Bi 1
Gbonji dyi, Bi 1 ddo 1
Ndrŭ ngʉ dhedhe ná ke mba ndrŭ le ngʉ adi ra d’ø ná ngana, ri ngʉe bba ngbai kʉ ná isɨle dzá ddikpa dhé kʉ ná kpetsi ngba.—Lu. 7:12.
Yesu “njangʉe” njedha na kʉ ná fø isɨle, ndirigoti “le dzá ri zø njingʉe ke bbo” (Lu. 7:13) Ro, njaro ledzá ri zø njingʉe ke, ke njangʉe le ngʉ dzzdzz ndidzá ngba dzá bʉ njí ndi ra ro nari ro. Yesu nzá ledzá ri zø dhé njingʉeri, ro ke dhongʉe ndi kʉ na ná zølo dhǒ nganga le dho. Ke tingʉe lo le na bblo ndi chu na ndirigoti ke pongʉeri: “Abba dzz tso.” Ndirigoti ke kongʉe le tsotso ko. Ke ngʉngʉe dhedhe ngʉe ná fø ngba shi ndirigoti ke “bbʉngʉe ngba ndidzá mama dhona. (Lu. 7:14, 15) Yesu gangʉe ddikpa bbangbai dzá ngba ddù chulu nari nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá somo? Ko ba ná somo kʉ, ko di zølo dhǒ njedha na kʉ ná ndrŭ dho. Bbʉbbʉ dhé, ko nzá ka ko gá bʉ ro Yesu njingʉeri nari bbai ri. Ro, Yesu bbai ko ka ko dhǒ zølo i ngbà njedha na kʉ ná ndrŭ dho. Ko ka ko nga zølo dhodha tso kpakpanga ko nji ko po inga ko njí ngbà ka ndi kó ndrŭ tsotso ndirigoti ndi pɨ ndrŭ iso ná lo nari chulu. (Mez. 17:17; 2 Ko. 1:3, 4; 1 Pe. 3:8) Sese dhé kʉ ná lo ko po ndirigoti ko nji nari ka ndi kó lo tsotso bbo. w23.04 5-6 §13-15
Thonji dyi, Bi 1 ddo 2
Iri nga kʉ hwi le hwi ná dhe ri, ro ri madha bbʉ Mungu dho.—Yoh. 11:4.
Ngba mai Yesu chungʉe ndidzá kau Lazaro dhedhe nari ro, ke njingʉe ddo ki aro vi fø bbagʉ, føri goti ke vengʉe bbi nga nja ndi rá Betania na d’e. Føri dzá lo dho Yesu singʉe nari ngʉe b’lo Lazaro nji ddo 4 kabuli nǎ ri. Yesu jingʉeri ndi njí ddikpa lo nari bbʉ faida ndidzá bbakau dho ndirigoti ri bbʉ madha Mungu dho. (Yoh. 11:6, 11, 17) Ko ba somo kau le nji nari djo fø lo nǎ ro. Anonga nari kʉ: Maria ma, Marta ma na chongʉe imba Yesu dho ná saa djo, kpa nzá pongʉeri ro Yesu si Betania na ri. Kpa pongʉeri ke dho, kedzá bbo ke jirie ná kau dhe nji. (Yoh. 11:3) Njati Lazaro dhee dhe ró Yesu ka ndi gae ke danga nǎ ro maddi. Nì mai ri kʉ føro, Yesu vʉngʉeri ndi rá Betania na ndidzá bbakau Maria ma, Marta ma na dhi ngana. Nidhó ká e ni tsotso ka ndi si ko nzá ni nziri nzi ro ná kau ro maddi? Ni churieri chu ni ka ni li ni thí li ke djo “kpakpa lo dhi saa djo.” (Mez. 17:17) Yesu bbai akobbari ko é fø di ná bbakau nja ndrŭ dho! w23.04 10 §10-11
Mbʉnji dyi, Bi 1 ddo 3
Tsodha nji nari kʉ chi kʉ ná ke. —Ebr. 10:23.
Kpakpalo na ko bani ná saa na ko ka ko ddiri nari kʉ, Yova dhó ø dz’ ro nzá ka ndi si ri. Ro, føri na mana ká kʉ kodhó udha djødjø? Ri nga ka ndi é fø dhé ri. Addinga i loroji djo di. Bbo grì o ná saa djo ko ka ko ddiri nari kʉ, dyi dhi saa ro nzá ka ndi si ri. Nì mai ri kʉ føro, dyi dhi saa ka ndi ve si si dhé. Føri bbai, bbo ko thí bʉni ná saa djo ko ka ko ddiri nari kʉ, ø dz’ ro nzá ka ndi si ri. Ro, njati kodhó udha é kpakpa ró, ko ka ko uri u nari kʉ Mungu tsoni djo ná lo si njini nji dhé. (Zb. 94:3, 14, 15; Ebr. 6:17-19) Føri ko chu nari ka ndi liri, ko li Yova dho ko madha bbʉ nari anziro kodhó maisha nǎ. Føri kina kodhó lo kpakpa kʉ ná udha u nja ko njí lod’radha dhi njí d’e. Bí kʉ ná ndrŭ adi riddi nari kʉ, Mungu dhó ø dz’ djo tilo ná “hwè dhi lo-i” ro nga kʉ bbʉbbʉ ri. (Mt. 24:14; Eze. 33:32) Ro, ringani ko di krr ndiro nzɨ ko nanga di rɨni Yova ddi ko dho ná lo djo fø ndrŭ bbai ró. Nja ko b’o ko ronga fø lo ró d’e, ringani ko li kodhó udha kpakpa. w23.04 27 §6-7; 30 §14
Zanji dyi, Bi 1 ddo 4
Ko churi chu ko ka ko ba ko nzi ná ritsi ba, dhonalo ko nzieri ke tso.—1 Yo. 5:15.
Ni ká dhurie i lo ro ni tso b’lo: Yova ká adi madhó sala goti ngʉ nì? Rie fø ni adi ridhu ni tso ri ró, ni nga kʉ ddiro ri. Bí kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na pori nari kʉ, ndima adi fø di ná lo dhu ddi ndima tso kpakpalo na ndima bani ná saa na. Rie kpakpalo na ko bani ri ró, ko dho maddi ri ka ndi é kpakpa ko chu ngbaribbai ma Yova kodhó sala goti ngʉ nari. Yova adi ndi dho njínji ná ndrŭ dhó sala goti ngʉngʉ nari ká ko ka ko chu ngbaribbai? Biblia ripo ko dho nari kʉ, Yova ji ko bbo ndirigoti ko kʉ mana na bbo ke dho. (Hag. 2:7; 1 Yo. 4:10) Føri dho ke ripo ko nzinga ndi tso sala chulu ndiro ndi kó ko tsotso d’e. (1 Pe. 5:6, 7) Ke adi riji ndi kó ko tsotso ndiro ko kana nga é chøchø ndi na ndirigoti ko si ko bani na ná kpakpalo djolu d’e. Biblia nǎ ko adi Yova ngʉngʉe ndidhó njí dhi kpa dhó sala goti nari zø bí ina. Ni ká ddinga ro ie dhó loroji djo mai? w23.05 8 §1-4
Yenga dyi, Bi 1 ddo 5
Maria pongʉeri: “Ma Yova má madzá shinga na.”—Lu. 1:46.
