Elongekido loilonga yomomapya olo hali wanifa po elalakano lalo
1. Elongekido loilonga yomomapya ohali ningwa nelalakano lashike?
1 Pomhito imwe, Jesus okwa li a ongala pamwe novahongwa vaye 70 fimbo inava ka kufa ombinga moshikonga shokuudifa. (Luk. 10:1-11) Okwa li e va twa omukumo moku va dimbulukifa kutya itava ka kala ovo aveke ndele otava ka wilikwa kuJehova, “Omwene weteyo.” Jesus okwa li e va pa omalombwelo oo a li tae ke va kwafela va longe oilonga oyo, nokwa li yo e va unganeka “ovavali novavali.” Kunena elongekido loilonga yomomapya nalo ohali tu tungu, hali tu deula noku tu unganeka.
2. Elongekido loilonga yomomapya oli na okukwata efimbo li fike peni?
2 Kunena elongekido loilonga yomomapya ohali kwata ominute 10-15, mwa kwatelwa okuunganeka ongudu, okuyandja oshitukulwa nokwiilikana. Paife otapa ka ningwa omalunduluko. Okuhovela muAprili, elongekido loilonga yomomapya otali ka kala hali kwata ominute 5-7. Ashike, ngeenge elongekido olo otali landula okwoongala kweongalo, oli na okuningwa meni lominute dinini molwaashi ovo tava ka kala pelongekido olo ova hafela nale eenghundafana dopaMbibeli. Ngeenge elongekido loilonga yomomapya ola ningwa pauxupi otali ka kwafela aveshe va ka kale moukalele efimbo lile. Shimwe vali, ngeenge ovakokolindjila ile ovaudifi ova hovela okuudifa komesho yelongekido loilonga yomomapya, itashi ke va piyaaneka naanaa unene.
3. Elongekido loilonga yomomapya oli na okuunganekwa ngahelipi opo li kwafele ovaudifi?
3 Elongekido loilonga yomomapya oli na okuunganekwa nawa opo li kwafele unene ovaudifi. Momaongalo mahapu ohashi kala shiwa ngeenge eengudu doilonga yomomapya oda topoka ponhele yokwoongala monhele imwe. Osho otashi ka kala shipu kovaudifi opo va fike diva kelongekido nokoshitukulwa. Ovaudifi ohava dulu okuunganekwa diva nohashi kala shipu kovapashukili veengudu okuyandja elitulemo kwaavo ve li mepashukilo lavo. Olutu lovakulunhuongalo otali dulu okukundafana eenghalo domoshitukulwa nokutokola kutya oshike tashi wapalele. Fimbo eilikano laxuuninwa inali ningwa, ovaudifi aveshe ove na okushiiva kutya otava ka longa nalyelye nopeni tapa ka longwa.
4. Omolwashike elongekido loilonga yomomapya lihe na okutalika ko inali fimana?
4 Elongekido loilonga yomomapya oli na okutalika ko la fimana ngaashi ashike omalongekido makwao eongalo: Molwaashi elongekido olo ohali ningwa omolwouwa waavo tava i moukalele, eongalo alishe inali pumbwa okukala po. Ashike, osho inashi hala kutya otu na okulitala ko inali fimana. Ngaashi omakwoongala etu aeshe, elongekido olo nalo oli li elongekido la dja kuJehova olo hali tu pe omhito tu twaafane omukumo mohole nomoilonga iwa. (Heb. 10:24, 25) Onghee hano, omukwatelikomesho oku na okulilongekida nawa opo eenghundafana di fimanekife Jehova nopo ovapwilikini va mone mo ouwa. Ngeenge otashi shiiva, ovaudifi ovo tava i moukalele ove na okukendabala okukala po.
5. (a) Onghandangala ilipi omupashukili woilonga ta dana mokuninga omalongekido e na sha noilonga yomomapya? (b) Omumwameme oku na okuninga shike ngeenge ta kwatele komesho elongekido loilonga yomomapya?
5 Osho omukwatelikomesho e na okulilongekida: Opo omunhu e lilongekidile nawa oshipopiwa meongalo, oku na okumona ouyelele komesho yefimbo. Osho osha faafana nelongekido loilonga yomomapya. Ngeenge eengudu doilonga yomomapya ohadi liningile elongekido lado, ovakwatelikomesho ile ovaponhele vavo ove na okukwatela komesho eengudu davo. Ashike, ngeenge eengudu doilonga yomomapya otadi ke limbwanga mumwe, omupashukili woilonga oku na okuunganeka oo ta ka kwatela komesho. Ovapashukili voilonga vamwe ohava yandje elandulafano kovakwatelikomesho aveshe nokutula yo okopi imwe kekafa lomauyelele. Omupashukili woilonga oku na okulongifa eendunge dokuyoolola ngeenge ta yandje oinakuwanifwa kwaavo hava kwatela komesho elongekido olo. Oku na okukaleka momadiladilo kutya elongekido tali ti sha ole likolelela kounghulungu wokuhonga nowokuunganeka wovakwatelikomesho. Ngeenge kape na omukulunhuongalo, omuyakuliongalo ile omumwatate a wana oo ta dulu okukwatela komesho, omupashukili woilonga oku na okuyandja oshinakuwanifwa komumwameme oo a wana. — Tala oshitukulwa “Ngeenge omumwameme ta kwatele komesho.”
