BIBLIOTÉKA NA INTERNET di Tori di Vijia
BIBLIOTÉKA NA INTERNET
di Tori di Vijia
Kabuverdianu
  • BÍBLIA
  • PUBLIKASONS
  • RUNIONS
  • es21 pp. 108-118
  • Novénbru

Ka ten vídiu na kel párti li.

Diskulpa, tevi un éru na abri vídiu.

  • Novénbru
  • Izamina testu di dia — 2021
  • Subtémas
  • Sugunda-fera, 1 di novénbru
  • Térsa-fera, 2 di novénbru
  • Kuarta-fera, 3 di novénbru
  • Kinta-fera, 4 di novénbru
  • Sésta-fera, 5 di novénbru
  • Sábadu, 6 di novénbru
  • Dumingu, 7 di novénbru
  • Sugunda-fera, 8 di novénbru
  • Térsa-fera, 9 di novénbru
  • Kuarta-fera, 10 di novénbru
  • Kinta-fera, 11 di novénbru
  • Sésta-fera, 12 di novénbru
  • Sábadu, 13 di novénbru
  • Dumingu, 14 di novénbru
  • Sugunda-fera, 15 di novénbru
  • Térsa-fera, 16 di novénbru
  • Kuarta-fera, 17 di novénbru
  • Kinta-fera, 18 di novénbru
  • Sésta-fera, 19 di novénbru
  • Sábadu, 20 di novénbru
  • Dumingu, 21 di novénbru
  • Sugunda-fera, 22 di novénbru
  • Térsa-fera, 23 di novénbru
  • Kuarta-fera, 24 di novénbru
  • Kinta-fera, 25 di novénbru
  • Sésta-fera, 26 di novénbru
  • Sábadu, 27 di novénbru
  • Dumingu, 28 di novénbru
  • Sugunda-fera, 29 di novénbru
  • Térsa-fera, 30 di novénbru
Izamina testu di dia — 2021
es21 pp. 108-118

Novénbru

Sugunda-fera, 1 di novénbru

Nhos trata otus sima algen más inportanti ki nhos. — Fil. 2:3.

Oji, txeu algen ki ta fladu ma es é intilijenti, ta fla ma konsedjus di Bíblia ka ten ninhun valor. Es ta fla ma pensa ma otus algen é más inportanti ki bo, ta pô-u ta ser un algen fraku, i es pode pruveta di bo. Má, kal ki é rezultadu di kel manera di pensa di mundu di Satanás? Kes algen ki ta pensa sô na ses kabésa é filís? Ses família é filís i es ten amigus di verdadi? Es ten un amizadi fórti ku Deus? Di akordu ku kel ki bu sta odja, kuzê ki sta da más rezultadu, é sigi sabedoria di mundu ô sabedoria di Bíblia? (1 Cor. 3:19) Kes algen ki ta sigi konsedjus ki mundu ta fla ma é dretu, é sima un turista ki sta perdedu i ki ta pidi informason na un otu turista ki tanbê sta perdedu. Jizus fla sobri kes ómi ‘sábiu’ di se ténpu: ‘Es é gias ségu. I si un ségu gia un otu ségu, es tudu dôs ta kai na un braku.’ (Mat. 15:14) Kel-li ta mostra klaru ma sabedoria di mundu é tolisi pa Deus. w19.05 24-25 ¶14-16

Térsa-fera, 2 di novénbru

Es ta ben djunta kes ki el skodje. — Mat. 24:31.

Na kes últimu anu, kes algen ki ta kume pon i ta bebe vinhu na Komemorason sta ta bira más txeu. Nu debe fika preokupadu ku kel-li? Nau. ‘Jeová konxe kes ki é di sel.’ (2 Tim. 2:19) Jeová sabe dretu kenha ki el skodje. Má, kes irmon ki ta konta kantu algen ki kume pon i bebe vinhu na Komemorason, ka sabe kenha ki é un kriston skodjedu di verdadi. Pur isu, kel nunbru pode ser kes algen ki ta atxa ma es é skodjedu, má na verdadi Jeová ka skodje-s. Pur izénplu, alguns ki ta kumeba pon i ta bebeba vinhu na Komemorason, dipôs es para di faze-l. Otus, talvês tene algun prubléma na kabésa ki ta pô-s ta kridita ma es ta ba governa ku Kristu na Séu. Pur isu, nu ka ten sertéza kantu kristons skodjedu ku spritu santu sta na Téra. Kes skodjedu ku spritu ta ben sta na txeu párti di Téra óras ki Jizus ben pa leba-s pa Séu. Bíblia ta fla ma duránti ténpu di fin, ta sta poku kriston skodjedu ku spritu santu na Téra. (Apo. 12:17) Má, el ka ta fla kantu di es ki ta ben sta na Téra óras ki kumesa grandi tribulason. w20.01 29-30 ¶11-13

Kuarta-fera, 3 di novénbru

Deus ama mundu di tal manera ki el da se Fidju unijénitu. — João 3:16.

