BIBLIOTÉKA NA INTERNET di Tori di Vijia
BIBLIOTÉKA NA INTERNET
di Tori di Vijia
Kabuverdianu
  • BÍBLIA
  • PUBLIKASONS
  • RUNIONS
  • es21 pp. 118-128
  • Dizénbru

Ka ten vídiu na kel párti li.

Diskulpa, tevi un éru na abri vídiu.

  • Dizénbru
  • Izamina testu di dia — 2021
  • Subtémas
  • Kuarta-fera, 1 di dizénbru
  • Kinta-fera, 2 di dizénbru
  • Sésta-fera, 3 di dizénbru
  • Sábadu, 4 di dizénbru
  • Dumingu, 5 di dizénbru
  • Sugunda-fera, 6 di dizénbru
  • Térsa-fera, 7 di dizénbru
  • Kuarta-fera, 8 di dizénbru
  • Kinta-fera, 9 di dizénbru
  • Sésta-fera, 10 di dizénbru
  • Sábadu, 11 di dizénbru
  • Dumingu, 12 di dizénbru
  • Sugunda-fera, 13 di dizénbru
  • Térsa-fera, 14 di dizénbru
  • Kuarta-fera, 15 di dizénbru
  • Kinta-fera, 16 di dizénbru
  • Sésta-fera, 17 di dizénbru
  • Sábadu, 18 di dizénbru
  • Dumingu, 19 di dizénbru
  • Sugunda-fera, 20 di dizénbru
  • Térsa-fera, 21 di dizénbru
  • Kuarta-fera, 22 di dizénbru
  • Kinta-fera, 23 di dizénbru
  • Sésta-fera, 24 di dizénbru
  • Sábadu, 25 di dizénbru
  • Dumingu, 26 di dizénbru
  • Sugunda-fera, 27 di dizénbru
  • Térsa-fera, 28 di dizénbru
  • Kuarta-fera, 29 di dizénbru
  • Kinta-fera, 30 di dizénbru
  • Sésta-fera, 31 di dizénbru
Izamina testu di dia — 2021
es21 pp. 118-128

Dizénbru

Kuarta-fera, 1 di dizénbru

Ten un ténpu pa fika kaladu. — Ecl. 3:1, 7.

Si nu ka kontrola nos língua, nu pode faze txeu stragu. Pur izénplu, imajina ma bu nkontra ku un irmon ki ta mora na un país ki nos óbra sta proibidu. Bu ta xintiba gana di pergunta-l modi ki nos óbra sta fazedu na kel país? É klaru ki bu ten bons intenson. Nu ta ama nos irmons i nu ta preokupa ku kuzê ki sta kontise ku es. Tanbê na nos orason, nu krê pâpia sobri kuzê ki es sta ta pasa. Má, kel-li é óra ki nu debe fika kaladu. Si nu insisti ku kel algen pa fla-nu un kuza ki el ka pode fla, nu sta mostra falta di amor pa kel algen i tanbê pa irmons ki kunfia na el ma el ka ta konta ningen kuza ki el sabe. Di sertéza, ninhun di nos ka krê kria más prubléma pa nos irmons ki ta vive na kes país ki nos óbra sta proibidu. Di mésmu manera, ninhun irmon ô irman ki ta vive na un di kes país ki nos óbra sta proibidu, ka debe fla modi ki Tistimunhas di Jeová sta ta faze ses trabadju di pregason, runion ô kalker otu kuza ki ten aver ku ses adorason. w20.03 21-22 ¶11-12

Kinta-fera, 2 di dizénbru

É klaru ki nhos ka ta móre. — Gén. 3:4.

Deus nunka ka kreba pa umanus moreba. El faze Adon ku Eva pa es viveba pa tudu ténpu. Má es tinha ki obiba ku Jeová, ki daba es un órdi sinplis: ‘Kel arvi di konhisimentu di kel ki é dretu i di kel ki é mariadu, bu ka debe kume, pamodi dia ki bu kume-l, di sertéza bu ta móre.’ (Gén. 2:16, 17) Má Satanás ranja prublémas. El uza un kóbra pa fla Eva kes palavra ki sta na testu di oji. Eva kridita na kel mintira i el kume kel fruta. Dipôs, Adon tanbê kume kel fruta. (Gén. 3:6) Di kel manera li, pekadu ku mórti toma kónta di mundu. (Rom. 5:12) Adon ku Eva móre sima Deus dja flaba. Má Satanás ka para di konta mintira sobri mórti. Ku ténpu, el ba ta kria otus mintira. Un di kes mintira ki el ta konta, é ma óras ki korpu móre, kel algen ta kontinua ta vive sima un spritu. Ten txeu tipu di kes mintira li. I ti oji, txeu algen ta nganadu pa es. — 1 Tim. 4:1. w19.04 14-15 ¶3-4

Sésta-fera, 3 di dizénbru

Kantu mi éra mininu, N ta papiaba sima un mininu, N ta pensaba sima un mininu, N ta rasusinaba sima un mininu. — 1 Cor. 13:11.

