ETERNET djó kʉ ná Watchtower LIBRARY
Dzamu dhi Munara
ETERNET DJÓ KɄ NÁ LIBRARY
Baledha
  • BIBLIA
  • VICHAPO
  • NJUDHA
  • es25 paje 98-108
  • Bi 10

I sehema nǎ, tayari kʉ ná video ro nga

Dzodzo dhé, video ni telesharje ro ddikpa kosa banga.

  • Bi 10
  • Ddo ró le zø ná Andiko—2025
  • Rere lo djǒ
  • Gbonji dyi, Bi 10 ddo 1
  • Thonji dyi, Bi 10 ddo 2
  • Mbʉnji dyi, Bi 10 ddo 3
  • Zanji dyi, Bi 10 ddo 4
  • Yenga dyi, Bi 10 ddo 5
  • Wanzia dyi, Bi 10 ddo 6
  • Ronji dyi, Bi 10 ddo 7
  • Gbonji dyi, Bi 10 ddo 8
  • Thonji dyi, Bi 10 ddo 9
  • Mbʉnji dyi, Bi 10 ddo 10
  • Zanji dyi, Bi 10 ddo 11
  • Yenga dyi, Bi 10 ddo 12
  • Wanzia dyi, Bi 10 ddo 13
  • Ronji dyi, Bi 10 ddo 14
  • Gbonji dyi, Bi 10 ddo 15
  • Thonji dyi, Bi 10 ddo 16
  • Mbʉnji dyi, Bi 10 ddo 17
  • Zanji dyi, Bi 10 ddo 18
  • Yenga dyi, Bi 10 ddo 19
  • Wanzia dyi, Bi 10 ddo 20
  • Ronji dyi, Bi 10 ddo 21
  • Gbonji dyi, Bi 10 ddo 22
  • Thonji dyi, Bi 10 ddo 23
  • Mbʉnji dyi, Bi 10 ddo 24
  • Zanji dyi, Bi 10 ddo 25
  • Yenga dyi, Bi 10 ddo 26
  • Wanzia dyi, Bi 10 ddo 27
  • Ronji dyi, Bi 10 ddo 28
  • Gbonji dyi, Bi 10 ddo 29
  • Thonji dyi, Bi 10 ddo 30
  • Mbʉnji dyi, Bi 10 ddo 31
Ddo ró le zø ná Andiko—2025
es25 paje 98-108

Bi 10

Gbonji dyi, Bi 10 ddo 1

Arø ro si ná nyodyu e . . . tayari ngarrdha dho.​—Yak. 3:17.

Nja saa na, ká ni adi rinja ri kʉ kpakpa ni rrnga? Pi Daudi ma bangʉeni fø di ná lo na ddi, føri dho ke nzingʉeri Mungu tso: “Ali ni dho ma ka ma rrnga nari dhi ù ma na.” (Zb. 51:12) Daudi jingʉe Yova ji. Ro, nja saa na ringʉe kpakpa Daudi dho ndi rrnga ndirigoti ko dho ma ri ka ndi é kpakpa ddi. Ká addudho? Dhonalo ya kwanza, ko gøni gø nzɨ le ngarr ná føri na ko ndí na. Ya pili, Shetani adi rimbu ndi cho ko, ko tsatsa Yova ro ndi njingʉeri nari bbai. (2 Ko. 11:3) Ya tatu, ko ronga tso d’e nari kʉ i dz’ dzá tsatsa ná ndrŭ dhó ngaddidha, føri i kʉ “nzɨ ngarr ná nzø na adi njínji kpadjo ná roho.” (Ef. 2:2) Ko nzá ka ko njí kpakpanga ko njí lɨ chenga na ka ndi tsu ko ná lo tso ró dhé ri, ro Ibilisi ma, i dz’ dzá tsatsa ná ndrŭ ma na adi ko cho ndiro nzɨ ko rrnga ró, ná lo tso ró maddi. Ringani ko njí kpakpanga bbo ndiro ko rrnga Yova dho ndirigoti bbobbonga ke bbʉ dhó ná kpa dho maddi d’e. w23.10 6 §1

Thonji dyi, Bi 10 ddo 2

Ni b’o bblo pli kʉ ná wa ronga kpø kpadjonga djo.​—Yoh. 2:10.

Yesu lengʉe dda thika wa ddù chulu ná fø lo nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá somo? Ko ka ko ba somo nyenyenga djo. Yesu nzá mangʉe ndi ro ndi njingʉe ná ddù djotsina ri ndirigoti ke nzɨ ngʉ adi ndi ro má ndi nji ná ritsi krʉ djotsina ri. Føri rɨngana nyenyenga na ndirigoti bí ina ke ngʉ adi madha bbʉ ndidzá Baba dho. (Yoh. 5:19, 30; 8:28) Njati ko di Yesu dyø nyenyenga dhi nganjadha na ko kʉ ko djo nari chulu ró, ko nzá ka ko di ko ro má ko nji ná ritsi krʉ dho ri. Njati rie addu ma ko nji Yova dzá njí kana ri ró, nzɨ ko bbʉ madha ko dho, ro akobbʉ madha ko adi njínji dho ná kodhi ddù dhi Mungu dho. (Yer. 9:23, 24) Akobbʉ ke dho ka ná madha ke dho. Ko nzá ka ko njí bblo ritsi ro ddikpa maddi ngadhi Yova dhó kpakpanga ro ri. (1 Ko. 1:26-31) Njati rie nì ko kʉ nyenyenga na ri ró, ko nzá ka ko neri ko ba madha nja ndrŭ dho ko nji ná bblo lo dho ri. Ko e hwè na dhonalo Yova adi ko nja nì ndirigoti ke adi ko nji ná lo nja mana na. (Anja Matayo 6:2-4; Ebr. 13:16) Bbʉbbʉ dhé, ko adi hwè bbʉ Yova dho Yesu ko dyø nyenyenga na nari chulu.​—1 Pe. 5:6. w23.04 4 §9; 5 §11-12

Mbʉnji dyi, Bi 10 ddo 3

Nzɨ ni di nidhi bblonga dhé ne, ro nja ndrŭ dhi bblonga maddi.​—Flp. 2:4.

