ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w11 3/1 ep. 19-21
  • Honga ovana voye omifikamhango dopaenghedi

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Honga ovana voye omifikamhango dopaenghedi
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2011
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Okukala to konenene okaana koye efimbo keshe hasho ekandulepo lomukundu
  • Ounona ova pumbwa okuhongwa va kale ve na elihumbato liwa lopaenghedi
  • Kundafana novana voye kombinga yomilele
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2010
  • Ondi na okuninga po shike ngeenge ohandi fininikwa kuvamwe ndi ye momilele?
    Omanyamukulo Omapulo 10 oo haa pulwa kovanyasha
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2011
w11 3/1 ep. 19-21

Osho tashi kwafele oukwaneumbo u kale wa hafa

Honga ovana voye omifikamhango dopaenghedi

Omudalakadi umwe wokuMeksiko wedina Loida,a okwa ti: “Molwaashi ovanyasha vepupi lokamukondapweyu ohava havalekwa eekondoma kofikola, otava diladila kutya mboli oshi li ashike nawa okuya momilele shimha ashike tava i momilele da ‘amenwa.’”

Omudalakadi umwe wokuJapani wedina Nobuko, okwa ti: “Fiku limwe onda li nda pula okamonamati kange kutya otaka ka ninga po shike ngeenge oke lihange ke li oko akeke nokakadona kako. Oka nyamukula nge taka ti: ‘Kandi shi shii.’”

ESHI okamonamati ile okamonakadona koye ka li okaana kanini, mbela okwa li ho kaleke eumbo leni li li onhele ya amenwa? Pashihopaenenwa, otashi dulika wa li ho fitike eembululu deepulaka dolusheno, ho holeke oinima oyo i na eememo noho idile pomuvelo opo pe na eetalapa opo okaana koye ka kale ka amenwa.

Doshili, kashipu okwaamena okaana koye oko ke li mepupi lokamukondapweyu. Nomolwaasho oho kala to lipula neenghono, tashi dulika ho lipula omapulo ngaashi: ‘Mbela omonamati wange oha tale omafano oipala?’ ‘Mbela omonakadona wange oha tumu omatumwalaka nomafano oipala okupitila mongodi yaye yopeke?’ Nepulo la kwata moiti oleli kutya, ‘Mbela omona wange wepupi lokamukondapweyu oha i moluhaelo?’

Okukala to konenene okaana koye efimbo keshe hasho ekandulepo lomukundu

Ovadali vamwe ohava kendabala okukala tava konenene ovana vavo vepupi lokamukondapweyu efimbo alishe opo va tale keshe osho tava ningi. Lwanima, ovadali vahapu ohave ke shi didilika mo kutya okukala tava konenene ovana vavo monghedi ya tya ngaho, ohashi va ningifa ashike va ninge oinima meholeko.

Onghee hano, osha yela kutya okukonenena nokutala kutya okaana otaka ningi shike efimbo keshe, hasho ekandulepo lomukundu. Jehova Kalunga naye iha longifa onghedi ya tya ngaho yokukonenena ovashitwa vaye ovo inava hala okudulika kuye, onghee hano, ovadali navo kave na okuninga ngaho. (Deuteronomion 30:19) Ngeenge osho ngaho, mbela ongahelipi to dulu okukwafela ovana voye vepupi lokamukondapweyu va ninge omatokolo opandunge e na sha nelihumbato lopaenghedi? — Omayeletumbulo 27:11.

Onghedi ya fimanenena oyo okukala ho kundafana nounona voye pandjikilile nou na okuhovela okukundafana navo kombinga yomilele fimbo vanini.b (Omayeletumbulo 22:6) Ino efa okukala ho popi navo, nokuli nongeenge ova i mepupi lokamukondapweyu. Ovadali onye mu na oshinakuwanifwa shokuyandja ouyelele u shii okulineekelwa kovana veni vepupi olo. Alicia, okakadona kamwe kokuBritania, oka ti: “Ovanhu vahapu ohava diladila kutya oshixwepo okukundafana nookaume koye kombinga yomilele, ndele osho osha puka. Ohashi kala shiwa okupewa ouyelele wa tya ngaho kovadali vetu, molwaashi otwe lineekela osho have tu lombwele.”

