ETERNET djó kʉ ná Watchtower LIBRARY
Dzamu dhi Munara
ETERNET DJÓ KɄ NÁ LIBRARY
Baledha
  • BIBLIA
  • VICHAPO
  • NJUDHA
  • es25 paje 26-36
  • Bi 3

I sehema nǎ, tayari kʉ ná video ro nga

Dzodzo dhé, video ni telesharje ro ddikpa kosa banga.

  • Bi 3
  • Ddo ró le zø ná Andiko—2025
  • Rere lo djǒ
  • Zanji dyi, Bi 3 ddo 1
  • Yenga dyi, Bi 3 ddo 2
  • Wanzia dyi, Bi 3 ddo 3
  • Ronji dyi, Bi 3 ddo 4
  • Gbonji dyi, Bi 3 ddo 5
  • Thonji dyi, Bi 3 ddo 6
  • Mbʉnji dyi, Bi 3 ddo 7
  • Zanji dyi, Bi 3 ddo 8
  • Yenga dyi, Bi 3 ddo 9
  • Wanzia dyi, Bi 3 ddo 10
  • Ronji dyi, Bi 3 ddo 11
  • Gbonji dyi, Bi 3 ddo 12
  • Thonji dyi, Bi 3 ddo 13
  • Mbʉnji dyi, Bi 3 ddo 14
  • Zanji dyi, Bi 3 ddo 15
  • Yenga dyi, Bi 3 ddo 16
  • Wanzia dyi, Bi 3 ddo 17
  • Ronji dyi, Bi 3 ddo 18
  • Gbonji dyi, Bi 3 ddo 19
  • Thonji dyi, Bi 3 ddo 20
  • Mbʉnji dyi, Bi 3 ddo 21
  • Zanji dyi, Bi 3 ddo 22
  • Yenga dyi, Bi 3 ddo 23
  • Wanzia dyi, Bi 3 ddo 24
  • Ronji dyi, Bi 3 ddo 25
  • Gbonji dyi, Bi 3 ddo 26
  • Thonji dyi, Bi 3 ddo 27
  • Mbʉnji dyi, Bi 3 ddo 28
  • Zanji dyi, Bi 3 ddo 29
  • Yenga dyi, Bi 3 ddo 30
  • Wanzia dyi, Bi 3 ddo 31
Ddo ró le zø ná Andiko—2025
es25 paje 26-36

Bi 3

Zanji dyi, Bi 3 ddo 1

Ngab’odha ro nzɨ adi má pa ri.​—Ro. 5:5.

Bbʉbbʉ dhé, ø dz’ ro nzá d’e si ri. Ro, adi ngaddi nì njani ná ritsi djo. Føri i kʉ dyødyø ma, tsú ma, zǎ ma, ni lai nja ndrŭ ma na. Ddikpa le nanga ro ma nzá ddi ka ndi rɨni fø ritsi e nì nari djo ri, nga mai fø ritsi ngʉe ddikpa saa na ro. Njʉ fø ritsi e nì Yova nongʉe ri nari dho. (Mwa. 1:1, 26, 27) Føri bbai kodhi Mungu nji wø dz’ djo ná tsodha ke si njinji. Wø dz’ djó ndrŭ si kʉ di theinga dho kaka ná afya na. Ko ka ko uri u nari kʉ wø dz’ si kʉ si b’lo Mungu kperie ri dho ná saa na dhé. (Isa. 65:17; Ufu. 21:3, 4) Fø saa ni b’o nari kana, anji ni dho ka ná lo krʉ nja ni li nidhó udha kpakpa d’e. Adi mbai po le ødha dhi be dho. Adi ngaddi Yova dhó kpakpanga djo. Adi chøchø ka ndi ngʉ ni kana nga Yova na ná ritsi nji bbo nidhó maisha nǎ. Ni di rinji fø ró, ni sie “ngatsovedha ma, udha ma na chulu bangʉe Mungu dhó tsodha ná ndrŭ kana.”​—Ebr. 6:11, 12. w23.04 31 §18-19

Yenga dyi, Bi 3 ddo 2

Ma ká poeri ni dho nzá nari kʉ, njati ni é udha na ró ni ka ni nja Mungu dhó kadha nja?​—Yoh. 11:40.

Føri goti Yesu ngbengʉe ndi nyǒ røna ndirigoti ke njingʉe sala ndrŭ krʉ nyǒ njí. Ke jingʉeri ndi bbʉ madha Yova dho føri goti ka ndi njieni ná lo krʉ dho. Føri goti ke høngʉe bbo ndi chu na: “Lazaro avʉ arugu!” (Yoh. 11:43) Ndirigoti Lazaro vʉngʉe kabuli nǎ ro! Yesu njingʉe ná fø lo nja ndrŭ ka ndima njae nzá ka ndi njini ri. Fø lo ka ndi li kodhó udha kpakpa gadha dhi ngab’odha djo. Ká ngbaribbai? Ano Yesu njingʉe Marta dho ná tsodha nga: “Adjoni si gaga.” (Yoh. 11:23) Ndidzá Baba bbai Yesu kʉ ù na ndirigoti kpakpanga na ndi njí fø tsodha njí. Ke nyo-dda dhongʉeri nari kʉ, ke jirieri bbo ndi si checheni ná ndrŭ krʉ gaga ndirigoti ndi si njedha adi bbʉ ko dho ná lo krʉ sisi. Lazaro ndi gangʉe ná føri na, Yesu dhongʉeri ndi kʉ kpakpanga na ndi si checheni ná ndrŭ gaga. Føri kina addinga, Marta dho Yesu pongʉe kodhó njʉnga dhi andiko nǎ ná lo djo. Ko kʉ bblo kʉ ná sababu na ko uri u nari kʉ, Mungu tsoni ndi si ndrŭ gaga ná føri si njini nji. w23.04 11-12 §15-16

Wanzia dyi, Bi 3 ddo 3

Yova kʉ chøchø nì ndi nzi ná ndrŭ krʉ kuso, nì ndi nzi bbʉbbʉlo kana ná ndrŭ krʉ kuso.​—Zb. 145:18.

Yova ji ná lo ko famu bblo pli ná saa na, njaro ri ka ndi uri ko wø ko e nganzi djo ná lo thika wø. Ringani ko di ngano nari kʉ, Yova kʉ ddikpa kusudi na ndirigoti ke si ri nji ndi kpe ná saa na. Fø kusudi kʉ, ke si njʉ adi nzadha bbʉ ndrŭ dho ná kpakpalo krʉ si theinga dho. Loroji na, føri kʉ chʉ adi ngaba ná lo ma, dhe le nji nari ma, dhe le dhe nari ma na. Yova si ndi kpe ná fø lo nji ndidhó Pidhinga chulu. (Da. 2:44; Ufu. 21:3, 4) Ro, kpø fø ddo si ná nga djo Yova bbari Shetani nyopi dz’ djo. (Yoh. 12:31; Ufu. 12:9) Njati Yova di ndrŭ dhó kpakpalo si kpadjo ró, ri ka ndi njani bblo Shetani pinyo ndrŭ djo nari bbai. Ro Yova nji ná nja kʉ ná tsodha ke si nji nari ko b’o, ná føri i nzá pori ké ko tsotso ro kó nzɨ njʉ ri. Yova si ko tsotso koko. w23.05 8 §4; 9-10 §7-8

Ronji dyi, Bi 3 ddo 4

Anichu ngbaribbai ma ni dho ringani ni ngʉ nja le ddiro dhó logoti nari.​—Kol. 4:6.