Roho dda chutso ndi dho ro, mutume Paulo lingʉe Wakristo kpakpa, kpa di nja ndrŭ dhi bblonga ne. Nde, fø shauri na ká ko ka ko njinjí ngbaribbai njudha dhi saa djo? Adingano nari kʉ, nja ndrŭ ma jirieri ndima di komatere ro bbʉ ddi njudha dhi ngana, ko jirieri nari bbai. Addinga i lo djo, nidhó bbakau ma na ni loti ná saa djo ká ni adi riji ni i tilo bbo, ro kpa i tilo sese? Bbʉbbʉ dhé, nzɨ! Ni adi riji ni tilo ddinga kpa ma na. Føri bbai, njudha dhi ngana ko adi riji ko bbari bí kʉ ná nja ndrŭ ma bbʉ komatere ro ddi. Bbʉbbʉ dhé, kpakpa ko ka ko li ko djoi ma, ko vei ma na ná nja chu kʉ kpa dho ko ngabba kpa dhǒ ndima dhó udha nari chulu. (1 Ko. 10:24) Dʉ kʉ ná komatere ko adi bbʉ dho ná ddikpa sababu kʉ, ri adi saa bba ndiro bí kʉ ná ndrŭ bbʉ komatere d’e. Føro mai rie dʉ kʉ ná komatere ni bbʉ ri ró, nzɨ tilo bí kʉ ná lo djo. Njati ni tilo paragrafu nǎ kʉ ná lo djo krʉ ró, nja ndrŭ nzá ka ndima ba lo ndima ti djo ná lo ro ri. w23.04 22-23 §11-13

Zanji dyi, Bi 10 ddo 4

Ma krʉ kʉ ná ritsi nji hwè lo-i dzá lo dho, ndiro ko d’ra ri nja ndrŭ ma na d’e.​—1 Ko. 9:23.

Ringani ko no ngbá ngatsi ma ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko di nja ndrŭ tsotso kó nari nga, pli siri lo ko d’ra kpa dho nari na. Kodhó lod’radha dhi njí kana ringani ko é kiasi na. Ko adi nju njonjo dhó udha kʉ ná ndrŭ ma, njonjo dhó ngaddidha kʉ ná ndrŭ ma, njonjo nga lu ro si ná ndrŭ ma na na. Mutume Paulo ngʉ adi ndi tso gba krʉ kʉ ná hali na ndirigoti ko ka ko ba somo kedhó loroji nǎ ro. Yesu lingʉe Paulo “ndrŭ tsɨ dhó mutume” bbai. (Ro. 11:13) Føri dho Paulo d’rangʉe lo Wayaudi ma, Wagiriki ma, bbo zønga ná ndrŭ ma, vilaje nǎ ndrŭ ma, guvernema nǎ bbobbonga ma na dho. Ndiro ndi lø ndi rr ná ndrŭ thí ronga d’e, Paulo ngʉngʉe “krʉ kʉ ná ritsi krʉ kʉ ná ndrŭ dzá aina dho.” (1 Ko. 9:19-22) Ke ngʉ adi ndi thí li ndrŭ dhó desturi ma, ndrŭ si nǎ ro ná nga ma, ndrŭ u ná lo ma na djo ná føri lingʉeri ke kó bí kʉ ná ndrŭ tsotso. Ko maddi ko ka ko d’ralo bblo njati ko é bblo kʉ ná nganjadha na ndirigoti ko chu ko rr ná ndrŭ tsotso ko ka ko kó na ná lo bblo ró. w23.07 23 §11-12

Yenga dyi, Bi 10 ddo 5

Bboke dzá nokpa dho nzá ringani ndi njí lɨ ri, ro ringani ke é bblo krʉ kʉ ná ndrŭ laidjo.​—2 Ti. 2:24.

Djø ndi djø ná ke e kpakpa, ro nga zaifu ri. Ri uri le é kpakpanga na ndiro le é ko le jotso ko ro kpakpalo dhi saa na d’e. Djø le le djø nari kʉ “roho dzá tunda” kana ddiri. (Gal. 5:22, 23) Kigiriki nǎ le ripo “djø le le djø nari,” ná fø lo na le ngʉ adi njínji ndiri na le dhǒ tsó nǎ Kana (farasi) le ngʉ ndi é abba zǎ nari d’e. Addinga tsó nǎ Kana ngʉ djø djøni ná zǎ nari djo. Ngbà mai ri ngʉ djø djøni ná zǎ ro, kpakpanga na i ri kʉ ni dhé. Nde, ndrŭ ko kʉ ro, ko ká ka ko é djø le djøni ná sifa na bbo ngbaribbai ndirigoti ko é kpakpanga na maddi? Fø di ná lo ro nzá ka ndi ka ko dho ko koro ri. Ringani ko nzi Mungu dhó roho, ko nziri ke kó ko tsotso ko é bblo pli kʉ ná fø sifa na. B’lo njini ná lo dhori fø lo ka ndi kaka. Bí kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na adi djø le djøni nari dhǒ nja kʉ ná ndrŭ rine ndima gʉni gʉ kpa na ná saa na, ndirigoti føri liri nja ndrŭ é bblo kʉ ná nganjadha na Yova dzá Dimu djo.​—2 Ti. 2:24, 25. w23.09 15 §3

Wanzia dyi, Bi 10 ddo 6

Ma njingʉe sala, ndirigoti Yova ngʉ ndi tso ma nzingʉe ná lo goti ngʉ.​—1 Sa. 1:27.

Ké ka ndi ke le nanga ná ddikpa maono nǎ mutume Yohana njangʉe wazee 24 ra nǎ ndima madha bbʉ Yova dho ro. Kpa ngʉ Mungu má chu ndima churi nari kʉ, ke kaka “madha ma, heshima ma, kpakpanga ma na dho ro.” (Ufu. 4:10, 11) Chi tøni ná malaiká maddi e madha ma, heshima ma na ndima ka ndima bbʉ Yova dho dho ná sababu na bí. Kpa adi di ke ma na ra nǎ ndirigoti kpa chu ke bblo pli. Kpa adi kedhó sifa nja ke adi nji ná lo chulu. Kpa di Yova adi lo nji ná chu nja ró, føri adi kpa ronga cho kpa bbʉ madha ke dho. (Yob. 38:4-7) Ko maddi ko ka ko bbʉ madha Yova dho kodhó sala nǎ, ko ka ko tilo ke laidjó ro adi ko nyǒ tho ná lo ma, heshima ko adi bbʉ ke dho dho ná lo ma na djo sala chulu. Biblia ni zø ndirigoti ri ni jifunza ná saa na, amburi ni ba kedhó bbo ni jirie ná sifa. (Yob. 37:23; Ro. 11:33) Føri goti ad’ra ngbaribbai ma ni ni mbu fø sifa djo nari ke dho. Føri kina ko ka ko má Yova ke nji ko dho ndirigoti ko djoi ma, ko vei ma na dho ná lo dho.​—1 Sa. 2:1, 2. w23.05 3-4 §6-7

Ronji dyi, Bi 10 ddo 7

Anibbi ngbà tho Yova nyǒ nari bbai.​—Kol. 1:10.

Cho 1919 na, Mungu dzá ndrŭ ngangʉe vʉdha tso Bbò Babiloni nǎ ro. Fø cho na “chi njí dhi noke” ngangʉe njí tso ndiro nì thí kʉ bblo ná ndrŭ ngá bbidha tso “tsetse ná chu” lu d’e. (Mt. 24:45-47; Isa. 35:8) Anziro nja kpa njingʉe fø chu nanga thɨdha dho ná njí kongʉe fø bbò chu lu ngangʉe bbidha tso ná ndrŭ tsotso nja ndima chulo bbo Yova djo ndirigoti ke pɨ ná lo djo d’e. (Mez. 4:18) Føri kina, kpadhó maisha nǎ kpa ka ndima njie Yova ji ná lo. Yova nzɨ adi riji ko ø kodhó lo thika krʉ ddikpa saa djo ri. Føri rɨngana, ke adi ndidzá ndrŭ dho chutsoddadha bbʉ cho da nari bbai. Ko ka ko é hwè na bbo njati ko di Mungu nyǒ tho ná lo nji krʉ kʉ ná lo kana ró. Krʉ kʉ ná chu adi riji le di ndi nanga thɨ bí ina. Cho 1919 djó ro “tsetse ná chu” nanga thɨdha dhi njí rangʉe anzi, føri dho bí kʉ ná ndrŭ dho ri kangʉe ka ndima tuni Bbò Babiloni nǎ ro. w23.05 17 §15; 19 §16

Gbonji dyi, Bi 10 ddo 8

Ma nzɨ si ni ro bba ri.​—Ebr. 13:5.

