ma te riẹ nọ ma bi ru Jihova Ọghẹnẹ eva were jẹ be wha oghọghọ se udu riẹ. (Itẹ 27:11) Udu ẹmeoyo o rẹ jọ ọthọwẹ k’omai nọ a tẹ be dawo omai re ma ru eyoma. Evaọ uzẹme, u fo re ma yoẹme kẹ Ọsẹ obọ odhiwu mai jẹ lẹ nọ: ‘Rehọ udu ẹmeoyo kẹ odibo ra.’
[Picture Credit Line on page 18]
No Self-Pronouncing Edition of the Holy Bible ze, onọ u wo ukere Ebaibol King James gbe Revised