Maria ma kana kau ngʉe kpakpa Yova na; ledhó udha nzá dyʉngʉe ndi Yosefu dhó udha ró ri. Le chungʉe maandiko bblo pli. Føri kina, le ngʉ adi saa ba ndi ddinga ndi chu ná lo djo. (Lu. 2:19, 51) Bbʉbbʉ dhé, Maria ma kana kau ngʉe chøchø Yova na nari lingʉeri le é bblo pli kʉ ná isɨle. Njʉ bí kʉ ná isɨ ndrŭ adi kpakpanga nji ndima dyø Maria. Loroji na, Emiko ró dho kʉ ná ddikpa le-ve pori ɨ: “Nzá ma d’engʉe ndoa chi go ro, ma ngʉ adi madhó kiroho nǎ lo njidha dhi programu kpe ma maro. Ro, ndoa ma chingʉe nari goti, ma rangʉe ri utso d’i nari kʉ mabbá ke ngʉ adi sala nji ko dho ndirigoti ke ngʉ adi ibada ya familia ongoza ko dho nari dho, madhó udha dyʉngʉe ndi ke ngʉ adi nji ko dho ná lo ró. Ma rangʉe rinja nari kʉ, ma nganga dho ma ringani ddi ma li ma kana kau kpakpa Yova na. Føri dho, kpadjo ma adi saa ba ma di madzá Mungu na sala ma nji nari ma, maandiko ma zø ndirigoti ri djo ma ngaddi nari ma na chulu.” (Gal. 6:5) Isɨ ndrŭ, ni di saa ba ni li ni kana kau kpakpa Yova na ró, nibbá kpa ka ndima bbʉ heshima ni dho ndirigoti kpa ka ndima ji ni bbo.—Mez. 31:30. w23.05 22 §6
Wanzia dyi, Bi 1 ddo 6
Ma si Yova do njidha nga ddi ni dho.—Zb. 34:11.
Ko nzɨ adi gøni gø Yova do njidha na ri, ringani ko chu ngbaribbai ma ko ka ko njí ke do nari. Fø ko ka ko njiri ná ddikpa chu kʉ nononi ná ritsi ko nja nari chu lu. Mungu dhó nyodyu ma, kpakpanga ma, ke dhǒ ko dho ná jidha ma na ko di nja ke “no ná ritsi” chulu nari si rili ko bbʉ heshima ke dho ndirigoti ko ji ke bbo. (Ro. 1:20) Mungu do njidha ko ka ko chu lu ná nja chu kʉ sala ko nji krʉ ddo ró nari. Ko di sala nji bí ina ró, ko adi Yova chu bblo pli. Ko di rinzi Yova bbʉ kpakpanga nja ko ve mbudha tso d’e ná saa na, ko adi ngbá ngatsi ma ke kʉ kpakpanga na nari ngano. Ko di mbai po ke bbʉ ndidhi Dduna ko dho kado nari dho ná saa na, ko adi ngbá ngatsi ma ke jirie ko nari ngano. Ko di rinzi Yova kó ko tsotso kpakpalo na ko kʉ ná saa na ró, ko adi ke kʉ nyodyu na bbo nari ngano. Fø di ná sala adi rili ko bbʉ heshima bbo Yova dho ndirigoti nzɨ ko nji sa ka ndi sa ko kana kau ke na ná lo. w23.06 15 §6-7
Ronji dyi, Bi 1 ddo 7
Yova kʉ sheria bbʉ ko dho ná ke. —Isa. 33:22.
Yova kʉ sheria adi bbʉ ná Bboke nari dho, krʉ ddo ró ke adi wazi kʉ ná sheria bbʉ ndidzá ndrŭ dho. Loroji na, karne ya kwanza na lo dho chutso ddá ná baraza d’rangʉe Mukristo ka ndi tøni kprɨ lu ná gbo kʉ ná chu: (1) nzɨ kpa sanamu má, ro Yova dhé kpa má nari chulu (2) ju kpa nja takatifu nari chulu ndirigoti (3) Yova dhó sheria ndima dyø uasherati ró ndima ndima ronga b’o nari chulu. (Mdo. 15:28, 29) Nde, gbo kʉ ná fø chu nǎ ká Wakristo ka ndima b’o ndima ronga ngbaribbai? Føri kpa ka ndima njí Yova ndima má ndirigoti ke dho ndima ngarr nari chulu. Yova pongʉeri Waisraeli dho kpa má ndi ddiro dhé. (Kum. 5:6-10) Ibilisi mbungʉe Yesu ná saa na, Yesu pongʉeri wazi nari kʉ ringani ko má Yova ddiro dhé. (Mt. 4:8-10) Føri dzá lo dho ko nzɨ adi sanamu ro má ri. Føri kina ko nzɨ adi ndrŭ ro má inga ko nja kpa mungu bbai ri, njati rie dini nǎ bbobbonga ma, politiki nǎ bbobbonga ma, inga bbo chuni kpà dhi lo ma, miziki dhi lo ma na kana ná kpa ma ró. Ko adi madha bbʉ “ritsi krʉ nongʉe ná ke dho dhé.”—Ufu. 4:11. w23.07 14-15 §3-4
Gbonji dyi, Bi 1 ddo 8
Yova do le nji nari chulu le adi le tu che kʉ ná lo ró ro da.—Mez. 16:6.
Shetani dhó i dz’ djó ndrŭ ji uasherati ma, pornografia ma na bbo. (Efe. 4:19) Føri dzá lo dho, ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko di Mungu do nji ndirigoti nzɨ ko di chelo nji. Mezali sura 9 nǎ, føga le tilo nyodyu ma djo rrdha na, nari le ddi aro kʉ ná loroji dhi isɨ ndrŭ na. Fø ndrŭ krʉ “nga kʉ bblo akili na ná ndrŭ” nzǐ ndima bba. Ndrŭ krʉ ripo ‘anisi ma bba ndirigoti ko nyonga.’ (Mez. 9:1, 4-6) Ro, fø ndrŭ nzi ndima ná ngana si ná ndrŭ ró njini ná lo kʉ njonjo bbo. Anja “rrchu ná isɨle” ndrŭ nzǐ na ná lo. (Mez. 9:13-18) Nga ró do ro, le nga kʉ bblo akili na ná ndrŭ nzǐ, “Anitsu i dzá” ndirigoti akonji fete. Føri nǎ ro ká ngbá matokeo si? “Føga kʉ checheni ná ndrŭ.” Ko dho le d’rari ko b’o ko ronga “tsatsa” ndirigoti “che dhó nyi kʉ ná isɨle ró.” Ko dho le d’raeri: “Le bbá dza ndrŭ tsú kabbuli na.” (Mez. 2:11-19) Mezali 5:3-10 tilo tsatsa ná nja “isɨle djo” maddi ná fø le “kó tsu dhe dhi ngana.” w23.06 21-22 §6-7
Thonji dyi, Bi 1 ddo 9
Anibbari kiasi na ni kʉ nari krʉ ndrŭ chu.—Flp. 4:5.