Ko ká ka ko kó nja ndrŭ tsotso ngbaribbai ndiro ndima ba faida Ukumbusho nǎ ro d’e? Ya kwanza ko ka ko nzi kpa Ukumbusho dho. Godhé, ko ka ko li ngbà ko chu ná ndrŭ dhó liste ndiro ko nzi kpa maddi ndima si njuni ko na d’e. Føri tsu ndi nǎ kodhó familia ma, ko lai njí dhi ndrŭ ma, ko lai darasa nǎ nzø ma, nja ndrŭ ma na. Njati kodhó papie dhi evitasio é bbo nga ró, ko ka ko chó elektronike kʉ nari dhi lie kpa dho. Ko nanga ka ndi keni ké bí kʉ ná ndrŭ ka ndima vʉri ndima si njuni ko na nari dho! (Muh. 11:6) Anonga nari kʉ nzi ko nzi ná ndrŭ ka ndima dhunga ma ngbà dhé njati rie nzá kpa ro d’erie si kodhó njudha dhi ngana ró. Føri dho ko ka ko ddinga ndrŭ ka ndima dhu ko tso ná lo djo ndirigoti atayarisha ni kpadhó logoti ngʉdha dho. Ngbà mai ndima nji Ukumbusho nari goti, ngbà nyǒ lo tho ná ndrŭ ka ndima dhunga bbo. Ko adi riji ko njí ngbà ka ko dho ná lo krʉ Ukumbusho njí, ri dhi saa na, ndirigoti ri goti ndiro ko kó “nì thí kʉ bblo” ná ndrŭ tsotso ndima ba faida fø lo nǎ ro d’e.​—Mdo. 13:48. w24.01 12 §13, 15; 13 §16

Gbonji dyi, Bi 3 ddo 5

Ni kʉ sese saa dho si ná ndundu bbai, nu ndi si tsu ro.​—Yak. 4:14.

Biblia nǎ kʉ gaga ngʉe nja ndima ki di i dz’ djó d’e ná ndrŭ djo tilo ná lo munane. Ringani ko zø fø lo li ko li ko dyu ro. Fø lo ni zø ná saa djo, ane ri nǎ ro ni ka ni ba ná somo. Addinga ngbaribbai ma Mungu kʉ ù na ndirigoti kpakpanga na ndi si checheni ná ndrŭ gaga nari dhǒ ná lo krʉ djo. Føri djolu pli, adi ngaddi Yesu dzá bbo nǎ mana e ná gadha djo. Anonga nari kʉ, ke gangʉe nari njangʉe ná ndrŭ dada mia ddi djolu ná føri adi kodhó udha li kpakpa. (1 Ko. 15:3-6, 20-22) Ko adi mbai po bbo Yova dho gadha dhi tsodha djotsina! Ko ka ko uri u nari kʉ, fø tsodha si njini nji, dhonalo Yova kʉ føri njidha dhi ù ma, kpakpanga ma na na nì. Føri dho, akovʉri ko rá anzi kpakpa ko kodhó udha li bblo pli kʉ ná fø ngab’odha djo nari na. Ko njiri fø ró, ko kana nga si ngʉ chøchø bbo, i tsodha nji ko krʉ dho ná Mungu na, ‘Ni ró ji ni ji ná ndrŭ si gaga!’​—Yoh. 11:23. w23.04 8 §2; 12 §17; 13 §20

Thonji dyi, Bi 3 ddo 6

Abbi kiasi na nidzá Mungu na!​—Mik. 6:8.

Kiasi na le kʉ nari ma, nyenyenga na le kʉ nari ma na ronga nju bbo. Ko adi ridho ko kʉ nyenyenga na bblo kʉ ná nganjadha na ko kʉ ko djo ndirigoti nzá ka ndi njini ko dho ná lo djo nari chulu. Ko adi ridho ko kʉ nyenyenga na heshima ko bbʉ nja ndrŭ dho ndirigoti bbo na mana kʉ ri ko kpa nja ko djolu nari chulu. (Flp. 2:3) Bí ina, kiasi na kʉ ná le e nyenyenga na maddi. Gideoni ngʉe kiasi na ndirigoti nyenyenga na. Yova dhó malaika d’rangʉeri ke le vʉ ndi gø Waisraeli Midiani nǎ kpakpa ngʉe ná kpa dhó ro ná saa na, nyenyenga dhi fø ke ngʉngʉe logoti ɨ: “Mabbá dza nǎ ndrŭ kʉ Manase dhó dza kana sese pli kʉ ná ri ndirigoti ma kʉ madzá baba dzá dza nǎ nga na mana kʉ ná ke.” (Amu. 6:15) Ke mbungʉe ndi nzá dho ndidhó bbʉni ná njí ka ndi njini nari bbai, ro Yova chungʉeri chu ke nji fø njí nì. Yova dhó ngatsotsokodha chulu, Gideoni njingʉe ndidhó bbʉni ná njí bblo pli. Wazee adi kpakpanga nji ndima é kiasi na ndirigoti nyenyenga na krʉ kʉ ná lo kana. (Mdo. 20:18, 19) Kpa nzɨ adi ndima nja pli ndima ka ndima njí inga b’lo ndima nji na njí djotsina ri; ndirigoti kpa nzɨ adi ndima nja pa ndima njie ná kosa djotsina ri. w23.06 3 §4-5

Mbʉnji dyi, Bi 3 ddo 7

Ke si ni djǒ nanga d’rɨd’rɨ.​—Mwa. 3:15.

Shetani djǒ nanga le si d’rɨ, ná fø lo si njini b’lo Yesu nyopi cho 1 000 nari goti. (Ufu. 20:7-10) Biblia pori, fø lo njini nari njí, dz’ djo njonjo kʉ ná lo si ngaba. Ya kwanza, ndrŭ tsɨ si “ngoi ma, b’odidha ma na d’ra!” (1 Te. 5:2, 3) “Føri goti,” bbò mbudha tso si ngani ndrŭ tsɨ si lɨ ta kali dhi dini krʉ tso ro ná saa na. (Ufu. 17:16) Føri goti, Yesu si lod’i ndrŭ tsɨ djo, ke si chembø ma kana nga ndo ndrr na. (Mt. 25:31-33, 46) Fø saa na nzɨ ke si Shetani tso d’ø thei ri. Shetani ndro Mungu dzá ndrŭ ndro nari dho, ke si Magogu dhi ngø nǎ Gogu chò ndiro kpa ta lɨ Yova dzá ndrŭ tso ro d’e, fø kpa Biblia adi nzǐ ndrŭ tsɨ gba ndima tso nari. (Eze. 38:2, 10, 11) Føri goti le si ché na le d’ri ná ma gʉ ma ná kpa tso nju ra na ndiro kpa gba ndima tso Kristo ma, ndidhó ra nǎ bbasødda ma na nja kpa njí Armagedoni dhi lɨ d’e, føri sie bbò mbudha dzá mwisho. (Mt. 24:31; Ufu. 16:14, 16) Føri goti Yesu si pinyodha tso nga dz’ djo cho 1 000 dho.​—Ufu. 20:6. w23.10 20-21 §9-10

Zanji dyi, Bi 3 ddo 8

Nidzá njí dhi ke Yova do nji ndidzá jaddanga djó ro.​—1 Fa. 18:12.