6. Omolwashike omukwatelikomesho e na okulilongekida nawa?
6 Ngeenge twa pewa oshipopiwa mOfikola yOkudeula Ovaudifi ile mOkwoongala kwoPailonga, ohatu shi tale ko sha fimana nohatu lilongekida nawa. Vahapu vomufye ihatu teelele fiyo osheshi tu li mondjila hatu i kokwoongala opo tu dilonge kwaasho hatu ka popya. Oshinakuwanifwa shokukwatela komesho elongekido loilonga yomomapya oshi na okutalika ko monghedi ya faafana. Molwaashi paife elongekido olo otali ka kala lixupi, osha fimana okulilongekida nawa opo okwoongala ku kale taku ti sha nokuxula pefimbo. Okulilongekida nawa osha kwatela mo yo okushiiva komesho yefimbo kutya oshitukulwa shilipi tashi ka longwa.
7. Oinima ilipi omukwatelikomesho ta dulu okukundafana?
7 Osho shi na okukundafanwa: Molwaashi eenghalo oda yoolokafana moitukulwa, “omupiya omudiinini nomunaendunge” ina yandja ouyelele wokondadalunde oo u na okukundafanwa pelongekido keshe loilonga yomomapya. Tala omaetepo oo e li moshimhungu shi na oshipalanyole “Osho tamu dulu okukundafana pelongekido loilonga yomomapya.” Elongekido oli na okuningwa monghedi yeenghundafana. Peemhito dimwe, otapa dulu okuningwa euliko la longekidwa nawa ile pa ulikwe okavidio taka wapalele ka dja ko-jw.org. Eshi omukwatelikomesho te lilongekidile elongekido olo oku na okudiladila kombinga yaasho tashi ka twa omukumo nokudeula ovo tava i moukalele.
8. Eenghundafana dilipi tashi dulika tadi ke tu etela ouwa pelongekido loilonga yomomapya mOmalomakaya nomOyoondaxa?
8 Ovaudifi vahapu ohava yandje oifo yOshungonangelo no-Awake! unene mOmalomakaya. Vahapu ovo hava i moukalele mOmalomakaya ihava mono omhito yokuya mo mokati koshivike, naluhapu ihava dimbuluka nawa omaetepo oo ve lilongekida pElongelokalunga lOukwaneumbo. Otashi dulika shi ka kale shiwa ngeenge omukwatelikomesho okwa endulula limwe lomomaetepo oo haa kala konima yokafo Oukalele Wetu wOuhamba. Ohatu dulu yo okukundafana pelongekido kombinga yanghee hatu dulu okuyandja oifo hatu kwatele mo oikundaneki, oiningwanima nomafudo omoshitukulwa ile nghee hatu dulu okudika po ekanghameno tu ninge omalishuneko komunhu oo a tambula ko oifo. Ngeenge ovaudifi vamwe ova longifa nale oifo yonhumba, omukwatelikomesho ota dulu oku va pula va yandje pauxupi omaetepo oo va mona taa longo ile va popye oimoniwa tai tungu. MOyoondaxa, omukwatelikomesho ota dulu okuhoolola a kundafane kombinga yoifo oyo tai yandjwa omwedi oo. Oishangomwa yokukonakonwa oyo tai dulu okuyandjwa efiku keshe, ongaashi Onghundana iwa, Kala ho pwilikine kuKalunga nOmbibeli otai hongo. Onghee hano, omukwatelikomesho ota dulu okukundafana pauxupi nghee imwe yomoishangomwa oyo tai dulu okuyandjwa.
9. Oshike hatu dulu okukundafana momaxuliloshivike ngeenge hatu kufa ombinga moshikonga she likalekelwa?
9 Ngeenge eongalo otali ka kufa ombinga moshikonga she likalekelwa mexuliloshivike, omukwatelikomesho ota dulu okukundafana nghee hatu dulu okuyandja oifo pamwe nokafo keshivo ile a kundafane kombinga yaasho hatu dulu okuninga ngeenge otwa shakeneke umwe ta ulike ohokwe. Shimwe vali, ohatu dulu yo okukundafana oimoniwa oyo ya divilika efimano loikonga ya tya ngaho.