Wazee dho ringani ndima é bblo kʉ ná loroji kiasi na le kʉ nari kana. (1 Ti. 3:2, 3) Loroji na, muzee dho nzá ringani ndi di riddi krʉ ddo ró nja kʉ ná wazee ka ndima di ndima tso gba ndidhó ngaddidha na dhé ndidhó cho dada kpa djolu nari dho ri. Ke ka ndi churi nari kʉ Yova dhó roho ka ndi njinjí fø baraza nǎ krʉ kʉ ná muzee na ndiro ndima vʉ lonanga nyodyu na d’e. Ndirigoti rie ngbà bí kʉ ná nja wazee vʉ nanga ná lo gbani Biblia nǎ kanuni na ri ró, kiasi na kʉ ná muzee ka ndi é tayari ndi gba ndi tso kpa vʉ nanga ná lo na, rie nzá ma ri tho ndi nyǒ ri ró. Wakristo adi bí kʉ ná faida ba ndima kʉ kiasi na nari dho. Føri adi rili ko é bbakau ko djoi ma, ko vei ma na ndirigoti kutaniko é ngoi na. Ko adi hwè ba bbo, ko madha bbʉ Yova dho ddi ko tso gbani ro njonjo dhó sifa ma, desturi ma na kʉ ná ndrŭ na nari dho. Føri djolu pli, ko e hwè na ko churi nari kʉ ko adi kiasi na kʉ ná kodhi Mungu Yova dyø nari dho. w23.07 25 §16-17
Mbʉnji dyi, Bi 1 ddo 10
Nì kʉ lo utsod’idha na ná kpa si ri famu nì.—Da. 12:10.
Danieli ronga bblo kʉ ná lo chongʉe ndi jifunza unabi d’e. Føri kina, Danieli ngʉe nyenyenga na ndirigoti ke d’ingʉe ri utso nari kʉ, Yova si lo le famu nari bbʉ ngbà chu ndi ndirigoti nì ngarr ndidzá kanuni dho ná ndrŭ dho. (Da. 2:27, 28) Danieli dhongʉe ndi kʉ nyenyenga na nì nari Yova dhó le tsotsokodha djo ndi ndi thí li nari chulu. (Da. 2:18) Godhé, Danieli ngʉ lo jifunza li ndi li ndi dyu ro. Ke ngʉ ndidhó logoti ne nì ngʉe fø saa na ná Biblia lú. (Yer. 25:11, 12; Da. 9:2) Ni ká ka ni dyø Danieli ngbaribbai? Ane ni ronga cho ná lo nanga. Ni ronga cho nja ni jifunza Biblia nǎ unabi d’e nari ká kʉ ni jiri bbo ni chu bbʉbbʉlo nari? Rie fø ró, Yova si ni tsotso koko. (Yoh. 4:23, 24; 14:16, 17) Biblia nǎ unabi ká nja ndrŭ ka ndima jifunza nja ngbá sababu dho? Nja ndrŭ ka ndima di ri jifunza ndiro ndima dhǒ Biblia nzá si Mungu dhó ro ri nari d’e. Kpa riddi nari kʉ, rie nzá Biblia si Mungu dhó ro ri ró, ndima ka ndima vʉ bblo lo ma kana nga chelo na ndima dho ndimaro. Føri dho, ringani ko ronga bblo kʉ ná lo cho. w23.08 9 §7-8
Zanji dyi, Bi 1 ddo 11
Njati ni thí bʉni bʉ ró . . . nidhó kpakpanga si ngʉ sese.—Mez. 24:10.
Ko ka ko bbari lo gʉ di sisi ko djolu njati ko di ko ddi nja ndrŭ na ró. (Gal. 6:4.) Njati ko di ri nji fø ró, ko ka ko é tamaa na ndirigoti ko ka ko di rine ko sisi nja ndrŭ djolu. (Gal. 5:26) Njati ko di kpakpanga nji ko njí nja ndrŭ nji ná nzá ka ndi njini ko dho ná lo ró, føri na ko ka ko vo ko ronga ko koro. Addinga i lo djo: Biblia ripo ko thí ka ndi bʉni bʉ njati ko di ddikpa ritsi b’o ró. (Mez. 13:12) Ro, ko thí ka ndi gʉ bʉni bbo pli njati ko di nzá ro ka ndi njini ko dho ná ritsi b’o ró! Njati ko njiri fø ró, ko ka ko njeni nje ndirigoti ko ka ko o li shinga dhi ngana le mba ná ngø ko d’a nari kana. Nzɨ di rine ni njí ritsi Yova rinzi ni tso ná nga djolu. Ke nzɨ adi rine ni bbʉ nga kʉ nidhó ná ritsi ri. (2 Ko. 8:12) Auri u nari kʉ Yova nzɨ adi ni nji ná ritsi ro ddi nja ndrŭ nji nari na ri. (Mt. 25:20-23) Ke adi ni thí nǎ ro krʉ ni nji ndi dho ná njí ma, chi ni tøni nari ma, ni ngatsove nari ma na nja mana na bbo. w23.08 29 §10-11
Yenga dyi, Bi 1 ddo 12
Ma dhedhe dda-dyu dho.—Amu. 15:18.
