OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 30
Nghee hatu dulu okuhanga omitima daavo inava itavela muKalunga
“Onda ninga omukwao waaveshe mwaaishe, opo ndi xupife nande ovamwe.” — 1 KOR. 9:22.
EIMBILO 82 ‘Ouyelele weni nau minikile’
EXUKU LOSHITUKULWAa
1. Elunduluko lilipi la li la ningwa moitukulwa imwe omido da ka dilongela?
OULE womido omayovi, ovanhu vahapu mounyuni ova kala ve li momalongelokalunga onhumba. Ashike oule womido da ka dilongela opa li pa ningwa elunduluko linene. Ovanhu vahapu kave li momalongelokalunga. Shikwao vali, moilongo imwe ovanhu vahapu ohava ti kutya inava itavela muKalunga.b — Mat. 24:12.
2. Omolwashike ovanhu vahapu inava itavela muKalunga?
2 Omolwashike ovanhu vahapu vehe na vali ohokwe momalongelokalunga?c Vamwe otashi dulika va tetwa ko komalihafifo ile va wililwa po koisho yonghalamwenyo. (Luk. 8:14) Vamwe ovo va li momalongelokalunga inava itavela vali muKalunga. Ovanhu vamwe ova itavela muKalunga, ashike ohava diladila kutya elongelokalunga oli li oshinima sha kwisha, lihe na oshilonga noitali tu kumwe nounongononi. Otashi dulika hava udu kookaume kavo, kovahongi, ile moikundaneki taku tiwa oinima oye uya po panghedi yoevolusi, ashike ihava udu naanaa omatomheno a femba okwiitavela muKalunga. Vamwe ova tondifwa kovawiliki vomalongelokalunga ovo ve hole unene oimaliwa nosho yo eenghonopangelo. Moitukulwa imwe, omapangelo okwa tulila po omalongelokalunga eendjidikila.
3. Elalakano loshitukulwa eshi ola shike?
3 Jesus okwe tu pa oshipango ‘shokuninga ovanhu aveshe ovahongwa.’ (Mat. 28:19) Ongahelipi hatu dulu okukwafela ovo inava itavela muKalunga va kale ve mu hole nova ninge ovahongwa vaKristus? Otwa pumbwa okushiiva kutya onghedi omo omunhu he linyenge ketumwalaka letu oye likolelela keputuko laye. Pashihopaenenwa, ovanhu vokoEuropa otashi dulika vaha pwilikine ketumwalaka letu ngaashi ovo vokoAsia. Omolwashike? MoEuropa, ovanhu vahapu ove shii sha kombinga yOmbiibeli nova uda kutya Kalunga oye a shita oinima aishe. Ndele moAsia, ovanhu vahapu ove shii kanini ile vehe shii nande osha kombinga yOmbiibeli, notashi dulika inava itavela mOmushiti. Elalakano loshitukulwa eshi oku tu kwafela nghee hatu dulu okuhanga omitima dovanhu ovo hatu shakeneke moukalele, kashi na nee mbudi kutya ova dja meputuko lilipi.
KALA UNA ETALEKO LIWA LI NA SHA NAVAMWE
4. Omolwashike twa pumbwa okukala tu na etaleko liwa li na sha navamwe?
4 Kala u na etaleko liwa. Omudo keshe ovanhu ovo va li inava itavela muKalunga ohava ningi Eendombwedi daJehova. Vahapu ova hangwa nale ve shii omifikamhango dopaenghedi nova tondifwa koihelele yomalongelokalunga. Vamwe ka ve shii omifikamhango dopaenghedi nova li ve na oikala ii oyo va li ve na okweefa po. Molwaashi Jehova ote tu kwafele, ohatu dulu okukala noushili kutya ohatu ka mona ‘aveshe ovo va halelela okuya momwenyo waalushe.’ — Oil. 13:48; 1 Tim. 2:3, 4.