Njʉ Yova dzá bí kʉ ná njí dhi kpa di gʉ kodhó njí gʉni ná ngø nǎ. Kpa adi heshima bbʉ bbobbonga na kʉ ná kpa dho, ro Obadia bbai, ji dhi fø le-djoi ma, le-vei ma na adi nzɨ ndima madha bbʉ Yova dho nari gʉgʉ. (Mt. 22:21) Kpa adi ndima Mungu do nji nari dhǒ ke dho ndima ngarr nari chulu ndrŭ dho ndima rr e nga nari rɨngana. (Mdo. 5:29) Fø lo kpa adi dhǒ anzi ndima ra lo ndima d’ra ndirigoti njudha ndima nji gbʉ nari chulu. (Mt. 10:16, 28) Kpa adi klø nji ndiro ndima bbʉ le-djoi ma, le-vei ma na dhó lo u ná kiroho nǎ nyo kpa dho d’e. Akonja Afrika nǎ gʉ kodhó lo gʉngʉeni ddikpa saa na ná ngana kʉ ná le-djo Henri dhó loroji. Fø saa na, Henri bbʉngʉe ndi ndi rá kiroho nǎ nyo bbʉ ndi lai Wakristo dho. Ke ndingʉeri: “Ma do adi nji bbo. Føri dho ma uri u ri kʉ Yova dho ma ngʉ heshima bbʉ bbo nari i lingʉeri ma é nga nǎ do ro madhó lo ungʉeri nari bbai ri.” Ni ká dhorie ni ro nga nǎ do kʉ ná ke Henri bbai b’lo? Ri ka ndi kaka njati ni di Mungu do nji bblo kʉ ná chulu ró. w23.06 16 §9, 11

Yenga dyi, Bi 3 ddo 9

Ddikpa ke chulu chenga tsungʉe dz’ djo.​—Ro. 5:12.

Adamu ma, Eva ma na tsangʉe Mungu ro nari goti, ri ka ndi njaeni nzá Yova dho ngarr ná kaka ná ndrǔ ka ndima lie dz’ djo nari bbai. Njaro Shetani ngʉ riddi Mungu nzá ka ndi njí ndi tsoni djo ná lo ri. Shetani ka ndi ddieri nari kʉ Mungu ka ndi chee Adamu ma, Eva ma na che ndirigoti ndi no kaka ná nja ndrǔ ndiro ndi tsoeni djo ndrǔ dho ná lo njini d’e. Ro, njati Mungu njieri fø ró, Shetani ka ndi poeri Mungu kʉ kali ba. Ká addudho? Dhonalo Mwanzo 1:28 ridho nari bbai, Yova pongʉeri Adamu ma, Eva ma na dho kpa nǎ gø si lili dz’ djo. Njaro Shetani ka ndi ddieri Mungu ka ndi bbae Adamu ma, Eva ma na ba nzø, ro fø nzø nzá ka ndima ngʉe kaka ná ndrǔ ri. (Muh. 7:20; Ro. 3:23) Adamu ma, Eva ma na nǎ gø ée kaka ná ndrǔ nga ró, Shetani ka ndi poeri Mungu tsoni djo ná lo njidha gʉ ke tsori gʉ. Ká addudho? Dhonalo dz’ djónga nzá ka ndi lie kaka ná ndrǔ nari. w23.11 6 §15-16

Wanzia dyi, Bi 3 ddo 10

Nzi nì da ndindini ná lo djolu.​—1 Ko. 4:6.

Yova adi wazi kʉ ná chutsoddadha bbʉ ko dho ndidzá lo ndirigoti ndidzá tengenezo chulu. Ke bbʉ ko dho ná chutsoddadha djo ko lo ki ndri dho ná lo ro nga kʉ ri. (Mez. 3:5-7) Føri dho ko nzɨ adi da Biblia nǎ ndi ndini ná lo djolu inga ko li sheria ko lai Wakristo ka ndima vʉnanga ndimaro ná lo djo ri.Shetani adi njínji “pa kʉ ná shasha dhi lo na” ndirigoti “i dz’ djó nga na mana kʉ ná lo na” ndiro ndi sha ndrŭ ndirigoti ndi ndó ndrŭ nanga d’e. (Kol. 2:8) Karne ya kwanza na fø lo tsungʉe ndi nǎ ndrŭ dhó ngadddidha ró dyʉ ndi ná Filozofia ma, Wayaudi ngʉ ddi ná nzá gbani Biblia nǎ lo na ná lo ma, Wakristo dho ringani ndima njinjí Musa dhó sheria nǎ kʉ ná lo na nari ma na. Føri ngʉe shasha dhi ngaddidha dhonalo ri ngʉ ndrŭ dhó ngaddidha tu bbʉbbʉ nyodyu tso nga ná ke Yova djó ro. Njʉ, Shetani adi njínji Eternete na ma, rezo sosio na ma, ndiro ndi pli nzá dzá bbʉbbʉnga chuni ná lo ma, Politiki nǎ bbobbokpa d’ra ná kali dhi lo ma na nanga d’e. w23.07 16 §11-12

Ronji dyi, Bi 3 ddo 11

Nidzá nji kʉ bbo pli, Ee Yova! Nidzá ngaddidha kʉ bbo pli!​—Zb. 92:5.

Shetani nzá ka ndi chue Yova ka ndi njie ná lo ri, ngbà mai Shetani ma, Adamu ma, Eva ma na tsangʉe tsa ro. Yova chungue ngbaribbai ma ndi ka ndi njie ndi tsoni djo ná lo bblo pli kʉ ná chu nǎ nari chu. Yova bbangʉe nga ndiro Adamu ma, Eva ma na ba nzø d’e, føri chulu ke pongʉe ná lo njini nji. Ke lingʉeri ndidhó kusudi njini njí, Adamu ma, Eva ma dhi nì ngarr ná nzø dho ndi bbʉ ddikpa “gø” nari chulu. (Mwa. 3:15; 22:18) Fø gø ka ndi bbʉe ndidhó shinga ndi é le ødha dhi be ndiro ndrǔ ba gødha d’e. Shetani nzá ddingʉe nga ro fø lo djo ri! Ká addudho? Dhonalo le ødha dhi be dyʉ ndi nga nǎ dya kʉ ná jidha le dhǒ nja ndrǔ dho nari ró. (Mt. 20:28; Yoh. 3:16) Shetani ro nga kʉ fø sifa na ri. Ke kʉ dya. Nde, le ødha dhi be chulu ká ngbá lo si njini? Cho 1 000 Kristo nyopi nari goti Adamu ma, Eva ma na dhi nì ngarr ná kaka ná nzø si di Paradiso nǎ Mungu kpengʉeri anziro nari bbai. Fø saa na risie ɨ Yova pori nari bbai, “Omega.” w23.11 6 §17

Gbonji dyi, Bi 3 ddo 12

Mungu si lod’i.​—Ebr. 13:4.