Lo dho chutso ddá ná Baraza nǎ le-djoi adi mazoezi bbʉ Lo dho chutso ddá ná Baraza nǎ njonjo komite tsotso adi kó ná kpa dho. Kpa tsotso adi kó ná fø kpa bbobbo kʉ ná njínji tengenezo nǎ chi ndima tøni ro. Kpa kʉ tayari ndima b’o Kristo dhó chembø ronga. Ché na le d’ri ná kpa kana ya mwisho kʉ ná ke si ra ra na bbò mbudha dzá mwisho njí. Fø saa na Yova dzá ndrŭ si ra anzi dhé ke dho ndima madha bbʉ ke jiri nari bbai nari na. Fø saa na ko chu nari kʉ Gogu dhi Magogu, Biblia nzi ndrŭ tsɨ gba ndima tso nari, ná ndrŭ si lɨ ta Mungu dzá ndrŭ tso ro. (Eze. 38:18-20) Ro, karr saa dhi fø lɨ ro nzɨ si si ko djolu ri, ndirigoti Mungu dzá ndrŭ si ra anzi dhé Yova ndima má nari na. Yova si ndidzá ndrŭ gøgø! Ddikpa maono na mutume Yohana njangʉe Kristo dhó “birobiro” kʉ ná nja chembø. Yohana dho le pongʉeri nari kʉ, fø “birobiro” kʉ ná nja chembø si “bbò mbudha nǎ ro.” (Ufu. 7:9, 14) Ko churi chu nari kʉ Yova si kpa gøgø! w24.02 5-6 §13-14

Thonji dyi, Bi 10 ddo 9

Nzɨ ni dhe roho dzá kazz.​—1 Te. 5:19.

Nde, ko ká ka ko njiri ngbǎ ndiro ko ba roho takatifu d’e? Ko ka ko nzi roho takatifu, ko zø Biblia ndirigoti ko gba ko tso kedhó roho chutso ddá dho ná tengenezo na. Fø ko rinji nari ka ndi kó ko tsotso ko é “roho takatifu dzá tunda na.” (Gal. 5:22, 23) B’lo Mungu bbʉ ndidhó roho takatifu ko dho ró, ringani ko é krr ndiro “nzɨ ko dhe roho takatifu dzá kazz ró.” Mungu adi ndidzá roho takatifu bbʉ ngbà dhó ngaddidha ma, nyi ma na tsetse ná ndrŭ dho dhé. Ke ka ndi bba ndidhó roho ndi bbʉ ko dho nari tso bbá njati ko di ra anzi nzá tsetse ná lo djo ko ngaddi nari na ndirigoti ko di nga kʉ bblo ná lo nji ró. (1 Te. 4:7, 8) Føri kina nja ko ba roho takatifu d’e, ringani “nzɨ ko di unabi nǎ kʉ ná lo be pa.” (1 Te. 5:20) “Unabi nǎ lo” le nzǐ iga nari kʉ Mungu bbʉ ko dho ndidzá roho takatifu chulu ná lo, føri tsu ndi nǎ Yova dzá ddo ma, ko di nǎ ná i saa djo tilo ná lo ma na. Ri nzá ngani ko di riddi nari kʉ, Yova dzá ddo inga Armagedoni ka ndi si b’lo ko dhe ro ri. Føri rɨngana ko adi riddi nari kʉ fø ddo si kʉ si karrnga goti inga ko adi fø ddo ngano krʉ saa ró “Mungu ró le thí b’a nari dhǒ ná lo ko nji” bbo krʉ ddo ró ndirigoti ko rili kodhó nyi é bblo nari chulu.​—2 Pe. 3:11, 12. w23.06 12 §13-14

Mbʉnji dyi, Bi 10 ddo 10

Yova do le nji nari kʉ nyodyu tso ngani ná nga.​—Mez. 9:10.

Nde, Wakristo ko kʉ ro, pornografia dhi ji si kodhó eletronike dhi ritsi na nzá ko ji ro, ró ká ringani ko njiri ngbǎ? Ringani ko da fø ji djolu tse. Ko ka ko njiri fø njati ko di ngano nari kʉ, ko jirie ko kana kʉ Yova na ná kau bbo ró. Bbʉbbʉ dhé, nzɨ njani pornografia bbai ná ji ma ka ndi liri uasherati dhi ngaddidha si ko djǒ na ddi. Ri ká ngani nzɨ ko di ri nja addudho? Dhonalo ko nzá jiri ko njí uzinifu ro ko thí nǎ karrnø maddi ri. (Mt. 5:28, 29) Thailand nǎ David ró dho kʉ ná ddikpa muzee pori: “Ma adi ridhu ma tso: ‘Rie nga ma ji kʉ pornografia dhi ri ró, Yova ká ka ndi ba hwè ngbà ri ma nja nari dho?’ Fø di ngaddidha adi ma tsotso kó ma vʉ lonanga nyodyu na.” Ko tsotso adi kó ko njí lo nyodyu na d’e nari kʉ Yova ko ji nari. Mungu do le nji ná føri kʉ nyodyu tso “ngani” ná nga. w23.06 23 §12-13

Zanji dyi, Bi 10 ddo 11

Anira, madzá ndrŭ, anitsu nidhó atsiro kʉ ná chumba na.​—Isa. 26:20.

“Atsiro kʉ ná chumba” le nzǐ nari ka ndi é kodhó kutaniko. Bbò mbudha dhi saa djo, Yova tsoni ndi si ko ronga b’ob’o njati ko rá anzi ko lai Wakristo ma na ko njínji ndi dho ddinga nari na ró. Føri dho ringani ko njí kpakpanga njʉ ndiro ko ji ko djoi ma, ko vei ma na d’e. Kodhó gødha dyʉ ndi fø lo ró! “Yova dhó bbò ddo” si njedha bbʉ ndrŭ tsɨ dho. (Sef. 1:14, 15) Yova dzá ndrŭ maddi si bani kpakpalo na. Ro, njati ko tayarisha ko kpadjo ró, ri sie sʉsʉ ko di ko ko jotso ko ro ndirigoti ko kó nja ndrŭ tsotso. Ko si ko djo si si ná mbudha krʉ tso veve. Ko lai Wakristo ba nzadha ró, akonji kpakpanga ko kó kpa tsotso zølo ko dhǒ ndirigoti kpadhó lo u ná ritsi ko bbʉ kpa dho nari na. Ndirigoti njati ko di jidha dhǒ ko djoi ma, ko vei ma na dho njʉ ró, ko si ri dho gosi ná saa djo bbo pli. Føri goti Yova si ko kobe bbʉ nŭnŭ di ná shinga ndi si bbʉ ko dho i dz’ djo nari na, ná ngana ko si chʉ adi ngaba ná lo ma, nzadha ma na nga vivi.​—Isa. 65:17. w23.07 7 §16-17

Yenga dyi, Bi 10 ddo 12

[Yova si rili] ni tøni kprɨ, ke si rili ni é kpakpa, ke si rili nzɨ ni ronga jaja.​—1 Pe. 5:10.

