Kọ Whọ Riẹ?
Fikieme a je rri okẹ aye-uku na ghare vi erọ ahwo nọ i kiọkọ?
Evaọ ikpe-udhusoi ọsosuọ orọ ekele oke mai na, ahwo Ju a jẹ hae hwa osa-uzou etẹmpol orọ “edrakma ivẹ,” onana o jọ osa iruo edẹ ivẹ. (Matiu 17:24, NW) Rekọ Jesu ọ ta nọ a rẹ zẹ imuedi ivẹ “ẹnini,” nọ o wọhọ osa iruo iminiti 45. Evaọ uzẹme, a rẹ sae rọ akuava ugho yena hayo osa iruo iminiti 90 dẹ imuedi isoi.—Matiu 10:29; Luk 12:6.
Ugho nọ aye-uku oyogbere nọ Jesu o muẹrohọ na o fihọ emetehe-okẹ evaọ etẹmpol na u re te dẹ imuedi isoi hi. Ibi-igho ivẹ aye-uku na e jọ enọ e mae kawo nọ a sae rọ dẹ oware evaọ Izrẹl oke yena. A tẹ ghale osa iruo okpẹdẹ kpohọ abọ udhosa-gbene, ugho aye-uku na o jọ abọvo riẹ gheghe, nọ o kawo vi osa iruo iminiti ikpegbivẹ nọ a tẹ rehọ euwa ikpegbivẹ okpẹdoke kele iei.
Jesu Kristi o rri okẹ aye-uku na rro vi erọ ahwo nọ i kiọkọ kpobi enọ a fihọ buobu wọhọ “epanọ a wo bu te.” Fikieme? Ikuigbe na e ta nọ “anini ivẹ” o wo, fikiere ọ hẹ sai fi ovo họ siọ onọ u kiọkọ ba kẹ oma riẹ. Dede na, “o fi enọ o wo kpobi họ, makọ eyero riẹ” kpobi.—Mak 12:41-44; Luk 21:2-4.
Oke vẹ a ro muọ Sọl họ ese Pọl?
Ọsẹgboni Pọl ukọ na yọ ahwo Hibru, rekọ ẹkwotọ Rom a jọ yẹi wọhọ ọmotọ Rom. (Iruẹru 22:27, 28; Ahwo Filipai 3:5) Fikiere o wọhọ nọ o wo odẹ Hibru na Sọl gbe odẹ Rom na Pọl no emaha ze. Imoni Pọl jọ a wo edẹ Rom gbe Griki re. (Ahwo Rom 16:7, 21) U te no ere no, ahwo Hibru hayo Ju oke yena, maero enọ e jẹ rria erẹwho efa a jẹ hai wo edẹ ivẹ.—Iruẹru 12:12; 13:1.
Evaọ etoke ikpe-ikpe nọ o ro zihe ruọ Oleleikristi no, o wọhọ nọ odẹ Hibru riẹ Sọl ahwo a mae rọ riẹ ukọ nana oke yena. (Iruẹru 13:1, 2) Dede na, eva etoke erẹ usiuwoma ota ọsosuọ riẹ, oware wọhọ 47/48 C.E., o wọhọ nọ odẹ Rom riẹ Pọl oye ọ gwọlọ nọ a re ro sei. A salọ e riẹ re ọ ta usiuwoma na kẹ ahwo nọ a rrọ ahwo Ju hu, yọ o sae jọnọ o roro inọ odẹ Rom riẹ ahwo a te mae rọ jẹe rehọ. (Iruẹru 9:15; 13:9; Ahwo Galesha 2:7, 8) O sae jẹ jọnọ ọ salọ nọ a sei Pọl fikinọ oghẹrẹ nọ ahwo Griki a rẹ rọ ẹvẹrẹ rai se odẹ Hibru na Sọl, u tho ẹme Griki jọ nọ u dikihẹ kẹ ekpehre oware. Oware nọ o soriẹ nọ o ro nwene odẹ na kpobi kẹhẹ, Pọl o dhesẹ nọ o rrọ isiuru riẹ re o “zihe ruọ oghẹrẹ eware kẹ ahwo kpobi, re [ọ] ruẹse siwi ahwo jọ.”—1 Ahwo Kọrint 9:22.