Mininus inda ka ten kapasidadi di ntende un situason, toma disizons ô di odja un prigu i fuji di el. É pur isu ki é faxi pa kes algen ki ta abuza di un mininu ngana-s. Kes ki ta faze kel-la ta konta-s mintira. Es ta fla-s ma es é kulpadu i ma es ka debe konta ningen kuzê ki kontise. I si es konta algun kuza, ningen ka ta ba kridita na es ô djuda-s. Tanbê es ta fla ma relason seksual entri algen grandi i un mininu é un manera normal di mostra amor pa kunpanheru. Pode leba ténpu pa un mininu da kónta ma tudu kes kuza li é mintira. Un mininu pode kria ta pensa ma ten algun kuza mariadu ku el, ma el ka ta sirbi pa nada i ma el ka merese amor ô konsolu di ningen. Kes informason li ta djuda-nu ntende pamodi ki kes algen ki abuzadu di es, pode kontinua ta sufri pa txeu ténpu. Nu sta vive na ténpu di fin, na un ténpu undi txeu algen sta ‘sen amor pa família’ i ‘ómis mau i falsu sta ta bira kada bês más piór’. — 2 Tim. 3:1-5, 13. w19.05 15 ¶7-8

Sábadu, 4 di dizénbru

Asi nhos ta kunpri lei di Kristu. — Gál. 6:2.

Di ki maneras Jizus inxina? Primeru, el inxina pesoas pa kuzas ki el fla. Se palavras tinha puder, pur isu el ta inxinaba verdadis sobri Deus, obijetivu di vida i modi ki Reinu di Deus ta ben kaba ku tudu sufrimentu ki tudu algen ta pasa pa el. (Luc. 24:19) Tanbê Jizus inxina pa kuzas ki el faze. Pa manera ki el vive, el mostra se sigidoris modi ki es debe vive. (João 13:15 ) Na ki ténpu ki Jizus inxina? El inxina kantu el staba na Téra. (Mat. 4:23) Tanbê el inxina se sigidoris dipôs ki el resusitadu. Pur izénplu, el parse pa un grupu di disiplus, talvês más di 500, i el manda-s pa es ‘faze disiplus’. (Mat. 28:19, 20; 1 Cor. 15:6) Dja ki el é líder di kongregason, dipôs ki el bai pa Séu el kontinua ta inxina se disiplus. Pur izénplu, pa vólta di anu 96 D.J., Kristu fla apóstlu Juan pa el nkoraja i pa el konsedja kes kriston skodjedu ku spritu santu. — Col. 1:18; Apo. 1:1. w19.05 3 ¶4-5

Dumingu, 5 di dizénbru

Konfirma kuzê ki é más inportanti. — Fil. 1:10.

Oji txeu algen meste trabadja duru pa ten dinheru pa es pode vive. Txeu di nos irmon ta trabadja kuazi un dia interu pa es konsigi sustenta ses família. Otus ta pasa alguns óra na bai i na ben di trabadju. Inda ten txeu ki ta faze trabadjus pizadu pa es pode sustenta ses kabésa. Óras ki txiga fin di dia, kes irmon ta sta uma kansadu, ki últimu kuza ki es ten vontadi di faze é studa. Má, nu debe tra ténpu pa studa Bíblia i nos publikasons dretu. Nu meste faze kel-li, si nu krê ten un amizadi fórti ku Jeová i vive pa tudu ténpu! (1 Tim. 4:15) Alguns algen ta labanta tudu dia sédu palmanhan pa studa, ki é na momentu ki ses kaza ka ta sta ku barudju i ses menti ta sta diskansadu. Otus algen ta tra alguns minutu pa studa i pensa na kuzê ki es studa na fin di dia, ki é un óra ki es ka ta ten nada pa distrai-s. w19.05 26 ¶1-2

Sugunda-fera, 6 di dizénbru

Nhos para di sigi kel mundu li, má nhos troka nhos manera di pensa pa nhos pode transforma. — Rom. 12:2.

Kes mudansa li ka ta kontise di un óra pa kel otu ô sen nu faze sforsu. Talvês nu meste faze txeu sforsu duránti txeu anu. (2 Ped. 1:5) Nu debe kontinua ta faze tudu kel ki nu pode pa nu muda kel algen ki nos é di pa déntu. Orason é kel primeru kuza más inportanti ki nu debe faze. Nu meste faze orason sima kel skritor di salmo: ‘Kria na mi un korason puru, ó Deus, i poi déntu mi un spritu novu i firmi.’ (Sal. 51:10) Nu ten ki rekonhese ma nu meste muda nos manera di pensa i pidi Jeová pa djuda-nu. Midita na kuzas ki nu ta lé é kel sugundu kuza inportanti ki nu pode faze. Óras ki nu ta lé Bíblia tudu dia, nu debe tra ténpu pa pensa dretu na ki mudansas nu meste faze na nos pensamentus i sentimentus. (Sal. 119:59; Heb. 4:12; Tia. 1:25) Nu meste sabe si nos menti ô korason ka sta influensiadu pa filozofias di mundu. Nu meste ser onéstu i seta ma nu ten frakézas i dipôs sforsa pa nu libra di es. w19.06 8 ¶1; 10 ¶10; 12 ¶11-12

Térsa-fera, 7 di dizénbru

Nhos uza nhos ténpu di midjór manera. — Efé. 5:16.

Óras ki bu ta toma disizons, skodje dia i óra ki bu ta kumesa ta kunpri ku bu disizon i ka bu muda-l. Ka bu fika ta spéra pa midjór óra di aji. Talvês kel midjór óra nunka ka ta ben. (Ecl. 11:4) Toma kuidadu pa bu ka dexa kes kuza ménus inportanti tra-u ténpu i forsa ki bu devia uzaba pa kes kuza más inportanti. (Fil. 1:10) Si da, skodje un óra ki é más difísil pa otus inkomoda-u na kuzas ki bu sta ta faze. Dexa otus algen sabe ma bu meste ténpu pa konsentra. Bu pode disliga tilifóni i dexa pa bu djobe e-mail ô redi sosial más tardi. Rezultadu di un disizon é sima txiga na lugar ki bu krê bai na bu viaji. Si bu krê pa kel-li kontise ku bo, bu meste kontinua ta faze bu viaji mésmu ki strada sta fitxadu i bu ten ki muda di kaminhu. Di mésmu manera, si nu konsentra na rezultadus di nos disizon, nu ka ta dizisti faxi óras ki nu atxa un difikuldadi ô nu meste muda di kaminhu. — Gál. 6:9. w19.11 30 ¶17-18

Kuarta-fera, 8 di dizénbru

Palavra di Deus pode diskubri kuzê ki nu ta pensa i kuzê ki nos korason krê. — Heb. 4:12.