Bí ina Mungu dzá lo adi chi ngʉ adi tøni ná kpa nzǐ kpakpa kʉ ná kpa. Ro, nì mai kpa ngʉe kpakpa ro, kpa nzɨ ngʉ adi ndima mbu kpakpa kʉ nari bbai krʉ ddo ró ri. Loroji na, ddikpa saa na Pi Daudi mbungʉe ndi “kpakpa kʉ ná ngø bbai,” ro nja saa na ke na “do ngʉ adi ta.” (Zb. 30:7) Nì mai Samsoni ngʉe kpakpanga na bbo Yova dhó roho ngʉe ndi na ná saa na ro, ke chungʉeri chu ngadhi Mungu dhó kpakpanga ro, ndi ka ndi “ngʉ zaifu nja kʉ ná kpetsi kpa bbai.” (Amu. 14:5, 6; 16:17) Chi ngʉ tøni ná fø kpetsi kpa ngʉe kpakpa Yova ngʉ adi kpakpanga bbʉ ndima dho nari dho. Mutume Paulo d’ingʉe ri utso nari kʉ ndi dho maddi ringani ndi ba kpakpanga Yova dhó ro. (2 Ko. 12:9, 10) Paulo ngʉe afya dhi kpakpalo na maddi. (Gal. 4:13, 14) Nja saa na ri ngʉe kpakpa ke dho ke njí chi kʉ ná lo. (Ro. 7:18, 19) Ndirigoti nja saa na ke nanga ri ngʉ adi d’od’o ndirigoti ke do ngʉ adi nji ndi ró ka ndi njini ná lo dho. (2 Ko 1:8, 9) Ro, zaifu Paulo é ná saa na ke ngʉ adi ngʉ kpakpa. Ká ngbaribbai? Yova ngʉ adi Paulo dhó lo u ná kpakpanga bbʉ ke dho ndiro ke ve kpakpalo tso d’e. w23.10 12 §1-2

Wanzia dyi, Bi 10 ddo 13

Yova adi le thí nǎ kʉ ná lo nja.​—1 Sa. 16:7.

Njati ko di ko mbu nga nǎ mana kʉ nari bbai ró, akononga nari kʉ, ri kʉ Yova i drrngʉe ko ndi ro ri. (Yoh. 6:44) Ke adi kodhó nzá ko ka ko nja ná bblo kʉ ná sifa nja ndirigoti ke churie ko thí nǎ lo chu. (2 Ny. 6:30) Føri dzá lo dho, ke ripo ko na mana kʉ bbo ná føri ko ka ko uu. (1 Yo. 3:19, 20) Ko kana nja ndrŭ ka ndima di ndima mbu che bbʉbbʉlo ndima chu nari njí ndima njingʉe ná che lo djotsina. (1 Pe. 4:3) Chi tøni Yova dho ná Wakristo ma ka ndima é godhé ndima hwini nja uzaifu tso ró ro. Nde, ni ká adi ni mbu nzá zø Yova ka ndi njí nari bbai? Njati rie fø ró, ni iso ka ndi pɨ ná lo kʉ, ni chu nari kʉ chi ngʉ tøni Yova dho drrdrr ná ndrŭ ma ngʉ ndima mbu fø ddi. Loroji na, mutume Paulo thí ngʉ adi bʉni bʉ ndi di ngaddi ndidhó uzaifu djo ná saa na. (Ro. 7:24) Bbʉbbʉ dhé, Paulo lengʉeni le ndidhó chenga nǎ ro ndirigoti ke bangʉe batiso maddi. Føro mai, ke ngʉ adi ndi nja “mitume kana sese pli kʉ ná ke” ndirigoti “bbo pli njingʉe” chenga ná ke.​—1 Ko. 15:9; 1 Ti. 1:15. w24.03 27 §5-6

Ronji dyi, Bi 10 ddo 14

Kpa bbangʉe Yova dzá dza bba.​—2 Ny. 24:18.

Pi Yehoashi dhó che kʉ ná lonangavʉdha nǎ ro ko ka ko ba ná ddikpa somo kʉ, ringani ko vʉ nì ka ndima é bblo kʉ ná matokeo na ko djo ná bbakau, føri kʉ jiji Yova ná ndrŭ ndirigoti nì rine ndima bbʉ hwè ke dho ná ndrŭ. Ri nzá ngani ko di kau nji ddiddi ma na kodhó cho kʉ ná ndrŭ na dhé ri. Anonga nari kʉ, Yehoashi ngʉe jadda pli ndidzá kau Yehoiada dho. Adhu i lo ni tso ni vʉ ni dho ná bbakau djo: ‘Kpa ká adi ma tsotso kó nì ndiro ma li madhó udha kpakpa Yova djo d’e? Kpa ká adi ma li kpakpa nì nja ma njinjí Mungu dhó kanuni na d’e? Kpa ká adi loti Yova ma, kedzá bbo na mana kʉ ná bbʉbbʉlo ma na djo nì? Kpa ká adi heshima bbʉ Mungu dhó kanuni dho nì? Kpa ká adi shauri bbʉ ma dho madhó lo uri ná saa na nì?’ (Mez. 27:5, 6, 17) Bbʉbbʉ dhé, njati rie nzá nidhó bbakau jirie Yova ri ró, føri nga kʉ nidhó lo u ná kpa ri. Ro, njati nidhó bbakau é ngbà ji Yova ná kpa ró, kpa sie tayari ndima kó ni tsotso krʉ ddo ró!​—Mez. 13:20. w23.09 9-10 §6-7

Gbonji dyi, Bi 10 ddo 15

Ma kʉ Alfa ndirigoti Omega.​—Ufu. 1:8.