Lundulula etwalemo loye ngeenge to udifile ovo inava itavela mOmbiibeli (Tala okatendo 5-6)d
5. Oshike osho luhapu hashi ningifa ovanhu va pwilikine ketumwalaka letu?
5 Kala u na olukeno nelungi. Luhapu ovanhu ihava pwilikine ketumwalaka letu molweendjovo detu da hoololekeka, ndele omolwonghedi omo hatu popi navo. Ohave shi pandula eshi hatu popi navo nolukeno, nelungi naashi hatu ulike ohokwe muvo. Ihatu va fininike va pwilikine kufye. Ponhele yaasho, ohatu kendabala okuuda ko etaleko lavo li na sha nomalongelokalunga. Pashihopaenenwa, otu shii kutya ovanhu vamwe kave hole okukundafana kombinga yomalongelokalunga novanhu ovo vehe shii nale. Vamwe ohava kala ve udite kutya kashi li mondjila oku va pula etaleko lavo li na sha naKalunga. Ofimbo vamwe hava kala va fya ohoni okumonika tava lesha Ombiibeli, unene tuu nEendombwedi daJehova. Kashi na nee mbudi kutya oshike, ohatu kendabala okuuda ko omaliudo avo. — 2 Tim. 2:24.
6. Omuyapostoli Paulus okwa li a ulika ngahelipi kutya oha dulu okulunduluka she likolelela keenghalo, nongahelipi hatu dulu oku mu hopaenena?
6 Oshike hatu dulu okuninga po ngeenge otwa didilike kutya omunhu iha kala a manguluka ngeenge hatu longifa oitya ngaashi “Ombiibeli,” “eshito,” “Kalunga,” ile “omalongelokalunga”? Natu hopaenene omuyapostoli Paulus nokulundulula onghedi omo hatu popi navo. Paulus okwa li ha longifa Omishangwa ngeenge ta tomhafana nOvajuda. Ashike eshi a li ta popi novanongo vomishangwa Ovagreka muAreopagi, ka li a tofa mOmishangwa. (Oil. 17:2, 3, 22-31) Ongahelipi hatu dulu okulandula oshihopaenenwa shaPaulus? Ngeenge owa shakene nomunhu oo ehe hole Ombiibeli, otashi ka kala shiwa uhe i longife eshi to popi naye. Ngeenge owa didilike kutya omunhu iha kala a manguluka okumonika kuvamwe eshi ta mu lesha Ombiibeli pamwe, kendabala onghedi imwe vali, ngaashi oku mu ulikila omishangwa moshikwaelektronika.
7. Oshike osho tashi dulika twa pumbwa okuninga opo tu shikule oshihopaenenwa shaPaulus osho sha popiwa mo 1 Ovakorinto 9:20-23?
7 Kala omupwilikini muwa noho udu ko vamwe. Natu kendabale okuuda ko kutya omolwashike ovanhu vehe na etaleko la fa letu. (Omayel. 20:5) Diladila vali koshihopaenenwa shaPaulus. Okwa kulila mokati kOvajuda. Okwa li e na okulundulula onghedi yaye yokuudifa ngeenge ta udifile ovanhu vomoiwana imwe, ovo ve shii kanini ile vehe shii sha nandenande kombinga yaJehova nosho yo Omishangwa. Otashi dulika twa pumbwa okuninga omapekapeko ile tu pule ovanhu ovo ve na owino meongalo opo tu dule okushiiva nawa ovanhu moshitukulwa shetu. — Lesha 1 Ovakorinto 9:20-23.
8. Omonghedi ilipi hatu dulu okuhovela eenghundafana kombinga yOmbiibeli?
8 Elalakano letu okukonga ovo va “wana.” (Mat. 10:11) Opo tu ninge ngaho, natu pule ovanhu kutya otava ti ngahelipi nokupwilikina kuvo nelitulemo. Omumwatate umwe muEngland oha pula ovanhu kutya otava ti ngahelipi shi na sha nanghee hatu dulu okukala twa hafa mohombo, nghee hatu dulu okutekula ounona, ile nghee hatu dulu okuungaunga nokuhenouyuki. Konima ngeenge okwa pwilikine komaetepo avo, oha pula kutya, “Oto ti ngahelipi shi na sha nomayele aa a shangwa hanga omido 2000 da ka lupuka?” Opo nee, ohe va ulikile omishangwa da hoololekeka mongodi yaye, nopehe na okutumbula oshitya “Ombiibeli.”