Samsoni nzingʉe ná logoti Yova ngʉngʉe ddù chulu ndi pʉngʉe dda ke jø nari na. Fø dda Samsoni jø nari goti, “ke ró kpakpanga ngʉngʉe ngʉ ndirigoti ke bangʉe klø ki vi.” (Amu. 15:19, maelezo ya chini) Ri njani nari kʉ, fø dda ngʉe godhé roho chulu nabi Samweli ndingʉe waamuzi dzá buku ná saa na nari bbai. Fø dda njangʉe ná Waisraeli ka ndima nongʉe nga nari kʉ, Yova ka ndi kó chi tøni ndi dho ná kpa tsotso ngbà kpadhó lo uri ná saa na njati kpa li ndima thí ndi djo ró. Ringani ko li ko thí Yova djo rie ngbabø ma kodhó uwezo kʉ inga ngbabø ma ko njinjí kedzá njí kana ri ró. Ringani ko é kiasi na ndirigoti ko churi nari kʉ, ko ka ko njí Yova nzi ko tso ná lo njati ko li ko thí ke djo ró dhé. Samsoni bangʉe kpakpanga Yova bbʉngʉe ndi jø ná dda ndi jø nari goti nari bbai, ko maddi ko ka ko é kpakpa kiroho nǎ ko di njínji ko dho Yova bbʉ ná njonjo kʉ ná ritsi na ró.—Mt. 11:28. w23.09 4 §8-10
Wanzia dyi, Bi 1 ddo 13
Nyenyenga na le logoti ngʉ nari adi bbo le nanga kani nari tso gó, ro makali kʉ ná lo adi thø nanga nyá.—Mez. 15:1.
Ko ká ka ko njiri ngbǎ nja ndrŭ di ko chøchø ná saa na, loroji na ddikpa ke di che kʉ ná lo ti Mungu ró dho djo inga ke be Biblia pá ná saa na? Ringani ko nzi Yova dhó roho ma, kedhó nyodyu ma na nja ko ngʉ logoti ko ko jotso ko ro d’e. Ko ká ka ko njiri ngbǎ ko rá ri utso d’i luti nari kʉ ko nzá ngʉ logoti bblo ri ró? Ko ka ko nzinga ki vi fø lo djo ndirigoti ko ddinga ngbaribbai ma ko ka ko si logoti ngʉ bblo pli luti nari djo. Føro Yova si ndidzá roho takatifu bbʉ ko dho ndiro ko cho ko ronga tso ndirigoti ko é djø le djøni ná sifa na d’e. Ko tsotso ka ndi kó ná verse kʉ bí rie kpakpa djø ko djøni ro ko lo ti nari si ko dho ri ró. Mungu dhó roho ka ndi liri ko no fø andiko nga no. (Yoh. 14:26) Loroji na, Mezali dzá buku nǎ kʉ ná kanuni ka ndi kó ko tsotso nja ko é djø ko djøni ro d’e. (Mez. 15:18) Ndirigoti Biblia nǎ fø buku dho addudho ma ri kʉ bblo ko di ko ko jotso ko ro kpakpalo dhi saa na nari ko dho.—Mez. 10:19; 17:27; 21:23; 25:15. w23.09 15 §6-7
Ronji dyi, Bi 1 ddo 14
Ma kʉ tayari ma no i lo nga ni dho krʉ ddo ró.—2 Pe. 1:12.
Mutume Petro njingʉe njí chi ndi tøni ro cho bí kana. Ke ma ngʉ adi lod’ra Yesu ma na, ke ngangʉe lod’radha tso nga ngʉe Wayaudi ná ndrŭ dho ndirigoti luti ke ngʉngʉe lo dho chutso ddá ná baraza nǎ ddike. Ro, b’lo ke si chøchø ndidhó maisha dzá mwisho nǎ ro, Yova bbʉngʉe nja njí ki ke dhona. Cho 62 ma kana 64 na Y.G.G., Yova ddangʉe chutso ke dho ke ndi aro kʉ ná barua, føri kʉ 1 Petro ma, 2 Petro ma na. Ke ngʉe ngab’odha na nari kʉ fø barua ka ndi koe Wakristo tsotso ngbà b’lo ndi dhe nari goti. (2 Pe. 1:13-15) Petro ndingʉe fø barua ndi lai Wakristo ngʉ “nzani njonjo kʉ ná kpakpalo dho” ná saa na. (1 Pe. 1:6) Che kʉ ná kpa ngʉ rine ndima tsu kali dhi mafundisho ndirigoti nzá tsetse ná nyi Wakristo dhó kutaniko na. (2 Pe. 2:1, 2, 14) Yerusalemu nǎ ngʉ di ná Wakristo ka ndima njae “krʉ kʉ ná lo tso si d’ø nari” karrnga goti, føri i kʉ Yerusalemu ma, Wayaudi ma na ka ndima bae sadha Roma nǎ bbasødda dhó ro nari. (1 Pe. 4:7) Bbʉbbʉ dhé, Petro dhó fø barua kongʉe Wakristo tsotso ndima nja ndima ka ndima njí ndiro ndima ve fø saa na ngʉe ná kpakpalo tso ndirigoti ri tayarisha ndima gosi ná saa na si ná kpakpalo dho d’e. w23.09 26 §1-2
Gbonji dyi, Bi 1 ddo 15
[Kristo] chungʉe ngarrdha nga ndi bangʉe ná nzadha ró ro.—Ebr. 5:8.
Yesu bbai bí ina ko adi nga le rr nari chu kpakpalo na ko bani ná saa na. Loroji na, Coronavirus tso ngangʉeni ná saa na le nzingʉeri nzɨ ko njuni Pidhinga dzá dza na ndirigoti nzɨ ko d’ralo ki nyumba kwa nyumba, nde ni dho ká ringʉe kpakpa nì rrnga fø lo dho? Bbʉbbʉ dhé, nidhó ngarrdha b’ongʉe ni ronga b’o ndirigoti ri lingʉeri kutaniko tso gbani ddi ndirigoti føri bbʉngʉe hwè Yova dho. Ko krʉ le tayarisha bblo ndiro ko si ngarr bbò mbudha dhi saa na ko si ba ná lojadha dho d’e. Fø lojadha dho ko si ngarr nari si kodhó shinga ronga b’ob’o! (Yob. 36:11) Ko adi rivʉ ko rrnga Yova dho ya kwanza dho ná lo kʉ, ko ji ke ji ndirigoti ko jiri ko bbʉ hwè ke dho. (1 Yo. 5:3) Ko nzá ka ko bbʉ krʉ Yova nji ko dho ná fø ritsi be ro ri. (Zb. 116:12) Ro, ri ka ndi kaka ko rrnga ke dho ndirigoti bbobbonga na kʉ ná kpa dho. Njati ko rrnga ró føri na ko ridho ko kʉ nyodyu. Ndirigoti ko é nyodyu na ró føri na ko adi rili ke thí ba hwè.—Mez. 27:11. w23.10 11 §18-19
Thonji dyi, Bi 1 ddo 16
Anibbʉ madha ra ma, dz’ ma na no ná ke dho.—Ufu. 14:7.