10, 11. Omolwashike ovaudifi ve na okulilongekida opo elongekido loilonga yomomapya li ende nawa?
10 Osho ovaudifi ve na okulilongekida: Ovaudifi navo ove na okudana onghandangala opo elongekido li kale tali tungu. Ngeenge ove lilongekidile oukalele pElongelokalunga lOukwaneumbo, otava ka dula okutukulilafana novaudifi vakwao. Okulilongekida nawa okwa kwatela mo okukufa oifo noishangomwa komesho yelongekido loilonga yomomapya opo aveshe va dule okuya koshitukulwa pefimbo nopehe na okwoongaonga.
11 Osha fimana okuliunganeka opo u kale ho fiki pelongekido fimbo ku na ominute donhumba li hovele. Oshoshili kutya ohatu ningi eenghendabala tu fike pefimbo pokwoongala keshe kweongalo. Ashike, otashi dulu okupiyaaneka vamwe ngeenge ohatu shelelelwa. Ngahelipi mbela? Omumwatate oo taa kwatele komesho oha tale koinima yonhumba manga ina unganeka ongudu. Ngeenge ope na ashike ovaudifi vanini, otashi dulika a diladile oku va tuma koshitukulwa osho sha longwa etata. Ngeenge vamwe ove uya kelongekido kolupadi ndele oshitukulwa oshi li kokule, otashi dulika a unganeke ovaudifi ovo va ka longe pamwe naavo ve na oihauto. Ngeenge oshitukulwa oshi li momudingonoko hamu ningwa oimbuluma ihapu, otashi dulika a unganeke ovamwatate va ka longe pamwe novamwameme ile popepi nongudu yovamwameme. Ovaudifi ovo ve na ounghundi otashi dulika va lombwelwe va ka longe mepandavanda olo lihe na omilondo ile li na omaumbo oo ehe na eetalapa. Ovaudifi vape otashi dulika va tukulwe va ka longe pamwe naavo va pyokoka. Ndele ngeenge ovaudifi ova shelelelwa, omalongekido oku na okuningululwa opo va kwatelwe mo. Oshoshili kutya omafimbo amwe otashi dulika hatu kala tu na omatomheno e shii okuudiwa ko eshi hatu shelelelwa. Ashike, ngeenge otu na onghedindjikilile yokulaata, ohatu dulu okulipula kutya: Mbela ohandi shelelelwa molwaashi ndihe na olupandu lelongekido loilonga yomomapya ile pamwe osheshi handi dopa okuunganeka oinima yange komesho yefimbo?
12. Oshike u na okukaleka momadiladilo ngeenge to ningi omalongekido opaumwene?
12 Ovaudifi ovo ve li pelongekido otava dulu okuninga omalongekido opaumwene manga elongekido inali hovela ile va pewe ovo tava ka longa pamwe navo. Ngeenge oto ningi omalongekido opaumwene, mbela ito dulu ‘okumbwalangadja’ u longe novaudifi va yoolokafana ponhele yokukala ho longo efimbo keshe nookaume koye? (2 Kor. 6:11-13) Mbela ito dulu okuninga omalongekido u longe pamwe nomuudifi mupe opo u mu kwafele a ninge exumokomesho monghedi yaye yokuhonga? (1 Kor. 10:24; 1 Tim. 4:13, 15) Kala ho pwilikine nelitulemo komalombwelo oo hatu pewa, oo a kwatela mo oko hatu ka udifila. Ngeenge elongekido ola pu, henuka okulundulula omalongekido ndele otu na okuya diva koshitukulwa.
13. Ngeenge omukwatelikomesho novaudifi ova wanifa po noudiinini osho ve na okuninga, ongahelipi elongekido tali ke tu etela ouwa?
13 Konima eshi va mana okuudifa, ovahongwa 70 ovo Jesus a li a unganeka, ova li va “aluka nehafo.” (Luk. 10:17) Onghee hano, elongekido olo Jesus a li a ninga navo fimbo inava ka udifa ola li le va kwafela va pondole. Kunena, nafye ohatu dulu okumona ouwa wa faafana melongekido loilonga yomomapya. Ngeenge omukwatelikomesho novaudifi ova wanifa po noudiinini osho ve na okuninga, elongekido otali ka kala tali tungu, tali deula noku tu unganeka tu wanife po oshilonga shetu shokuyandja ‘oundombwedi koiwana aishe.’ — Mat. 24:14.
Elongekido loilonga yomomapya oli na okutalika ko la fimana ngaashi ashike omalongekido makwao eongalo
Eshi omukwatelikomesho te lilongekidile elongekido olo, oku na okudiladila kombinga yaasho tashi ka twa omukumo nokudeula ovo tava i moukalele efiku olo