Jizus mostra modi ki Jeová ta ama-nu txeu, kantu el konta stória di kel fidju ki perde. (Luc. 15:11-32) Kel pai na kel stória nunka ka perde speransa ma se fidju ta voltaba pa kaza. Kantu se fidju volta pa kaza, se pai resebe-l ku txeu alegria. Si nu afasta di Jeová, má nu rapende, nu pode ten sertéza ma nos Pai ki ta ama-nu sta sénpri prontu pa resebe-nu otu bês. Nos Pai ta ben konpo tudu stragu ki Adon faze. Dipôs ki Adon rabela, Jeová disidi adota 144 mil algen li na Téra, pa ba ser reis i saserdótis na Séu djuntu ku se Fidju. Jizus i kes ki ta ba governa djuntu ku el, ta ben djuda tudu kes algen ki ta obi ku Deus bira perfetu na kel mundu novu. Dipôs, ta ben ten kel últimu próva pa mostra ken ki ta obi ku Deus. Kes ki pasa na kel próva ta ganha vida pa tudu ténpu. Nos Pai ta ben fika kontenti di odja Téra xeiu di fidjus perfetu. Fórti ténpu sábi ki sta pa ben! w20.02 6-7 ¶17-19

Kinta-fera, 4 di novénbru

Nhos kontinua ta bira nhos manera di pensa más novu. — Efé. 4:23.

Nos tudu nu debe pergunta nos kabésa: ‘Kes mudansa ki N sta ta faze pa N bira un kriston é sô pa fóra, ô N sta ta bira un kriston di verdadi di pa déntu?’ É inportanti nu sabe kal ki é diferénsa. Na palavras di Jizus ki sta na Mateus 12:43-45, el mostra kuzê ki nu ten ki faze. Kes palavra ta inxina-nu un lison inportanti: Nu ka debe sô libra di pensamentus mariadu; má tanbê nu meste troka-s pa pensamentus ki ta agrada Deus. Má, nu ta pode muda kel algen ki nos é di pa déntu? Bíblia ta responde: ‘Nhos troka nhos manera di ser pa un otu novu, ki kriadu sima Deus ta krê, ku justisa verdaderu i lialdadi.’ (Efé. 4:24) Sin, nu ta pode muda kel algen ki nos é di pa déntu. Má é ka un kuza faxi di faze. Nu meste faze más di ki sô ivita dizejus mariadu i ka faze kuzas ki Jeová ka gosta. Nu meste ‘bira nos manera di pensa, más novu.’ Kel-li ta nvolve muda nos dizeju, nos atitudi i nos intenson. Faze kes mudansa li, ta iziji pa nu kontinua sénpri ta sforsa. w19.06 9-10 ¶6-7

Sésta-fera, 5 di novénbru

Nu sta ben distrui kel lugar li. — Gén. 19:13.

Jeová mostra konpaxon kantu el manda anjus pa salva Ló ku se família. Má, ‘el sta ta duraba’ ku sai. Kes anju tevi ki pega-l na mô, el ku se família, i es leba-s pa fóra di sidadi. (Gén. 19:15, 16) Nton, kes anju fla-l pa el fuji pa montis. Má envês di el obi ku Jeová, Ló pidi pa el bai pa un sidadi ki ta fikaba pértu di la. (Gén. 19:17-20) Jeová mostra paxénxa i el dexa Ló bai pa kel sidadi. Dipôs, Ló xinti medu di fika la, i el disidi bai pa montis, ki éra kel lugar ki Jeová dja flaba el pa el baba antis. (Gén. 19:30) Jeová mostra txeu paxénxa ku Ló! Sima Ló, un irmon na kongregason pode toma un mau disizon i pamodi kel-la, el ta pasa pa txeu prubléma. Si kel-la kontise, kuzê ki nu ta fazeba? Talvês nu ta xinti vontadi di fla-l ma el sta kodje kel ki el símia, i kel-li pode ser verdadi. (Gál. 6:7) Má, nu podia fazeba más midjór. Nu pode djuda kel irmon sima Jeová djuda Ló. w19.06 20-21 ¶3-5

Sábadu, 6 di novénbru

Jeová é kel ki ta djuda-m; N ka ta ten medu. — Heb. 13:6.

Óras ki nos inimigus ta proíbi nos adorason, es krê pa nu fika ku medu di sirbi Jeová. Tanbê, es ta spadja stórias falsu, es ta manda pulísias pa rabista nos kaza, es ta forsa-nu pa nu ba tribunal ô ti es ta poi alguns di nos na kadia. Es ta atxa ma nu ta fika ku txeu medu pamodi es manda alguns di nos pa kadia. Si nu fika ku medu di es i di kuzê ki es pode faze-nu, nu pode kumesa ta faze ménus na sirvisu di Jeová ô ti dexa di sirbi-l. Nu ka krê bira sima kes ki sta na Levítico 26:36, 37. Nu ka krê dexa medu pô-nu ta faze ménus ô para di sirbi Jeová. Nu ten tudu kunfiansa na Jeová i nu ka krê dexa medu toma kónta di nos. (Isa. 28:16) Nu ta kontinua ta ora pa Jeová i ta pidi se orientason. Nu sabe ma ku Jeová di nos ladu, nen kel governanti más poderozu na Téra ka ta konsigi inpidi-nu di adora nos Deus. Envês di nu xinti medu, pirsigison pode pô-nu más disididu na sirbi Jeová. w19.07 9-10 ¶6-7

Dumingu, 7 di novénbru

Prega palavra. — 2 Tim. 4:2.

