Bi 4
Ronji dyi, Bi 4 ddo 1
Føri ká kʉ addu ni nji ma ró ri? . . . Ni ká sha ma addudho?—Mwa. 29:25.
Yova dho ngʉ adi njínji drrdrr ná kpa ma bangʉeni nzá djo ndima ddingʉe nga ná kpakpalo na ddi. Akonja Yakobo dhó loroji. Kedzá baba jangʉeri ke rá dhɨ ne ndima dhó familia nǎ nì ngʉ Yova má ná ke Labani dzá sinzø kana, ndirigoti kedzá baba d’rangʉeri ke dho nari kʉ Yova si ke ronga le bbo. (Mwa. 28:1-4) Yakobo njingʉeri føri nganga bbai. Ke rangʉe Kanaani nǎ ro Labani bba. Fø ke dzá sinzø nzø ngʉe aro, føri ngʉe Lea ma, Raheli na. Yakobo jingʉe re singba Raheli ndirigoti ke ungʉeri tso u ndi njinjí cho saba ledzá baba dho, le ndi kø nari njí. (Mwa. 29:18) Ro, lo nzá njingʉeni Yakobo ngʉ riddi nari bbai ri. Labani bʉngʉe ke thí bʉ ndidzá bbò singba Lea ndi bbʉngʉe ke dho nari na. Labani pongʉeri Raheli si ngʉ Yakobo bbá le yenga ddi goti, njati ke njinjí ki cho saba ró. (Mwa. 29:26, 27) Labani nzá njingʉe chø kʉ ná lo Yakobo na ndi ngʉ nji ná lo kana ri. Labani njingʉe nga kʉ chø ná lo Yakobo ró cho 20 kana!—Mwa. 31:41, 42. w23.04 15 §5
Gbonji dyi, Bi 4 ddo 2
Apo ni thí nǎ kʉ ná lo krʉ ke dho.—Zb. 62:8.
Njati kodhó lo u le isopɨdha ma, chutsoddadha ma na ró, ká ko ka ko nzinga ie tso? Ko chu fø ngadhudha goti chu. Ko ka ko nzinga Yova Mungu tso. Yova rinzi ko njiri fø nganga. Ndirigoti Biblia ripo ko dho ko di nganzi “krʉ saa ró,” føri dho ko churi nari kʉ ke jiri ko di nganzi ndi tso bí ina. (1 Te. 5:17) Ko ka ko nzinga ke tso ndirigoti ko ka ko ne kedhó chutsoddadha kodhó maisha nǎ krʉ kʉ ná lo kana. (Mez. 3:5, 6) Yova adi ritsi bbʉ hwè na nari dho ke pori ko ka ko nzinga ndi tso ko ji ná saa na. Yesu chungʉeri nari kʉ, Yova adi sala nja mana na bbo. Dz’ djo ndi si nari njí, Yesu njangʉe ngbaribbai ma ndidzá Baba ngʉ adi chi tøni ná kpetsi kpa ma, isɨ ndrŭ ma na dhó sala goti ngʉ nari nja. Loroji na, Yesu ngʉe ndidzá Baba kuso Hana ma, Daudi ma, Elisha ma, nja ndrŭ ma na dhó sala goti Yova ngʉngʉ ná saa djo. (1 Sa. 1:10, 11, 20; 1 Fa. 19:4-6; Zb. 32:5) Føri dho i Yesu ddingʉeri ndi unakpa dho kpa di sala nji bí ina ndirigoti udha na!—Mt. 7:7-11. w23.05 2 §1, 3
Thonji dyi, Bi 4 ddo 3
Ndrŭ do le nji nari e mutego, ro Yova djo ndi thí li ná ke ronga si b’oni b’o.—Mez. 29:25.
Bbò Kuhani Yehoyada ngʉ adi Yova do nji. Fø lo njangʉeni pʉlʉpʉlʉ Yezebeli dzá singba ngba Atalia dhʉngʉe Yuda nǎ pidhinga ná saa djo. Føri dho ndrŭ ka ndima njíe Atalia do ngbà. Le tsɨ sangʉeni bbo ndirigoti le jingʉeri ndi nyopi nari dho le chengʉe pi dza nǎ ndi nganga dzá nzø che. (2 Ny. 22:10, 11) Ro, fø nzø kana ro, Yehoashi gøngʉe gø dhonalo ke ronga Yehoyada bbá le Yehoshabeati b’ongʉe b’o. Le ma, ndibbá ke ma na rungʉe ngba ndirigoti kpa b’ongʉe ngba ronga b’o. Fø chu lu Yehoyada ma, Yehoshabeati ma na b’ongʉe Daudi nǎ pi ngʉ si nyo ná gø ronga. Yehoyada ngʉ adi tøni chi Yova dho ndirigoti ke nzá bbangʉeri ndi ronga tá Atalia do dho ri. Yehoashi dhó cho singʉe 7 ná saa na, Yehoyada dhongʉe ndi tøni chi Yova dho nari ki vi dhé. Ke kpengʉe ddikpa lo. Njati fø lo bbie bblo ró, Daudi bbá bbu nǎ haki na kʉ ná ngba Yehoashi ka ndi ngʉe pi. Ro, ri sie bblo nzá ró, Yehoyada ka ndi vie ndidhó shinga vi. Yova dhó ledha chulu, fø lo bbingʉe bblo. w23.06 17 §12-13
Mbʉnji dyi, Bi 4 ddo 4
Achuri nari kʉ arø pli kʉ ná ke pinyo ndrŭ dhó pidhinga djo ndirigoti ke adi ri bbʉ ndi ji ndi bbʉ ri dho ná ke dho.—Da. 4:25.
Pi Nebukadneza ka ndi njae fø lo kali dhi lo ndirigoti ke ka ndi jieri ndi hwi Danieli hwi. Nga nǎ do ro Danieli tungʉe pi nyo ná nyo nanga ndirigoti ke pongʉeri pi rɨ (mazimu) si chu, ná føri dho nzɨ ke si pinyo ddikpa saa kana ri. Danieli tsotso ká addu kongʉe ndi é nga nǎ do ro ndidhó maisha nǎ d’e? Ko ka ko uri u nari kʉ, go Danieli ngʉe jadda ná saa na kedzá mama ma, baba ma na ngʉe bblo loroji ke dho. (Kum. 6:6-9) Danieli chungʉe kumi kʉ ná Yadha krʉ ndirigoti yadha tilo djo ná nja lo ma na, loroji na ke chungʉe ngbà Mwisraeli ka ndi nyó inga nzá ná ritsi chu. (Law. 11:4-8; Da. 1:8, 11-13) Føri kina, Danieli chungʉe lo Mungu dzá ndrŭ dhó lo djo ndirigoti ke chungʉe nzá kpa rrngʉe nga Yova dhó kanuni dho ro njingʉeni kpa ró ná lo chu. (Da. 9:10, 11) Danieli dhó maisha nǎ njingʉeni ná lo lingʉeri ke uri nari kʉ Yova ma, ndidzá kpakpanga na kʉ ná malaiká ma na ngʉ ndi tsotso kó nì.—Da. 2:19-24; 10:12, 18, 19. w23.08 3 §5-6
Zanji dyi, Bi 4 ddo 5
Kiasi na kʉ ná ndrŭ e nyodyu na.—Mez. 11:2.