Njati ddikpa malaika jiri ndi tilo ni na ró, ká ni ka ni jiri ni rr ke po ná lo ddi? Bbʉbbʉ dhé, njʉ ddikpa malaika adi loti “krʉ kʉ ná ndrŭ tsɨ ma, krʉ ndrŭ bbu ma, krʉ luga ma, krʉ ndrŭ ma na dho.” Ke ká ripo ngbǎ? “Aninji Mungu do ndirigoti anibbʉ madha ke dho . . . Anima ra ma, dz’ ma na nji ná ke.” (Ufu. 14:6, 7) Ri kʉ bbʉbbʉ Mungu Yova ddiro dho dhé ringani krʉ kʉ ná ndrŭ bbʉ madha ri. Ko ka ko po mbai bbo ko ba bbò pendeleo ko bbʉ madha ke dho kiroho nǎ bbò hekalu nǎ nari dho! Kiroho nǎ bbò hekalu ká kʉ addu ndirigoti ko ká ka ko ba ri djó lo nanga tu ná lo ngbaga? Kiroho nǎ hekalu nga kʉ dza nganga ri. Ri kʉ Yova lø ná chu ndiro le bbʉ Yesu dzá le ødha dhi be ró dyʉ ndi ná ngbà tso uni ná ibada d’e. Mutume Paulo tungʉe fø lo nanga bbo ndidhó barua nǎ Yudea nǎ ngʉ di karne ya kwanza nǎ ná Wakristo dho. w23.10 24 §1-2
Mbʉnji dyi, Bi 1 ddo 17
“Nga bbasødda dhi kpakpanga chulu ri, inga kpakpanga chulu ri, ro madzá roho chulu,” Yova pori.—Zek. 4:6.
Cho 522 Y.G.N. mbubai lingʉeri nzɨ Wayahudi chi hekalu. Ro, Zekaria lingʉe Wayaudi kpakpa nari kʉ Yova ka ndi njinjí ndidhó kpakpa kʉ ná roho na ndiro ndi cho fø kpakpalo tso d’e. Cho 520 na Y.G.N., Pi Dario ungʉe ritso kpa rá anzi hekalu chidha na ndirigoti ke bbʉngʉe mbø ndiri na kpa njí fø njí d’e (Ezr. 6:1, 6-10) Hagai ma, Zekaria ma na chulu, Yova tsongʉeni ndidzá ndrŭ dho nari kʉ ndi ka ndi kó kpa tsotso ko njati kpa li hekalu chidha dhi njí anziro ró. (Hag. 1:8, 13, 14; Zek. 1:3, 16) B’lo bbanabi li ndima kpakpa nari goti, Wayaudi ngangʉe hekalu chidha tso ki vi cho 520 na Y.G.N. ndirigoti kpa dyangʉe ri chidha tso nzá cho d’e si 5 ro. Wayaudi lingʉe Yova ji ná lo anziro ndima dhó maisha nǎ nì mai kpakpalo ngʉe ro, nari dho Yova nzá kongʉe kpa tsotso kimwili nǎ dhé ri, ro kiroho nǎ maddi. Føri lingʉeri kpa má Yova hwè na.—Ezr. 6:14-16, 22. w23.11 15 §6-7
Zanji dyi, Bi 1 ddo 18
Ri kʉ bblo kpa maddi di kodhi baba Abrahamu ngʉe na ná udha dyø.—Ro. 4:12.
Ngbà mai bí kʉ ná ndrŭ rr rie lo ro Abrahamu djo ro, bí kʉ ná ndrŭ churie lo ro sese dhé ke djo. Nì mai ri kʉ føro, ni ká chu lo ro bbo Abrahamu djo ngbà. Loroji na, ni churi nari kʉ Abrahamu le nzi “udha na kʉ ná ndrŭ krʉ dhi baba.” (Ro. 4:11) Njaro ni ka ni dhuri ni tso, ‘Ri ká ka ndi ka ngbà ma dyø Abrahamu dhó udha ndirigoti ma é kpakpa kʉ ná udha na ke bbai?’ Bbʉbbʉ dhé, ri ka ndi ka ngbà. Ko ka ko liri kodhó udha dhi bbo Abrahamu dhó ri bbai ná ddikpa chu kʉ kedhó loroji djo ko longane nari. Krʉ ddo ró Abrahamu ngʉ adi ngarr Mungu ja ndi dho ná lo dho. Ke rangʉe di da ngø na, ná ngana ke dingʉe cho bí bba dza nǎ ndirigoti ke ngʉe tayari ndi bbʉ ndidzá bbo ndi ji ná ngba Isaka bbʉdha. Ke njingʉe ná fø lo krʉ ngʉ ridho ke ngʉe kpakpa kʉ ná udha na Yova djo. Abrahamu dhó udha ma, ke dhongʉe ri njí chulu nari ma na lingʉeri Mungu u ke tso u ndirigoti ke ngʉngʉe kedzá kau. (Yak. 2:22, 23) Yova riji ko krʉ, føri tsu ni maddi ndi nǎ, ko tso uni ndi na ndiro ko ba fø di ná ledha d’e. Føri dho i ke ddangʉe chutso Biblia ndingʉe ná kpa Paulo ma, Yakobo ma na dho ndiro kpa tilo Abrahamu dhó loroji djo d’e. w23.12 2 §1-2
Yenga dyi, Bi 1 ddo 19
Ni krʉ dho ringani ni é lele ngarrdha dho, ro dzodzo lotidha dho.—Yak. 1:19.
Le-vei anidi loti bblo ndrŭ na. Ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo Wakristo di loti bblo. Mutume Yakobo bbʉ bblo pli kʉ ná i shauri arø ro kʉ ná lo ndi po nari chulu. Njati ni di nja ndrŭ rr li ni li ni dyu ro ró, ni adi zølo dhǒ kpa dho. (1 Pe. 3:8) Njati ni famu ddikpa le po ná lo inga ngbaribbai ma le ndi mbu nari bblo nzá ró, aneri ni dhú ngbà thonga ná ngadhudha le tso. Føri goti, aba saa ni ddinga lo ni ti nari njí. (Mez. 15:28, maelezo ya chini) Adhuri ni tso: ‘Ma ji ma po ná lo ká kʉ bbʉbbʉ ndirigoti ri ká ka ndi li le kpakpa i ngbà? Ri ká ridho ma heshima bbʉ ndirigoti ma bblonga i dhǒ nì?’ Aba somo li ndima li ndima dyu ro ngarr ndirigoti bblo adi loti ná le-vei dhó lo nǎ ro. (Mez. 31:26) Ali ni dyu li ngbaribbai ma kpa adi loti nari djo. Njati ni chu fø ufundi nga bblo ró, ni kana kau ma sie bblo i nja ndrŭ na. w23.12 21 §12
Wanzia dyi, Bi 1 ddo 20
Ddiro ndi tu ná ke . . . adi njínji ná nyodyu gʉgʉ.—Mez. 18:1.