Si bu atxa ma bu pregason ka sta da rezultadu, ka bu perde speransa di atxa un algen ki pode bira disiplu. Ka bu skese ma Jizus konpara trabadju di faze disiplus ku trabadju di péska. Piskadoris pode pasa txeu óra pa konsigi pega pexi. Txeu bês es ta trabadja di madrugada ô sédu palmanhan, i alvês es ten ki bai pa lugar lonji. (Luc. 5:5) Di mésmu manera, alguns publikador ta pasa txeu óra “ta piska” ku paxénxa na óra i na lugaris diferenti. Pamodi? Pa es pode ten más xansi di atxa algen. Kes ki ta faze txeu sforsu, txeu bês ta rekonpensadu pamodi es ta atxa kes algen ki krê obi nos mensaji. Bu pode tenta prega na un óra ô na un lugar ki bu ta ten más xansi di atxa pesoas? Pamodi ki nu meste ten paxénxa óras ki nu ta faze studus di Bíblia? Un di kes razon é pamodi nu meste faze más di ki djuda studantis konxe i ama kuzê ki Bíblia ta inxina. Nu meste djuda studanti konxe i ama Jeová ki é Autor di Bíblia. w19.07 18-19 ¶14-15

Sugunda-fera, 8 di novénbru

N skese di kes kuza ki fika pa tras. — Fil. 3:13.

Alguns di nos talvês meste luta ku sentimentus di kulpa pamodi kuzas ki nu fazeba antis. Si kel-la sta kontise ku bo, kuzê ki bu ta atxa di kumesa un prujétu di studu pesoal sobri sakrifisiu di resgati di Jizus? Si nu studa, nu pensa txeu na kuza ki nu studa i nu faze orason, nu ta xinti nkorajadu. Nu pode konsigi para di kastiga nos kabésa pa kuzas ki Jeová dja purdua-nu. Pensa na un otu lison ki nu ta prende ku Polu. Alguns irmon dexa un bon trabadju na mundu pa es pode faze más pa Jeová. Si kel-la kontise ku nos, un manera di nu skese kes kuza ki nu dexa pa tras é ka fika ta pensa na kes kuza ki nu tinha antis. (Núm. 11:4-6; Ecl. 7:10) Tanbê ‘kes kuza ki nu dexa pa tras’ pode inklui kes kuza dretu ki nu faze na sirvisu di Jeová ô prublémas ki nu konsigi lida ku el. É klaru ki lenbra modi ki Jeová abensua-nu i djuda-nu é un manera di nu bira más amigu di nos Pai. Má, nunka nu ka krê pensa ma kel ki nu faze pa Jeová dja sta bon. — 1 Cor. 15:58. w19.08 3 ¶5-6

Térsa-fera, 9 di novénbru

Nhos faze orason sénpri. — 1 Tes. 5:17.

Nu pode faze orason pa Deus ku ruspetu kalker óra, ka ta nporta undi nu sta. Nunka el ka sta okupadu dimás pa obi-nu; el sta sénpri prontu pa obi i presta atenson na nos orasons. Óras ki nu xinti ma Jeová ta obi nos orasons, nu ta bira ta ama-l más txeu. Un skritor di salmo fla: ‘N ta ama Jeová, pamodi el ta obi nha vós’. (Sal. 116:1) Nos Pai ka ta obi sô obi nos orasons, má tanbê el ta responde-s. Apóstlu Juan da-nu kel sertéza li: ‘Ka ta nporta kuzê ki nu pidi di akordu ku vontadi [di Deus], el ta obi-nu.’ (1 João 5:14, 15 ) É klaru ki Jeová pode ka responde nos orasons sima nu sta ta spéra. El sabe kuzê ki é midjór pa nos, pur isu alvês se respósta é nau ô el krê pa nu spéra. (2 Cor. 12:7-9) Jeová ta da-nu kel ki nu meste. El ta faze kel ki el ta spéra pa tudu pai faze. (1 Tim. 5:8) El ta da se fidjus tudu kuza ki es meste pa es vive. El ka krê pa nu fika preokupadu dimás ku kumida, ropa ô lugar di mora. (Mat. 6:32, 33; 7:11) Jeová é un Pai ki ta ama se fidjus, pur isu el garanti ma el ta da-nu tudu kel ki nu meste na futuru. w20.02 5 ¶10-12

Kuarta-fera, 10 di novénbru

Es ta bira un ribanhu sô, ku un pastor sô. — João 10:16.

É ka tudu kes ki ten speransa di ba vive na Séu ki ta faze párti di ‘skravu fiel i prudenti’. (Mat. 24:45-47) Sima na ténpu di apóstlus, oji Jeová ku Jizus sta ta uza poku irmons pa da kumida, ô pa inxina txeu algen. É sô alguns kriston skodjedu ku spritu santu ki uzadu pa skrebe Skrituras Gregu, na ténpu di apóstlus. Oji, é sô alguns kriston skodjedu ku spritu santu ki ten responsabilidadi pa da povu di Deus ‘kumida na óra sértu.’ Jeová disidi da vida pa tudu ténpu na Téra, pa kuazi tudu se povu. Tanbê el disidi da vida na Séu pa alguns algen ki ta bai governa ku Jizus. Jeová ta rekonpénsa tudu se sérvus, kel ‘judeu’ i tanbê kes ‘dés ómi’. El ta spéra ma es tudu ta obi ku se lei i es ta kontinua fiel. (Zac. 8:23) Es tudu meste kontinua umildi i sforsa pa ten pas na kongregason. Pur isu, sima nu ta ba ta txiga más pértu di fin, nu kontinua ta sirbi Jeová i ta sigi Kristu sima ‘un ribanhu sô.’ w20.01 31 ¶15-16

Kinta-fera, 11 di novénbru

Si el ka seta palavra, el ta ganhadu sen palavra, pamodi el odja ku se odju bu konportamentu puru djuntu ku ruspetu di korason. — 1 Ped. 3:1, 2.