Rebeka ngʉe nyodyu na ndirigoti le ngʉe bblo ndi lonangavʉ ro ndirigoti le njingʉe bí kʉ ná bblo lo ndidhó maisha nǎ. (Mwa. 24:58; 27:5-17) Føro mai, le ngʉe heshima na ndirigoti tayari shauri dyødha dho. (Mwa. 24:17, 18, 65) Njati ni di ni thó tso gba Yova dhó mupango na nyenyenga na Rebeka bbai ró, ni sie bblo kʉ ná loroji familia nǎ ndirigoti kutaniko nǎ. Kiasi kʉ dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo dho ringani ndima é na ná sifa kana nja ri. Esta ngʉe kiasi na ngʉe ná isɨle ndirigoti Mungu do ngʉ adi nji ná le. Le ngʉe kiasi na nari dho, pi bbá le ndi ngʉngʉe ná saa na, le nzá ngʉngʉe nodha ri. Le rrngʉe ndidhó muyomba Mordekai dhó shauri ndirigoti le dyøngʉe ri dyø. (Est. 2:10, 20, 22) Ni maddi ni ka ni dhǒ kiasi na ni kʉ nari bblo kʉ ná shauri ni ne nja ndrŭ dhó ro ndirigoti ri na ni njínji nari chulu. (Tit. 2:3-5.) Esta dhongʉe kiasi nja chu nǎ maddi. Le ngʉe “bbo d’ani ná le ndirigoti le nyǒ djonga ma thongʉe nga bbo ddi,” føri dzá lo dho ma nzá ddi le drrngʉe ndrŭ dhó nganjadha ro ndi djo ri.—Est. 2:7, 15. w23.12 19-20 §6-8
Yenga dyi, Bi 4 ddo 6
Mungu kʉ bbo ko thí djolu ndirigoti ke chu krʉ kʉ ná lo.—1 Yo. 3:20.
Ko lod’i ko djo nga djolu nari ká ko ka ko chu ngbaribbai? Njati rie ngbà ko d’ra kodhó chenga, ko leni le ri nǎ ro ndirigoti ko kpakpanga nji nzɨ ko nji ri ki ró, ko ka ko uri u nari kʉ Yova nji ko zø b’lo. (Mdo. 3:19) B’lo ko njiri fø nari goti, Yova nzá jiri ko di lod’i ko djo ri. Ke churi nari kʉ lo ko d’i ko djo nga djolu nari ka ndi vó ko ronga vó. (Zb. 31:10) Njati ko bbari ko thí ba njedha gʉ bbo ró, ko ka ko njeni nje shinga dhi ngana ko d’a ná ngø kana. (2 Ko. 2:7) Njati rie go ni adi lod’i ni djo ni njingʉe ná chenga dho ri ró, ali ni thí Mungu dho ni dho ná “bbʉbbʉ zølo” djo. (Zb. 130:4) Njati ke njí bbʉbbʉ leni ná ndrŭ zø ná saa na, ke adi tsoni: “Ma nzɨ no kpadhi chenga nga ki ro ri.” (Yer. 31:34) Føri na mana kʉ Yova nzɨ nga ki ro ddi nidhó b’lo zø ndi njingʉe ná chenga djo ri. Føri dho, nzɨ di riddi nari kʉ, ni njingʉe ná chenga bbʉ ná matokeo ridho ke nzá nji ni zø ri. Ndirigoti nzɨ bbari ni thí é njedha na bbo rie vi ma ni vi kutaniko nǎ ni e na ná madaraka ri ró. Yova nzɨ nga ki ro ddi ni njingʉe ná chenga djo ri ndirigoti ni dho ma nzá ddi ringani ni ddinga ri djo ri. w23.08 30-31 §14-15
Wanzia dyi, Bi 4 ddo 7
Anitøni kprɨ, nzá ni ronga jaja ro.—1 Ko. 15:58.
Coronavirus dhi saa na nì ngʉ ngarr Yova dzá tengenezo bbʉ ná chutsoddadha dho ná Yova dzá Dimu ngʉ nga na mana kʉ ná d’od’o dhi lo pʉpʉ ndima ró ro, ro fø di ná kali dhi eformasio na nzɨ lo nanga ne ná ndrŭ adi ndima tso gba. (Mt. 24:45) Ringani ko li ko thí “bbo na mana kʉ ná ritsi djo.” (Flp. 1:9, 10) Saa vi ná lo adi kodhó wakati vi bbo ndirigoti ri adi kodhó ngaddidha tutu bbo na mana kʉ ná lo djó ro. Nyo ma, jødha dhi ritsi ma, le nyǒ le dje nari ma, nja kʉ ná ritsi ma na ka ndi vi kodhó saa vi, njati ko di ko thí li bbo ri djo kodhó maisha nǎ ró. (Lu. 21:34, 35) Føri kina krʉ ddo ró ko adi njonjo kʉ ná eformasio ba ndrŭ kana adi gʉ bbʉ ná lo ma, politiki nǎ kpa loti djo ná lo ma na djo. Ringani nzɨ ko bbari fø lo vi kodhó saa. Njaro ko ka ko gba ko tso fø lo na kodhó ngaddidha ró inga ko thí ró. Shetani adi njínji fø lo na ndiro nzɨ ko nji chø kʉ ná lo ró. w23.07 16-17 §12-13
Ronji dyi, Bi 4 ddo 8
Anidi rinji fø ni no na ma nga.—Lu. 22:19.