OKUHANGA OMITIMA DOVANHU
9. Ongahelipi hatu dulu okukwafela ovanhu ovo luhapu hava henuka okupopya kombinga yaKalunga?
9 Ohatu dulu okuhanga omitima dovanhu ovo luhapu hava henuka okupopya kombinga yaKalunga mokukundafana navo kombinga yoshinima shonhumba osho she va kuma. Pashihopaenenwa, vahapu ohava kuminwa eshito. Ohatu dulu okutya: “Otashi dulika u shii kutya ngenge ovanongononi tava nduluka po oinima ipe luhapu ohava hopaenene oinima oyo ya shitwa nale. Pashihopaenenwa, ovo hava nduluka omambako ohava nongonona omatwi, naavo hava nduluka omafano ohava nongonona omesho. Oshike hashi uya momadiladilo oye ngeenge to diladila kombinga yeshito? Mbela oto diladila kutya oli li eenghono donhumba dikumwifi, omunhu, ile oshinima shimwe vali?” Konima ngeenge otwa pwilikine nelitulemo, ohatu dulu okupula kutya: “Otashi dulika hatu lipula kutya eeindjiniya ode lihonga kulyelye eshi hadi nongonona omatwi nomesho. Onda li nda kuminwa osho omutoti woitevo umwe a li a shanga, a ti: ‘Ou omutwiki womatwi, Ye ke udite ko mbela? Nomushiti womesho ke wete ko hano? . . . Oye tuu, ta longo ovanhu omayele.’ Ovanongononi vamwe navo ova fika pexulifodiladilo la faafana.” (Eps. 94:9, 10) Opo nee, ohatu dulu okuulika okavidio ko-jw.org® koshi yoshitukulwa “Interviews and Experiences” moitukula ya landulafana “Viewpoints on the Origin of Life.” (Inda opo pa shangwa PUBLICATIONS > VIDEOS.) Ile tu va pe okafo Was Life Created? ile okafo The Origin of Life — Five Questions Worth Asking.
10. Ongahelipi hatu dulu okuhovela eenghundafana nomunhu oo ina hala okupopya kombinga yaKalunga?
10 Ovanhu vahapu ova hala okukala nonakwiiwa i li xwepo. Ashike vahapu ova tila kutya edu otali ka hanaunwa po ile itaku ka kala vali ovanhu. Omupashukili omweendi umwe moNorway okwa ti kutya ovanhu ovo ihava kala va hala okupopya kombinga yaKalunga, luhapu, ohava kala va hala okupopya kombinga yaasho tashi ningwa mounyuni. Konima ngeenge e va popifa, oha pula kutya: “Mbela owa tala ko ngahelipi onakwiiwa? Mbela otu na okulineekela movanapolitika, movanongononi, ile omuumwe e lili?” Konima eshi a pwilikina nawa, oha lesha ile a tofe omushangwa oo tau popi kombinga yonakwiiwa. Vamwe ohava kala va hokwa eudaneko olo li li mOmbiibeli kutya edu otali ka kala po fiyo alushe nosho yo kutya ovanhu vawa otava ka kala ko fiyo alushe. — Eps. 37:29; Omuud. 1:4.
11. Omolwashike twa pumbwa okulongifa eenghedi da yoolokafana ngeenge hatu ningi omatwalemo, nongahelipi hatu dulu okushikula oshihopaenenwa shaPaulus, ngaashi sha popiwa mOvaroma 1:14-16?
11 Otwa pumbwa okulongifa eenghedi da yoolokafana ngeenge hatu ningi omatwalemo. Omolwashike? Omolwaashi ovanhu ova yoolokafana. Otashi dulika umwe a kale e na ohokwe moshinima shonhumba ofimbo umwe ehe na ohokwe mu sho. Vamwe kave na oupyakadi ngeenge tava kundafana kombinga yaKalunga ile Ombiibeli, ofimbo vamwe hava kala va hala okukundafana kombinga yoshinima shimwe tete. Monghalo keshe, natu konge efimbo tu popye novanhu aveshe. (Lesha Ovaroma 1:14-16.) Natu dimbuluke kutya Jehova oye ha kulike oshili momitima daavo ve hole ouyuki. — 1 Kor. 3:6, 7.