Kal ki é razon prinsipal ki debe pô-u ta batiza? Na bu studu di Bíblia, bu prende txeu kuza sobri Jeová, sima se manera di ser i se manera di faze kuzas. Kes kuza li mexe ku bu korason i pô-u ta ama-l más txeu. Pur isu, razon prinsipal ki debe pô-u ta batiza é bu amor pa Jeová. Otu kuza ki debe pô-u ta batiza é kes verdadi ki bu prende na Bíblia i ki bu pasa ta kridita na es. Odja kuzê ki Jizus fla kantu el manda pa faze disiplus. (Mat. 28:19, 20) Sima el fla, kes ki ta batiza meste faze-l ‘na nómi di Pai, di Fidju i di spritu santu’. Kuzê ki kel-li siginifika? Bu meste kridita di tudu bu korason na kes verdadi di Bíblia sobri Jeová; sobri se Fidju, Jizus i sobri spritu santu. Kes verdadi ten txeu forsa i es pode mexe txeu ku bu korason. w20.03 9 ¶8-9

Kinta-fera, 9 di dizénbru

Konsedja kes dizorderu, djuda kes fraku, ten paxénxa ku tudu algen. — 1 Tes. 5:14.

Jeová ka manda kes anju sô pa aviza Ló, má tanbê pa djuda-l skapa di distruison di Sudoma. (Gén. 19:12-14, 17) Di mésmu manera, nu pode xinti ma nu meste aviza nos irmon si nu odja-l ta faze algun kuza ki pode prujudika-l. Mésmu ki nos irmon dura ki sigi konsedjus di Bíblia, nu meste ten paxénxa. Nu debe ser sima kes dôs anju. Envês di dizisti di nos irmon, nu debe tenta atxa algun manera di djuda-l. (1 João 3:18 ) Na alguns situason, talvês nu meste, sima ki pega-l na mô, i djuda-l sigi kes bon konsedju ki el dadu. Jeová podia konsentraba na kes inperfeson di Ló. Má el ka faze kel-la. El ben uza apóstlu Pedru pa skrebe ma Ló éra un ómi justu. (Sal. 130:3) Nu ta pode imita izénplu di Jeová? Sin. Si nu konsentra na bons kualidadi ki nos irmons ku irmans ten, nu ta ten más paxénxa ku es. Si nu faze si, é más faxi es seta nos ajuda. w19.06 21 ¶6-7

Sésta-fera, 10 di dizénbru

Kada un ta leba se própi karga. — Gál. 6:5.

Si govérnu di bu país proíbi nos óbra, talvês bu ta pergunta si bu debe muda ô nau pa un otu país, undi bu pode ten liberdadi di sirbi Jeová. Kel-li é un disizon ki é sô bo ki pode toma. Alguns ta disidi studa kuzê ki kristons na ténpu di apóstlus faze, kantu es kumesa ta pirsigidu. Kes disiplu na Jiruzalen muda pa Judea i Samaria, i ti pa lugaris más lonji, sima Finísia, Xipri i Antiokia. (Mat. 10:23; Atos 8:1; 11:19 ) Má, Bíblia tanbê ta pâpia di un otu pirsigison ki kontise kóntra kristons na ténpu di apóstlus, i apóstlu Polu disidi ka muda di kel lugar ki staba ku pirsigison. (Atos 14:19-23 ) Kuzê ki nu ta prende ku kel-li? Kada xéfi di família debe toma se própi disizon di muda ô nau pa un otu país. Antis di el disidi, el debe faze orason, pensa dretu na situason di se família, djobe kes bon ô mau rezultadu ki kel mudansa pode ten na es. Na kel tipu di asuntu li, kada kriston debe ‘leba se própi karga.’ Nu ka debe julga otus pa disizon ki es toma. w19.07 10 ¶8-9

Sábadu, 11 di dizénbru

Vida pa tudu ténpu é kel-li: pa es konxe-u abo, úniku Deus verdaderu, i kel ki bu manda, Jizus Kristu. — João 17:3.

Jizus fla-nu pa nu ‘bai i pa nu faze disiplus di algen di tudu nasons’. (Mat. 28:19) Alén di inxina un studanti kuzê ki Jizus ta spéra di se disiplus, tanbê nu meste djuda-l ntende modi ki el ta sigi kes mandamentu na se vida. Nu meste ten paxénxa i djuda-s timenti es sta ta sforsa pa sigi prinsípius di Bíblia. Alguns studanti ta konsigi muda ses manera di pensa i ses ábitu na alguns mês, má otus meste más ténpu. Spiriénsa di un misionáriu na Peru ta djuda-nu ntende pamodi ki é bon nu ten paxénxa. El fla: “N studa dôs livru ku un ómi ki txoma Raúl. Má inda el tinha txeu prubléma na se vida. El tinha prublémas na kazamentu, el ta uzaba maus palavra i ses fidju ka ta ruspetaba el pamodi el tinha mau konportamentu. El ta sistiba tudu runion, pur isu N kontinua ta vizita Raúl pa djuda el ku se família. Sô el fika prontu pa batiza, más di três anu dipôs ki N konxe-l.” w19.07 14 ¶3; 19 ¶15-17

Dumingu, 12 di dizénbru

Nhos faze txeu sforsu. — Luc. 13:24.