Kristo dzá dhe nga le no ná føri kʉ bbo na mana kʉ ná ddo cho kana Mungu dzá ndrŭ dho. Føri i kʉ Yesu ndi ndiro pongʉeri ndi unakpa di ngano ná ddikpa lo dhé. (Lu. 22:19, 20) Ri adi ngbaribbai ma ko ka ko dhǒ ko nanga jini ngbà Yesu bbʉ ndi bbʉdha nari dho nari ngano ko dho. (2 Ko. 5:14, 15) Ndirigoti ri adi rili “ko li ko kpakpa ko kana” le-djoi ma, le-vei ma na na. (Ro. 1:12) Ndirigoti bí kʉ ná ndrŭ nanga adi jini bbo fø ga ndima rr ndirigoti ndima nja ná lo dho. Ndirigoti addinga ngbaribbai ma ukumbusho adi rili ko tso gbani ddi dz’ djolu gble kʉ ná ko djoi ma, ko vei ma na na nari djo. Fø lo krʉ adi rili Yesu dzá dhe nga le no nari e bbo na mana kʉ ná lo ko dho! w24.01 8 §1-3
Ukumbusho dhi saa na le zø ná maandiko: (Dyina njingʉeni ná lo: Nisani 9) Luka 19:29-44
Gbonji dyi, Bi 4 ddo 9
Mungu jingʉe dz’ bbo nari dho ke chongʉe ndidzá ddikpa dhé kʉ ná ngba ndiro ngbà dhǒ udha ke djo ná le nzɨ ba sadha, ro ndi le ba cho ró nŭnŭ di ná shinga d’e.—Yoh. 3:16.
Yesu ma, Yova ma na nji ko dho ná lo djo ko di ngaddi bbo ró, ko ka ko famu ngbá ngatsi ma kpa jirie ko ddiddiro krʉ nari bblo pli. (Ga. 2:20) Yova nzá bbʉngʉe le ødha dhi be ndi ji ri ndi nji chølo nari dho dhé ri. Ro, ri ke njingʉe jidha djotsina. Yova dhongʉe jidha ko dho bbo na mana kʉ ndi dho ná ke ndi bbʉ ko dho nari chulu, føri i kʉ Yesu. Yova bbangʉeri ndidzá ngba nzani ndirigoti ngba dhe kodhi lo djotsina. Yova nga ngʉe jidha na dhé ri, ro ke dhongʉe ngbá ngatsi ma ndi ji ko nari. (Yer. 31:3) Yova drr ko ndi ro ndi ji ko ji nari djotsina. (Anja Kumbukumbu la Torati 7:7, 8.) Ddikpa ritsi inga ddikpa ke ma nzá ddi ka ndi tu ko ro fø jidha ró ro ri. (Ro. 8:38, 39) Fø jidha ká adi rili ni mbu ni ngbaribbai? w24.01 28 §10-11
Ukumbusho dhi saa na le zø ná maandiko: (Dyina njingʉeni ná lo: Nisani 10) Luka 19:45-48; Matayo 21:18, 19; 21:12, 13
Thonji dyi, Bi 4 ddo 10
Ngab’odha dzá lo dho . . . , nononi ná ritsi . . . si . . . kloni klo.—Ro. 8:20, 21.
Ché na le d’ri ná Wakristo nanga adi jini bbo ra nǎ ngab’odha dho. Kpa kana ddikpa le-djo Frederick Franz pongʉe i lo fø ngab’odha djo: “Kodhó ngab’odha kʉ bbʉbbʉ kʉ ná ritsi ndirigoti ri si njini ché na le d’ri ná ndrŭ krʉ dho ko ddi ná nga djolu.” Cho 1991 na Le-djo Franz pongʉeri: “[Ko] adi kodhó ngab’odha nja mana na bbo. . . . Ri ko b’o nari bbai i ko nanga ma adi jini ri dho. Njati ri uri le b’o ndi cho milioni ddi ma ró, ri kaka le b’o ndi b’o. Ma adi fø ngab’odha nja mana na bbo anziro nga djolu.” Njati ko é ngab’odha na ko si cho ró nŭnŭ di ná shinga ba ra nǎ inga dz’ djo ma ró, ko kʉ bblo pli kʉ ná ngab’odha na ná føri kʉ hwè ko ka ko ba dho ná lo. Ndirigoti hwè bbʉ ko dho ná fø ngab’odha ka ndi ngʉ kpakpa. w23.12 9 §6; 10 §8
Ukumbusho dhi saa na le zø ná maandiko: (Dyina njingʉeni ná lo: Nisani 11) Luka 20:1-47
Mbʉnji dyi, Bi 4 ddo 11
Tsí-kpa ju ma, ndrr-kpa ju ma na ro nzá ka ndi tu chenga ro ri.—Ebr. 10:4.
Tabenakulo na le tsu ná dzaitso ró ngʉe kuivre dhi mazabahu nari djó le ngʉ adi zǎ bbʉ bbʉdha Yova dho. (Kut. 27:1, 2; 40:29) Nì mai ri kʉ føro, fø bbʉdha nzá ka ndi sae ndrŭ dhó chenga ro krʉ ri. (Ebr. 10:1-3) Krʉ saa ró le zǎ dhi bbʉdha bbʉ Tabenakulo nǎ, ná føri na le ngʉ adi krʉ na le si ndrŭ dhó chenga sa ná bbʉdha dhǒ. Yesu chungʉeri nari kʉ ndi Yova cho dz’ djo ndiro ndi bbʉ ndidzá shinga le ødha dhi be ndrŭ djotsina d’e. (Mt. 20:28) Føri dho, batiso Yesu bangʉe ná saa na, ke dhongʉeri nari kʉ, ndi jiri ngbà ndi njí Yova ji ná lo. (Yoh. 6:38; Gal. 1:4) Yesu bbʉngʉe ndidzá shinga “ddikpa ina theinga dho,” ndiri tsi ngbà u Kristo ná ndrŭ dhó chenga djonga tso theinga dho d’e.—Ebr 10:5-7, 10. w23.10 26-27 §10-11
Ukumbusho dhi saa na le zø ná maandiko: (Dyina njingʉeni ná lo: Nisani 12) Luka 22:1-6; Marko 14:1, 2, 10, 11
UKUMBUSHO DHI DDO
Dyi tsu nari goti
Zanji dyi, Bi 4 ddo 12
Mungu bbʉ ná kado kʉ cho ró nŭnŭ di ná shinga kodhi Bboke Kristo Yesu chulu.—Ro. 6:23.