Njʉ, Yova ka ndi kó ko tsotso kodhó familia ma, bbakau ma, inga wazee ma na chulu. Nì mai ri kʉ føro, ko thí ronga djolu lo gʉ sisi ró, ko ka ko di ko tu da nja ndrŭ ró ro. Ko ka ko jiri ko di ddiro. Føri kʉ ngbà ka ndi njini ná lo. Nde, ko ká ka ko njiri ngbǎ nja ko ba Yova dhó le tsotsokodha d’e? Nzɨ di ni tu da nja ndrŭ ró ro. Ko di ko tu da nja ndrŭ ró ro ró, ko ka ko di ngaddi ko djo ndirigoti kodhó kpakpalo djo dhé. Ndirigoti fø ko rinji nari ka ndi liri nzɨ ko vʉ lonanga bblo. Bbʉbbʉ dhé, ko krʉ dho ringani ko ba saa ro ngbà ko di ddiro, pli siri kpakpalo lu ko da ná saa na. Ro, njati ko di ko gʉ tu ndrŭ ró ro bí ina ró, ko nzá ka ko ba ko tsotsokodha Yova adi ko tsotso kó chulu ná ndrŭ dhó ro ri. Føri dho, kpakpalo lu ko da ná saa na, ako u kodhó familia ma, bbakau ma, wazee ma na bbʉ ko dho ná le tsotsokodha u. Anja kpa Yova dhó ro si ná le tsotsokodha bbai.—Mez. 17:17; Isa. 32:1, 2. w24.01 24 §12-13
Ronji dyi, Bi 1 ddo 21
Wembe nzá ringani da ke djǒ ro lu ri.—Hes. 6:5.
Naziri nji ná kpa ngʉ adi tsoni ndima nzɨ ndima djoka kpa ri. Føri na kpa ngʉ adi ndima djøni djø Yova dho nari dhǒ. Njedha dhi lo kʉ, Waisraeli bbá ddikpa saa na, nzɨ ndrŭ nanga ro ngʉ adi jini Naziri nji ná kpa dho inga kpa tsotsokodha dho ri. Nja saa na, ri ngʉ adi riu Naziri nji ná ke é nga nǎ do ro ndiro ndi tøni kprɨ ndi nji ná tsodha djo ndirigoti ndi é njonjo nja ndrŭ ró ro d’e. (Amo. 2:12) Ko adi rivʉ ko djøni Yova ji ná lo dho nari dho, ko adi ko dhǒ njonjo ko ishi na ná ndrŭ ró ro. Ringani ko é nga nǎ do ro ndiro ko d’ra ko kʉ Yova dzá Dimu nari njí dhi ngana inga darasa nǎ d’e. Ndirigoti ddiddi i dz’ djó lo gʉ ra che pli anzi nari bbai, njaro ko ka ko njari ri kʉ kpakpa le rrnga Biblia nǎ kanuni dho ndirigoti le d’ra hwè lo-i nja ndrŭ dho. (2 Ti. 1:8; 3:13) Krʉ ddo ró anonga nari kʉ ko “adi hwè bbʉ [Yova] thí dho” njonjo ko ko dhǒ nga nǎ do ro nzɨ njínji Yova dho ná ndrŭ ró ro ná saa na.—Mez. 27:11; Mal. 3:18. w24.02 16 §7; 17 §9
Gbonji dyi, Bi 1 ddo 22
Anidi ni kó ni kana.—Ro. 15:7.
Akonja Roma nǎ ngʉe ná kutaniko nǎ njonjo ngʉe ná ndrŭ di. Kpa kana njari ngʉe Wayaudi, Musa dhó Yadha le ddingʉe ndima dho ro, ro njari ngʉe d’i ndrŭ tsɨ kana ro si ná kpa ndirigoti kpa dhingʉe njonjo kʉ ná nyi na. Nja Wakristo ngʉe nokpá ndirigoti nja kpa nga ngʉe nokpá ri, njaro kpa kana nja kpa dhó ma nokpá ngʉe ddi. Nde, fø Wakristo ká ka ndima sie ndima kana fø njonjonga djolu ndirigoti ndima li ndima kana jidha kpakpa ngbaribbai? Mutume Paulo jangʉeri kpa dho kpa di ndima “kó ko ndima kana.” Ke ká ngʉ riji ndi pori ngbǎ? Le ripo “ndrŭ le kó” ná føri na mana kʉ ddikpa ke dho le karibu po hwè na nari, rie ko bba inga kodhó bbakau kana ma ko ke kó ri ró. Loroji na, Paulo d’rangʉe ngbaribbai ma Filemoni ka ndi koe nga nyingʉe ná nokpa Onesimu nari, ke pongʉeri ke dho: “Ako ke hwè na.” (Flm. 17) Ndirigoti Prisila ma, Akila ma na kongʉe nzá d’engʉe lochu bbo Ukristo djo ná ke Apolo hwè na “ndima kuso ndima dzingʉe ke” nari na. (Mdo. 18:26) Ndima bbaeri ndima kana kʉ ná njonjonga ndo ndima kana nga nari rɨngana, fø Wakristo singʉe ndima kana njonjonga djolu ndima kana ndima ndima kó nari chulu. w23.07 6 §13
Thonji dyi, Bi 1 ddo 23
Ma si Yova dho ma nji ná koddo ró njínji njì.—Zb. 116:14.
Yova dho le adi le bbʉ dho ná bbò sababu kʉ le ji ke ji nari. Yova ni ji nari nzá dyʉ ndi ngbaribbai ma ni ni mbu nari ró dhé ri. Ro, ri dyʉ ndi ni kʉ na ke djo ná “d’ʉ kʉ ná lochudha” ma, “kiroho nǎ ni famu ná lo ma na ró,” føri i rili nidhó jidha dhidhi ke djo. (Kol. 1:9) Ni jifunza ná lo liri ni uri u nari kʉ, (1) Yova kʉ nì kʉ ná ke, (2) Biblia dho kedhó roho dda chutso (3) ndirigoti ke adi njínji ndidzá tengenezo na ndi njí ndi ji ná lo d’e. Yova dho bbʉ ndima ná ndrŭ churie Biblia nǎ mafundisho dherr chu ndirigoti kpa adi riji ndima nji ná lo gbani ri nǎ yadha na. Kpa adi ndima u ná lo d’ra nja ndrŭ dho ndima dhó hali u ritso ná ngatsi. (Mt. 28:19, 20) Kpadhó jidha dhi Yova djo nari adi kpa cho ndima bbʉ madha ke ddiro dho dhé. Ni ma ká vʉri ni njiri føi? w24.03 4-5 §6-8
Mbʉnji dyi, Bi 1 ddo 24
Kpa si ngʉ ddikpa le ndí.—Mwa. 2:24.