Nu ka pode obriga nos família seta notísias sábi. Má nu pode djuda-s pensa i abri korason pa mensaji di Bíblia. (2 Tim. 3:14, 15) Dexa bu konportamentu pâpia pa bo. Txeu bês, kuzê ki nos família más ta repara é ka kuzê ki nu ta fla, má kuzê ki nu ta faze. Kontinua ta tenta djuda bus família. Jeová dexa un izénplu pa nos. ‘Txeu bês’ el ta da pesoas oportunidadi di seta notísias sábi i ganha vida pa tudu ténpu. (Jer. 44:4) I apóstlu Polu fla Timótiu pa el kontinua ta djuda otus. Pamodi? Pamodi si el fazeba si, el ta salvaba se kabésa i kes ki ta obiba el. (1 Tim. 4:16) Nu ta ama nos família i nu krê pa es konxe verdadis ki nu ta atxa na Palavra di Deus. w19.08 14 ¶2; 16-17 ¶8-9

Sésta-fera, 12 di novénbru

É midjór un reprenson ki dadu klaru di ki amor sukundidu. — Pro. 27:5.

É bon nu lenbra ma si un algen preokupa na da-nu un konsedju, é pamodi kel kuza ki nu faze é mutu más grandi di ki kel ki nu ta pensa. Talvês na komésu, nu pode ka krê seta kel konsedju. Nu pode kritika kel algen ki da-nu konsedju ô pa manera ki el fla-nu el. Má si nos é umildi, nu ta sforsa pa nu odja kel konsedju di manera dretu. Un algen umildi ta agradese óras ki el resebe un konsedju. Pur izénplu, imajina ma bu sta na Salon di Reinu. Dipôs di pâpia ku txeu irmon, un di es ta leba-u apárti i el ta fla-u ma bu tene réstu di kumida na denti. Di sertéza bu ta fikaba ku vergónha. Má, bu ka ta agradeseba kel irmon pamodi el fla-u? Ti bu ta kria pa kel algen flaba bo kel-la antis! Di mésmu manera, si un irmon toma koraji pa da-nu un konsedju óras ki nu sta meste, nu debe ser umildi i agradese. Nu debe odja kel irmon sima nos amigu, envês di nos inimigu. — Pro. 27:5, 6; Gál. 4:16. w19.09 5 ¶11-12

Sábadu, 13 di novénbru

Nha fidju, obi mandamentu di bu pai i ka bu bandona orientason di bu mai. — Pro. 6:20.

Jeová da kes ki é mai un responsabilidadi txeu inportanti na família, i el da-s algun autoridadi sobri se fidjus. Kuzê ki un mai ta faze i ta fla pode influensia se fidjus pa réstu di ses vida. (Pro. 22:6) Odja kuzê ki kes ki é mai pode prende ku Maria, mai di Jizus. Maria ta konxeba Skrituras rei di dretu. El tinha txeu ruspetu pa Jeová i el kria un amizadi fórti ku el. El staba prontu pa faze kel ki Jeová kria, sikrê se vida mudaba. (Luc. 1:35-38, 46-55) Abo ki é mai, bu pode imita Maria di txeu manera. Modi? Primeru, bu meste mante bu amizadi ku Jeová, através di bu studu di Bíblia i bus orason. Sugundu, sta prontu pa faze mudansas na bu vida pa agrada Jeová. w19.09 18 ¶17-19

Dumingu, 14 di novénbru

N odja un monti di algen. — Apo. 7:9.

Apóstlu Juan resebe un grandi vizon sobri futuru. Na kel vizon, kuatu anju resebe órdi di pega riju kes béntu di distruison di kel grandi tribulason, ti ki seladu kel grupu di skravus. (Apo. 7:1-3) Kel grupu é formadu pa 144 mil algen ki ta ba governa ku Jizus na Séu. (Luc. 12:32; Apo. 7:4) Dipôs, Juan odja un otu grupu, uma grandi ki el fla: ‘N odja un monti di algen ki ninhun ómi ka ta konsigi kontaba, di tudu nason, tribu, povu i língua, sakédu dianti di tronu i dianti di Korderu’. (Apo. 7:9-14) Imajina modi ki Juan fika kontenti di sabe ma na futuru, un monti di algen ta binha adoraba Deus sima el krê! Nu pode ten sertéza ma kel vizon poi fé di Juan más fórti. I anos, ki ta vive na ténpu di fin, nos fé ta fika inda más fórti pamodi nu sta vive na ténpu ki kel vizon sta ta kunpri! Nu sta odja milhons di algen ta kumesa ta adora Jeová i es ten speransa di salva na grandi tribulason. Tanbê, es ten speransa di vive pa tudu ténpu li na Téra. w19.09 26 ¶2-3

Sugunda-fera, 15 di novénbru

Distruison ta ben riba di es dirapenti, i di ninhun manera es ka ta skapa. — 1 Tes. 5:3.

Imajina ma govérnus di mundu kaba di faze kel avizu di ‘pas i suguransa’ ki dja ten txeu ténpu ta speradu. Talvês es ta fla ku orgulhu ma dja es konsigi poi pas na mundu interu. I es ta ba krê pa tudu algen pensa ma dja es rezolve prublémas na mundu. Má es ka ta pode kontrola kuzas ki ta ben kontise dipôs. ‘Babilónia, kel Grandi’ ta ben ser distruídu! (Apo. 17:5, 15-18) ‘Deus ta ben pô-s na korason kel dizeju di faze kel ki sta na se pensamentu’. Ki pensamentu? Di kaba ku tudu relijion falsu, i tanbê kes relijion ki ta fla ma es é kriston má ki ka ta inxina pesoas adorason ki ta agrada Jeová. Deus ta ben poi se pensamentu na korason di kes ‘10 txifri’ di ‘féra kor burmedju’. Kel ‘féra’ ta reprizenta Nasons Unidu, i kes 10 txifri ta reprizenta tudu kes govérnu ki ta apoia-l. (Apo. 17:3, 11-13; 18:8) Óras ki govérnus pulítiku bira kóntra relijion falsu, nton nu ta sabe ma grandi tribulason dja kumesa. Ta ba ser un ténpu difísil dimás ki ta afeta tudu algen na mundu. w19.10 14 ¶1, 3

Térsa-fera, 16 di novénbru

Diótrifis, ki gosta di sta na primeru lugar na ses meiu, ka ta seta nada di nos ku ruspetu. — 3 João 9.