Ko dho nzá ri ro ka ndi ka e ko gø ko ro chenga ma, dhe ma na nǎ ro ri. (Zb. 49:7, 8) Føri dho Yova kpengʉeri Yesu bbʉ ndidzá shinga ndiro ndi gø ko d’e. Yova ma, Yesu ma na krʉ njingʉe bbo pli kʉ ná lo kodhi lo dho. Ko di ngaddi bbo Yova ma, Yesu ma na njingʉe ko dho ná lo djo ró, ko ka ko nja le ødha dhi be mana na bbo. Adamu njingʉe chenga ná saa na, ke nzá vingʉe ndi ka ndi di cho ró nŭnŭ nari dhé ri, ro ke vingʉe ndidzá nzø dhó ri maddi. Ndiro ndi dzi Adamu vingʉe ná shinga d’e, Yesu bbʉngʉe ndidzá kaka ná shinga bbʉdha. Dz’ djó ndi ngʉe ná saa na, Yesu “nzá njingʉe chenga ro ri, kali dhi lo ro ma nzá ddi bangʉeni ke tso na ri.” (1 Pe. 2:22) Dhe ndi dhe ná saa na, Yesu dhó kaka ná shinga ngʉe ddiddi Adamu vingʉe nari na.—1 Ko. 15:45; 1 Ti. 2:6. w24.01 10 §5-6
Ukumbusho dhi saa na le zø ná maandiko: (Dyina njingʉeni ná lo: Nisani 13) Luka 22:7-13; Marko 14:12-16 (Dyi tsu nari goti njingʉeni ná lo: Nisani 14) Luka 22:14-65
Yenga dyi, Bi 4 ddo 13
Ke tsungʉe takatifu kʉ ná ngana, nga ndrr-kpá ju ndirigoti jadda tsí-kpá ju na ri, ro ndi nganga dzá ju na, ddikpa ina theinga dho ndirigoti ke gø ko theinga dho.—Ebr. 9:12.
Yesu ga nari goti, ke tsungʉe kiroho nǎ hekalu nǎ bbo pli kʉ takatifu ná nga na. Kpadjo ko ka ko nja le ødha dhi be ma, Yesu dhó kuhani dzá njí ma na chulu Yova kpe tsetse ná ibada dho ná chu kʉ bblo pli nari pʉlʉpʉlʉ. Waisraeli bbá bbò kuhani ngʉ adi tsu ndrŭ thɨ ná bbo pli kʉ takatifu ná nga na, zǎ ju ndi ra bbʉ bbʉdha nari na, ro Yesu tsungʉe “ra nganga na,” krʉ kʉ ná nga djolu kʉ takatifu ná nga na, Yova nji. Føga ke dhongʉe ndidzá kaka ná shinga dhi valere ko djotsina “ndiro ndi sa chenga ndi nganga ndi bbʉ bbʉdha nari chulu d’e.” (Ebr. 9:24-26) Rie ko kʉ ngab’odha na ko si di ra nǎ ma, dz’ djó ma ri ró, ko krʉ dho ri ka ndi kaka ko bbʉ madha Yova dho kiroho nǎ hekalu nǎ. w23.10 28 §13-14
Ukumbusho dhi saa na le zø ná maandiko: (Dyina njingʉeni ná lo: Nisani 14) Luka 22:66-71
Wanzia dyi, Bi 4 ddo 14
Akondrini nzá tso ka ndi kó le djo ná zølo dhi kiti kuso, nga nǎ do ro ko loti ro.—Ebr. 4:16.
Godhé, addinga Yesu nji ko dho ná ritsi djo ra nǎ Pi ndi kʉ ndirigoti zølo dhi Bbò Kuhani ndi kʉ nari kana. Ke chulu ko ka ko ndri ko ro Mungu dzá “nzá tso ka ndi kó le djo ná zølo dhi kiti” kuso sala chulu ndirigoti ko ka ko nzi kedhó zølo ma, le tsotsokodha ma na “ngbà thonga ná saa na.” (Ebr. 4:14, 15) Nzɨ ko bbari ddikpa ddo ro ma dá ddi nzá ko ddinga b’lo Yova ma, Yesu ma na nji ko dho ná lo djo ndirigoti go kpa nji ra nǎ ro ko dho ná ritsi djo ro. Kpa ji ko nari adi ko thí ronga lø bbo ndirigoti ri adi ko cho ko é bidii na Yova dho ko madha bbʉ nari kana. (2 Ko. 5:14, 15) Ko po mbai ngbà kodhi Mungu ma, Yesu ma na dho nari ko adi dhǒ lu ná bblo pli kʉ ná chu kʉ ko rine ko kó nja ndrŭ tsotso ndima ngʉ Yova dzá Dimu ndirigoti ndima ngʉ Yesu unakpa nari. (Mt. 28:19, 20) Føri i kʉ, mutume Paulo dhongʉe Mungu ma, Yesu Kristo ma na dho ndi nanga jini ngbà nari ná chu. Ke chungʉeri nari kʉ Mungu dhó kusudi kʉ “krʉ kʉ ná ndrŭ ba gødha ndirigoti kpa é d’ʉ kʉ ná lochudha na bbʉbbʉlo djo.”—1 Ti. 2:3, 4. w23.10 22-23 §13-14
Ukumbusho dhi saa na le zø ná maandiko: (Dyina njingʉeni ná lo: Nisani 15) Matayo 27:62-66
Ronji dyi, Bi 4 ddo 15
Dhe le dhe nari ma, dzz le dzz nari ma, hø le høni nari ma, ndi le ronga ndí nari ma na ro nga sie ri.—Ufu. 21:4.
Ko kana bí kʉ ná ndrŭ adi njínji fø verse na lod’radha dhi njí kana ndiri na ndima li ndrǔ kpakpa ndirigoti ndima dhǒ ngbaribbai ma maisha sie Paradiso nǎ nari d’e. Nde, ko ká ka ko njí addu ndiro ko u ndirigoti ko kó nja ndrǔ tsotso ndima u Ufunuo 21:3, 4 nǎ kʉ ná ledha si njini nji nari d’e? Yova bbʉ bí kʉ ná sababu ndiro ko u addudho ma fø tsodha si njini nji nari d’e. Yova nji Paradiso djo ná tsodha ko ka ko u dho ná sababu ro ko ka ko ba agʉro kʉ ná i verse nǎ. Føga ko rizø ɨ: “Pi dhi kiti djó di ná ke pongʉeri: ‘Anja! Ma krʉ kʉ ná ritsi nji ø.’ Ndirigoti ke pori: ‘Andiri, dhonalo iri kʉ u le ka le u ndirigoti bbʉbbʉ kʉ ná lo.’ Ndirigoti ke pongʉeri ki ma dho: ‘Ri njini nji! Ma kʉ Alfa ndirigoti Omega, ritso ngani ná nga ndirigoti ritso dyani ná nga.’”—Ufu. 21:5, 6a. w23.11 3 §3-5
Ukumbusho dhi saa na le zø ná maandiko: (Dyina njingʉeni ná lo: Nisani 16) Luka 24:1-12
Gbonji dyi, Bi 4 ddo 16
Adi loja jadda kpa dho ndiro kpa é bblo kʉ ná akili na d’e.—Tit. 2:6.