Ko adi ngarr Yova bbʉ shinga ma, ju ma na kʉ takatifu nari djo ná sheria dho. Ká addudho? Dhonalo Yova pori shinga kʉ ju nǎ ndirigoti ri kʉ ke bbʉ ko dho ná bbo na mana kʉ ná kado. (Law. 17:14) Ya kwanza Yova ungʉe ritso ndrŭ á zǎ ná saa na, ke pongʉeri nzɨ ndrŭ nyo ju. (Mwa. 9:4) Ke ki ngʉngʉe fø yadha djolu Musa dhó Sheria ndi bbʉngʉe Waisraeli dho ná saa na. (Law. 17:10) Føri goti ke ddangʉe chutso karne ya kwanza nǎ baraza dho kpa jari Wakristo krʉ dho nari kʉ, “kpa b’o ndima ronga . . . ju ró.” (Mdo. 15:28, 29) Ko adi tøni kprɨ Yova dhó fø yadha dho ddawa dhi lo djo ko longavʉ ná saa djo. Føri kina Ko adi ngarr Yova po uasherati djo ná sheria dho. Mutume Paulo pongʉeri ko dho ko “ché” ko ndí ró sehemu ché, føri na mana kʉ ringani ko njí ko dho ka ná lo krʉ ndiro ko pʉ che kʉ ná tamaa ko ró ro d’e. Ko nzɨ adi uasherati ka ndi li ko njí ná ritsi nja inga ri njiri.​—Kol. 3:5; Yob. 31:1. w23.07 15 §5-6

Thonji dyi, Bi 3 ddo 13

Mwisho ke klongʉe ndi thí tso klo le dho.​—Amu. 16:17.

Njaro Samusoni jingʉe Delila bbo nari dho, ke nzá ka ndi d’ie le ngʉ ji ndi njí ná lo utso ri. Rie ngbǎ ma ri ngʉe ri ró, Delila ngʉ adi Samsoni cho bí ina ndiro ke d’ra ndidhó kpakpanga ká adi si ngbaga ro ma nari d’e ndirigoti mwisho ke rangʉe le ngʉ ji ndi chu ná lo d’rad’ra le dho. Njedha dhi lo kʉ, fø kosa lingʉeri Samsoni vi ndidhó kpakpanga ma, Yova na ndi tso uni nari ma na vi. (Amu. 16:16-20) Samsoni njingʉe ná fø lo nǎ ro ke bangʉe che kʉ ná matokeo dhonalo ke lingʉe ndi thí Delila djo i pli Yova djolu. Wafilisti løngʉe ke ndirigoti kpa tøngʉe ke nyǒ tø. Ke le sʉngʉe Gaza nǎ Prizo na ndirigoti kpa lingʉe ke ke di nyokpa (mbegu) ŭ. Føri goti, Wafilisti rangʉe ke na ddikpa fete dhi ngana. Kpa bbʉngʉe ddikpa bbʉdha ndima dhó kali dhi mungu Dagoni dho dhonalo kpa ungʉeri ri kʉ fø mungu i ko ndima tsotso ndima lø Samsoni d’e ri. Fø fete dhi ngana ndrŭ pʉngʉe ke “ke djé ndima nyǒ ro ndiri na ndima be ke pá d’e.​—Amu. 16:21-25. w23.09 5-6 §13-14

Mbʉnji dyi, Bi 3 ddo 14

Aninji bblo kʉ ná lo krʉ ndrŭ nyǒ njí.​—Ro. 12:17.

Njaro ko lai njí dhi ke inga ko lai darasa nǎ ngba ka ndi dhu addudho ma ko adi njínji Biblia nǎ kanuni na nari ko tso. Ko ka ko njí kpakpanga ko tu ko urie ná lo nanga, ro ko bbʉ heshima nja ndrŭ dhó nganjadha dho maddi. (1 Pe. 3:15) Føri dho, ni ddieri ke ngadhu ndi ta na lo ni tso na nari rɨngana, addinga ngbaribbai ma ke dhu ná fø lo ka ndi kó ni tsotso ni chu bbo na mana kʉ ke dho ná lo nari djo. Rie addudho ma ddikpa ke ngadhu ri ró, ri kʉ bblo ko ngʉ logoti djø ko djøni ro ndirigoti bblo kʉ ná chu nǎ. Ngbaribbai ma ko ngʉ kedhó logoti nari ka ndi liri ke ddinga bbo ndidhó nganjadha djo. Njati rie nga ma ke dhó heshima kʉ inga ke di rine ndi gʉni gʉ ma ko na ró, ringani ko di logoti ngʉ bblo dhé. Loroji na, njati ni lai njí dhi ke dhu addudho ma ko adi ndrŭ gøni ná ddo ma nzɨ nari ró, addinga i lo djo: Njaro ká ke rine ndi chu ko ká adi hwè ro nji nì nari? Ri ka ndi é bblo ya kwanza ko po mbai ke dho, ke ngaddi nja ndrŭ djo nari dho ndirigoti ko dhori ke dho nari kʉ ko maddi jirieri ko é hwè na njí dhi ngana. Føri ka ndi liri ko tilo ke na bblo Biblia po ndrŭ gøni ná ddo le má nari djo ná lo djo. w23.09 17 §10-11

Zanji dyi, Bi 3 ddo 15

Anirø ni ró, nzɨ ni bbari ni shani kpa ma na nzɨ Mungu dhó yadha dyø ná ndrŭ dhó kosa chulu ndirigoti nzɨ ni vi kprɨ ni tøni nari.​—2 Pe. 3:17.

Ko ba bbò pendeleo ko njinjí kodhó saa na ndiro ko d’ra lo ndrŭ tsɨ krʉ dho d’e. Mutume Petro rija ko dho ko b’o Yova dzá ddo “ronga krʉ saa ró ko djǒ nǎ.” (2 Pe. 3:11, 12) Ká ngbaribbai? Ri kʉ bblo ko di ngaddi krʉ ddo ró ngbaribbai ma maisha sie bblo ø dz’ djó nari djo. Addinga bblo kʉ ná hewa ni ddá nari ma, bblo kʉ ná nyo ni nyo nari ma, ni ró ji ni ji ná ndrŭ ga ná ndrŭ dho ni karibu po nari ma, Biblia nǎ unabi njini nari njí dingʉe dz’ djó ná ndrŭ dho ni longaddi nari ma na djo. Njati ni di ngaddi fø ritsi krʉ djo ró, ri ka ndi kó ni tsotso ni b’o fø saa bbò ù na ndirigoti ni ka ni uri nari kʉ ngatso si d’ø ná ddo kʉ chøchø. Gosi ná saa djo ko “kʉ lochudha na nzina” nari ka ndi kó ko tsotso “nzɨ ko bbari ko shani” kali dhi walimu dhó ro. w23.09 27 §5-6

Yenga dyi, Bi 3 ddo 16

Anirnga nidhi gø dhi ndrŭ dho ddi ni tso gbani bboke na ro, dhonalo føri kʉ chø kʉ ná lo.​—Efe. 6:1.