Na ténpu di apóstlus, Diótrifis tinha invéja di kes ki ta tomaba kónta di kongregason. El ta krê staba ‘na primeru lugar entri’ irmons na kongregason. Pur isu, el spadja alguns mintira pa el poba otus algen ta perdeba ruspetu pa apóstlu Juan i kes otu irmon ki tinha responsabilidadi. (3 João 10 ) Nbóra nunka nu ka ta fazeba kel ki Diótrifis faze, nos tanbê nu pode kumesa ta xinti invéja di un irmon ki resebe un diziginason ki nu ta gostaba di ten. Inda más si nu ta atxa ma nu pode kuida di kel diziginason sima kel irmon ô más midjór di ki el. Invéja é sima padja brabu. Basta simenti di invéja kria raís na nos korason, pode ser difísil kaba ku el. Otus sentimentu mariadu sima siumis, orgulhu ô tendénsia di pensa sô na nos kabésa, ta poi invéja ta bira más fórti. Invéja pode ka dexa-nu dizenvolve kes bon kualidadi sima amor, konpaxon i bondadi. Lógu ki nu da kónta ma invéja sta ta kria na nos korason, nu debe rinka-l. w20.02 15 ¶6-7

Kuarta-fera, 17 di novénbru

N dadu un spinhu na karni. — 2 Cor. 12:7.

Apóstlu Polu krê flaba ma el staba ta pasa pa algun tipu di prubléma na se vida ki staba ta pô-l ku txeu dór. El fla ma se prubléma éra ‘un anju di Satanás’ ki mandadu pa da-l ‘bafatada’ (ô “sota-l”, nóta di rodapé) manenti. Talvês ka éra Satanás ku se dimónis ki poi Polu ta xinti kes prubléma. Má, kantu kes spritu mau odja ma Polu tinha un ‘spinhu’, talvês es fika ku gana di kalka-l el más inda, sô pa pô-l ta xinti más dór. Kuzê ki Polu faze? Polu kria libraba di kel ‘spinhu’. El fla: ‘N suplika Sinhor [Jeová] três bês ta pidi-l pa el afasta-l di mi.’ Má, mésmu ku orasons ki Polu faze, kel spinhu na karni kontinua la. Kel-la krê fla ma Jeová ka obi orasons di Polu? Klaru ki nau! Jeová responde se orasons. Jeová ka tra-l kel prubléma, má el da-l forsa pa el aguenta-l. Jeová fla: ‘Nha puder sta ta bira perfetu na frakéza.’ (2 Cor. 12:8, 9) I ku ajuda di Deus, Polu kontinua ku se alegria i pas déntu di el! — Fil. 4:4-7. w19.11 9 ¶4-5

Kinta-fera, 18 di novénbru

Jeová é un Deus ki ta iziji pa nu adora sô el. — Naum 1:2.

Jeová merese pa nu adora sô el pamodi el é nos Kriador i é el ki da-nu vida. (Apo. 4:11) Má, ten un prigu. Sikrê nu ta ama i nu ta ruspeta Jeová, nu pode dexa otus kuza tra-nu nos adorason ki nu debe da sô el. Na Bíblia, ten un amor fórti pa Jeová sta ligadu ku adora sô el. Nu ka ta dexa nada i nen ningen toma se lugar na nos korason. (Êxo. 34:14) Nos adorason pa Jeová é ka ségu. Pamodi? Pamodi el ten bazi na próvas, na kuzas ki nu prende sobri el. Nu ta dimira se kualidadis bunitu. Nu sabe kuzê ki Jeová gosta i kuzê ki el ka gosta i nu ta konkorda ku el. Nu ta ntende i nu ta apoia obijetivu ki el ten pa nos. É un ónra pa nos pamodi el ta da-nu xansi di ser se amigu. (Sal. 25:14) Tudu kuza ki nu ta prende sobri nos Kriador ta pô-nu ta bira más se amigu. — Tia. 4:8. w19.10 26 ¶1-3

Sésta-fera, 19 di novénbru

Un amigu di verdadi ta ama tudu óra i el é un irmon ki nase pa ténpu di frónta. — Pro. 17:17.