Jadda le-djo ka ndi dhǒ ndi kʉ ngaddidha dhi kpakpanga na nì nari lú ná chu kʉ, bblo ndi lonangavʉ ru ma, ndi djoka ma na djo nari. Ru thɨ ná ndrŭ ma, ngbaribbai ma le ka le njø ru nari dhi seri adi pʉ bí ina nari e nzɨ heshima bbʉ Mungu dho ná ndrŭ. Føri dho kpa thɨ ná ru ka ndi b’ʉ (kukaza) le bbo inga ri ka ndi di rili kpetsi ke di njani isɨle bbai. Ru djo ndi lonanga vʉ ná saa na, dhidhi kiroho nǎ ná kpetsi ke ka ndi bbari Biblia nǎ kanuni ddá chutso ndi dho ndirigoti ndi dyø kutaniko nǎ bblo dhó loroji kʉ ná kpa. Ke ka ndi dhuri ndi tsó: ‘Ma vʉ nanga ná lo ká ridho ma kʉ kiasi na ndirigoti ma heshima bbʉ nja ndrŭ dho nì? Ma njø na ru ká ka ndi liri nja ndrŭ u ma adi njínji Mungu dho nari ngbà?’ (1 Ko. 10:31-33) Nì kʉ ngaddidha dhi kpakpanga na ná le-djo nzá ka ndi ba heshima le-djoi ma, le-vei ma na dhó ro dhé ri, ro ke ka ndi liri ndidzá ra nǎ Baba ba hwè. w23.12 26 §7
Thonji dyi, Bi 4 ddo 17
Madzá Pidhinga nga kʉ i dz’ dzá sehemu ri. Njati madzá Pidhinga ée i dz’ dzá sehemu ró, madzá njí dhi kpa njie ma djó là.—Yoh. 18:36.
Drrdrr, “agʉnga laidjó pi” nzangʉe Yova dzá ndrŭ nza. (Da. 11:40) Loroji na, karne ya 20 dzá katikati na bí kʉ ná le-djoi le sʉngʉe prizo na ndima kʉ Wakristo ndirigoti ndima ro kʉ ngbá nga laidjó ma nga ddi nari dho. Ndirigoti Yova dzá Dimu kʉ ná nja nzø le dingʉe di darasa nǎ ro fø lo djó dhé. Wø da ná cho nǎ fø pidhinga tsena di ná Yova dzá Dimu bani nja kpakpalo na maddi ndima tøni chi Mungu dhó Pidhinga dho nari djó. Loroji na, vote dhi saa na, njaro Mukristo ka ndi shani ndi tsu ndi politiki dhi lo na inga ndi gba ndi tso ddikpa kandida na. Nzá mai ke ka ndi njí vote ro, kedhó akili nǎ ma, ke thí nǎ ma ke ro ka ndi é nì dhé ddikpa nga laidjó. Ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo nzɨ ko tsu ko ro politiki nǎ lo na ko nji ná lo ma, kodhó ngaddidha ma na chulu!—Yoh. 15:18, 19. w23.08 12 §17
Mbʉnji dyi, Bi 4 ddo 18
Madha Yova dho, krʉ ddo ró ndi adi ko djó no d’u ro.—Zb. 68:19.
Shinga dhi ngana ko d’a ná ngø kana, ringani ko “d’á ngbà dho ko ka ko ba ri nari bbai.” (1 Ko. 9:24) Yesu pongʉeri ko ka ko “d’ú li o ná no ko djo, bbo ko nganyo nari ma, bbo ko jødha dhi ritsi jø nari ma, maisha nǎ lo ko nanga d’o nari ma na chulu.” (Lu. 21:34) Fø maandiko ma, nja ri ma na ka ndi kó ni tsotso ni d’i ngbá lo kana ma ringani ni thɨ nidhó lo thika nari utso ndiro ni d’á shinga dhi ngana le mba ná ngø d’e. Ko ka ko uri u nari kʉ, ko si kʉ sisi shinga dhi ngana ko d’a nari kana dhonalo Yova si kodhó lo u ná kpakpanga bbʉ ko dho nì. (Isa. 40:29-31) Føri dho nzɨ njeni! Adyø mutume Paulo, bbo ndi njingʉe kpakpanga ndiro ndi si ndi njí le lingʉe ná ndi kobe ba d’e ro. (Flp. 3:13, 14) Ddikpa le ma nzá ddi ka ndi d’á fø ngø ro ni dho ri, ro Yova ka ndi kó ni tsotso ko ni d’á kpø mwisho djo d’e. Yova ka ndi kó ni tsotso ko ni d’ú ni djó no ndirigoti ni bu nga kʉ lazima nari bu ni djó ro d’e. Yova dhó le tsotsokodha chulu, ni dho ri ka ndi kaka ni d’á ngø ngatsovedha kana ndirigoti ni si ri djolu si! w23.08 31 §16-17
Zanji dyi, Bi 4 ddo 19
Abbʉ heshima abani ma dho, ayini ma na.—Kut. 20:12.
Cho 12 Yesu ngʉe ro, kedzá gø dhi ndrŭ bbangʉe ke Yerusalemu na. (Lu. 2:46-52) Ringangʉeni Yosefu ma, Maria ma na neri ndima chú ndima dhi nzø ká ngʉ abba fete goti ngbà nari. Føro, b’lo kpa ba Yesu nari goti Maria ongʉe bbo Yesu na ke mangʉe Yerusalemu na nari dho! Yesu ka ndi pongʉeri føri nga kʉ chølo ri. Ro, ke ngʉngʉe logoti bblo ndi chu na ndirigoti heshima na ndidzá gø dhi ndrŭ dho. Nì mai ri kʉ føro, Yosefu ma, Maria ma na “nzá famungʉe ke po ndima dho ná lo ro ri.” Ro, Yesu “rangʉe anzi dhé ndi ngarr kpa dho nari na.” Jadda kpa, ni dho ká rie kpakpa ni rrnga nidhi gø dhi ndrŭ dho, njati kpa njí kosa inga kpa famu ni bblo nzá ró? Ni tsotso ká addu ka ndi kó? Aniddinga ngbaribbai ma Yova adi ndi mbu nari djo. Biblia ripo, nidhi gø dhi ndrŭ dho ni ngarr ná føri kʉ “Bboke nyǒ adi tho ná lo.” (Kol. 3:20) Yova chu nja saa na nzá nidhi gø dhi ndrŭ ka ndima famu ni ro ri nari chu inga kpa ka ndima bbʉ kpakpa ronga dyu ná yadha ni dho nari maddi. Ro, ni rrnga kpa dho krʉ kʉ ná chu nǎ ró, føri na ni hwè bbʉ Yova thí dho. w23.10 7 §5-6
Yenga dyi, Bi 4 ddo 20
Ringani ni é usawaziko na ndirigoti nyenyenga na krʉ ndrŭ laidjo.—Tit. 3:2.