Pensa na tudu kuza ki Polu faze kantu el skrebe pa kristons na Filipus. El staba prézu na un kaza na Roma. El ka podia saíba pa prega. Má simé, el kontinua okupadu ta da tistimunhu pa kes algen ki ta bai vizitaba el i ta skrebeba kartas pa kongregasons ki ta fikaba más lonji. Polu sabia ma sima Kristu, el tinha ki sforsaba txeu ti fin di se vida. Pur isu, el konpara vida di un kriston ku un korida. (1 Cor. 9:24-27) Na un korida, un atléta ta mante konsentradu pa el txiga na fin i el ka ta dexa nada distrai-l. Pur izénplu, kes atléta ki ta partisipa na un korida na sidadi talvês ten ki bai na ruas undi ki ten lójas i otus kuza ki pode distrai-s. Bu ta pode imajina un atléta ta para na meiu di korida pa odja kes kuza ki sta na móntra di un lója? Klaru ki nau. Si el faze kel-la, el ka ta ganha korida. Di mésmu manera, nu sta na un korida pa vida, ki nu ka pode distrai. Si nu mante konsentradu na nos obijetivu i nu sirbi Jeová ku zelu sima Polu faze, nu ta ganha prémiu! w19.08 3 ¶4; 4 ¶7

Sugunda-fera, 13 di dizénbru

Presta txeu atenson na bu kabésa i na bu manera di inxina. Pamodi óras ki bu faze si bu ta salva bu kabésa i kes ki ta obi-u. — 1 Tim. 4:16.

Kantu nu disidi obi ku Deus, nu faze mudansas na nos vida i na nos krénsa. Má talvês pode ser difísil pa nos família seta kes mudansa. Pur izénplu, un di kes primeru kuza ki es ta repara ma nu ka sta faze más, é komemora kes feriadu ki sta ligadu ku relijion i ma nu ka sta mete na pulítika. Na komésu, alguns di es pode fika xatiadu ku nos. (Mat. 10:35, 36) Má, nu ka debe dizisti di djuda-s ntende nos krénsa. Si nu dizisti di djuda nos família, é sima si nu sta ta julga-s, ma es ka merese vive pa tudu ténpu. Jeová ka da-nu kel trabadju di julga, el da kel trabadju li pa Jizus. (João 5:22 ) Si nu ten paxénxa, nos família pode mostra interesi na obi nos mensaji. Nu meste ser firmi, má nu krê pâpia ku jetu, sikrê óras ki é difísil. (1 Cor. 4:12b) Talvês ta leba algun ténpu pa nos família ntende ma sirbi Jeová é un kuza inportanti pa nos. w19.08 17 ¶10, 13; 18 ¶14

Térsa-fera, 14 di dizénbru

Pa tudu kuza N ten forsa pamodi kel ki ta da-m puder. — Fil. 4:13.

“Óras ki N ta pensa na prubléma ki N pasa, N ta odja ma N ka ta konsigi lidaba ku el mi sô.” Algun bês dja bu txiga di fla si? Txeu di nos dja fla kel-li. Talvês bu fla kel-li dipôs di pensa sobri modi ki bu konsigi ten forsa pa lida ku un duénsa gravi ô ku mórti di un algen ki bu ta ama. Óras ki bu djobe pa tras, bu ta odja ma bu konsigi aguenta kada dia sô pamodi spritu santu di Jeová da-u ‘kel puder alén di normal’. (2 Cor. 4:7-9) Nos tanbê nu meste di spritu santu pa djuda-nu lida ku kes influénsia di es mundu mau. (1 João 5:19 ) Alén di kel-li, nu ten ki luta ‘kóntra kes forsa spritual di mal’. (Efé. 6:12) Spritu santu di Jeová ta djuda-nu óras ki el ta da-nu puder ô forsa, pa nu kuida di nos responsabilidadi sikrê ku prublémas. Apóstlu Polu xinti ma el konsigi sirbi Jeová i tirmina se trabadju di pregason, sô pamodi el ta kunfiaba na ‘puder di Kristu’ pa djudaba el lida ku se prublémas. — 2 Cor. 12:9. w19.11 8 ¶1-3

Kuarta-fera, 15 di dizénbru

Kenha ki odja-m, dja odja Pai tanbê. — João 14:9.

É sô Bíblia ki ta splika di manera izatu kuzê ki Jizus faze pa bo. Prende ama Jizus, i bu amor pa Jeová ta fika más fórti. Pamodi? Pamodi Jizus imita kualidadis di se Pai di manera perfetu. Pur isu, kada bês ki bu prende sobri Jizus, bu ta bira ta ntende Jeová más dretu i bu ta da-l más valor. Pensa na konpaxon ki Jizus mostra pa kes algen ki éra disprezadu, sima póbris, duentis i kes ki ka tinha algen pa difendeba es. Tanbê, pensa na kes konsedju ki Jizus ta da-u pa bu dia-dia i modi ki bu vida ta fika más midjór óras ki bu sigi-s. (Mat. 5:1-11; 7:24-27) Bu amor pa Jizus ta bira más fórti, óras ki bu ta pensa txeu na sakrifisiu ki el faze pa bus pekadu pode ser purduadu. (Mat. 20:28) Óras ki bu ntende ma Jizus móre pa bo, di livri vontadi, bu pode xinti gana di rapende di bus pekadu i pidi perdon di Jeová. (Atos 3:19, 20; 1 João 1:9 ) I kada bês ki bu amor pa Jizus i pa Jeová bira más fórti, bu ta xinti más gana di sta djuntu ku kes algen ki tanbê ta ama-s. w20.03 5-6 ¶10-12

Kinta-fera, 16 di dizénbru

Nbóra Jeová sta na un puzison altu, el ta odja pa algen umildi. — Sal. 138:6.