Ounona ova pumbwa okuhongwa va kale ve na elihumbato liwa lopaenghedi

Eshi ngoo okaana taka kulu, osho ngoo taka ka kala ka pumbwa okupewa ouyelele muhapu kombinga yomilele nosho yo ewiliko. “Eenghono davo dokukoneka” odi na yo okukala “da deulwa moku di longifa va dule okutongola ouwa nowii.” (Ovaheberi 5:14, NW) Noitya imwe, ounona ova pumbwa okukwafelwa va kale ve na etaleko liwa li na sha noinima yopamilele nokukala ve na elihumbato la koshoka olo li li metwokumwe neitavelo leni. Ndele mbela ongahelipi tamu dulu okufindila omifikamhango dopaenghedi movana veni vepupi lokamukondapweyu?

Tete, likonakona kutya ove owa tala ko ngahelipi omifikamhango dopaenghedi. Pashihopaenenwa, otashi dulika wa itavela filufilu kutya oluhaelo, sha hala okutya, omilele pokati kovanhu ovo inava hombola, ola puka. (1 Ovatessaloniki 4:3) Oshi na oupu ovana voye navo ve shii kutya owa tala ko ngahelipi omilele da tya ngaho; notava dulu nokuli okuyambidida eitavelo loye tava longifa Omishangwa. Nokuli nongeenge ova pulwa kombinga yomilele, otashi dulika va nyamukule meendelelo kutya osha puka okuya momilele komesho yohombo.

Ndele nande ongaho, ounona ova pumbwa okushiiva shihapu. Embo limwe ledina Sex Smart ola ulika kutya ovanyasha vamwe otashi dulika va dimine ashike ngahenya kutya otava tu kumwe neitavelo lovadali vavo shi na sha nomilele, ola ti: “Ihava kala ve shii kutya nava ninge po shike kuvo vene. Ngeenge ova i monghalo yonhumba inave shi teelela ndele kave shii lela kutya elihumbato lilipi li li mondjila naalo la puka, xuuninwa, ohava kala ashike va ngwangwana nohave ke lihanga moupyakadi.” Osho otashi ulike filufilu kutya omolwashike sha fimanenena okuhonga ovana veni elihumbato lopaenghedi. Ndele mbela ongahelipi ovadali tava dulu okuhonga ovana vavo eenghedi da tya ngaho?

Yelifila ounona kutya etaleko loye li na sha nelihumbato lopaenghedi olilipi. Mbela owa itavela ngoo kutya omilele oda nuninwa ashike ovo ve li mohombo? Ngeenge osho, kala ho lombwele ounona voye vepupi lokamukondapweyu eitavelo loye, to popi navo oinima ya yela nawa. Embo ledina Beyond the Big Talk ola hokolola shi na sha nomakonakono amwe a ningwa la ti kutya “momaumbo omo ounona vepupi lokamukondapweyu hava lombwelwa kovadali vavo sha yela kutya kave na okuya momilele, ounona va tya ngaha luhapu ihava i diva momilele.”

Ndele ngaashi sha popiwa nale metetekelo, okulombwela ashike ounona voye omifikamhango doye dopaenghedi hasho tashi ka ufa kutya omonakadona woye ile omonamati woye ota ka hoolola okudulika kudo. Ndele nande ongaho, okuhonga ounona omifikamhango dopaenghedi doukwaneumbo weni monghedi ya yela otashi ka kala ekanghameno oko tava dulu okutungila. Omakonakono amwe oo a li a ningwa okwa holola kutya ovanyasha vahapu lwanima ohava ka dulika komifikamhango dopaenghedi dovadali vavo nokuli nonande ova li va fa ihava dulika kudo eshi va li mepupi lokamukondapweyu.

KENDABALA OKUNINGA NGAHA: Longifa shimwe shomoiningwanima oyo tai linyenge meenghundana opo u dule okuhovela nasho eenghundafana nounona voye noku va honga omifikamhango doye dopaenghedi. Pashihopaenenwa, ngeenge owa kundana shi na sha naumwe oo a kwatwa onghonga, oto dulu okutya: “Ohandi kala nda kumwa ngeenge ovalumenhu tava longele ovakainhu ominyonena da tya ngaho. Mbela oto diladila kutya openi hava hange omadiladilo a tya ngaho?”