Jadda kpa ronga tso d’e nari kʉ “nzɨ ngarr ndima dhi gø dhi ndrŭ” dho ná nzø. (2 Ti. 3:1, 2) Kpa kana bí kʉ ná kpa ká adi ngarr nzɨ addudho? Nja kʉ ná gø dhi ndrŭ nzɨ adi ndima po ndima dhi nzø njí ná lo ro nji ri. Føri dho, kpadhi nzø adi rinja ndima nzá ka ndima rrnga kpa dho ri. Nja kʉ ná nzø njari nari kʉ ndima dhi gø dhi ndrŭ dhó shauri ddo da b’lo, ri na nzá le ka le njinjí ri inga ri kʉ makali bbo. Njati ni é jadda ke ró ni ma ká adi riddi føi? Njʉnga dhi andiko nǎ bani ná yadha dho le rrnga nari bí kʉ ná nzø adi nja kpakpa kʉ nari bbai. Nde, ni tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ni njiri fø d’e? Ni ka ni ba somo nga le rr nari djo Yesu dhó bblo pli kʉ ná loroji nǎ ro. (1 Pe. 2:21-24) Ke ngʉe kaka ná ke, ro kedhó gø dhi ndrŭ ngʉe nzá kaka ná ndrŭ. Ro, Yesu ngʉ adi heshima bbʉ ndidzá gø dhi ndrŭ dho njati kpa njí kosa ma, inga kpa famu ndi nzá ma bblo nja saa na ró.​—Kut. 20:12. w23.10 7 §4-5

Wanzia dyi, Bi 3 ddo 17

Drrddr ngʉe ná yadha le tungʉe tu dhonalo ri ró klø ngʉe nga ndirigoti ri ngʉe pá kʉ ná lo.​—Ebr. 7:18.

Mutume Paulo d’rangʉeri nari kʉ Sheria nzingʉe le bbʉ ná fø bbʉdha nzá ka ndi sa ndrŭ dhi chenga ro krʉ ri. Ri kʉ fø lo dho i le “tungʉe” fø sheria ri. Føro Paulo ngangʉe li tso o ná mafundisho ddidha tso kpa dho. Ke nongʉe “bblo kʉ ná ngab’odha” nga kpa dho Yesu dhó le ødha dhi be ró ndi dyʉ ndi ro, nari ka ndi koe kpa tsotso ndima ndrini “chøchø Mungu ro d’e.” (Ebr. 7:19) Paulo d’rangʉeri Waebrania kʉ ná ndi djoi Wakristo dho nari kʉ, kpadjo kpa bbʉ Mungu dho ná madha kʉ bblo pli Wayaudi bbá dini nǎ kpa ngʉ bbʉ ke dho ná ri djolu. Wayaudi ngʉ madha bbʉ Sheria nzingʉeri nari bbai ná føri ngʉe “gosi si ná ritsi njínji (kivuli), ro bbʉbbʉ kʉ ná lo ngʉe Kristo.” (Kol. 2:17) Ritsi njínji nga kʉ ritsi nganga ri. Føri bbai Wayaudi ngʉ adi madha bbʉ Mungu dho anziro ná chu ngʉe ritsi njínji bbai dhonalo bblo kpa ka ndima bbʉe madha ke dho ná chu ngʉe go ndi si ro. Ringani ko famu Yova lø ndiro kodhi chenga zø njini d’e ná chu bblo ndiro ko bbʉ ke dho ná madha tso uni u d’e. w23.10 25 §4-5

Ronji dyi, Bi 3 ddo 18

Nga sini ná saa na agʉnga laidjó pi si lɨ nji ke na ndirigoti agønga laidjó pi si thʉ ke djo.​—Da. 11:40.

Danieli sura 11 tilo ndima kana hwini ná aro kʉ ná pikpa djo, ddi kʉ na ke rine ndi nyo pi dz’ lu djo. Fø unabi ma le ddi Biblia nǎ nja ri na ró, ko ka ko njari nari kʉ “angønga laidjó pi” kʉ Russie ma, ndi na gba ndima tso ná kpa ma na ndirigoti “agʉnga laidjó pi” kʉ Anglo-Américaine Dz’ djolu Gble pinyo ná Pidhinga. “Angønga laidjó pi” dhó pidhinga tsena di ná Mungu dzá ndrŭ fø pi adi nzanza. Nja kʉ ná Yova dzá Dimu ndrŭ adi njinji ma inga kpa ndrŭ adi sʉ prizo na ma kpadhó udha djó. “Angønga laidjó pi” nji ná lo táe do ko djoi na nari rɨngana ri kpadhó udha ngʉ kpakpa. Ká addudho? Dhonalo ko djoi churi chu Mungu dzá ndrŭ nzani ná føri rili Danieli dzá buku nǎ kʉ ná unabi njini njí. (Da. 11:41) Fø lo ko chu nari ka ndi liri kodhó ngab’odha é kpakpa ndirigoti ko tøni chi Yova dho. w23.08 11 §15-16

Gbonji dyi, Bi 3 ddo 19

Ni ronga lø ná ke lø ma nyǒ-kpa djó tɨtɨnga ronga.​—Zek. 2:8.

Yova ji ko ji nari djotsina, ke adi ngbaribbai ma ko ko mbu nari famu nì ndirigoti ke adi riji ndi b’o ko ronga b’o. Ke thí adi njedha ba ko di nzani nza ró. Føri dzá ko ka ko uri u nari kʉ, ke si kodhó sala goti ngʉngʉ njati ko nzinga ke tso: “Ab’o ma ronga ni nyǒ-kpa djó tɨtɨnga bbai” ró. (Zb. 17:8) Le nyǒ nzɨ adi riji ritsi ro si ndi djo ri ndirigoti ri na mana e bbo ko ndí ró sehemu kana. Føri dzá rie ndi nyǒ-kpa djó tɨtɨnga na Yova ddi ko ri ró, føri kʉ ɨ ke ripo ko dho nari bbai, ‘Madzá ndrŭ ronga vo ná ke vo bbo na mana kʉ ma dho ná ritsi ronga.’ Yova adi riji ko uri u nari kʉ, ndi ji ko ddiddiro krʉ ji. Ro, ke churi chu nari kʉ, njaro b’lo lu ko da ná lo djotsina ko ka ko di ridhu ko tsó, ke ká ji ko ngbà nari. Inga ko da lu kpadjo ná lo dho ko nanga rɨni rɨ ke ká ji ko ngba nari djo. Addu i ká ka ndi kó ko tsotso ko li ko thí ke djo bbo d’e? Ri kʉ ngbaribbai ma ke adi jidha dhǒ Yesu ma, ché na le d’ri ná kpa ma, ko krʉ ma na dho nari ko chu nari. w24.01 27 §6-7

Thonji dyi, Bi 3 ddo 20

Kodhi Mungu Yova thó ngʉe ko djó, ndirigoti ke gøngʉe ko kodhó mbubai thó thi ro.​—Ezr. 8:31.