Talvês un irmon ta kumesa ta atxa ma é el ki ten más kapasidadi pa kuida di un diziginason. Ô mudjer di un irmon pode pensa: ‘Nha maridu ta kuidaba di kel diziginason li mutu más midjór di ki kel irmon!’ Má si nos é umildi di korason, nu ka ta pensa di kel manera li. Nu pode prende ku izénplu di Muizés. El ta daba txeu valor pa se diziginason di lidera nason di Israel. Modi ki Muizés reaji kantu Jeová dexa otus ómi trabadja djuntu ku el? El ka fika ku siumis. (Núm. 11:24-29) El éra umildi, i el dexa otus algen djuda-l na julga povu. (Êxo. 18:13-24) Kel-li ta mostra ma Muizés staba más preokupadu na djuda povu di ki ku kes priviléjiu ki el tinha. El sabia ma ku más algen ta djuda na julga israelitas, ta sérba midjór pa nason. Kel-li é un bon izénplu pa nos! Nu ka pode skese ma si nu krê pa Jeová uza-nu, nos umildadi debe ser más grandi di ki nos kapasidadi. w19.09 5-6 ¶13-14

Sésta-fera, 17 di dizénbru

Jeová ta proteje kes fiel. — Sal. 31:23.

Nu ka sabe kuzê ki ta ben poi govérnus ta ataka Babilónia, kel Grandi. Talvês es ta fla ma relijions sta ta inpidi pas na mundu i ma sénpri es sta mete na pulítika. Ô pode ser ki es ta fla ma relijions djunta un monti rikéza i propriadadis. (Apo. 18:3, 7) Ta parse ma ataki kóntra Babilónia, kel Grandi, ka krê fla ma tudu ménbrus di relijion falsu ta ben ser distruídu. Má talvês, kes govérnu di mundu ta ben kaba ku organizasons relijiozu. Óras ki tudu kes organizason distruídu, kes ki éra ses ménbru ta ben da kónta ma ses xéfi di relijion fadja ku es. Distruison di Babilónia, kel Grandi ta ben dura poku ténpu. (Apo. 18:10, 21) Jeová promete ma el ta bira kes dia di tribulason ‘más poku’, asi pa ‘kes skodjedu’ i relijion verdaderu salva. — Mar. 13:19, 20. w19.10 15 ¶4-5

Sábadu, 18 di dizénbru

Konsedja kes irman más jóven pa ama ses fidju. — Tito 2:4.

Mai, talvês bu mai ku bu pai ka tinha paxénxa i es ta flaba bo palavras ki ta mágua. Talvês bu kria ta pensa ma kel-la é un manera normal di trata fidjus. Mésmu dipôs di prende modi ki Jeová krê pa mai trata se fidjus, talvês inda bu ta atxa ma é difísil fika kalmu i ten paxénxa ku bus fidju, inda más si es ta konporta mariadu óras ki bu sta kansadu. (Efé. 4:31) Na kes óra la, bu meste kunfia inda más na Jeová i pidi-l ajuda na orason. (Sal. 37:5) Alguns mai ta atxa difísil mostra amor pa ses fidju. Talvês es kriadu na un kaza undi ses mai ku ses pai ka ta trataba ses fidju ku amor. Si é si ki bu kriadu, bu ka meste ripiti kes mésmu éru ki bu mai ku bu pai faze. Un mai ki ta obi ku Jeová ta prende modi ki el ta mostra amor pa se fidjus. Talvês pode ser difísil pa el muda. Má el pode muda! I kel-la pode ser bon pa el i pa se família. w19.09 18-19 ¶19-20

Dumingu, 19 di dizénbru

Ningen ka pode ser skravu di dôs sinhor. — Mat. 6:24.

Un algen ki ta adora Jeová i ki tanbê ta gasta txeu ténpu i forsa ta tenta ganha rikéza na es mundu li, di algun manera, el sta ta tenta sirbi dôs sinhor. El ka sta ta adora sô Jeová. Pa vólta di anu 100 D.J., tinha un kongregason na sidadi di Laodisea. Kes algen di kel kongregason fla ku orgulhu: ‘Ami é riku, N djunta rikézas i N ka meste di nada.’ Má pa Jeová i pa Jizus, es éra ‘mizeriadu, koitadu, póbri, ségu i nu’. Jizus ka konsedja-s pamodi es éra riku, má pamodi amor ki es tinha pa rikézas staba ta prujudika ses amizadi ku Jeová. (Apo. 3:14-17) Si nu da kónta ma na nos korason sta ta kria amor pa dinheru, nu ten ki aji faxi pa nu koriji nos manera di pensa. (1 Tim. 6:7, 8) Si nu ka faze kel-li, nos korason ta fika divididu i Jeová ka ta seta nos adorason. El ta ‘iziji pa nu adora sô el.’ — Deut. 4:24. w19.10 27 ¶5-6

Sugunda-fera, 20 di dizénbru

Ómis pâpia di párti di Deus sima es giadu pa spritu santu. — 2 Ped. 1:21.