Oji nos irmons ku irmans ta pasa pa diferentis tipu di prubléma. Txeu ta sufri pamodi dizastris na naturéza, sima tremor di téra ô furakon. Otus ta sufri pamodi dizastris ki ómis ta faze, sima géras i terorismu. Óras ki kes kuza li ta kontise, alguns di nos talvês ta konsigi resebe kes amigu na nos kaza. Otus talvês ten manera di djuda ku dinheru. Má, un kuza ki nos tudu nu pode faze é ora pa Jeová i pidi-l pa el djuda nos irmons. Si nu fika ta sabe ma un irmon sta dizanimadu, talvês nu pode ka sabe kuzê ki nu ta fla ô kuzê ki nu ta faze. Má, tudu nos ten txeu pa oferese. Pur izénplu, nu pode tra ténpu pa fika djuntu ku nos amigu. Nu pode obi ku bondadi timenti el sta pâpia. I nu pode lé pa el un testu di Bíblia ki nu gosta txeu i ki ta konsola. (Isa. 50:4) Kuzê ki é más inportanti é sta na ladu di bus amigu óras ki es meste-u. Nu debe sta disididu na ten i na mante un amizadi fórti ku nos irmons gósi. Kes tipu di amizadi li ka ta dura sô ti fin di es sistéma, má pa tudu ténpu! w19.11 7 ¶18-19

Sábadu, 20 di novénbru

Kel-li é lei di sakrifisiu di pas ki un algen pode oferese Jeová. — Lev. 7:11.

Kel-li éra un oférta di livri vontadi ki un israelita ta fazeba pamodi el ta amaba se Deus, Jeová. Kel algen ki ta fazeba sakrifisiu, se família i saserdótis, ta kumeba karni di kel animal ki sakrifikadu. Má alguns párti di kel animal éra sô pa Jeová. Ki pártis? Pa Jeová, gordura éra kel midjór párti di un animal. Tanbê, el fla ma alguns órgon sima rin, tinha un valor spesial. (Lev. 3:6, 12, 14-16) Nton, Jeová ta fikaba txeu kontenti óras ki un israelita, di livri vontadi, ta ofereseba el gordura i kes órgon más inportanti di un animal. Israelita ki ta fazeba kel-la ta mostraba ma el krê daba Jeová se midjór. Di mésmu manera Jizus, di livri vontadi, oferese Jeová kel ki el tinha di midjór. Jizus sirbi Jeová di tudu alma pamodi el ta ama-l. (João 14:31 ) Faze vontadi di Deus éra un kuza sábi pa Jizus. (Sal. 40:8) Di sertéza, Jeová fika txeu kontenti di odja Jizus ta oferese pa sirbi-l! w19.11 22-23 ¶9-10

Dumingu, 21 di novénbru

Sétimu dia é un sábadu di diskansu konplétu. El é sagradu pa Jeová. — Êxo. 31:15.

Palavra di Deus ta fla ma dipôs di 6 “dia” di kriason, Deus para di kria kuzas na Téra. (Gén. 2:2) Má, Jeová gosta di trabadju, pur isu ‘ti inda el sta ta trabadja’. (João 5:17 ) Jeová trabadja 6 “dia” i el diskansa na sétimu dia, pur isu el fla israelitas pa diskansa tudu sétimu dia. Deus fla ma sábadu éra un sinal entri el i Israel. Éra un dia di ‘diskansu konplétu i sagradu pa Jeová.’ (Êxo. 31:12-14) Ningen ka debe trabadjaba, nen mininu, nen skravu, nen animal. (Êxo. 20:10) Asi, tudu algen ta kuidaba más dretu di ses amizadi ku Jeová. Txeu xéfi di relijion na ténpu di Jizus faze alguns régra izajeradu i duru sobri dia di sábadu. Es ta flaba ma na sábadu éra proibidu panhaba kumida na kanpu ô kuraba un algen ki staba duenti. (Mar. 2:23-27; 3:2-5) Má é ka éra kel-la ki Deus kreba i Jizus dexa kel-la klaru. w19.12 3-4 ¶8-9

Sugunda-fera, 22 di novénbru

Nhos bira ta imita Deus, sima fidjus ki el ta ama. — Efé. 5:1.

Sima nu ta ba ta prende sobri kes kualidadi ki ta faze párti di manera di ser di Jeová, ta fika más fásil pa nu imita-l. Davidi pasa ta konxe se Pai na Séu dretu, pur isu el konsigi imita Jeová na manera ki el ta lidaba ku otus algen. Dja ki el tinha un amizadi fórti ku Jeová, el bira un di kes rei ki israelitas ta amaba más txeu. I Jeová uza-l pa sirbi di izénplu pa kes otu rei dipôs di el. (1 Reis 15:11; 2 Reis 14:1-3 ) Kuzê ki nu ta prende? Nu meste ‘imita Deus’. Óras ki nu ta imita kualidadis di Deus tanbê nu ta mostra ma nos é se fidjus. (Efé. 4:24) Nunka nu ka ta para di prende sobri Jeová. (Ecl. 3:11) Ka ta nporta kantu kuza ki nu sabe sobri Jeová, más inportanti é kuzê ki nu ta faze ku kes kuza ki nu sabe. Si nu faze kes kuza ki nu prende i nu tenta imita nos Pai ki ta ama-nu, el ta kontinua ta ser más nos amigu. (Tia. 4:8) Através di se Palavra, el ta da-nu sertéza ma nunka el ka ta bandona kes ki ta sforsa pa konxe-l dretu. w19.12 20 ¶20; 21 ¶21, 23

Térsa-fera, 23 di novénbru

Korason ta trai algen más di ki kalker otu kuza. — Jer. 17:9.

Jakó ta amaba tudu se fidjus. Má, el gostaba más txeu di Juzé, ki éra un di se fidjus ki tinha 17 anu. Kuzê ki irmons di Juzé ta pensaba sobri kel-li? Es fika ku invéja di el, i es kumesa ta odia-l. Pur isu, es bende Juzé pa ba ser skravu i es konta ses pai mintira ma un animal brabu, mata se fidju ki el gostaba más txeu. Invéja poi irmons di Juzé ta kaba ku pas di kel família i poi ses pai ta sufri txeu. (Gén. 37:3, 4, 27-34) Invéja ta parse na kel lista di ‘óbras di karni’ ki pode mata i ka dexa un algen ganha Reinu di Deus. (Gál. 5:19-21) Invéja txeu bês ta traze dizamizadi, briga i raiba diskontroladu. Kuzê ki irmons di Juzé faze, ta mostra modi ki invéja pode kaba ku amizadi i pas di un família. É klaru ki nunka nu ka ta fazeba kuzê ki irmons di Juzé faze. Má nos tudu é inperfetu i nos korason ta ngana-nu. É pur isu ki alvês nu pode xinti invéja di otus algen. w20.02 14 ¶1-3

Kuarta-fera, 24 di novénbru

Nhos mostra umildadi i nhos trata otus sima algen más inportanti ki nhos. — Fil. 2:3.

Un bês, Jeová tra un poku di Se spritu santu na Muizés i el da pa un grupu di ansions di Israel ki staba sakédu pértu di ténda di runion. Poku ténpu dipôs, Muizés obi ma dôs ansion ki ka staba na ténda di runion, tanbê resebe spritu santu i es kumesa ta konporta sima profétas. Modi ki el reaji kantu Juzué pidi-l pa el para kes dôs ansion? Muizés ka fika ku invéja pamodi Jeová da atenson pa kes dôs ansion. Envês di kel-li, Muizés foi umildi i el fika kontenti ku priviléjiu ki es resebe. (Núm. 11:24-29) Kuzê ki nu pode prende ku izénplu di Muizés? Si bo é un ansion, dja bu kustuma pididu pa bu trena un otu algen pa kuida di un responsabilidadi na kongregason ki bu ten i ki bu gosta txeu? Si bo é umildi sima Muizés, bu ka ta fika ku medu si bu pididu pa trena un otu irmon, pa ben kuida di kel priviléjiu. Má bu ta xinti kontenti di djuda bu irmon. w20.02 15 ¶9; 17 ¶10-11

Kinta-fera, 25 di novénbru

Preokupason dimás é un karga pa korason di un ómi, má un palavra sábi ta poi korason fika kontenti. — Pro. 12:25.

Un duénsa pode mexe txeu ku nos sentimentu. Nu pode fika ku vergónha óras ki otus ta odja nos limitason ô óras ki nu meste ajuda di otus. I mésmu óras ki ningen ka sabe ma nu sta duenti, nu pode xinti ka sábi pamodi nu ka sta konsigi faze más kes kuza ki nu ta fazeba antis. Na kes momentu difísil li, Jeová pode nkoraja-nu. Modi? Na Bíblia ki é se Palavra, Jeová ta fla-nu txeu kuza sábi ki ta lenbra-nu ma nu ten valor sikrê nu sta duenti. (Sal. 31:19; 41:3) Através di se Palavra, Jeová ta djuda-nu lida ku kes sentimentu mariadu ki nu ta ten pamodi nu sta duenti. Bu pode ten sertéza ma Jeová sabe kuzê ki bu sta ta pasa. Inplora Jeová pa djuda-u prende pensa di manera dretu sobri bu situason. Dipôs, lé na Bíblia kes palavra sábi ki Jeová skrebe pa bo. Konsentra na kes párti ki ta mostra ma Jeová ta da txeu valor pa se sérvus. Si bu faze kel-li, bu ta odja ma Jeová ta kuida dretu di tudu kes ki ta sirbi-l ku lialdadi. — Sal. 84:11. w20.01 15-16 ¶9-10; 16 ¶12

Sésta-fera, 26 di novénbru

Ka bu imita kel ki é mau, má imita kel ki é bon. — 3 João 11.

Izaki éra un ómi riku, i filisteus xinti invéja di se rikéza. (Gén. 26:12-14) I ti es tapa kes posu ki Izaki ta uzaba pa daba se animal agu. (Gén. 26:15, 16, 27) Sima kes filisteu, alguns algen oji ta xinti invéja di kes algen ki ten dinheru más ki es. Kes algen ka ta krê sô ten kuzas ki otus algen ten, má tanbê es ta krê pa kes algen perde kuzê ki es ten. Kes xéfi di relijion di judeus tinha invéja di Jizus pamodi txeu algen gostaba di el. (Mat. 7:28, 29) Jizus éra reprizentanti di Deus, i el ta inxinaba verdadi. Má simé, kes xéfi di relijion spadja mintira gravi sobri Jizus pa suja se nómi. (Mar. 15:10; João 11:47, 48; 12:12, 13, 19 ) Kuzê ki nu pode prende ku kel-li? Na kongregason, ten irmons ki ten bons kualidadi i ki tudu algen gosta di es. Nu ten ki luta kóntra kalker sinal di invéja ki talvês nu pode xinti di es. Envês di kel-li, pamodi ki nu ka ta tenta imita ses bons kualidadi? — 1 Cor. 11:1; w20.02 15 ¶4-5

Sábadu, 27 di novénbru

Kel algen debe matadu. — Ester 4:11.