Njaro ko lai darasa nǎ ngba ka ndi pori, Yova dzá Dimu dho ringani ndima ø ndima dhó ngaddidha thika ø kpetsi ro inga isɨ ro le ddó le kana nari djo. Ri ka ndi uri ko dhori ke dho nari kʉ, ko adi ngaddi krʉ ndrŭ djo ndirigoti ko adi heshima bbʉ nja ke ddiro kʉ haki na ndi vʉ lonanga ndi dho ndi ndiro nari dho. (1 Pe. 2:17) Føri goti ri ka ndi kaka ko d’ra Biblia d’ra ná lo ke dho ndirigoti ngbaribbai ma fø lo dho ko ngarr nari adi rili ko é hwè dhi maisha na nari. Njati ddikpa ke gba ndi tso ro ko na sese ma nzá ró, ri nzá ngani ko ddiri lele nari kʉ ko chu fø ke u ná lo b’lo ri. Loroji na, ni ká ka ni pori ngbǎ njati ni lai darasa nǎ ngba pori Mungu le u ná føri kʉ nga ledhó akili kʉ ri ró? Ringani ni ne nanga nari kʉ ke ká urie mageuzi bbo inga ke ká churie lo bbo ri djo? Njaro nzá ke chu lo bbo mageuzi djo ri. Mageuzi djo ni ngae lotidha tso nari rɨngana, ni ka ni bbʉ luti ke ka ndi si lonangaddi djo ná ritsi ke dho. Njaro ni ka ni dhǒ ritsi le norie no nari djo tilo ná lo jw.org djó. Ke ka ndi sie tayari ndi tilo ni na luti ndi si ro ná lo djo inga ná video djo. Njati ko di heshima dhǒ føri bbai ró, ke ka ndi jiri ndi chu lo bbo Biblia po ná lo djo. w23.09 17 §12-13
Wanzia dyi, Bi 4 ddo 21
Ee Yova, ni kʉ bblo ndirigoti tayari ndrŭ zø njidha dho; ni kʉ chi kʉ ná jidha na bbo nì ni nzi ná ndrŭ krʉ dho.—Zb. 86:5.
Ko ka ko uri u nari kʉ Yova ka ndi njinjí ngbà dhé ko na ndirigoti ke ka ndi le ko ronga le njati ko njí krʉ kʉ ná kpakpanga ko thɨ kodhó lo thika ndirigoti ko rá anzi ke djo ko ko thí li nari na ró. (Mez. 28:13) Nga mai Samsoni ngʉe kaka ná ke ro, ke nzá dhé bbangʉe kpakpanga ndi nji ndi njinjí Yova dho nari tso ro ri, Delila dho ke d’rangʉe ná lo na ke njingʉe ná kosa goti ma nzá ddi. Yova ma nzá ddi bbangʉe ke na ndi njínji nari tso ro ri. Mungu njingʉe njí ki Samsoni na godhé ké dho le nanga ka ndi keni ná chu nǎ. Yova ngʉ ke nja godhé bbo pli dhó udha kʉ ná kpetsi ke, føri dho i Yova lingʉeri ke ró dho tsu Waebrania sura 11 nǎ le tilo djo ná chi tøngʉeni ná ndrŭ kana. Ri kʉ bbo ka ndi li ko kpakpa ná lo dhonalo ko churi nari kʉ ko njínji jidha na kʉ ná kodhi ra nǎ Baba dho. Ke jiri ndi li ko kpakpa, pli si ri zaifu ko kʉ ná saa na! Føri dho Samsoni bbai, akonziri Yova tso ɨ: “Ano ma nga kirikiri, ndirigoti abbʉ kpakpanga ma dho.”—Amu. 16:28. w23.09 7 §18-19
Ronji dyi, Bi 4 ddo 22
Anili Yova dzá ddo nidhó ngaddidha na.—2 Pe. 3:12.
Ko churi Yova dhó ddo si chøchø nari dho, ko adi ko dho ka ná lo nji krʉ ndiro ko d’ra hwè lo-i nja ndrŭ dho d’e. Ro, nja saa na do ma ka ndi njí ko ngbà dhé lo ko d’ra ndrŭ dho nari dho. Ká addudho? Dhonalo ko adi ndrŭ si ddi ko djo inga ndrŭ si nji ko ró ná lo do nji. Fø di ná lo njingʉeni Petro ró maddi. Yesu ngʉ nzani ná kuna, Petro pongʉeri ndi nga kʉ Yesu unakpa kana ddike ri ndirigoti ke pongʉeri bí ina ndi nzá chu Yesu nyi ro maddi ri. (Mt. 26:69-75) Ro, Mutume Petro singʉe si do djolu ndirigoti luti ke ndingʉe i lo: “Nzɨ ni nji kpa nǎ do tá ná lo do ndirigoti nzɨ ni djǒ nanga ngbʉni.” (1 Pe. 3:14) Petro ndingʉe ná fø lo liri ko uri u nari kʉ, ko ka ko sisi nja ndrŭ do ko nji nari djolu. Ko tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ko si ndrŭ do ko nji nari djolu d’e? Petro pori ɨ: “Aniliri Kristo tsetse ni thí nǎ dhonalo ke kʉ Bboke.” (1 Pe. 3:15) Ko ka ko nonga nari kʉ Yesu Kristo kʉ kodhó Pi ndirigoti ke kʉ kpakpanga na bbo pli. w23.09 27-28 §6-8
Gbonji dyi, Bi 4 ddo 23
Ri nzá ngani uasherati ma, nzá tsetse ná ritsi krʉ . . . ma na ro tini ni kana ri.—Efe. 5:3.