Palavra gregu traduzidu pa ‘giadu’ siginifika ‘lebadu’. Lúkas, kel ki skrebe livru di Atos, uza un di kes fórma di mésmu palavra gregu pa pâpia di un barku ta ‘lebadu’ pa béntu. (Atos 27:15 ) Sima un studiozu fla, kantu apóstlu Pedru skrebe ma kes skritor di Bíblia éra ‘lebadu’, el uza un palavra ki ta poi pesoas ta pensa sobri navegason. Nton, Pedru krê flaba ma sima béntu ta leba un barku pa el pode konpleta se viaji, kes skritor i profétas ki skrebe Bíblia ‘lebadu’ pa spritu santu pa es pode konpleta ses trabadju. Kel mésmu studiozu fla: “Nu pode fla ma kes proféta labanta ses véla.” Jeová faze se párti, el manda “béntu”, ô spritu santu. I kes skritor di Bíblia faze ses párti. Es trabadja di akordu ku orientason di spritu santu di Deus. I oji, sima béntu ta leba un barku ki sta na un mar brabu, spritu santu tanbê ta djuda-nu kontinua ta sirbi Jeová sikrê ku prublémas, ti ki nu txiga na kel mundu novu ki Deus promete-nu. w19.11 9 ¶7-9

Térsa-fera, 21 di dizénbru

Si bu fika dizanimadu na dia di frónta, bu forsa ta fika poku. — Pro. 24:10.

Alvês nu ta xinti dizanimadu. Má, nu ka debe dexa nos prublémas kontrola nos manera di pensa. Si nu faze si, nu pode kaba pa skese di kel speransa rei di sábi ki Jeová promete-nu. (Apo. 21:3, 4) Sentimentus di dizánimu pode tra-nu forsa i pô-nu ta dizisti. Odja modi ki un irman na Mérka kontinua ku se fé, timenti el ta kuidaba di se maridu ki staba txeu duenti. El fla: “Nos situason alvês ta poi algen ta fika preokupadu dimás i dizanimadu. Má nos speransa é fórti. N ta agradese di korason pa informasons ki bira nos fé fórti i ki anima-nu. Nu meste di kes konsedju i nkorajamentu. Es ta djuda-nu kontinua ta sirbi Jeová i aguenta firmi.” Komentárius di kel irman li ta mostra ma nu ta pode vense dizánimu! Modi? Odja bus prubléma sima un provason di Satanás. Kunfia ma Jeová ta konsola-u. I da valor pa kumida spritual ki el ta da-nu. w19.11 16 ¶9-10

Kuarta-fera, 22 di dizénbru

Kenha ki é di kunfiansa ta guarda un segredu. — Pro. 11:13.

É más inportanti inda pa ansions sigi es konsedju di Bíblia. Un ansion sabe ma el ka pode fla se mudjer asuntus di otus algen na kongregason ki se mudjer ka debe sabe. Si el faze kel-la, irmons ta perde kunfiansa na el i el ta straga se nómi. Kes ómi ki skodjedu pa ten responsabilidadi na kongregason, meste ser ‘ómi ki ten sô un palavra’. Pur isu, es ka debe ngana algen ô pâpia na vida di algen. (1 Tim. 3:8; nóta di rodapé) Un ansion ki ta ama se mudjer, ka ta fla-l kuzas ki el ka meste sabe i ki pode pô-l ta fika preokupadu dimás. Un mudjer pode djuda se maridu kontinua ta ten un bon nómi. Modi? Óras ki el ka ta fronta se maridu pa konta-l kuzas ki el ka debe sabe. Óras ki un mudjer ta sigi kel konsedju li, el ta djuda se maridu, má tanbê el ta mostra ruspetu pa kes algen ki kunfia na se maridu. I más inportanti inda, el ta poi Jeová kontenti pamodi el ta djuda ten pas i union na kongregason. — Rom. 14:19. w20.03 22 ¶13-14

Kinta-fera, 23 di dizénbru

Jeová ta ben parse pa nhos. — Lev. 9:4.

Na anu di 1512 A.J., kantu tabernákulu armadu na pé di Monti Sinai, Muizés faze un serimónia undi ki Aron ku se fidjus, skodjedu pa ser saserdótis. (Êxo. 40:17; Lev. 9:1-5) Modi ki Jeová mostra ma el staba kontenti ku kes saserdóti ki sta kumesaba ses trabadju? Timenti Aron ku Muizés staba ta abênsua povu, Jeová manda lumi di séu ki kema tudu kel sakrifisiu ki staba na altar. (Lev. 9:23, 24) Kuzê ki kel lumi ki ben di séu ta mostraba? Jeová manda lumi pa mostra ma el staba kontenti i ma el ta apoiaba Aron ku se fidjus, ki El skodje pa ser saserdótis. Kantu israelitas odja kel próva klaru ma saserdótis tinha apoiu di Jeová, es tinha bon motivu pa apoiaba es. Kel-li é inportanti pa nos oji? Sin! Trabadju ki saserdótis ta fazeba na Israel éra sô un sónbra di kuzê ki kes 144 mil algen, ta ben faze óras ki es bai governa djuntu ku Kristu na Séu. (Heb. 4:14; 8:3-5; 10:1) Nu ka ten dúvida ma Jeová sta ta gia i abênsua txeu se organizason oji. w19.11 23 ¶13; 24 ¶14, 16

Sésta-fera, 24 di dizénbru

Nu trabadja dia ku noti, pa nu ka ser un karga pizadu pa ninhun di nhos. — 2 Tes. 3:8.

Kantu Polu staba na Korintu, el fika djuntu ku Ákila i Prisila, i ‘el trabadja ku es, pamodi es ta fazeba téndas.’ Kantu Polu fla ma el ta trabadjaba ‘dia ku noti’, nu ka debe pensa ma el ta trabadjaba sen para. Tinha ténpu ki el ta diskansaba, sima pur izénplu na dia di sábadu. Kel dia la ta daba el xansi di prega pa judeus, ki tanbê ka ta trabadjaba na sábadu. (Atos 13:14-16, 42-44; 16:13; 18:1-4 ) Apóstlu Polu tinha ki trabadjaba pa sustenta se kabésa. Má, el sforsa pa partisipa sénpri na ‘trabadju santu di notísias sábi di Deus.’ (Rom. 15:16; 2 Cor. 11:23) Tanbê, el nkoraja otus algen pa faze mésmu kuza. Pur isu, Ákila ku Prisila bira se ‘kolaborador na Kristu Jizus.’ (Rom. 12:11; 16:3) Polu insentiva irmons na Korintu pa es ‘ten sénpri txeu pa faze na óbra di Sinhor’. (1 Cor. 15:58; 2 Cor. 9:8) I Jeová ti orienta Polu pa skrebe: ‘Si un algen ka krê trabadja tanbê el ka ta kume.’ — 2 Tes. 3:10. w19.12 5 ¶12-13

Sábadu, 25 di dizénbru

Fidjus é un eransa di Jeová. — Sal. 127:3.

Jeová faze primeru kazal ku dizeju di ten fidju. Má ken ki debe disidi si un kazal ta ten fidju i na ki ténpu es ta ten fidju? Na alguns kultura, txeu algen ta spéra ma un kazal ta ten fidju lógu ki es kaza. I ti ses família i otus algen ta tenta konvense-s pa es ten fidju. Un irmon di Ázia, ki txoma Jetru, fla: “Alguns kazal na kongregason ki ten fidju, ta faze preson pa kes kazal ki ka ten fidju pa es ten fidju.” Un otu irmon di Ázia, ki txoma Djefri, fla: “Alguns ta fla kes kazal ki ka ten fidju, ma es ka ta ten ningen pa toma kónta di es óras ki es bira bédju.” Má é kada kazal ki debe disidi si es ta ten fidju ô nau. É es ki ta disidi; é ses responsabilidadi. (Gál. 6:5, nóta di rodapé) É normal amigus i família krê pa kel novu kazal ser filís. Má tudu es meste lenbra ma é kel kazal ki ta disidi si es ta ten fidju ô nau. — 1 Tes. 4:11. w19.12 22 ¶1-3

Dumingu, 26 di dizénbru

Nhos faze orason asi: ‘Nos Pai’. — Mat. 6:9.

Bu ta atxa difísil odja Deus sima bu Pai? Alguns algen pode atxa ma es é pikinoti dimás ô ma es é ka nada konparadu ku Jeová. Es ten dúvida si Deus Tudu-Poderozu ta preokupa ku kada un di es. Má, nos Pai ki ta ama-nu ka krê pa nu pensa di kel manera li. El da-nu vida i el krê pa nu ser se amigu. Kantu apóstlu Polu pâpia di kel asuntu li ku kes algen di Atenas, el splika-s ma Jeová “ka sta lonji di kada un di nos.” (Atus 17:24-29, BPK ) Deus krê pa kada un di nos pâpia ku el, sima un fidju ta xinti avontádi na pâpia ku se pai ki ta ama-l i ki ta kuida di el. Otus algen pode atxa difísil odja Jeová sima ses Pai, pamodi ses própi pai mostra-s poku amor ô ka mostra-s ninhun amor i karinhu. Un irman fla: “Nha pai ta flaba mi kuzas ki ta maguaba mi. Kantu N kumesa ta studa Bíblia, foi difísil xinti amigu di un Pai ki sta na Séu.” Bu ta xinti mésmu kuza? Si bu ta xinti si, ka bu dizanima. Ku ténpu, abo tanbê bu pode xinti ma Jeová é kel midjór Pai ki ten. w20.02 3 ¶4-5

Sugunda-fera, 27 di dizénbru

Ka bu bandona-m óras ki falta-m forsa. — Sal. 71:9.

Talvês bu ta atxa ma bu sta faze poku dimás pa Jeová. Má, Jizus inxina-nu ma Jeová ta da valor pa tudu kel ki nu ta faze na se sirvisu, ka ta nporta si dja nu sta di idadi. (Sal. 92:12-15; Luc. 21:2-4) Pur isu, konsentra na kuzê ki bu pode faze. Pur izénplu, bu pode pâpia ku otus algen sobri Jeová, faze orason pa bus irmon i insentiva otus pa kontinua fiel. Jeová ka ta atxa ma bo é se kolaborador sô pamodi kuzas ki bu ta konsigi faze, má pamodi bu krê obi ku el. (1 Cor. 3:5-9) Nu sta rei di kontenti di adora Jeová, un Deus ki ta da valor di verdadi pa kes algen ki ta sirbi-l! El kria-nu pa nu faze se vontadi, i adorason verdaderu ta da-nu obijetivu na vida. (Apo. 4:11) Mésmu ki mundu ka ta da-nu valor, Jeová ka ta xinti vergónha di nos. (Heb. 11:16, 38) Pur isu, óras ki nu sta dizanimadu pamodi duénsa, falta di dinheru ô bedjisa, nu lenbra ma ka ten nada ki pode sipara-nu di amor ki nos Pai na Séu ten pa nos. — Rom. 8:38, 39. w20.01 18 ¶16; 19 ¶18-19

Térsa-fera, 28 di dizénbru

Ó Deus, kria na mi un korason puru, i poi déntu mi un spritu novu, un spritu firmi. — Sal. 51:10.

Nu pode luta kóntra invéja óras ki nos é umildi i nu sta kontenti ku kuzas ki nu ten. Si nos korason sta xeiu di kes bon kualidadi, invéja ka ta atxa lugar pa kria na nos. Umildadi ta djuda-nu ka pensa ma nos é más inportanti di ki otus ô ma nu merese más di ki tudu algen. (Gál. 6:3, 4) Un algen ki sta kontenti ku kuza ki el ten, ka ta fika ta konpara se kabésa ku otus algen. (1 Tim. 6:7, 8) Óras ki un algen é umildi i el sta kontenti ku kuza ki el ten, el ta fika filís di odja otus ta resebe algun kuza dretu. Nu meste ajuda di spritu santu pa nu ka ser invejozu, má pa nu ser umildi i sta kontenti ku kuzê ki nu ten. (Gál. 5:16; Fil. 2:3, 4) Spritu santu di Jeová pode djuda-nu djobe modi ki sta nos pensamentus i nos sentimentus. Si kes pensamentu i sentimentus ka sta dretu, Jeová pode djuda-nu troka-s pa kes ki é dretu. — Sal. 26:2; w20.02 15 ¶8-9

Kuarta-fera, 29 di dizénbru

Presta txeu atenson na bu kabésa i na bu manera di inxina. — 1 Tim. 4:16.

Kantu bu da bu vida pa Jeová, bu faze un promésa i el ta spéra ma bu ta kunpri-l. Pur isu, fika sénpri djuntu ku bu kongregason. Bus irmon ku irmans di kongregason ta bira bu família. Si bu sisti runion sénpri, nhos ta ser más amigu. Lé Palavra di Deus i pensa na el tudu dia. (Sal. 1:1, 2) Tra algun ténpu pa bu pensa txeu na kuzê ki bu lé. Asi, kes palavra ta toka bu korason. Faze ‘orason sénpri’. (Mat. 26:41) Orasons ki bu ta faze di korason ta pô-u ta bira más amigu di Jeová. ‘Kontinua ta buska Reinu primeru’. (Mat. 6:33) Bu pode faze kel-li óras ki bu ta poi trabadju di pregason na primeru lugar na bu vida. Si bu partisipa sénpri na pregason, bu fé ta kontinua fórti. Kalker prubléma ki bu pode pasa na es mundu li ta ‘dura poku i el é lébi’. (2 Cor. 4:17) Má, da bu vida pa Jeová i batiza ta da-u xansi di ten un vida más sábi gósi i kel ‘vida di verdadi’ ki sta pa ben. Má bale péna faze kes sakrifisiu? Klaru ki sin! — 1 Tim. 6:19. w20.03 13 ¶19-21

Kinta-fera, 30 di dizénbru

Ténpu ki sta falta é poku. — 1 Cor. 7:29.

Si bu studanti di Bíblia ka sta faze mudansas na se vida, ta txiga un momentu ki bu debe pergunta bu kabésa: ‘N debe para di faze-l studu?’ Antis di bu toma kel disizon li, bu debe pergunta bu kabésa: ‘Nha studanti sta faze prugrésu di akordu ku se situason?’ ‘Dja el kumesa ta “obidese” ô faze kuzê ki el sta ta prende?’ (Mat. 28:20) É tristi di fla ma alguns studanti é sima kes israelita di ténpu di Ezekiel. Repara kuzê ki Jeová fla Ezekiel sobri es: ‘Pa es, abo é sima un múzika di amor, kantadu ku un vós bunitu i ben tokadu na un instrumentu di kórda. Es ta ben obi bus palavra, má ningen ka ta ben faze kuzê ki bu fla-s.’ (Eze. 33:32) Talvês nu pode atxa difísil fla un algen ma nu sta para di faze-l studu. Má, ‘ténpu ki sta falta é poku.’ Envês di perde txeu ténpu ta studa ku un algen ki ka sta faze prugrésu, nu meste djobe kes algen ki ta mostra ma es ten ‘bon inklinason pa vive pa tudu ténpu.’ — Atos 13:48. w20.01 6 ¶17; 7 ¶20

Sésta-fera, 31 di dizénbru

Faze bu Reinu ben. Pa bu vontadi fazedu na Séu, asi tanbê na Téra. — Mat. 6:10.

Txeu bês, relijions ka ta inxina verdadi di Bíblia ma un dia kes algen ki ta obi ku Deus ta ben vive pa tudu ténpu na Téra. (2 Cor. 4:3, 4) Kuazi tudu relijions ki ta fla ma es ta sigi Kristu ta inxina ma tudu kes algen dretu óras ki es móre es ta bai pa Séu. Má, Studantis di Bíblia ki dja ta fazeba revista Sentinéla désdi 1879, ta pensaba diferenti. Es ta ntendeba ma Deus ta ben bira Téra un paraízu i ma milhons di algen ki ta obi ku el ta ben viveba li na Téra, envês di bai pa Séu. Má, leba ténpu pa es ntende ken ki ta sérba kes algen la. É klaru ki Studantis di Bíblia tanbê ntende ma di akordu ku Palavra di Deus, alguns ta sérba ‘kunpradu di Téra’ pa governa ku Jizus na Séu. (Apo. 14:3) Kel grupu ta sérba formadu pa 144 mil kriston zelozu i didikadu, ki sirbi Deus ku lialdadi timenti es staba na Téra. w19.09 27 ¶4-5

    Publikasons na kabuverdianu (1993 ti 2025)
    Sai di bu kónta
    Entra ku bu kónta
    • Kabuverdianu
    • Manda pa otu algen
    • Konfigurasons
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Régras di uzu
    • Régras di privasidadi
    • Configurações de Privacidade
    • JW.ORG
    • Entra ku bu kónta
    Manda pa otu algen