Va lombwela oshili ye lixwapo kombinga yomilele. Osha fimana okukala hatu londwele ounona. (1 Ovakorinto 6:18; Jakob 1:14, 15) Ndele nande ongaho, Ombibeli oya yelifa kutya omilele odi li oshali ya dja kuKalunga, ndele kadi fi omwiyo waSatana. (Omayeletumbulo 5:18, 19; Eimbiloelela laSalomo 1:1, 2) Onghee hano, ngeenge owa lombwele ashike ounona voye kombinga yoiponga oyo hai etifwa komilele, otashi dulika va kale ve na etaleko la puka li na sha nado, olo itali tu kumwe naasho sha popiwa mOmishangwa. Pashihopaenenwa, omukainhu umwe omunyasha womido 21 wedina Corrina wokuFransa, okwa ti: “Ovadali vange ohava komangele neenghono oluhaelo naasho osha ningifa nge ndi kale ndi na etaleko lii li na sha nado.”

Shilipaleka kutya ounona voye ova shiiva oshili ye lixwa po kombinga yomilele. Omudalakadi umwe wedina Nadia wokuMeksiko, okwa ti: “Ohandi kendabala alushe okukwafela ounona vange vepupi lokamukondapweyu va ude ko kutya omilele oshinima shiwa, na Jehova Kalunga okwe tu shita monghedi ya tya ngaho opo tu dule oku di hafela. Ndele nande ongaho, omilele oda nuninwa ashike ovanhu ovo va hombola. Otadi dulu oku tu etela ehafo ile oilanduliko inyemateka, she likolelela kunghee hatu di longifa.”

KENDABALA OKUNINGA NGAHA: Ngeenge to kundafana nounona voye kombinga yomilele moshikando tashi landula, xulifa eenghundafana deni neendjovo tadi tungu. Ino kala wa tila okuyelifila ounona voye kutya omilele odi li oshali iwa ya dja kuKalunga oyo tava dulu oku ka hafela monakwiiwa ngeenge ova hombola ile va hombolwa. Shilipaleka ounona voye vepupi lokamukondapweyu kutya otava dulu okuteelela fiyo osheshi va hombola ile va hombolwa, nokungaho, otava ka dulika filufilu komifikamhango daKalunga.

Kwafela omona woye wepupi lokamukondapweyu a shiive kutya omilele odi na oilanduliko. Opo ovanyasha va ninge omatokolo e li pandunge, ova pumbwa okushiiva kutya omahoololo elipi ve na moshinima keshe, nokutala kutya ehoololo keshe olo tava ningi oli na ouwa nowii ulipi. Inamu diladila kutya osha wana ashike okukala ve shii eyooloko pokati kouwa nowii. Omukriste umwe wokuAustralia wedina Emma, okwa ti: “Ngeenge handi diladila shi na sha nomapuko oo nda ninga fimbo nda li omunyasha, ohashi kwafele nge ndi mone kutya okushiiva omifikamhango daKalunga inashi hala kutya owa twa kumwe nado. Ndele osha fimanenena okushiiva kutya ouwa ulipi to dulu okumona ngeenge owa dulika komifikamhango odo nosho yo kutya oilanduliko ilipi tai ke ku hanga ngeenge ino dulika kudo.”

Ombibeli otai dulu okukwafela ovanyasha, molwaashi oipango yayo ihapu ohai popi odikilila shi na sha noilanduliko oyo tai dulu oku va hanga ngeenge ova longo osho shii. Pashihopaenenwa, Omayeletumbulo 5:8, 9 otaa ladipike ovalumenhu ovanyasha kutya nava henuke oluhaelo opo ‘vaha yandje po efimano lavo.’ Ngaashi eevelishe odo tadi shi ulike, okuya momilele komesho yohombo otashi ka nyona po oukoshoki wetu, edina letu liwa notashi ke tu imba tu longele Kalunga nomutima aushe. Ngeenge owa ningi ngaho, omunhu oo e na elihumbato liwa lopaenghedi ita ka kala vali e na ohokwe mwoove u ka ninge kaume kaye kopahombo womonakwiiwa. Ngeenge omwa kwafele ovanyasha va dilonge kombinga yoilanduliko yopalutu, yopamaliudo nosho yo yopamhepo oyo tai dulu oku va hanga ngeenge ova tauluka eemhango daKalunga, otashi dulu oku va kwafela va kale va tokola toko okudulika kudo.c