Ringani ko ra anzi krr ko kʉ nari na ndiro “nzɨ ko nji tɨtɨnga na ka ndi tsu ko ná lo ró.” (Efe. 5:11) Njinjini ná lo ridho nari kʉ njati ddikpa ke di che kʉ ná lo nja, ri rr, ndirigoti ke di loti ri djo bí ina ró, fø ke dho rie sʉsʉ ndi njí che kʉ ná lo. (Mwa. 3:6; Yak. 1:14, 15) Shetani dhó dz’ adi rine ndi sha ko shá ndirigoti ko uri nari kʉ che kʉ ná lo ma, nzá tsetse ná nyi ma na ro nga kʉ che ri. (2 Pe. 2:19) Ro, ko nanga nzá fø lo ka ndi ké ri! Drrdrrnga djó ro Ibilisi adi rili nzɨ ndrŭ famu bblo lo ma kana njonjonga che lo na. (Isa. 5:20; 2 Ko. 4:4) Føri dho i bí kʉ ná filme ma, video ma, eternete djó kʉ ná bí kʉ ná lo ma na e nzá gbani Yova dhó chi kʉ ná yadha dhi kanuni na ná lo! Shetani adi liri ko ddiri nari kʉ, bbo kʉ i dz’ djó njʉ ná che nyi ro nga kʉ che ri.—Efe. 5:6. w24.03 22 §8-10
Thonji dyi, Bi 4 ddo 24
Fø kpa ngʉ adi takatifu kʉ ná njínji ra nǎ kʉ ná ritsi ró ji ma, ritsi njínji ma na ró ro.—Ebr. 8:5.
Tabenakulo le ngʉ adi pɨ ru dza (hema) bbai, nari na Waisraeli ngʉ adi tsɨ nja ngana ro nja ngana. Føri na kpa njingʉe njí chøchø cho 500 kpø hekalu rangʉe chini Yerusalemu na ná nga djo. (Kut. 25:8, 9; Hes. 9:22) Tabenakulo ngʉe Waisraeli ngʉ adi ndima tso nju ná nga ndiro ndima bbʉ bbʉdha ma, madha ma na Yova dho d’e. (Kut. 29:43-46) Nì mai ri kʉ føro, tabenakulo ngʉ bbo na mana sie ná lo dhǒ. Ri ngʉe “ra nǎ ritsi njínji,” ndirigoti ri ngʉ Yova dhó kiroho nǎ bbò hekalu dhǒ. Mutume Paulo pongʉeri “fø ru dza [inga, tabenakulo] kʉ kpadjo saa dho kʉ ná loroji.” (Ebr. 9:9) Fø lo ke ngʉ ndi Wayaudi dho ná saa na, kiroho nǎ hekalu ngʉe nì ndi kʉ ro. Ri tso ngangʉeni cho 29 na Y.G.G. Fø cho nǎ i Yesu bangʉe batiso ndirigoti ke ngangʉe njí njidha tso Yova dho “bbò pli kʉ ná kuhani” ndi kʉ ro kiroho nǎ hekalu nǎ.—Ebr. 4:14; Mdo. 10:37, 38. w23.10 25-26 §6-7
Mbʉnji dyi, Bi 4 ddo 25
Anibbari krʉ kʉ ná ndrŭ chu nidhó usawaziko. Flp. 4:5.
Kodho maddi ringani ko é usawaziko na kodhó lo thiká øni ná saa na ndiro ko ra anzi Yova dho ko njínji hwè na nari na d’e. Ká ngbaribbai? Ringani ko é usawaziko na kodhó hali ø ndi thí ná saa na, ko ko tso gba fø lo na ndirigoti heshima ko bbʉ nja ndrŭ dhó nganjadha ma, lonangavʉdha ma na dho nari chulu. Ko kʉ Yova dzá njí dhi ndrŭ nari dho, ko adi riji ko é usawaziko na. Føri kina, ko adi riji ko é nyenyenga na ndirigoti zølo na. Yova le nzi “bbò Dju” dhonalo ke adi tøni kprɨ, nzɨ ndi ronga jaja ro. (Kum. 32:4) Nì mai ri kʉ føro, ke kʉ usawaziko na maddi. I dz’ djó lo thí øni ø nari bbai, kodhi Mungu adi ra anzi ndidhó lo thi ndi ø nari na nja ndi njí ndi tsoni djo ná lo d’e. Yova nongʉe ko ndi ró ji na nari dho, ke bbʉngʉe kodhó nganjadha thika ko ka ko ø na ná kpakpanga maddi ko dho. Biblia nǎ ko ba ko tsotso ka ndi kó ná kanuni nja ko vʉ lonanga nyodyu na rie ngbá kpakpalo tso ró ma ko hwini ri ró. Yova dhó loroji ma, ke bbʉ ko dho ná kanuni ma na ridho nari kʉ, nì mai ke kʉ “bbò Dju” ro, ke kʉ usawaziko na maddi. w23.07 20 §1-3
Zanji dyi, Bi 4 ddo 26
Ma nanga ringʉ d’o bbo ná saa na, ni pɨngʉe ma iso ndirigoti ni lingʉeri ma jo tso koko.—Zb. 94:19.
Biblia nǎ, le ddi Yova bbo kʉ jidha na ná ngba-i na. (Isa. 66:12, 13) Addinga ngbaribbai ma jidha na kʉ ná nzø-i adi ndima dhi rere nzø ronga b’o nari djo di. Le adi ngba li ndi iso ndirigoti le adi loti ngba dho rere ndi chu na. Ngba di dzzdzz inga ngba ronga di ndindi ró, le adi rine ndi bbʉ ngba dhó lo u ná ritsi krʉ. Ko é njedha na ná saa djo, ako uri u nari kʉ Yova ji ko ji. Ke nzɨ adi ko ro bba chelo ko nji nari dho maddi ri. (Zb. 103:8) Waisraeli ngʉ adi Yova thí bʉ bí ina; føro mai, ke ngʉ adi jidha dhé dhǒ leleni ná kpa dho. Loroji na ke pongʉeri kpa dho ɨ: “Ni na mana kʉ bbo ma nyǒ djó, ni mani ma, goti ma ji ni bbo.” (Isa. 43:4, 5) Mungu dhó fø jidha thika ro nzá øni ri. Ko ka ko li ko thí li ke djo. Bbò chenga ma ko nji ró, nzɨ dhé Yova adi ko ro bba ri. Njati ko leni le ndirigoti ko bbá chenga tso bbá ró, ke adi jidha ki dhǒ ko dho vi dhé. Ke tsoni “ndi si ko zø nji bbò chu nǎ.” (Isa. 55:7) Biblia pori fø zølo adi rili “le isopɨdha si Yova dhó ro.”—Mdo. 3:19. w24.01 27§4-5
Yenga dyi, Bi 4 ddo 27
Madzá Mungu Yova thó ngʉe ma djó.—Ezr. 7:28.