Ezra njangʉe ngbaribbai ma Yova adi ndidzá ndrŭ tsotso kó kpakpalo dhi saa na nari ro b’lo. Anziro dangʉe ná cho nǎ, cho 484 na Y.G.N., njaro Ezra ngʉe nì Babiloni nǎ, Pi Ahasuero jangʉeri Uajemi nǎ pidhinga tsena kʉ ná Wayaudi krʉ ringani le cheche ná saa na. (Est. 3:7, 13-15) “Ezra ma, Wayaudi krʉ ma na dhó shinga ngʉe hatari nǎ! Fø lo kpa rrngʉe ná saa na, kpa thí bangʉe njedha bbo nari dho, kpa bbangʉe nga ndima nyo nari tso bba ndirigoti kpa ngʉ dzzdzz Yova ró sala nǎ ndiro ke kó ndima tsotso d’e.” (Est. 4:3) Addinga ngbaribbai ma Ezra ma, ndi lai nja Wayaudi ma na ka ndima mbue ndima nari djo, kpa chedha dhi lo kpengʉe ná kpa le chengʉe ndima rɨngana nari ndima njangʉe ná saa na! (Est. 9:1, 2) Fø kpakpalo lu Ezra dangʉe nari ka ndi lieri ke tayarisha ndi gosi ná saa na sie ná mbudha dho ndirigoti bbʉbbʉ dhé føri lingʉe kedhó udha kpakpa Yova kʉ uwezo na ndi b’o ndidzá ndrŭ ronga nari djo. w23.11 17 §12-13

Mbʉnji dyi, Bi 3 ddo 21

Mungu zø ke chølo dhi ke nzá ndi li ndi thí kedhó njí djo ro.​—Ro. 4:6.

Mutume Paulo ngʉ loti bbo pli Musa dhó yadha dho le ka le rrnga nari djo, Sinai dhi Ngøtsi djó le bbʉngʉe ndi Waisraeli dho ro. (Ro. 3:21, 28) Rinjani nari kʉ, Musa dhó yadha ma, ri ró njí ma na cho da b’lo nari udha ngʉe kpakpa Paulo dhó saa na ngʉe ná Wakristo ngʉe ná Wayaudi dho nari bbai. Føri dho i Paulo njingʉe njí Abrahamu dhó loroji na ndiri na ndi dhori nari kʉ ddikpa le dho nzá ringani ndi dyø yadha ndiro ndi tso uni Mungu na d’e ri.” Ro, ri adi si udha nǎ ro. Fø lo ko li kpakpa dhonalo ri riddi ko dho nari kʉ njati ko é udha na Mungu djo ndirigoti Kristo djo ró, Mungu ka ndi u ko tso u. Ro, Yakobo sura 2 nǎ le tilo djo ná “njí” nga kʉ Paulo tilo djo ná “yadha dhi njí” ri. Yakobo tilo krʉ ddo ró Wakristo adi nji ndima dhó maisha nǎ ná njí djo. (Yak. 2:24) Fø njí ka ndi dhǒ ddikpa Mukristo ká kʉ udha na Mungu djo nì ma inga nga ma nari. w23.12 3 §8; 4-5 §10-11

Zanji dyi, Bi 3 ddo 22

Kpetsi ke kʉ ndibbá isɨle djó bbonga.​—Efe. 5:23.

Ndoa djo ngaddi ná le-vei dho ringani ndima é krr ndima lai ndima vʉ ná saa na. Anonga nari kʉ ni si ngʉ ni si køni dho ná ke dhó bbonga tsena. (Ro. 7:2; Efe. 5:33) Føri dzá lo dho adhuri ni tso: ‘Ke ká kʉ dhidhi ná Mukristo i nì? Ke ká adi kiroho nǎ lo li anziro nì ndidhó maisha nǎ? Ke ká adi lonangavʉ nyodyu na i nì? Ke ká adi ndidhó kosa tso u nì? Ke ká adi heshima bbʉ isɨ ndrŭ dho nì? Ke ká chu ma tsotso ndi ka ndi kó kimwili nǎ, kiroho nǎ na ná njí nga ro ngbà ndirigoti ndi é bblo kʉ ná kau ma dho? Bbʉbbʉ dhé, njati ni ji ni ba bblo kʉ ná kpetsi ke ró, ringani ni maddi é bblo kʉ ná isɨle. Bblo kʉ ná isɨle kʉ “le tsotsokodha” ndibbá ke dho ndirigoti “ngbà thonga” ná le ke dho. (Mwa. 2:18) Ndirigoti Yova le ji nari ka ndi kó le tsotso le di rili nja ndrŭ nja ndibbá ke dhó bblo kʉ ná sifa. (Mez. 31:11, 12; 1 Ti. 3:11) Ni ka ni tayarisha ni njʉ ndiro ni sie bblo kʉ ná isɨle d’e kpakpa ni nidhó jidha li Yova djo ndirigoti nja ndrŭ tsotso ni kó abba ndirigoti kutaniko nǎ nari chulu. w23.12 22-23 §18-19

Yenga dyi, Bi 3 ddo 23

Njati ni kana ddikpa ke é nyodyu na nga ró, ke rá anzi Mungu tsó ndi ri nzi nari na.​—Yak. 1:5.

Yova tsoni, ndi kodhó lo u ná nyodyu bbʉ ko dho ndiro ko vʉ lonanga bblo d’e. Bbo pli kodhó lo u nyodyu njati ko nanga vʉ ná lo é kodhó maisha ronga ka ndi lø ná lo ró. Ke adi ngatsovedha dhi kpakpanga bbʉ ko dho. Mutume Paulo dho ndi njingʉeri nari bbai, Yova si kodhó lo u ná kpakpanga bbʉ ko dho, nja ko si kodhó kpakpalo djolu d’e. (Flp. 4:13) Ke adi kodhó sala goti ngʉ ko djoi ma, ko vei ma na chulu. Yesu ndidzá shinga bbʉ nari njí kuna ke njingʉe sala ndi thí nǎ ro krʉ. Ke nzingʉeri nzɨ Yova bbari ndrŭ nzi ndi chelo nji ná ke. Fø Yova njieri nari rɨngani ke chongʉe Yesu dhi djona malaika ndiro ke li ke kpakpa d’e. (Lu. 22:42, 43) Njaro Yova ka ndi kó ko tsotso ko djoi ma, ko vei ma na ko nzǐ telefone nǎ inga ko ronga kpa bé nja ndima li ko kpakpa d’e nari chulu. Ringani ko krʉ ne “bblo kʉ ná lo” ko ka ko po ko lai Wakristo dho ná chu.​—Mez. 12:25. w23.05 10-11 §9-11

Wanzia dyi, Bi 3 ddo 24

Anipɨ ni iso ni kana ndirigoti anili ni kpakpa ni kana.​—1 Te. 5:11.

Djødjø ná Wakristo ka ndima é rɨ ndima nanga rɨni Ukumbusho na ndima si nari dho ro. Njaro kpa do ka ndi njí ndima riddi ndima le si ko bblo nzɨ nari dho. Føri dho nzɨ di do ka ndi pá kpa djo ná lo ma, vó ka ndi vó kpa thí ronga ná lo ma na dhu kpa tso. Fø le-djoi ma, le-vei ma na kʉ ko lai Wakristo. Ko kʉ hwè na kpa ma na ko Yova ki má vi nari dho! (Zb. 119:176; Mdo. 20:35) Ko adi mbai po bbo Yesu pongʉe le di ndidzá dhe nga no krʉ cho ró nari dho ndirigoti ko famu addudho ma føri kʉ mana na nari. Ukumbusho ko nji nari nǎ ro ko ma, nja ndrŭ ma na ko adi faida ba bí kʉ ná chulu. (Isa. 48:17, 18) Kodhó jidha adi dhidhi Yova ma, Yesu ma na djo. Ko adi ridho ko nanga jini bbo kpa nji ko dho ná lo dho. Ko kana nga adi ngʉ chøchø ko lai Wakristo na. Ndirigoti ko ka ko kó nja ndrŭ tsotso kpa chu ngbaribbai ma kpa ma ka ndima ba ledha ddi le ødha dhi be chulu nari. Akonji krʉ ko ka ko njí ná lo, ndiro ko é tayari i cho dhi Ukumbusho dho d’e, føri kʉ bbo pli na mana e cho kana ná ddo! w24.01 14 §18-19

Ronji dyi, Bi 3 ddo 25

Ma Yova, kʉ . . . chutso ddá ni dho ná ke.​—Isa. 48:17.

Yova ká adi chutso ddá ko dho ngbaribbai? Ya kwanza, ri kʉ Biblia chulu. Føri kina ke adi chutso ddá ko dho ndrŭ chulu. Loroji na, ke adi kiroho nǎ nyo bbʉ ko dho “nyodyu dhi chi njí dhi noke” chulu ndiri kó ko tsotso ko vʉ lonanga nyodyu na d’e. (Mt. 24:45) Yova lirie nja kpetsi kpa maddi nja ndima ddá chutso ko dho d’e. Loroji na, waangalizi ma, wazee ma na adi ko li kpakpa ndirigoti kpa adi loja ko dho ndiri kó ko tsotso kpakpa tso o ná i saa na d’e. Ko adi mbai po bbo Yova chutso ddá ko dho ngasini ná i saa djo nari dho! Fø chutsoddadha adi rili ko kana nga é chøchø Yova na, ko é hwè na njʉ ndirigoti ko si di wø dz’ djó. Ro, nja saa na rie kpakpa ko dyø Yova dhó chutsoddadha, rie nzá kaka ná kpetsi kpa dhó ro ri si ri ró. Fø saa na ringani ko uri u nari kʉ, Yova i adi chutso ddá ndidzá ndrŭ dho ndirigoti fø chutsoddadha ko dyø nari nǎ ro ko si ledha ba. w24.02 20 §2-3

Gbonji dyi, Bi 3 ddo 26

Nzɨ ko dho jidha ko tso nǎ lo chulu, ro ko nji ná lo ma, bbʉbbʉlo ma na chulu.​—1 Yo. 3:18.

Ko ka ko liri kodhó jidha dhidhi Mungu djo bblo pli ko kedzá lo zø nari chulu. Biblia ni di zø ná saa na, amburi ni ne ni zø ná andiko krʉ ká ngbá lo dhǒ Yova djo nari. Adhuri ni tsó: ‘I lo ká ridho ngbaribbai nari kʉ Yova ji ma ji? Fø lo ká rili ngbaribbai ma ji Yova?’ Ko ka ko liri kodhó jidha ki dhidhi Yova djo ná ddikpa chu kʉ, ko thí tso ko kló ke dho sala chulu nari. (Zb. 25:4, 5) Yova si kodhó sala goti ngʉngʉ. (1 Yo. 3:21, 22) Ko ka ko liri kodhó jidha dhidhi nja ndrŭ dho maddi. B’lo ndi leni nari goti nzá cho d’e da bí ro, Paulo ma njungʉe ddikpa bblo pli ngʉe ná jadda ke Timoteo na. Timoteo jingʉe Yova ji ndirigoti nja ndrŭ maddi. Paulo pongʉeri ɨ Filipi nǎ ndrŭ dho: “Ma nzá ba [Timoteo] bbai ngaddi nidhó lo djo ná ndrŭ ro ri.” (Flp. 2:20) Iga nzɨ Paulo loti Timoteo ngʉe bblo lo kpe ná ke inga bblo hotuba bbʉ ná ke nari djo ri, ro Paulo njangʉe Timoteo ngʉ dhǒ le-djoi ma, le-vei ma na dho ná jidha. Bbʉbbʉ dhé, Timoteo ngʉ adi ronga be ná kutaniko nǎ ndrŭ nanga ngʉ adi jini ji ke ndima ronga be nari dho.​—1 Ko. 4:17. w23.07 9 §7-10

Thonji dyi, Bi 3 ddo 27

Ma ka ni bba nzɨ.​—Ebr. 13:5.

Musa dhengʉe Waisraeli tsu Ko ddo koni ná Ngø na nari njí. Mungu dzá ndrŭ ká ngbá lo bangʉe? Yova ká bbangʉe ndidzá ndrŭ tsotso ndi kó nari tso bba chi ngʉe ná fø ke dhengʉe nari goti? Nzá. Chi kpa ngʉe ná saa na, Yova ngʉ adi kpa ronga b’ob’o dhé. Musa dhe nari njí, Yova pongʉeri ke dho ke li Yoshua ndi ddá chutso Waisraeli dho d’e. Musa bbʉngʉe mazoezi Yoshua dho cho bí kana. (Kut. 33:11; Kum. 34:9) Ndirigoti chutso ngʉ ddá ná nja kpetsi kpa ngʉe bí, føri i ngʉe, ndrŭ elfu ddi ma, ndrŭ mia ddi ma, ndrŭ makumi tano ma ndirigoti ndrŭ kumi djó bbobbonga. (Kum. 1:15) Mungu dzá ndrŭ ronga b’ongʉeni bblo. Eliya maddi kʉ fø di ná loroji. Ke njingʉe njí kpakpanga na cho bí kana ndiro ndi kó Waisraeli tsotso ndima má Yova d’e. Ro, luti Yova chongʉe ke ndi ra njínji Yuda dhi bbagʉ. (2 Fa. 2:1; 2 Ny. 21:12) Nde, Israeli bbá kabila kumi nǎ chi ngʉ tøni ná ndrŭ ká le bbangʉe bba? Nzá. Eliya ngʉe b’lo ndi bbʉ mazoezi Elisha dho cho bí kana ro. Føri dho, Mungu dzá ndrŭ dho ka ndima ddae chutso ná chi ngʉe ná kpetsi kpa ngʉe bí. Yova ngʉ ra anzi dhé ndi ji ná lo ndi nji nari na ndirigoti kedzá ndrŭ ngʉe bblo ndima ronga b’oni ro. w24.02 5 §12

Mbʉnji dyi, Bi 3 ddo 28

Anidi bbí kadha nǎ bbi ná nzø bbai.​—Efe. 5:8.

Efeso na Wakristo ngʉ Yova ji ná lo nji ndima dhó maisha nǎ. (Zb. 119:105) Efeso nǎ fø Wakristo tungʉeni tu kali dhi dini nǎ ro ndirigoti kpa bbangʉe che kʉ ná nyi tso bba. Kpa ngʉngʉe “Mungu dyø ná ndrŭ” ndirigoti kpa ngʉ adi ndima dho ka ná lo nji krʉ ndiro ndima bbʉ madha Yova dho ndirigoti ndima njí ke nyǒ tho ná lo d’e. (Efe. 5:1) Føri bbai, bbʉbbʉlo ko chu nari njí ko ngʉe tɨtɨnga nǎ dini ma, che kʉ ná nyi ma na djotsina. Ko kana nja ndrŭ ngʉ adi kali dhi dini nǎ takatifu kʉ ná ddo má ndirigoti nja ndrŭ ngʉ adi che kʉ ná nyi nji ndima dhó maisha nǎ. Ro, Yova dhó yadha ko chu bblo lo ma, che lo ma djo nari goti ko lengʉeni le. Ko ngangʉe Yova ji ná lo jidha tso kodhó maisha nǎ ndirigoti ko bangʉe bí kʉ ná ledha. (Isa. 48:17) Føro mai ko adi hwini kpakpalo lo tso ró nì dhé. Ringani ko tuni da ko goti ko bba ná tɨtɨnga ró ro ndirigoti “ko ra anzi kadha nǎ bbí ná nzø bbai ko bbi nari na.” w24.03 21 §6-7

Zanji dyi, Bi 3 ddo 29

Ri é ngbá ngatsi ma ko nji maendeleo ri ró, akora anzi dhé fø chu lu ko bbí utaratibu na nari na.​—Flp. 3:16.

Njaro ni ka ni di riddi ni nga kʉ tayari ni bbʉ ni Yova dho ndirigoti ni ba batiso ri. Njaro ringani ni wø nidhó lo thika maisha nǎ ndiro ni nji ná lo gbani Yova dhó yadha na inga njaro ni dhó lo uri ni li nidhó udha ki kpakpa vi. (Kol. 2:6, 7) Ri nga kʉ Biblia jifunza ná ndrŭ krʉ i adi maendeleo nji ddiddi ri ndirigoti ri nga kʉ jadda kpa krʉ i e tayari ndima bbʉ ndima Yova dho ndirigoti ndima ba batiso ddikpa cho djó ri. Adi ni ká maendeleo nji nì ma nari nja ni nganga nji ná lo ró, nga nja ndrŭ na ni ni ddi nari ró ri. (Gal. 6:4, 5) Njati ni njari ni kʉ tayari nga Yova dho ni bbʉ ni nari dho ró, ali Yova dho ni ni bbʉ nari dhi muradi ni nji. Anziri Yova kó ni tsotso ndiro ni njí nja kʉ ná maendeleo kiroho nǎ d’e. (Flp. 2:13) Ni ka ni uri u nari kʉ Yova si nidhó sala rrrr ndirigoti ke si ni tsotso koko.​—1 Yo. 5:14. w24.03 5 §9-10

Yenga dyi, Bi 3 ddo 30

Dzabai, . . . anira anzi nì ni di [nibbá isɨ ndrŭ] nǎ lochudha kana ro.​—1 Pe. 3:7.

Ddikpa saa na, Sara thí ngʉe njedha na ndirigoti le d’rangʉe ngbaribbai ma ndi ndi mbu nari Abrahamu dho ngbà mai le njangʉe ke che ndi ngʉ bani na ná kpakpalo dho ro. Ke chungʉeri nari kʉ, Sara ngʉe nì ndi djødjø ná isɨle ndirigoti nì ndi tso gba ndidhó ngaddidha na ná le. Ke rrngʉe le rr ndirigoti ke mbungʉeri ndi si fø kpakpalo si. (Mwa. 16:5, 6) Ko ká ba ngbá somo? Dzabai, ni kʉ bbonga na ni vʉ lonanga nidhó familia dho. (1 Ko. 11:3) Ro, jidha na ni ka ni neri ni chu nidhi isɨ ndrŭ dhó nganjadha i vi lonanga ni vʉ nari njí, bbo pli ri é ndrŭ ronga fø lo ka ndi lø ri ró. (1 Ko. 13:4, 5) Ddikpa saa na, Abrahamu vʉngʉeri ndi kó nzá ndima pɨngʉe pɨ ná lʉ. Ke pongʉeri Sara bbá ndi e nji ná njí bbá ndiro le thɨ bbo pli kʉ ná mukati ndima ró lʉ dho d’e. (Mwa. 18:6) Sara njingʉe føri lele ndirigoti le gbangʉe ndi tso thei Abrahamu nzingʉe ndi tsó ná lo na. Isɨ ndrŭ, ni ka ni dyø Sara dhó loroji nibbá kpa vʉ nanga ná lo na ni ni tso gba nari chulu. Fø ni rinji nari na ni nidhó ndoa li kpakpa.​—1 Pe. 3:5, 6. w23.05 24-25 §16-17

Wanzia dyi, Bi 3 ddo 31

Arø ro si ná nyodyu e . . . tayari ngarrdha dho.​—Yak. 3:17.

Gideoni le lingʉe ndi é lod’i ná ke Wairaeli djo ná saa na, ringʉe kpakpa ke dho ke rrnga ndirigoti ke é nga nǎ do ro. Ke dhona le bbʉngʉe hatari kʉ ná njí, føri ngʉe ke sa ndidzá Baba chingʉe Baali dho ná mazabahu. (Amu. 6:25, 26) Luti b’lo Gideoni gba bbasødda tso nari goti, Yova pongʉeri aro ina ke dho ke ngʉ ndidhó bbasødda dhó hesabu nanga ngʉ. (Amu. 7:2-7) Føri goti ke pongʉeri, kpa rá là nji ndima dhó mbubai tso ro kuna. (Amu. 7:9-11) Wazee dho ringani ndima é “tayari ngarrdha dho.” Nì ngarr ná muzee e tayari ndi rrnga Maandiko po ná lo dho ndirigoti Mungu dhó tengenezo ja ná lo dho. Fø ndi rinji nari na ke adi bblo kʉ ná loroji bba nja ndrŭ dho. Ro, nja saa na ri ka ndi si kpakpa ke dho ke rrnga. Loroji na, njaro ri ka ndi si kpakpa ke rrnga ndi ba ná lojadha dho. Nja saa na ke ka ndi dhu nja kʉ ná lojadha ká kʉ nyodyu dhi ri i bbʉbbʉ nari ndi tso. Inga le ka le pori ke njí hatari na ka ndi li kedhó uhuru ná njí. Wazee ká ka ndima dyø Gideoni dhó ngarrdha fø lo kana ngbaribbai? Adi krr ndiro ni rr lojadha ndirigoti ni njínji ri na d’e. w23.06 4-5 §9-11

    Bbaledha nǎ Vichapo (2015-2025)
    Avʉvʉ
    Atsu
    • Baledha
    • Ando ri
    • Ji le ji nari
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Njí le nji na nalo
    • Ruruni nalo ronga le b'o nari
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Atsu
    Ando ri