Abigaeli køngʉeni Nabali dho ndirigoti Biblia pori fø ke tsɨ sangʉeni bbo ndirigoti kedhó nyi ngʉe che. (1 Sa. 25:3) Fø di ná ke na ndi di nari ngʉe kpakpa Abigaeli dho. Nde, Abigaeli ka ndi d’øe ndidhó kpakpalo tso ná chu ro ká ngʉe ddi? Le bangʉe fø ndi ka ndi njiri ná chu Israeli bbá pi sie ngʉ ná ke Daudi vʉngʉeri ndi hwi Nabali ná saa na, ke dhungʉe ndi ma, ndi unakpa ma na nari dho. (1 Sa. 25:9-13) Abigaeli ka ndi bbaeri Daudi hwi Nabali hwi maddi. Ro, le nzá njingʉeri føri, føri rɨngana le pongʉeri nzɨ Daudi hwi Nabali. (1 Sa. 25:23-27) Nde, addui ká lingʉeri le njiri fø? Abigaeli jingʉe Yova ji ndirigoti le ngʉ adi ngarr Yova bbʉ ndoa djo ná yadha dho. Abigaeli chungʉeri chu nari kʉ, Yova adi ndoa nja takatifu. Le jingʉeri ndi bbʉ madha Mungu dho ndirigoti føri chongʉe le ronga ndiro le njí ndi dho ka ná lo krʉ ndiro ndi gø ndibbá dza nǎ ndrŭ ma, ndibbá ke ma na d’e. Le njingʉeri lele ndi ra Daudi tso cho ndiro nzɨ ke hwi Nabali ró. w24.03 16-17 §9-10
Zanji dyi, Bi 1 ddo 25
Ma ka ma lie ni kpakpa ma tso nǎ lo na.—Yob. 16:5.
Nidhó kutaniko nǎ ká kʉ dhʉdhʉ ngʉ ndima dhó maisha tso ná ndrŭ ro ddi nja ndima njínji bbo Yova dho d’e? Ni ká chu njonjo kʉ ndima dhó darasa nǎ nzø ró ro ná jadda kpa ro ddi nì mai fø ndima rinji nari kʉ kpakpa ro? Ni ká chu kpakpa dho ri si ndima tøni chi ndima dhó familia dhó ro ndima upinzani ba nari dho ná Wakristo ro ddi? Avʉri ni njí ngbà ka ni dho ná lo ndiro ni li kpa kpakpa d’e, ndirigoti ad’ra kpa dho nari kʉ ni nanga adi jini ji kpa kʉ do na nga nari dho ndirigoti kpa adi nji Yova dho ná lo dho. (Flm. 4, 5, 7) Yova churi nari kʉ ko jiri ko bbʉ hwè ndi dho ndirigoti ko adi kpakpanga nji nja ko njí kodhó tsodha ró njí d’e. Ke nja ko mana na bbo ke bbari ko vʉri ko dhǒ jidha ndi dho nari chulu. (Mez. 23:15, 16) Føri dho, akovʉri ko rá anzi Yova dho ko njínji nari na, bbʉ ko ko bbʉ ngbà ri ka ko dho ná ngatsi ro. w24.02 18 §14; 19 §16
Yenga dyi, Bi 1 ddo 26
Ke dangʉe ngø lú bblolo ndi nji ro ndirigoti ndrŭ ndi gø ro.—Mdo. 10:38.
Addinga cho 29 na Y.G.G. njingʉeni ná lo djo, lod’radha dhi njí tso Yesu ngangʉe ro. Yesu ma, ndidzá mama Maria ma, nja mitume ma na le nzingʉe ndoa dhi fete dho Kana na. Maria ngʉe ndoa ngʉ chi ná fø kpa dhó familia dhó kau ndirigoti ri njani nari kʉ, le ngʉ ndoa dho le nzingʉe ná ndrŭ tsotso ma kó ddi nari bbai. Ndoa dhi fete ngʉ da ná saa na ddikpa kpakpalo bangʉe nga. Føri ngʉe wa singʉeni si nari. Maria rangʉe lele ndidhi dduna dhi ngana ndirigoti le pongʉeri: “Wa sini si.” (Yoh. 2:1-3) Nde, føro ká Yesu njingʉeri ngbǎ? Ddù chulu ke lengʉe dda thi ka “bblo dji ná wa.” (Yoh. 2:9, 10) Yesu njingʉe bí kʉ ná ddù ndidhó lod’radha dhi njí kana. Ke njingʉe njí ndidhó ddù dhi kpakpanga na ndi kó maelfu kʉ ná ndrŭ tsotso d’e. Loroji na, aro dhé kʉ ná ddù nǎ ke bbʉngʉe nyo 5 000 kʉ ná kpetsi kpa dho ndirigoti luti 4 000 kʉ ná kpetsi kpa dho, njaro fø dyi singʉe ná isɨ ndrŭ ma, nzø ma na le zøe krʉ ró, kpadhó hesabu ka ndi dae da 27 000 djolu ro. (Mt. 14:15-21; 15:32-38) Føri kina, aro kʉ ná fø ddù krʉ nǎ, Yesu gøngʉe dhe ngʉ nji ná bí kʉ ná ndrŭ maddi.—Mt. 14:14; 15:30, 31. w23.04 2 §1-2
Wanzia dyi, Bi 1 ddo 27
Ma, nidzá Mungu Yova, ma lø ni thø thá djó ri, ma ripo nidho “Nzi nji do. Ma si ni tsotso ko ko.”—Isa. 41:13.
Ddikpa che kʉ ná lo njini ko ró nari goti, ko ka ko mbu ko nga ró klø kʉ nari bbai ndirigoti bʉ thí bʉni nari bbai. Eliya bbai, ko ka ko mbu ko nzá dho dadha ki ka ndi dani nari bbai ndirigoti ddo dhé ka ndi ddo nari bbai. (1 Fa. 19:5-7) Kodhó lo ka ndi u le tsotsokodha ndiro ko rá anzi Yova dzá njí kana d’e. Fø saa na, Yova pori ndi si ko tsotso kó ko njʉnga dhi andiko ripo nari bbai. Pi Daudi njangʉe fø le tsotsokodha nja. Kpakpalo ma, ndidhó mbubai ma na tso ró ndi ngʉ hwini ná saa na, ke pongʉeri Yova dho: “Ni thó thá djó ri ma tsotso kó ko.” (Zb. 18:35) Yova adi ko tsotso kó nja ndrŭ chulu. Loroji na, Daudi mbungʉe ndi zaifu ná saa na, kedzá kau Yonatani singʉe ke dhi ngana ndiro ndi kó ke tsotso ndirigoti ndi li ke kpakpa d’e. (1 Sa. 23:16, 17) Føri bbai, Yova vʉngʉe Elisha ndiro ke kó Eliya tsotso d’e.—1 Fa. 19:16, 21; 2 Fa. 2:2. w24.01 23-24 §10-12
Ronji dyi, Bi 1 ddo 28
Yova ndindiro adi nyodyu bbʉ; ke tso nǎ ro lochudha ma, lo utsod’idha ma na adi si.—Mez. 2:6.