OKUUDIFILA OVANHU VOMUASIA
Ovaudifi vahapu vOuhamba tava ulike ohokwe muvamwe koitukulwa oko kuhe na Eendombwedi notave va lombwele ounongo oo tau hangika mOmbiibeli (Tala okatendo 12-13)
12. Oshike tu na okuninga po opo tu kwafele ovanhu vokoilongo yokuAsia ovo inava hongwa kombinga yOmushiti?
12 Ovaudifi vahapu mounyuni aushe ohava shakeneke ovanhu va dja koAsia, mwa kwatelwa ovo va dja koitukulwa oko omapangelo a shilika oilonga yomalongelokalunga. Ovanhu vahapu vokoilongo yokuAsia, inave lipula nande onale ngeenge oku na ngoo Omushiti. Vamwe ohava kala va halelela okulihonga nohava tambula ko ekonakonombiibeli, ofimbo vamwe ihava kala ve na ohokwe okulihonga oinima ipe. Ongahelipi hatu dulu oku va kwafela? Ovaudifi vamwe ovanawino ova pondola mokuhovela navo eenghundafana dakwalukeshe, mokuulika ohokwe muvo, nongeenge otashi shiiva tave va lombwele nghee omafinamhango Ombiibeli e va kwafela va lundulule onghalamwenyo yavo.
13. Oshike tashi dulu okukwafela ovanhu va kale ve na ohokwe mOmbiibeli? (Tala efano kombada yoshifo.)
13 Ovanhu vahapu ohava kala ve na ohokwe mounongo oo tau hangwa mOmbiibeli. (Omuud. 7:12) Omumwameme umwe wokoNew York, oo a li a shakena novanhu ovo hava popi Oshimandarin, okwa ti: “Ohandi kendabala okuulika ohokwe movanhu nokupwilikina kuvo. Ngeenge onda didilike kutya ova dja koshilongo shimwe, otashi dulika ndi va pule kutya: ‘Omu udite ngahelipi eshi mwa tembukila moshilongo omu? Mbela omwa mona oilonga? Ovanhu vomoshitukulwa otava ungaunga ngoo nanye nawa?’” Omafimbo amwe osho ohashi mu kwafele a hovele eenghundafana dopaMbiibeli. Ngeenge otashi shiiva, omumwameme otashi dulika a tye: “Mbela oto diladila kutya oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kale tu na ekwatafano liwa navamwe? Nandi ku ulikile eyeletumbulo limwe mOmbiibeli? Otali ti: ‘Ehovelo leshilafano olo ngaashi omeva taa panuka, onghee hano, efa eemhata fimbo oo inaa panuka.’ Mbela oto diladila kutya omayele aa otaa dulu oku tu kwafela tu kale tu na ekwatafano liwa navamwe?” (Omayel. 17:14) Eenghundafana da tya ngaho otadi dulu oku tu kwafela tu mone ovo va hala okushiiva shihapu.
14. Omumwatate umwe wokoAsia lokOushilo oha kwafele ngahelipi ovanhu ovo hava ti kutya inava itavela muKalunga?
14 Oshike hatu dulu okulombwela ovo hava ti kutya inava itavela muKalunga? Omumwatate umwe oo a kala hau udifile ovanhu ovo inava itavela muKalunga muAsia lokOushilo efimbo lile okwa ti: “Luhapu moshilongo shetu ngeenge omunhu okwa ti kutya, ‘Inandi itavela muKalunga,’ okwa hala okutya ina itavela mokulongela oikalunga. Onghee ohandi dimine kutya oikalunga ihapu oya ningwa kovanhu noka i fi yoshili. Luhapu ohandi lesha Jeremia 16:20 ta ti: ‘Omunhu ota dulu tuu okuli ningila oikalunga? Vo vehe fi ookalunga.’ Opo nee ohandi pula kutya: ‘Ongahelipi hatu dulu okudidilika mo Kalunga kashili moikalunga oyo ya ningwa kovanhu?’ Ohandi pwilikine nelitulemo, opo nee handi lesha Jesaja 41:23 ta ti: ‘Hololeni eshi tashi ka ningwa komesho, opo fye tu shiive kutya, onye oikalunga.’ Opo nee handi va ulikile oshihopaenenwa shi na sha nanghee Jehova a xunganeka kombinga yonakwiiwa.”