Alfa kʉ herufi ya kwanza Kigiriki nǎ alfabe nǎ, ndirigoti omega kʉ herufi ya mwisho. Yova pori ndi kʉ “Alfa ndirigoti Omega” nari na ke ko tsotso kó ko famu nari kʉ, njati ke ngá ddikpa ritsi tso ró, ke ka ndi si ri na mwisho djo ngbà. Yova nongʉe Adamu ma, Eva ma na nari goti, ke pongʉe ndidhó kusudi kpa dho. Biblia ripo: “Mungu lengʉe kpa ronga ndirigoti Mungu pongʉeri kpa dho: ‘Anigø, aninyani, anilili dz’ djo ndirigoti aninyo pi ri djo.” (Mwa. 1:28) Yova dhongʉe ndidhó ya kwanza kusudi ná saa na, ri njingʉeni ɨ ke pori nari bbai, “Alfa.” Adamu ma, Eva ma na dhó kaka ná nzø si dz’ thika thɨ ri ngʉ Paradiso. Yova kpengʉe ná fø lo si njini ná saa na, ri sie ɨ ke ripo nari bbai, “Omega.” Yova nongʉe “ra nǎ ndirigoti dz’ djó krʉ kʉ ná ritsi” nari goti, ke pongʉe ndidhó tsodha si njini nji nari dhǒ ná ddikpa lo. Føri ridho nari kʉ, Yova si ndi tsoni ndrǔ dho ndirigoti dz’ djo ná lo nji kaka ná ngatsi ddo ya saba dzá mwisho na.​—Mwa. 2:1-3. w23.11 5 §13-14

Thonji dyi, Bi 10 ddo 16

Anithɨ Yova dzá chu nanga! Anithɨ ngødja lu ra ná bbò chu nanga ndi é mbrø kodhi Mungu dho.​—Isa. 40:3.

Babiloni nǎ ro rangʉe Israeli na ná chu nǎ kpa ka ndima njie bi chøchø  4. Ro, Yova tsongʉeni nari kʉ, ndi si kpa ronga tso ka ndi choe ná ritsi krʉ tutu chu nǎ ro. Israeli na ngʉngʉe ná chi ngʉ tøni ná Wayaudi chungʉeri chu, ndima si ba ná ledha si dada bba ndima bba ná ritsi krʉ djolu. Bbo pli ngʉe ná ledha tsungʉe Yova dho kpa si bbʉ ná madha maddi ndi nǎ. Babiloni nǎ nga ngʉe Yova dhó hekalu ro maddi ri. Musa dhó Yadha nzingʉeri Waisraeli di bbʉ ná bbʉdha kpa bbʉ djó ná mazabahu ro ma nga ddi ngʉeri ndirigoti bbakuhani ro ma nzá ddi kpengʉeni nja ndima bbʉ bbʉdha d’e ri. Føri kina, fø bbagʉ wapagani dangʉe da Yova dhó kanuni na ngʉ njínji ná ndrŭ djolu. Føri dho, ngbà jingʉe Yova ná Wayaudi kana ro bí kʉ ná kpa vʉngʉeri ndima ngʉngʉ ndima bbá ngø na ndiro ndima ngʉ tsetse ná ibada ki vi d’e. w23.05 14-15 §3-4

Mbʉnji dyi, Bi 10 ddo 17

Anidi bbí kadha nǎ bbi ná nzø bbai.​—Efe. 5:8.

Føri kina kodhó lo u Mungu dhó roho takatifu ndiri kó ko tsotso ko rá anzi “kadha nǎ bbi ná nzø bbai” ko njini nari na d’e. Ká addudho? Dhonalo che kʉ ná i dz’ djó le di tsetse ná nyi na nari ro nga e sʉsʉ ri. (1 Te. 4:3-5, 7, 8) Roho takatifu ka ndi kó ko tsotso ndiro nzɨ ko ddinga i dz’ djó ndrŭ bbai dhonalo kpadhó ngaddidha tso nzá gbani Yova dho ri na ri. Roho takatifu ka ndi kó ko tsotso ndiro ko njí “krʉ kʉ ná bblo lo ma, chølo ma na d’e.” (Efe. 5:9) Ndiro ko ba roho takatifu d’e ringani ko di sala nji. Yesu pongʉeri Yova si “roho takatifu bbʉ ndi tso ri nzǐ ná ndrŭ dho.” (Lu. 11:13) Ndirigoti ddinga ko madha bbʉ Yova dho njudha dhi ngana na ná saa na ma ko adi roho takatifu ba ddi. (Efe. 5:19, 20) Mungu dhó roho ka ndi cho ko ndiro ko bbi ngbà ka ndi tho ke nyǒ ná chulu d’e. w24.03 23-24 §13-15

Zanji dyi, Bi 10 ddo 18

Anira anzi ri ni kó nari na ndirigoti le si ri bbʉ ni dho; anira anzi ri ni ne nari na ndirigoti ni si ri ba ba; anira anzi dzaitso ni d’o nari na ndirigoti le ka si ri tso pʉ ni dho.​—Lu. 11:9.

Nidho ká ringani ni é ngatsovedha na bbo addudho? Ngatsovedha kʉ roho dzá tunda kana ddi ri ro. (Gal. 5:22, 23) Føri dho, ko ka ko nziri Yova tso ke bbʉ ndidhó roho takatifu ko dho ndiri kó ko tsotso ko dhǒ fø sifa d’e. Njati kodhó ngatsovedha tsu mbudha kana ró, ringani ko “rá anzi nga ko nzǐ” nari na ndiro ko ba roho takatifu ndiri kó ko tsotso ko é ngatsovedha na d’e. (Lu. 11:13) Føri goti ko ka ko nziri Yova kó ko tsotso ndiro ko di lo nja ke adi lo nja nari bbai d’e. B’lo ko njí sala nari goti, ringani ko njí ko dho ka ná lo krʉ ndiro ko é ngatsovedha na krʉ ddo ró d’e. Ko di rinzi ko é ngatsovedha na ndirigoti ko di kpakpanga nji ko é ngatsovedha na ró, fø sifa si dhidhi ko thí na ndirigoti ri si ngʉ ko dha. Addinga bbo Biblia nǎ loroji djo. Biblia nǎ kʉ ngatsovedha dhongʉe ná bí kʉ ná ndrŭ dhó loroji. Fø ndrŭ dhó loroji djo ko ngaddi nari ka ndi kó ko tsotso ko chu ngbaribbai ma ko ka ko dho ngatsovedha nari d’e. w23.08 22 §10-11

Yenga dyi, Bi 10 ddo 19

Anibu nidhó bbè-mbi bbè pidha dho.​—Lu. 5:4.

Yesu d’rangʉeri mutume Petro dho nari kʉ, Yova si kedhó mahitaji tso gba nì. B’lo Yesu ga nari goti ke lingʉeri Petro ma, nja mitume ma na lø bbè ki godhé ddù chulu. (Yoh. 21:4-6) Fø ddù lingʉeri Petro uri u nari kʉ Yova dho ri ka ndi é sʉsʉ ndi gba ndidhó kimwili nǎ mahitaji tso. Njaro fø mutume nongʉe Yesu pongʉe ná i lo nga: Yova adi “Pidhinga li anziro” ná ndrŭ dhó lo tso gba nì. (Mt. 6:33) Fø lo kongʉe Petro tsotso ndi li lod’radha dhi njí anziro ndidhó maisha nǎ, ro nga bbè pɨdha dhi njí ri. Ke d’rangʉe lo nga nǎ do ro pentekoste ddo dyina cho 33 na Y.G.G., fø dyi ke kongʉe maelfu kʉ ná ndrŭ tsotso ndima u hwè dhi lo-i d’e. (Mdo. 2:14, 37-41) Føri goti ke kongʉe Wasamaria ma, nga kʉ Wayaudi ná ndrŭ ma na tsotso ndima u Kristo d’e. (Mdo. 8:14-17; 10:44-48) Bbʉbbʉ dhé, Yova njingʉe njí Petro na bbo pli kʉ ná chu nǎ ndiro ke liri njonjo kʉ ná ndrŭ tsɨ si kutaniko na d’e. w23.09 20 §1; 23 §11

Wanzia dyi, Bi 10 ddo 20

Njati ni po ma nyò nyò ró ná lo nzá ma dho ndirigoti ni tú ri nanga nzá ró, ni nanga le si krr nini.​—Da. 2:5.