Imajina ma bu sta ta vive na Pérsia uns 2.500 anu atras i bu krê pâpia ku rei. Má bu ten ki pidi autorizason primeru. Si bu tenta ba pâpia ku rei sen autorizason, bu pode matadu! Nu ta fika rei di kontenti pamodi Jeová é ka móda kel rei di Pérsia! El krê pa nu pâpia ku el kalker óra. Tanbê, el krê pa nu xinti avontádi na pâpia ku el. Pur izénplu, nbóra Jeová ten titlus inportanti sima Kriador Más Grandi, Tudu-Poderozu i Sinhor Más Grandi, el krê pa nu txoma-l di ‘Pai’, ki é un palavra ki ta mostra karinhu. (Mat. 6:9) Fórti nu ta fika kontenti di sabe ma Jeová krê pa nu xinti ma el é nos Pai ki krê-nu txeu! Nu pode txoma Jeová di nos ‘Pai’ pamodi é El ki da-nu vida, folgu i tudu kuza. (Atus 17:24, 25, BPK ) Nu debe obi ku el pamodi el é nos Pai. Si nu faze kel ki el ta pidi-nu, nu ta ten txeu benson. (Heb. 12:9) Un di kes benson é vida pa tudu ténpu, na Séu ô na Téra. w20.02 2 ¶1-3

Dumingu, 28 di novénbru

Faze disiplus. — Mat. 28:19.

Nos obijetivu é djuda nos studanti faze prugrésu. (Efé. 4:13) Óras ki un algen ta seta studa Bíblia ku nos, talvês el ta sta más interesadu na modi ki studu ta ba djuda-l. Má, sima se amor pa Jeová ba ta bira más txeu, talvês el ta kumesa ta pensa na modi ki el pode djuda otus, i tanbê kes ki ta faze párti di kongregason. (Mat. 22:37-39) Na óra sértu, ka bu xinti medu di fla bu studanti ma é un priviléjiu faze kontribuison pa apoia trabadju di Reinu. Inxina bu studanti kuzê ki el ta faze óras ki el ta pasa pa prublémas. Pur izénplu, imajina ma bu studanti é un publikador ki inda ka batiza. El ta fla-u ma el sta maguadu ku un algen di kongregason. Envês di fla kenha ki ten razon i kenha ki ka ten, pamodi ki bu ka ta splika-l kuzê ki Bíblia ta fla ma el debe faze? El pode púrdua kel irmon i skese kel asuntu. Si el ka ta pode faze si, el debe bai pâpia ku kel irmon ku amor i bondadi, i ku obijetivu di ‘ganha se irmon’. (Konpara ku Mateus 18:15.) Djuda bu studanti pripara kuzê ki el ta ba fla. w20.01 5-6 ¶14-15

Sugunda-fera, 29 di novénbru

N konfesa-u nha pekadu; N ka sukundi nha éru. I bu purdua-m nha éru i nhas pekadu. — Sal. 32:5.

Nu ta mostra ma nu ta da valor pa perdon di Jeová, óras ki nu ta pâpia ku el na orason, seta disiplina i sforsa txeu pa nu ka faze kes mésmu éru. Óras ki nu faze kes kuza li, nu ta torna xinti pas déntu nos. É bon dimás sabe ma ‘Jeová sta pértu di kes ki tene korason maguadu; el ta salva kes ki tene spritu dizanimadu’! (Sal. 34:18) Sima fin sta kada bês más pértu, kes kuza ki ta traze preokupason sta ta bira kada bês más txeu. Pur isu, óras ki bu xinti preokupadu dimás, pidi Jeová lógu pa djuda-u. Ser un bon studanti di Bíblia. Prende ku izénplus di Ana, apóstlu Polu i Davidi. Pidi bu Pai na Séu pa djuda-u ntende pamodi ki bu sta xinti preokupadu dimás. (Sal. 139:23) Dexa-l djuda-u ku bus prubléma, prinsipalmenti kes ki bu ka ta pode faze txeu ô nada pa kontrola-s. Si bu faze si, bu pode ser sima kel salmista ki kanta pa Jeová: ‘Kantu preokupasons toma kónta di mi, bu konsola-m i bu pô-m ta fika kalmu.’ — Sal. 94:19. w20.02 24 ¶17; 25 ¶20-21

Térsa-fera, 30 di novénbru

Tudu ki sta na Skritura ben di Deus. — 2 Tim. 3:16.

Kel palavra gregu ki traduzidu pa ‘ben di Deus’ siginifika ‘sopradu pa Deus’. Deus uza se spritu santu pa “sopra”, ô pa poi se pensamentus na menti di kes algen ki skrebe Bíblia. Óras ki nu ta lé Bíblia i nu ta pensa txeu na kuzê ki nu lé, kes orientason di Deus ta entra na nos menti i korason. Kes pensamentu ta pô-nu ta faze mudansas na nos vida pa agrada Jeová. (Heb. 4:12) Má, pa spritu santu djuda-nu más txeu, nu ten ki tra ténpu pa studa Bíblia sénpri i pensa txeu na kuzê ki nu lé. Asi, Palavra di Deus ta influensia tudu kuza ki nu ta fla i ki nu ta faze. Tanbê, nu meste adora Deus djuntu. (Sal. 22:22) Spritu santu di Jeová ta sta na nos runions. (Apo. 2:29) Óras ki nu ta sta na runions ta adora Jeová djuntu ku nos irmons, nu ta faze orason ta pidi spritu santu, nu ta kanta kántikus di Reinu ki ten bazi na Palavra di Deus i nu ta obi instrusons di Bíblia ki ta dadu pa irmons ki diziginadu pa spritu santu. Má, pa spritu santu djuda-nu, nu ten ki bai pa runions priparadu pa partisipa na es. w19.11 11 ¶13-14

    Publikasons na kabuverdianu (1993 ti 2025)
    Sai di bu kónta
    Entra ku bu kónta
    • Kabuverdianu
    • Manda pa otu algen
    • Konfigurasons
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Régras di uzu
    • Régras di privasidadi
    • Configurações de Privacidade
    • JW.ORG
    • Entra ku bu kónta
    Manda pa otu algen