Yova ka ndi kó ko tsotso ko kpakpalo na ko bani ná saa na. Loroji na, ko di konje ro kó kodhó patro tsó ndiro ko rá asamble na inga ko pori ke thɨ kodhó njí dhi programu thika ndiro ko di njudha nji krʉ ddo ró d’e ná føri kʉ Yova thó ko ka ko nja kodhó maisha nǎ ná saa. Ko nanga ka ndi keni ké ko ka ko ba nzá djo ko ddienga ná bblo pli kʉ ná matokeo nari dho. Føro, ko adi ko thí li bbo pli Yova djo. Ezra ngʉ adi Yova dhó le tsotsokodha ne sala chulu nyenyenga na. Ezra do di nji ndidhó bbʉni ná madaraka dho ró, ke ngʉ adi nganzi Yova tso nyenyenga na. (Ezr. 8:21-23; 9:3-5) Ezra ngʉ adi ndi thí li Yova djo nari dho, nja ndrŭ ma ngʉ adi rivʉ ddi ndima kó ke tsotso ndirigoti ndima dyø kedhó udha. (Ezr. 10:1-4) Njati ko nanga ri di d’od’o kimwili nǎ ritsi djo inga kodhó familia ronga b’odha djo ró, ringani ko li ko thí Yova djo sala chulu. w23.11 18 §15-17
Wanzia dyi, Bi 4 ddo 28
[Abrahamu] lingʉe ndidhó udha Yova djo ndirigoti Mungu nzingʉe ke chølo dhi ke.—Mwa. 15:6.
Yova nzá pori njati ko jiri ko tso uni ró, ringani ko njí chølo Abrahamu njingʉe ri nari bbai nganga ri. Kodhó udha ko ka ko dhǒ lu ná chu kʉ bí. Ko ka ko kó ø si kutaniko nǎ ná ndrŭ hwè na, ko ka ko kó mahitaji na kʉ ná ko djoi ma, ko vei ma na tsotso ndirigoti ko ka ko njí bblo lo kodhó familia nǎ ndrŭ dho, ná føri krʉ kʉ utso Mungu adi u ná lo ndirigoti ledha ko ka ko ba dho ná lo. (Ro. 15:7; 1 Ti. 5:4, 8; 1 Yo. 3:18) Kodhó udha ko ka ko dhǒ ná ddikpa bbo na mana kʉ ná chu kʉ bidii na ko lod’ra nari. (1 Ti. 4:16) Ko krʉ ka ko dhori ko nji ná lo chulu ko uri u nari kʉ Yova dhó tsodha krʉ si njini nji ndirigoti ke lo nji nǎ nari i e bblo pli kʉ ná chu. Njati ko njiri fø ró, ko ka ko uri u nari kʉ Mungu si ko nzi chølo dhi ndrŭ ndirigoti ndidzá kau. w23.12 2 §3; 6 §15
Ronji dyi, Bi 4 ddo 29
Ao kpakpa ndirigoti adhoni kpetsi ke bbai.—1 Fa. 2:2.
Daudi dhe nari nji ke pongʉe Sulemani dho njʉnga dhi andiko nǎ kʉ ná lo. (1 Fa. 2:1, 3) Fø lo na mana kʉ bbo ngbà jiri ndima dyø Yesu njʉ ná Wakristo krʉ dho. Nja ndima njiri fø d’e, ringani kpa rrnga Mungu dhó yadha krʉ dho ndirigoti kpa di njínji Biblia nǎ kanuni na ndima dhó maisha nǎ krʉ kʉ ná lo kana. (Lu. 2:52) Jadda le-djoi dho ká ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ndima ngʉ dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo addudho? Mukristo kʉ ná kpetsi ke adi bbo na mana kʉ ná njínji familia nǎ ndirigoti kutaniko nǎ. Jadda le-djoi, njaro ni ddirie nga ro b’lo gosi ná saa djo ni si ba ná madaraka djo. Njaro ni adi riddi ni si ngʉ krʉ saa ró njínji Mungu dho ná ke, inga mutumishi wa huduma, ndirigoti luti muzee. Inga ni si ndoa chi ndirigoti ni si nzø ba. (Efe. 6:4; 1 Ti. 3:1) Nja ni tso si fø muradi djo ndirigoti ri kaka ni dho d’e, ringani ni é dhidhi kiroho nǎ ná Mukristo. w23.12 24 §1-2
Gbonji dyi, Bi 4 ddo 30
Ma dho nga saa ro sie ndiro ma tilo Gideoni djo ri.—Ebr. 11:32.
Wakristo kʉ ná wazee dho ringani ndima b’o Mungu dhó bbo na mana kʉ ná chembø ronga. Chi tøni ná fø le-djoi nanga adi jini bbo ndima njínji le-djoi ma, le-vei ma na tsotsokodha dho nari dho ndirigoti kpa adi njínji kpakpanga na ndima é “bblo miya . . . ronga b’o ná kpa” d’e. (Yer. 23:4; 1 Pe. 5:2) Ko adi mbai po bbo kutaniko nǎ fø kpetsi kpa dho! Wazee ka ndima ba somo lo ngʉ adi d’i ná ke Gideoni dhó loroji nǎ ro. (Ebr. 6:12) Ke ngʉ adi Mungu dzá ndrŭ ronga b’o ndirigoti ke ngʉ adi chutso ddá kpa dho. (Amu. 2:16; 1 Ny. 17:6) Gideoni bbai, wazee le li ndiro ndima b’o Mungu dzá ndrŭ ronga kpakpa lo tso o ná saa na d’e. (Mdo. 20:28; 2 Ti. 3:1) Ko ka ko ba somo Gideoni ngʉe kiasi na, nyenyenga na ndirigoti ke ngʉ adi ngarr nari nǎ ro. Ke dho ringʉe kpakpa ndi ve ngatso ndidhó bbʉni ná njí ndi nji nari kana. Ko é muzee inga nga ma ró, ringani ko di mbai po bbo wazee nji ná lo dho. Ko ka ko kó kpakpanga na adi njínji ko ronga b’odha dho kutaniko nǎ ná fø le-djoi tsotso ko.—Ebr. 13:17. w23.06 2 §1; 3 §3