15. Oshike hatu lihongo moshihopaenenwa shomumwatate umwe wokoAsia lokOushilo?
15 Omumwatate umwe wokoAsia lokOushilo oha longifa etwalemo tali shikula, ngeenge ta ningi elishuneko. Okwa ti: “Ohandi va ulikile oihopaenenwa younongo wOmbiibeli, omaxunganeko Ombiibeli oo a wanifwa nale nosho yo eemhango odo tadi pangele eshito. Opo nee handi va ulikile kutya oinima aishe oyo otai ulike kutya oku na Omushiti. Ngeenge omunhu okwa itavele kutya Kalunga oko e li, ohandi mu ulikile osho Ombiibeli tai ti kombinga yaJehova.”
16. She likolelela kOvaheberi 11:6, omolwashike ovakonakonimbiibeli va pumbwa okukala neitavelo muKalunga nosho yo mOmbiibeli, nongahelipi hatu dulu oku va kwafela?
16 Ngeenge hatu konakona Ombiibeli novanhu ovo inava itavela muKalunga, natu va kwafele va kale ve na eitavelo kutya Kalunga oko e li. (Lesha Ovaheberi 11:6.) Notwa pumbwa oku va kwafela va kale ve na eitavelo mOmbiibeli. Osho otashi pula tu kale hatu endulula oitwa imwe lwoikando. Efimbo keshe hatu konakona navo, otashi dulika twa pumbwa okukundafana oumbangi oo tau ulike kutya Ombiibeli oi li Eendjovo daKalunga. Osho osha kwatela mo okukundafana omaxunganeko Ombiibeli oo a wanifwa nale, nghee Ombiibeli i li paushili ngeenge tashi uya paunongononi nosho yo pandjokonona nanghee hai tu kwafele efiku keshe.
17. Ohole yetu ohai kumu ngahelipi ovanhu?
17 Ohatu kwafele ovanhu va ninge ovahongwa vaKristus moku va ulikila ohole, kutya nee ova itavela muKalunga ile hasho. (1 Kor. 13:1) Eshi hatu va hongo, elalakano letu oku va ulikila kutya Kalunga oku tu hole nokwa hala nafye tu kale tu mu hole. Omudo keshe ovanhu vahapu ovo va li ve shii kanini ile va li vehe na ohokwe momalongelokalunga ohava ninginifwa molwaashi ove lihonga okukala ve hole Kalunga. Onghee kala u na etaleko liwa li na sha navamwe, noku va ulikila ohole nosho yo kutya ou na ko nasha navo. Pwilikina kuvo. Kendabala okuuda ko kutya omolwashike ve na etaleko la yooloka ko ku letu. Va tulila po oshihopaenenwa moku va honga va ninge ovahongwa vaKristus.
EIMBILO 76 Oho kala u udite ngahelipi?
a Otashi dulika paife hatu shakene luhapu novanhu ovo inava itavela muKalunga shi dulife nale. Oshitukulwa eshi osha kundafana nghee hatu dulu oku va honga oshili yOmbiibeli nanghee hatu dulu oku va kwafela va itavele mOmbiibeli nosho yo muJehova Kalunga.
b Pamakonakono oo a ningwa, oilongo imwe ongaashi: Albania, Australia, Austria, Azerbaijan, Canada, China, Czech Republic, Denmark, France, Germany, Hong Kong, Ireland, Israel, Japan, Netherlands, Norway, South Korea, Spain, Sweden, Switzerland, United Kingdom, nosho yo Vietnam.
c OUTUMBULILO WA YELIFWA: Moshitukulwa eshi, outumbulilo ovo inava itavela muKalunga owa yukifwa kovanhu ovo vehe li melongelokalunga lonhumba ile ovo inava itavela nandenande muKalunga.
d ESHANGELO LOPEFANO: Omumwatate ta yandje oundombwedi komunailonga mukwao moshipangelo, oo lwanima a ka pula ekonakonombiibeli kointaneta.