Ya kwanza, fø lo njingʉeni Babiloni nǎ kpa sangʉe Yerusalemu nari goti b’lo cho da chøchø aro ro. Babiloni nǎ pi Nebukadneza ngbʉ ka ndi ngbʉ le djǒ nanga ná nyò nyongʉe ddikpa bbò sanamu ró. Ke pongʉeri ndidhó nyodyu dhi kpa dho, njati kpa d’ra ndi ká nyonyo addu ró ma ndirigoti kpa tu ri nanga nzá ró ndi kpa cheche, ná fø kpa kana i ngʉe Danieli maddi. (Da. 2:3-5) Danieli dho ringangʉeni ndi njí lo lele, nzá ró bí kʉ ná ndrŭ ka ndima chengʉeni che. Ke “rangʉe pi dhi ngana ndirigoti ke nzingʉeri pi bbá saa ndi dho ndiro ndi tu ri nanga ke dho d’e.” (Da. 2:16) Fø lo dhori Danieli ngʉe nga nǎ do ro ndirigoti udha na. Biblia nzá po Danieli ká tungʉe nyo nanga ro b’lo anziro nari ro ri. Ke nzingʉeri ndi lai kpa “nzi zølo ra nǎ Mungu tso siri dhi fø lo djo.” (Da. 2:18) Yova ngʉngʉe fø sala goti ngʉ. Mungu dhó le tsotsokodha chulu Danieli tungʉe Nebukadneza dhó nyo nanga tu. Danieli ma, ndi lai kpa ma na gøngʉe gø. w23.08 3 §4

Ronji dyi, Bi 10 ddo 21

Kpø mwisho djo ve ngatso ná ke si gødha ba.​—Mt. 24:13.

Anja ngatsovedha na le kʉ nari dhi faida. Njati ko é ngatsovedha na ró ko ka ko é hwé na ndirigoti ko ko jotso ko ro. Ngatsovedha na ko kʉ nari ka ndi liri kodhó akili ma, kodhó afya ma na é bblo. Ko é ngatsovedha na nja ndrŭ laidjo ró ko kana nga ka ndi é bblo pli kpa ma na. Føri ka ndi liri kodhó kutaniko tso gbani ddi. Njati ddikpa ke chø ko chø ró, nzɨ ko nanga kani lele nari ka ndi liri nzɨ lo gʉ ngʉ che pli. (Zb. 37:8, maelezo ya chini; Mez. 14:29) Føri djolu pli, ko adi kodhi ra nǎ Baba dyø ndirigoti ko kana nga adi ngʉ chøchø pli ke na. Ngatsovedha na le kʉ ná føri kʉ bblo pli kʉ ná sifa, ko krʉ dho ndi adi faida bbʉ ro! Nga mai ri e sʉsʉ ko dho ko dhǒ ngatsovedha krʉ ddo ró ro, Yova dhó nga tsotsokodha chulu ko adi fø sifa dhǒ. Ko wø dz’ b’o ngatsovedha na nari dho, ko ka ko uri u nari kʉ, “Yova nyǒ kʉ nì ndi do nji ná ndrŭ ma, nì kedhó chi kʉ ná jidha b’o ná ndrŭ ma na djó.” (Zb. 33:18) Ko krʉ, akovʉri ko rá anzi ngatsovedha ko thó ko ro nari na. w23.08 22 §7; 25 §16-17

Gbonji dyi, Bi 10 ddo 22

Nga ró njí kʉ ná udha dhedhe. ​—Yak. 2:17.

Yakobo pori, fø di ná ke ka ndi di riddi ndi kʉ udha na, ro kedhó njí ka ndi dhori ke nga kʉ udha na ri. (Yak. 2:1-5, 9) Yakobo pori nari kʉ, ddikpa ke nja ‘ndidhi djona inga ndidhi vena kosa rù inga nyo nari’ ro ke nzá ko le inga ke tsotso ro ri. Ngbà mai fø ke ka ndi njani udha na kʉ nari bbai ro, kedhó nyi ka ndi dhori nari kʉ ke nga kʉ udha na ri. (Yak. 2:14-16) Yakobo pori Rahabu kʉ ndidhó njí ró dhongʉe udha ná le. (Yak. 2:25, 26) Le rrngʉe lo Yova djo ndirigoti le d’ingʉe ri utso nari kʉ, Yova ngʉ adi Waisraeli tsotso koko. (Yos. 2:9-11) Le dhongʉe udha ndidzá njí ró, føri kʉ le b’ongʉe Waisraeli kana ro rangʉe nga tso lo ná aro kʉ ná kpa dhó shinga ronga nari. Føri lingʉeri nga kʉ muisraeli ná nzá kaka ná fø isɨle le nzi chø kʉ ná le, ddiddi Abrahamu le nzingʉe nari bbai. Rahabu dhó fø loroji nǎ ro ko jifunza ddikpa bbo na mana kʉ ná lo, føri kʉ udha le dhǒ ndidzá njí ró nari. w23.12 5-6 §12-13

Thonji dyi, Bi 10 ddo 23

Anibbari ni tɨtɨ tøni kprɨ ndirigoti ri tøni ndi dherr djo.​—Efe. 3:17.

Ko kʉ Wakristo nari bbai, ri nzá ngani ko famu Biblia nǎ dhʉdhʉ tso o ná mafundisho dhé ri. Mungu dzá roho chulu ko ka ko chu “Mungu dzá lo nǎ li tso o ná lo maddi.” (1 Ko. 2:9, 10) Anga funzo la pekee ni nji nari tso ndiro ni kana nga ngʉ chøchø Yova na d’e. Loroji na, ni ka ni neri ni chu ngbaribbai ma ke dhongʉe jidha drrdrr ngʉ njínji ndi dho ná kpa dho nari ndirigoti ngbaribbai ma fø lo ridho ke ji ni maddi nari. Godhé, ni ka ni neri ni chu ngbaribbai ma Yova jingʉeri Waisraeli má ndi nari ndirigoti ni ddi fø lo ngbaribbai ma ke adi riji ko má ndi njʉ nari na. Inga njaro ni ka ni neri ni chu lo bbo Yesu ngʉe dz’ djó ná saa na, kedhó maisha ma, kedhó lod’radha dhi njí ma na chulu njingʉeni ná unabi djo. Ni ka ni ba hwè bbo fø di ná lo djo ni ngazø nari nǎ ro Index des Publications des Témoins de Jéhovah inga Musaada wa Kutafuta Habari kwa Ajili ya Mashahidi wa Yehova chulu. Bbo ni Mungu dzá lo nanga ne nari ka ndi li nidhó udha kpakpa ndirigoti ri ka ndi kó ni tsotso ni “ba lochudha Mungu djo.”​—Mez. 2:4, 5. w23.10 18-19 §3-5

Mbʉnji dyi, Bi 10 ddo 24

Krʉ kʉ ná lo kana, anijini bbo pli ni kana dhonalo jidha adi bí kʉ ná chenga djó nga tso tsitsi.​—1 Pe. 4:8.

Mutume Petro pori “bbo pli” ná fø lo na mana kʉ “drr le ddikpa ritsi nanga drr nari.” Fø verse dzá ya pili sehemu d’ra bbo pli kʉ ná jidha ko dhǒ nja ndrŭ dho nari ka ndi bbʉ ná matokeo. Bbo pli ko kʉ jidha na nja ndrŭ dho nari adi ko tsotso kó ko tsi ko djoi dhó chenga djonga tso tsi. Akoddinga nzá djónga tsetse ná ddikpa mesa djo. Ro, ri ka ndi kaka ni li ddikpa ru inga nape fø mesa djo, føro nzá ni ka ni tsi ddikpa kʉ ná nga djonga tso ndirigoti nja nga i ni bbabbá ri. Føri bbai njati ko é bbo pli kʉ ná jidha na ko djoi ma, ko vei ma na dho ró, ko nzá ka ko tsi inga ko njí ddikpa kosa inga aro kʉ ná kosa zø dhé ri, ro ko ka ko tsi “bí kʉ ná chenga djónga tso.” Ringani ko é kpakpa kʉ ná jidha na ko lai Wakristo dho ndiro ko njí kpa zø rie kpakpa ma ri si ko dho ri ró. (Kol. 3:13) Nja ndrŭ zø ko nji nari na ko adi ridho kodhó jidha kʉ kpakpa ndirigoti føri adi hwè bbʉ Yova thí dho. w23.11 11-12 §13-15

Zanji dyi, Bi 10 ddo 25

Shafani ngangʉe ri zødha tso pi njí.​—2 Ny. 34:18.

B’lo Pi Yosia dhó cho si 26 ro, kedho ringangʉeni ndi nga hekalu ronga thɨdha tso. Fø njí dhi saa na, “Musa chulu Yova bbʉngʉe ná Yadha dhi buku” bangʉeni. Ri le zø nari pi rrngʉe ro, ke øngʉe ndidhó lo thika thei nja ndi njinjí ri nǎ ndini ná lo na d’e. (2 Ny. 34:14, 19-21) Ni ká ka ni jiri ni zø Biblia krʉ ddo ró ngbà? Nde rie nì ni rinji fø ri ró, ri ká bbi ngbaribbai? Ni ká adi ni tsotso ka ndi kó ná verse ro li nì? Cho 39 Yosia ngʉe ná saa na, ke njingʉe ná kosa lingʉeri ke dhedhe. Ke lingʉe ndi thí ndi djo Yova dhó chutsoddadha ndi neé nari rɨngana. (2 Ny. 35:20-25) Fø lo nǎ ro ko ka ko ba somo. Njati kodhó cho é ngbabø ma inga rie ngbabø ma ko zø Biblia ri ró, ringani ko rá anzi dhé Yova ko ne nari na. Føri tsu ndi nǎ nari kʉ, bí ina ko kedhó chutsoddadha ne sala chulu nari ma, Biblia ko zø nari ma, dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo dhó shauri nǎ ro ko rine ko ba faida nari ma na. Fø ko di rinji ró, ko nzá ka ko njí bbo pli kʉ ná kosa ri ndirigoti ko sie hwè na.​—Yak. 1:25. w23.09 12 §15-16

Yenga dyi, Bi 10 ddo 26

Mungu nzá jirie nodha dhi ndrŭ ri, ro ke adi nzá tso ka ndi kó le djo ná zølo dhǒ nyenyenga dhi ndrŭ dho.​—Yak. 4:6.

Biblia tilo ji jingʉe Yova ndirigoti ke dho ngʉ adi njínji ná bí kʉ ná isɨ ndrŭ djo. Fø ndrŭ ngʉe “kiasi na ndima dhó nyi kana” ndirigoti “chi krʉ kʉ ná lo kana.” (1 Ti. 3:11) Føri djolu pli, le-vei ka ndima ba jiji Yova ndirigoti dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo ndima dhó kutaniko nǎ ndirigoti kpa ka ndima jifunza bí kʉ ná somo fø ndrŭ dhó ro. Jadda le-vei, ni ká chu bblo kʉ ná loroji ni ka ni ba dhó ro ná le-vei ddi? Aninjinjí kpadhó bblo kʉ ná sifa na; ndirigoti addinga ngbaribbai ma ni ka ni dhǒ fø sifa nari djo. Nyenyenga kʉ bbo na mana kʉ ná sifa dhidhi kiroho nǎ ná Mukristo dho. Njati ddikpa isɨle é nyenyenga na ró le ma kana kau si e chøchø Yova na ndirigoti nja ndrŭ na. Loroji na, ngbà ji Yova ná isɨle adi ndi thó tso gba nyenyenga na bbonga Yova bbʉ dhó ná kpa vʉ nanga ná lo na. (1Ko. 11:3) Bbonga Yova bbʉ dhó ná kpa adi chutso ddá kutaniko dho ndirigoti familia dho. w23.12 18-19 §3-5

Wanzia dyi, Bi 10 ddo 27

Kpetsi kpa dho ringani ndima ji ndima bbá isɨ ndrŭ ndima nganga ndí bbai.​—Efe. 5:28.

Yova adi riji kpetsi ke ji ndibbá le, ke gba ledhó lo tso kimwili nǎ, kiakili nǎ ndirigoti kiroho nǎ. Ngaddidha dhi kpakpanga ma, le heshima bbʉ isɨ ndrŭ dho nari ma, le rili ndrŭ li ndima thí li le djo nari ma na si ni tsotso ko ni é bblo kʉ ná dza ba. Ndoa ni chi nari goti njaro ni ka ni si ngʉ nzø ba. Ndiro ni é bblo kʉ ná nzø ba d’e ká ni ka ni ba ngbá somo Yova dhó ro? (Efe. 6:4) Yova pongʉeri pʉlʉpʉlʉ ndidzá Ngba Yesu dho nari kʉ, ndi ji ke ji ndirigoti ndi u ke tso u. (Mt. 3:17) Njati ni ngʉ nzø ba ró, adi ripo nidzá nzø dho ni ji kpa ji. Adi kpa má ma kpa nji ná bblo lo dho. Yova dyø ná nzø bai adi ndima dhi nzø tsotso kó ndima ngʉ dhidhi ná Wakristo. Ni ka ni tayarisha ni njʉ fø njí dho kutaniko nǎ ndrŭ ma, nidhó familia nǎ ndrŭ ma na dho ni jidha dhǒ ndirigoti ni ngaddi kpadhó lo djo nari na. Ndirigoti adi ni ji kpa ji ndirigoti kpa kʉ mana na nì ni dho nari d’rad’ra kpa dho.​—Yoh. 15:9. w23.12 28-29 §17-18.

Ronji dyi, Bi 10 ddo 28

[Yova] rili nidhó ddo é nga nǎ kpakpalo ro.​—Isa. 33:6.

Yova dzá chi tøni ná njí dhi ndrŭ ko kʉ ro, ko adi hwini kpakpalo tso ró ndirigoti ko dhe adi nji nja ndrŭ krʉ ri adi nji nari bbai. Godhé ko ka ko ve upinzani tso ma inga nza ndrŭ ko nzá nari tso ma na, ndrondro Mungu dzá ndrŭ ná kpa dhó ro. Nzɨ mai Yova adi ko ronga b’o fø kpakpalo krʉ ró ro, ke tsoni ndi ko ko tsotso ko. (Isa. 41:10) Kedzá le tsotsokodha chulu, ko ka ko b’o kodhó hwè ronga, ko ka ko vʉ lonanga bblo ndirigoti ko tøni chi ke dho nì mai fø kpakpalo kʉ ro. Ke tsoni djo ndi bbʉ ko dho ná ritsi le nzi “Mungu dhó ro si ná ngoi.” (Flp. 4:6, 7) Fø ngoi na le ji le dhǒ nari kʉ, ko le jotso ko nari, nzɨ le djǒ nanga ngbʉni ngbʉ nari ndirigoti føri adi si bblo le ma kana nga kʉ Yova na nari nǎ ro. Fø ngoi “dada krʉ le ka le famu ná lo djolu”; ri kʉ bblo pli ko ka ko ddi ná nga djolu. Ni ká d’erie ni ro mbu ko jo tso ko nari bbai nzá b’lo ni nzinga bbo pli Yova tso nari goti? Ni adi ni mbu fø “Mungu dzá ngoi” dzá lo dho. w24.01 20 §2; 21 §4

Gbonji dyi, Bi 10 ddo 29

Abba ma má Yova; abba ma nǎ kʉ ná krʉ kʉ ná ritsi má ke ró takatifu dho.​—Zb. 103:1.

Mungu ndima ji nari adi chi kʉ ná ndrŭ ronga cho ndima njínjí ke dho ndima thí nǎ ro krʉ. Pi Daudi chungʉeri nari kʉ Yova ró dho le má ná føri kʉ ke nganga le má ri. Yova ró dho tsu ndi nǎ nari kʉ, kedhó bblo pli e ná sifa ma, ke adi nji ná ddù dhi lo ma na. Daudi jingʉeri ndi di ndidzá Baba ró dho nja takatifu ndirigoti ndi di madha bbʉ ri dho. Ke jingʉeri ndi di føri nji ndi “thí nǎ ro krʉ.” Føri bbai, Walawi ngʉ chutso ddá nja ndrŭ dho nja ndima má Yova d’e. Nyenyenga na kpa ungʉeri u nari kʉ ndima tso nǎ lo na dhé nzá ndima ka ndima má Yova ro ke ró dho dho ringani le má ke nari bbai ri. (Neh. 9:5) Bbʉbbʉ dhé, nyenyenga na ndirigoti le thí nǎ ro si ná fø di ná madha adi hwè bbʉ Yova dho. w24.02 9 §6

Thonji dyi, Bi 10 ddo 30

Rie ngbá ngatsi ma ko nji maendeleo ri ró, akora anzi føri bbai dhé ko bbi nari na.​—Flp. 3:16.

Njati ni tso si nzá ma nidhó muradi djo ró, Yova nzɨ ni nja gʉ tsonga fø lo gʉ nari bbai ri. (2 Ko. 8:12) Anja kpakpalo, lo ni ka ni chu ná chu bbai. Ano b’lo ni njie ná longa. Biblia pori nari kʉ “Mungu nga kʉ nzɨ adi chølo nji ná ke ri, ndiro ndi vi ni njie ná njí nga d’e.” (Ebr. 6:10) Føri dho, ni nganga dho ma nzá ddi ringani ni vi b’lo ni njie ná njí nga ri. Addinga b’lo ni njie ná lo djo, føri ka ndi é ni kana kau ngʉe kpakpa Yova na nari, nja ndrŭ na ni loti ke djo nari inga batiso ni ba nari. Ni nji maendeleo ndirigoti ni tso si anziro ni lie ná muradi djo nari bbai, ni ka ni ra anzi ni tso si kpø kpadjo ni li ni njí ná muradi djo. Ri ka ndi kaka ni tso si nidhó muradi djo Yova dhó le tsotsokodha chulu. Føri bbai, ni kpakpanga nji ni tso si kiroho nǎ muradi djo nari kana nzɨ vi ngbaribbai ma Yova ni tsotso kó ndirigoti ke rili ni é hwè na muradi djo ni rine ni si nari kana nari nga. (2 Ko. 4:7) Njati ni d’i ji nzá ró, ni si kʉ ledha ba bbo pli.​—Gal. 6:9. w23.05 31 §16-18

Mbʉnji dyi, Bi 10 ddo 31

Baba ji ni ji dhonalo ni ji ma ji, ndirigoti ni uri u ma singʉe ma tilo Mungu djo.​—Yoh. 16:27.

Yova adi ndidzá ndrŭ ndi ji ngbà ndirigoti ndi u kpa tso ngbà nari ndi ka ndi dhǒ lu ná chu ne. Yova pongʉeri Yesu kʉ ndidzá bbo ndi ji ná Ngba ndirigoti ndi u ke tso u, ná føri djo maandiko tilo aro ina. (Mt. 3:17; 17:5) Ni ká jiri ni rr Yova ripo ndi u ni tso ngbà nari rr? Yova nzɨ adi loti ko dho ra nǎ ro ri, ro ke adi loti ko dho Biblia chulu. Ko ka ko “rr” Yova u ko tso ngbà nari, Yesu d’ra Enjili nǎ ná lo ko zø nari chulu. Yesu adi ndidzá Baba dhó sifa dyø kaka nari bbai. Føri dho, ko di Yesu ngʉ ripo ndi una chi ngʉ tøni ná nzá kaka ná kpa dho ndi u kpa tso u nari zø ró, ko ka ko nja føri Yova loti ko dho nari bbai. (Yoh. 15:9, 15) Mbudha na ko bani nari na mana nga kʉ Mungu u ko tso nzá ri. Ro, ri adi rili ko dhǒ ngbá ngatsi ma ko ji kodhi jidha dhi Mungu ndirigoti ngbá ngatsi ma ko ko thí li ke djo nari.​—Yak. 1:12. w24.03 28 §10-11

    Bbaledha nǎ Vichapo (2015-2025)
    Avʉvʉ
    Atsu
    • Baledha
    • Ando ri
    • Ji le ji nari
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Njí le nji na nalo
    • Ruruni nalo ronga le b'o nari
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Atsu
    Ando ri