Yova kʉ ritsi adi bbʉ ná ke. Fø sifa le ddi “bbʉbbʉ nyodyu” le nzi Mezali sura 9 nǎ ná isɨle na. Føga ko zø ná lo ripo fø isɨle tayarisha ndidhó zǎ ma, ndidhó wa ma, ndidhó meza djó nga ma na bblo. (Mez. 9:2, maelezo ya chini) Føri goti, verse 4 ma, 5 ma na nǎ: “Le [bbʉbbʉ nyodyu] ripo nga dhó nyodyu kʉ ná ndrŭ dho: ‘Anisi ndirigoti anika madhó mukati.’” Ri ká ngani ko si bbʉbbʉ nyodyu dhó dza na ndirigoti ko nyó ledhó nyo addudho? Dhonalo Yova adi riji ndidzá nzø e nyodyu na ndirigoti kpa ronga b’oni b’o. Ke nzɨ adi riji ko nji ko ronga ka ndi vó ná lo ri. Føri djotsina i ke jirie “chølo dhi ndrŭ dhó nyodyu dhi lo ji.” (Mez. 2:7) Njati ko di Yova do nji ngbà ró føri na ko hwè bbʉ ke dho. Ko adi kedhó nyodyu dhi shauri rr ndirigoti ko adi hwè ba ri na ko njínji nari dho.—Yak. 1:25. w23.06 23 §14-15
Gbonji dyi, Bi 1 ddo 29
Mungu nga kʉ nga kʉ chi ná ke ri ndiro ndi vi nidhó njí nga d’e ri.—Ebr. 6:10.
Nzá mai nja kʉ ná njí ka ndi njini ko dho Mungu dzá njí kana ro, ko ka ko uri u nari kʉ Yova adi ko thí nǎ ro krʉ ko kpakpanga nji ndiro ko njí ndi nyǒ tho ná lo d’e ná føri nja mana na bbo. Fø lo ká ko chu ngbaribbai? Zekaria dhó saa na, Yova pongʉeri ndidhó nabi thɨ taji Babiloni na mangʉe ná kpa chongʉe ná or ma, feza ma na na. (Zek. 6:11) Fø “bbò taji” na le ka le die njínji jidha na kpa bbʉngʉe ná bbʉdha nga “nodha” dho. (Zek. 6:14, maelezo ya chini) Ko ka ko uri u nari kʉ Yova nzɨ vi ko thí nǎ ro krʉ ko njingʉe njí ndi dho kpakpalo na ko ngʉe ná saa na nari nga ro ri. Ngasini ná i saa na ko ka ko bani kpakpalo na ngbà ndirigoti njaro lo gʉ si ngʉ che bbo gosi ná saa na. (2 Ti. 3:1, 13) Nì mai ri kʉ føro, ri nzá ngani ko di ribba ri d’o ko nanga bbo ri. Ano Yova d’rangʉe ndidzá ndrŭ dho Hagai dhó saa na ná i lo nga: “Ma kʉ nì ni na . . . Nzɨ ni nji do.” (Hag. 2:4, 5) Ko ma ka ko uri ddi nari kʉ, Yova sie ko na nì njati ko di kpakpanga nji ko njí ke ji ná lo ró. w23.11 19 §20-21
Thonji dyi, Bi 1 ddo 30
Ma kʉ chenga dhi ke.—Lu. 5:8.
Yova ka ndi lieri nzɨ maddi mutume Petro dhó kosa ndini Biblia na. Ro, Yova lingʉeri fø lo ndini Biblia na ndiri ddi longa ko dho d’e. (2 Ti. 3:16, 17) Petro hwingʉeni na ná lo djo ko lochu nari ka ndi kó ko tsotso ko famuri nari kʉ, Yova nzɨ adi rine ko é kaka ná ndrŭ ri. Ke jiri nzɨ ko d’i ji, ro ko rá anzi dhé nì mai ko kʉ uzaifu na ro. Ká addudho ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo nzɨ ko d’i ji? Ko di riddi ko si b’lo ma nja uzaifu djolu ri ró, ko ka ko njí kosa ki ngbà dhé. Ro, ringani ko njí kpakpanga nja ko thɨ kodhó lo thika d’e. Nja saa na, ko po ná lo ma, ko nji ná lo ma na adi ko nanga d’od’o luti; ro njati ko d’i ji nzá ró Yova si ko tsotso ko ndiro ko thɨ kodhó lo thika d’e. (1 Pe. 5:10) Yesu dhongʉe zølo Petro dho nì mai ke ngʉe uzaifu na ro, ná føri ka ndi cho ko ronga ko rá anzi dhé Yova dho ko njínji nari na. w23.09 20-21 §2-3
Mbʉnji dyi, Bi 1 ddo 31
Bboke, njati ni ée iga ró madhi djona ro nzá ka ndi dhee ri.—Yoh. 11:21.
Yesu dho ri ka ndi kae ka ndi gø Lazaro ró dhe Marta pongʉeri njʉnga dhi andiko nǎ nari bbai. Ro, Yesu jingʉeri ndi njí bbo na mana kʉ fø nga djolu ná lo. Ke tsongʉeni: “Adjoni si gaga.” Føri kina ke pongʉeri: “Ma kʉ gadha ndirigoti shinga.” (Yoh. 11:23, 25) Bbʉbbʉ dhé, Mungu bbʉngʉe kpakpanga Yesu dho nja ke ga checheni ná ndrŭ d’e. Yesu gangʉe ddikpa jadda singba ngba ná føri kina, ke gangʉe ddikpa jadda ke, ke dhengʉe ná dyí nganga. (Lu. 7:11-15; 8:49-55) Ro, ke ká ka ndi gae b’lo nji ddo 4 kabuli nǎ ndirigoti b’lo ndí nga modha ná ke maddi? Lazaro dhi vena Maria rangʉe nju Yesu na. Le ngʉngʉe ndidhi vena poe ná lo djolu ki dhé: “Bboke njati ni ée iga ró madhi djona ro nzá ka ndi dhee ri.” (Yoh. 11:32) Le ma, nja ndrŭ ma na ngʉe njedha na bbo. Kpa nyo-dda ngʉ ra kla nari ma, dzz kpa dzz nari ma na bbʉngʉe njedha bbo Yesu dho. Bbo zølo cho ndi ronga ndidhó bbakau dho ro, ke bbangʉeri ndi nyo-dda vʉvʉ. Ke famungʉe ngbaribbai ma ji le ji ná le dhe ró le adi le mbu nari bblo. w23.04 10-11 §12-13