KENDABALA OKUNINGA NGAHA: Longifa omaudi eshi to kwafele ovana voye vepupi lokamukondapweyu va ude ko ounongo oo tau hangwa momifikamhango daKalunga. Pashihopaenenwa, oto dulu okutya: “Omundilo ohau kala muwa ngeenge to teleke, ndele ohau kala mwii ngeenge tau xwike po ofuka. Mbela eyooloko lilipi li li pokati komindilo odo mbali, nongahelipi enyamukulo loye tali tu kumwe nomangabeko oo Kalunga a tula po e na sha nomilele?” Longifa Omayeletumbulo 5:3-14 u va kwafele va ude ko oilanduliko ya nyika oshiponga oyo hai etifwa koluhaelo.

Takao womido 18 wokuJapani, okwa ti: “Ondi shii kutya ondi na okulonga ouwa, ndele ohandi kondjifa alushe omahalo opambelela.” Ovanyasha ovo hava kala ve udite ngaho otava dulu okuhekelekwa koushili oo kutya omuyapostoli Paulus, oo a li Omukriste omudiinini, naye okwa li a dimina a ti: ‘Aame ou nda hala okulonga ouwa, owii wa kanyatela nge.’ — Ovaroma 7:21.

Ovanyasha vepupi lokamukondapweyu ova pumbwa okuuda ko kutya haalushe hashi kala shii okukondja ekondjo la tya ngaho. Osho otashi dulu oku va kwafela va diladile kutya ova hala okuninga ovanhu va tya ngahelipi. Onghee hano, otava dulu okudiladila moule kombinga yepulo eli tali ti: ‘Mbela ohandi pangele ngoo onghalamwenyo yange nonda shiivika ndi na elihumbato liwa lopaenghedi nondi mudiinini ile onda hala okushiivika ndi li kakombolilifa, handi ningi ashike ngaashi nda hala?’ Okudiinina omifikamhango diwa dopaenghedi otaku dulu okukwafela ounona voye vepupi lokamukondapweyu va nyamukule epulo olo pandunge.

[Omashangelo opedu]

a Omadina aa a longifwa moshitukulwa eshi hao ovanhu ovo lelalela.

b Opo u mone omaetepo e na sha nanghee to dulu okuhovela eenghundafana nokaana koye di na sha nomilele nosho yo nghee to dulu okuyandja ouyelele she likolelela komido dokaana, tala Oshungonangelo, 1 Desemba 2010, epandja 12-14.

c Opo u mone ouyelele wa wedwa po, tala o-Awake! yaAprili 2010, koshi yoshipalanyole: “Young People Ask . . . Will Sex Improve Our Relationship?”, ya nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.

LIPULA KUTYA:

▪ Oshike tashi ulike kutya omona wange oo e li mepupi lokamukondapweyu oha diininine filufilu omifikamhango dopaenghedi?

▪ Ngeenge handi kundafana novana vange vepupi lokamukondapweyu kombinga yomilele, mbela ohandi va ningifa va tale ko omilele di li oshali ya dja kuKalunga ile ove di tale ko onga omwiyo waSatana?

[Oshimhungu pepandja 21]

Ombibeli oi na omayele a denga mbada fiyo okunena

Embo ledina Parenting Teens With Love and Logic ola ti: “Omayele e na sha nomilele oo taa hangwa mOmbibeli ihaa kwishi nandenande. Nonande kunena ovanyasha vahapu ohava mono oilanduliko ya kwata moiti yopamaliudo eshi hava i momilele ofimbo inava ya mohombo, ngaashi okumita, okukwatwa ko-AIDS nosho yo komikifi dikwao odo hadi tandavele okudja momilele, omayele opamishangwa oo taa ladipike omunhu aha ye momilele komesho yohombo . . . oo aeke a denga mbada nohaa amene omunhu aha ye momilele inadi koshoka nohaa kwafele.”

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma