Bi 11
Zanji dyi, Bi 11 ddo 1
Nzø ma, bà njʉ ná nzø ma na tso nǎ lo chulu, ni liri madha bbʉni.—Mt. 21:16.
Njati ni é gø dhi le ró, ako nidzá nzø tsotso nja kpa tayarisha ngbà ndima ka ndima si bbʉ njudha dhi ngana ná komatere d’e. Nja saa djo le adi kpakpa tso o ná lo nanga ne njudha dhi ngana, føri kʉ ndoa djo tilo ná lo ma, ndrŭ dhó nyi djo tilo ná lo ma na, ro nzø ka ndima bbʉ komatere nǎ ná paragrafu ro ka ndi bani ddikpa inga aro ma ngbà dhé. Føri kina, ako nidzá nzø tsotso kpa famu, addudho ma le ka le dhǒ kpa nzá kpa ngbé ndima kù ná saa krʉ ró nari. Føri nanga ni tu kpa dho nari si kpa tsotso ko nzɨ kpa thí bʉni, kpa ngbe ndima kù ro le dhǒ d’i ndrŭ ma ró. (1 Ti. 6:18) Ko krʉ ka ko tayarisha madha ka ndi bbʉ Yehova dho ndirigoti kpakpa ka ndi li ko lai Wakristo ná komatere ngbà dhé. (Mez. 25:11) Nja saa djo, ko ka ko jiri ko tilo ro sese ko da lú ná lo djo, ro ri nzá ngani ko tilo gʉ ko djo nga djolu ri. (Mez. 27:2; 2 Ko. 10:18) Føri rɨngana, ko adi kpakpanga nji ko li ko thí Yova ma, kedzá lo ma, kedzá ndrŭ ma na djo.—Ufu. 4:11. w23.04 24-25 §17-18
Yenga dyi, Bi 11 ddo 2
Nzɨ ko bbari ko ddoddo nja ndrŭ bbai, ro akodi krr ndirigoti ako b’o kodhó ngaddidha ronga.—1 Te. 5:6.
Jidha kʉ bbo na mana kʉ ná ritsi ndiro ko di krr ndirigoti ko é bblo ngaddidha na d’e. (Mt. 22:37-39) Mungu ko ji nari adi ko tsotso kó ko rá anzi dhé lod’radha na, rie ngbà di ná kpakpalo ma ko ba ri ko nji nari dho ri ró. (2 Ti. 1:7, 8) Ko jirie nzɨ njínji Yova dho ná ndrŭ maddi nari dho, ko adi ra anzi lo ko d’ra nari na, rie telefone chulu ma inga barua chulu ma ró. Ko kʉ ngab’odha na nari kʉ, ddikpa cha ko lai ndrŭ si ndima dhó lo thika øø ndirigoti kpa si bblo lo njidha tso nga. (Eze. 18:27, 28) Ko jirie ko djoi ma, ko vei ma na maddi. Ko adi jidha dhǒ ko “iso ko pɨ ko kana ndirigoti kpakpa ko ko li ko kana nari chulu.” (1 Te. 5:11) Ddiddi bbasødda adi ndima tsotso kó ndima kana vita dhi ngana nari bbai, ko adi ko li kpakpa ko kana. Bbʉbbʉ dhé, ddikpa sødda ka ndi vo ndi lai ke ronga vo maddi vita dhi ngana, ro ri nzá ke ka ndi njí ndá ri. Føri bbai, ko nzá ka ko njí chelo ro ndá ko djoi ma, ko vei na ró inga ko wø ko be ri. (1 Te. 5:13, 15) Føri kina ko adi jidha dhǒ heshima ko bbʉ kutaniko nǎ lo dho chutso ddá ná kpa dho nari na.—1 Te. 5:12. w23.06 10 §6; 11 §10-11
Wanzia dyi, Bi 11 ddo 3
“Njati [Yova] po ddikpa lo ró, ká ke si ri nji nzɨ—Hes. 23:19.
Ko ka ko li kodhó udha kpakpa nǎ ná ddikpa chu kʉ le ødha dhi be djo ko ngaddi nari. Le ødha dhi be adi rili ko uri nari kʉ Mungu tsoni djo ná lo krʉ si njini nji. Njati ko di ngaddi li ko li ko dyu ro le ødha dhi be ká Mungu bbʉngʉe addudho nari ma, ri na mana ká kʉ addu ma nari ma na djo ró, ko adi kodhó udha li kpakpa Mungu nji wø dz’ ma, cho ró nŭnŭ di ná shinga ma na djo ná tsodha djo. Fø ká ko ka ko pori addudho? Le ødha dhi be na mana ká kʉ addu? Yova chongʉe ndidzá bbo ndi ji ná ya kwanza Ngba ndi si gøni i dz’ djo kaka ná ke d’e. Dz’ djó ndi ngʉe ná saa na, Yesu vengʉe kpakpalo krʉ tso ve. Føri goti ke nzangʉeni ndirigoti ke dhengʉe bbo dro o ná dhe dho. Yova bbʉngʉe bbo ró dzi kʉ ná ritsi ko dho! Kodhi ji dhi Mungu nzá ka ndi bbaeri ro addù ndi nzani ndiro ko ba bblo kʉ ná shinga sese ddo dho dhé ri. (Yoh. 3:16; 1 Pe. 1:18, 19) Yova bbʉngʉe bbo ro dzi kʉ ná ritsi ko dho nari dho, ke si rili ri kaka ko ba cho ró nŭnŭ di ná shinga wø dz’ djo. w23.04 27 §8-9
Ronji dyi, Bi 11 ddo 4
Ee dhe, nidzá kpakpanga d’ro ká ra ngbaga?—Hos. 13:14.
Yova ká jirieri ndi gá checheni ná ndrŭ ngbà? Nzá ko nanga rɨni rɨ ro ko ka ko pori ngbao. Ke lingʉeri Biblia ndi ná bí kʉ ná kpa ndí gosi ná saa djo ndi si ndrŭ gaga nari. (Isa. 26:19; Ufu. 20:11-13) Ndirigoti Yova njí ddikpa tsodha ró, ke adi ri ro njí njinji dhé. (Yos. 23:14) Bbʉbbʉ dhé, Yova jirieri ji ndi ngʉ checheni ná ndrŭ shi. Fø ká ko ka ko pori addudho? Anja Yobu pongʉe ná lo. Ke ungʉeri u nari kʉ, njati ndi dhedhe ma ró Yova si riji ndi nja ndi ki vi. (Yob. 14:14, 15, maelezo ya chini) Yova jirieri ndi si rinji fø ndidzá checheni ná njí dhi ndrŭ krʉ dho. Ke adi riji ndi si kpa ki ngʉ shi vi nja ndima é bblo afya na ndirigoti hwè na d’e. Nde, nzá ndima chu bbʉbbʉlo Yova djo ro cheni ná mamilioni kʉ ná ndrŭ dhó lo ká sie ngbaribbai? Kodhi ji dhi Mungu adi riji ndi si kpa maddi gaga. (Mdo. 24:15) Ke jirieri kpa si ngʉ ndidzá bbakau ndirigoti kpa si di cho ró nŭnŭ dz’ djó.—Yoh. 3:16. w23.04 9 §5-6
Gbonji dyi, Bi 11 ddo 5
Mungu chulu ko si kpakpanga ba.—Zb. 108:13.
Ni ká ka ni li nidhó ngab’odha kpakpa ngbaribbai? Loroji na, njati rie ni kʉ ngab’odha na ni si di cho ró nŭnŭ dz’ djó ri ró, azø Biblia d’ra paradiso djo ná lo ndirigoti addinga bbo ri djo. (Isa. 25:8; 32:16-18) Adi ngaddi ngbaribbai ma maisha sie wø dz’ djó nari djo. Addiri ni kʉ wø dz’ djó. Njati ko di ngaddi bí ina ø dz’ djo ko kʉ na ná ngab’odha djo ró, ko kʉ na ná kpakpalo sie “sese saa dho ndirigoti nzɨ ndi tso o li ro.” (2 Ko. 4:17) Yova bbʉ ni dho ná ngab’odha chulu ke si rili ni é kpakpa. Ke bbʉ nidhó lo u ná ritsi ndiro ni ba kpakpanga d’e. Føri dho njati nidhó lo u le tsotsokodha ndiro ni njí ni dhona bbʉni ná njí ma, ni ve mbudha tso ma, ni b’o nidhó hwè ronga ma na d’e ró, andri ni Yova ro ni thí nǎ ro krʉ ni sala nji ndirigoti kedhó chutsoddadha ni ne ddiro ni Biblia nǎ lonangane ná saa na nari chulu. Au ni djoi ma, ni vei ma na ni tsotso kó nari u. Krʉ saa ró adi ngaddi gosi ná ddo djo ni kʉ na ná ngab’odha djo. Føro ni si kʉ “kpakpanga ba [Mungu] dhó kadha dhi krʉ kʉ ná kpakpanga chulu ndiro ni ve ngatso ngab’odha kana ndirigoti hwè na d’e.”—Kol. 1:11. w23.10 17 §19-20
Thonji dyi, Bi 11 ddo 6
Anidi mbai po krʉ kʉ ná lo dho.—1 Te. 5:18.
Sala chulu ko ka ko po mbai Yova dho dho ná sababu kʉ bí. Ko ka ko po mbai ke dho kodhó kʉ ná bblo ritsi krʉ dho, dhonalo krʉ kʉ ná bblo kado adi si kedhó ro. (Yak. 1:17) Loroji na, ko ka ko po mbai ke dho kodhó bbo pli d’ani ná dz’ dho ndirigoti ke no ná bblo pli kʉ ná ritsi dho maddi. Føri kina ko ka ko po mbai ke dho kodhó shinga ma, kodhó familia ma, kodhó bbakau ma, kodhó ngab’odha ma na dho. Ndirigoti ko adi mbai po Yova dho ke liri ko é kau ndi na nari dho. Ringani ko njí kpakpanga bbo ndiro ko ddinga addudho ma ringani ko po mbai Yova dho nari djo d’e. Njʉ nzɨ bí kʉ ná ndrŭ adi mbai ro pori. Krʉ saa ró ndrŭ adi ngaddi ndima ji ná lo djo dhé, ndima nanga jini ngbà ndima dhó kʉ ná ritsi dho nari ndima dhoé nari rɨngana. Njati ko di fø ndrŭ dyø ró, kodhó sala nǎ ko ka ko di ritsi dhé kó. Ndiro nzɨ ko di rinji fø ró, ringani ko ra anzi ko nanga jini Yova nji ko dho ná ritsi dho nari ko d’ra ke dho nari na.—Lu. 6:45. w23.05 4 §8-9
Mbʉnji dyi, Bi 11 ddo 7
Ke rá anzi udha na ndi nganzi nari na, nzá ndi nanga rɨni rɨ ro.—Yak. 1:6.
Kodhi ji dhi Baba Yova nzɨ adi riji ko di nzani nza ri. (Isa. 63:9) Ro, ke nzá ka ndi cho kodhó kpakpalo tso ro krʉ ri, ná fø kpakpalo ka ndi njani bbò dda inga kazz-dà bbai. (Isa. 43:2) Nì mai ri kʉ føro, ke tsoni ndi ko ko tsotso ko ndiro ko “dada ri lu” d’e. Ndirigoti ke nzɨ bbari ro ko bani kpakpalo na ko kana kau ka ndi sa ndi na ná ngatsi ri. Yova adi bbo kʉ kpakpanga na ná ndidzá roho takatifu ma bbʉ ddi ndiri kó ko tsotso ko ve ngatso d’e. (Lu. 11:13; Flp. 4:13) Føri dho, ko ka ko uri u nari kʉ, ke ka ndi bbʉ kodhó lo u ná kpakpanga nganga ngbà ko dho ndiro ko ve ngatso ndirigoti ko tøni chi ndi dho d’e. Yova jiri ko di ko thí li ndi djo. (Ebr. 11:6) Nja saa na, ko ka ko mbu ko si djolu kpakpalo si nari bbai. Ko nanga ka ndi di rɨni rɨ Yova ká ka ndi kó ko tsotso ngbà ma nari djo. Ro, Biblia rid’ra ko dho, Mungu dhó kpakpanga chulu ko ka ko “djidji lubba rolu.” (Zb. 18:29) Ro, rɨ ko nanga die rɨni nari rɨngana, ringani ko di nganzi u ko uri nari kʉ Yova si kodhó sala goti ngʉ nì ro.—Yak. 1:6, 7. w23.11 22 §8-9
Zanji dyi, Bi 11 ddo 8
Køkø ná dda nzá ka ndi dhé jidha ro ri, bbobbo dda ma nzá ddi ka ndi rá ri na ri.—Wim. 8:6, 7.
Føri kʉ bblo pli le tu bbʉbbʉ jidha nanga ri! Fø lo nǎ kʉ kpakpa ka ndi li ndoa chi ná ndrŭ ná i lo: Ri ka ndi kaka ni jini bbo ni kana. Ringani dza dhi ndrŭ njí kpakpanga ndiro ndima dhǒ kpakpa kʉ ná jidha ndima kana ndima dhó maisha krʉ nǎ d’e. Loroji na, kazz ka ndi rø njati le di kali li ri na ró dhé. Njati le njiri fø nzá ró kazz ka ndi dhedhe. Føri bbai, dza dhi ndrŭ kana jidha ka ndi é kpakpa njati kpa di ndima kana kau li kpakpa ró. Ro, nja saa na dza dhi ndrŭ ka ndima mbu ndima djø kana jidha djø nari bbai. Føri ka ndi é mbø dhi kpakpalo ma, afya dhi kpakpalo ma inga nzø ngudha dhi kpakpalo ma na tso ró kpa hwini ná saa na. Føri dzá ndiro “Yova dhó kazz-da” é rø ndi rø ro d’e, kpetsi ke ma, isɨle ma na dho ringani ndima li ndima kana kau kpakpa Yova na. w23.05 20-21 §1-3
Yenga dyi, Bi 11 ddo 9
Nzɨ nji do.—Da. 10:19.
Ri ká ngani ko njí addu ndiro ko é nga nǎ do ro d’e? Kodhó gø dhi ndrŭ ka ndima jari ko dho ko é nga nǎ do ro, ro rie nga nǎ do ro ma kpa kʉ ri ró, kpa ró ro nzá fø sifa ka ndi da ko ro ri. Nga nǎ do ro le ngʉ nari kʉ ddiddi ddikpa wø ufundi nga le chú nari bbai. Ni ka ni chu ufundi nga ná ddikpa chu kʉ, li ni li ni dyu ro ni nidhó mwalimu nji ná lo nja ndirigoti ni ke nji ná lo ro njínji nari na. Føri bbai, ko ka ko é nga nǎ do ro njati ko di ngbaribbai ma nja ndrŭ fø sifa dhǒ nari nja li ko li ko dyu ro ndirigoti ko di kpadhó loroji dyø ró. Danieli bbai, kodhó lo uri ko chu Mungu dzá lo bblo. Ko kana nga ka ndi é chøchø Yova na njati ko di loti ke na bí ina ndirigoti ko di ngbaribbai ma ko ko mbu nari d’ra ke dho ró. Ndirigoti ringani ko di ko thí li Yova djo nì ko riu nari kʉ krʉ ddó ro ke adi ko tsotso kó ko ro. Føro kodhó udha si tsu mbudha na ró, ko sie nga nǎ do ro. Bí ina nga nǎ do ro kʉ ná ndrŭ dho nja ndrŭ adi heshima bbʉ. Føri kina, kpa ka ndima kó nja ndrŭ tsotso ndima chu lo Yova djo. Bbʉbbʉ dhé, ko kʉ bblo kʉ ná sababu na ko é nga nǎ do ro. w23.08 2 §2; 4 §8-9
Wanzia dyi, Bi 11 ddo 10
Anine krʉ kʉ ná lo nanga.—1 Te. 5:21.
Kigiriki nǎ le tu “lo nanga le ne” nari nanga nari ma tso njunju ngbaribbai ma ndrŭ adi or ma, kuivre ma na nanga nja ndiro ndima chu ri ká kʉ bblo i nì nari d’e nari na. Føri bbai, ringani ko di rr ko rr inga zø ko zø ná lo nanga ne bblo ndiro ko chu ri ká kʉ bbʉbbʉ i nì nari d’e. Føri na mana kʉ bbo ko dho ddiddi bbò mbudha kʉ chøchø nari bbai. Che dhé ko ue nja ndrŭ po ná lo nari rɨngana, ko adi njínji kodhó ngaddidha dhi kpakpanga na ndiro ko nja zø ko zø ná lo ma, rr ko rr ná lo ma na tso ká nju ngbà Biblia ma, Yova dhó tengenezo ma na po ná lo na nari d’e. Njati ko njiri fø ró, ko nzá ka ko bbari ko djǒ nanga ro ngbʉni gó dhó ro si ná ddikpa propagande dho maddi ri. (Mez. 14:15; 1 Ti. 4:1) Ko churi chu Mungu dzá ndrŭ si dada bbò mbudha lu. Ro, ko nzá chu bbʉ ká lo si kʉ di ngbaribbai ma nari ro ri. (Yak. 4:14) Føri dho, njati ko dada ma bbò mbudha lu inga ko dhe ri si nari njí ma ró, ko kobe sie cho ró nŭnŭ di ná shinga njati ko tøni chi ngbà ró. Ché na le d’ri ná kpa si di Yesu ma na ra nǎ. Nja chembø si di dz’ djó paradiso nǎ. Akobbari ko krʉ li ko thí kodhó bblo pli kʉ ná ngab’odha djo ndirigoti akodi tayari Yova dzá ddo dho! w23.06 13 §15-16
Ronji dyi, Bi 11 ddo 11
Ke dhongʉe ndidzá ruruni ná lo ndidzá njí dhi kpa dho.—Amo. 3:7.
Ko nzá chu ngbaribbai ma nja unabi si njini nari ri. Danieli ma nzá ddi famungʉe ndi ndingʉe ná lo na mana krʉ ri. (Da. 12:8, 9) Ro, nzá ma ko chu ngbaribbai ma ddikpa unabi si njini nari ro, føri na mana nga kʉ ri nzɨ si njini ri. Ko ka ko uri u Yova si kodhó lo u ko chu ná lo dho ngbà ka ná saa na, b’lo ke njingʉeri ro anziro nari bbai. Ndrŭ si kʉ “ngoi ma, b’odidha ma na” d’ra. (1 Te. 5:3) Føro dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga si ndima thí le kali dhi dini ro ndirigoti kpa si ri sasa. (Ufu. 17:16, 17) Føri goti kpa si lɨ ta Mungu dzá ndrŭ tso ro. (Eze. 38:18, 19) Ndirigoti Armagedoni dhi lɨ tso si ngani. (Ufu. 16:14, 16) Ko uri u fø lo si njini karrnga goti. Fø ddo ko b’o ro, akodho ko nanga jini ngbà kodhi jiji ko ná ra nǎ Baba dho nari li ko li ko dyu ro ko Biblia nǎ unabi jifunza ndirigoti ko nja ndrŭ tsotso kó ndima njiri fø nari chulu. w23.08 13 §19-20
Gbonji dyi, Bi 11 ddo 12
Akora anzi ji ko jini ko kana ro, dhonalo jidha si Mungu dhó ro.—1 Yo 4:7.
Mutume Paulo ngʉ loti udha ma, ngab’odha ma, jidha ma na djo ná saa na, ke pongʉeri “bbo pli kʉ fø [sifa] kana nari kʉ jidha.” (1 Ko. 13:13) Paulo ká pongʉeri fø addudho? Gosi ná saa na, ko dho nzɨ ri si ngani ko dhǒ udha ki ro Mungu nji dz’ djo ná tsodha djo ri dhonalo ko ngʉ b’o ná fø lo sie b’lo ndi njini fø saa na ro. Ro, ko dho ri si ngani ko rá anzi dhé jidha ko dhǒ Yova ma, nja ndrŭ ma na dho nari na. Føri dho kodhó jidha dho ri si ngani ndi rá anzi theinga dho. Ko di jidha dhǒ ko djoi dho ró, føri na ko adi ridho ko kʉ bbʉbbʉ Wakristo. Yesu pongʉeri ndi unakpa dho: “I lo ró i krʉ kʉ ná ndrŭ si richu nari kʉ ni kʉ ma unakpa, njati ni é jidha na ni kana ró.” (Yoh. 13:35) Føri djolu pli, ji ko jini ko kana nari adi rili ko tso gbani ddi. Paulo nzingʉe jidha “ddi adi le tso gba ná kaka ná ritsi.” (Kol. 3:14) Mutume Yohana ndingʉeri ndi lai Wakristo dho ɨ: “Ngbà ji Mungu ná ke dho ringani ndi ji ndidhi djona maddi.” (1 Yo. 4:21) Ko di jidha dhǒ ko kana ná saa na, ko adi ridho ko ji Mungu maddi. w23.11 8 §1, 3
Thonji dyi, Bi 11 ddo 13
Akobu li o ná no krʉ ko djó ro. —Ebr. 12:1.
Wakristo dhó maisha Biblia ddi ngø le d’a nari na. Ngbà d’á kpø mwisho djo ná kpa si cho ró nŭnŭ di ná shinga ba. (2 Ti. 4:7, 8) Ringani ko njí kpakpanga bbo pli ndiro ko rá anzi ngø ko d’a nari na d’e, dhonalo ko si chøchø bbo kodhó ngø dzá mwisho na. Mutume Paulo d’angʉe shinga dhi ngana le mba ná ngø kpø mwisho djo nari dho, ke pongʉe ná lo ka ndi kó ko tsotso ko si kpø ko d’a ná ngø dzá mwisho na. Ke pongʉeri, ko “bu li o ná no krʉ ko djó ro ndirigoti . . . ko d’á ko njí le li ná ngø ngatsovedha na. Mutume Paulo ndingʉeri ringani ko “bu li o ná no krʉ ko djó ro” ná saa na ká ke ngʉ riji ndi pori Mukristo dho ringani ndi d’ú ná no ro kʉ nga? Ke nzɨ ngʉ ripo fø ri. Ro, ke ngʉ ripo ringani ko bu nga kʉ lazima ná no krʉ ko djó ro. Fø di ná no ka ndi liri ko o li ndirigoti ko njeni nje. Ndiro ko ve ngatso d’e, ringani ko njí lelenga ndiro ko d’i ko ká fø di ná no d’ú ddi ma nari utso ndirigoti ko bu ri théi ko djó ro d’e. Nì mai ri kʉ føro, ri nzá ngani ko bu ngbà ringani ko d’ú ná no ko djó ro ri. Njati ko bu fø no bu ko djó ro ró, ko nzá ka ko má ngø d’a ná ndrŭ kana ri.—2 Ti. 2:5. w23.08 26 §1-2
Mbʉnji dyi, Bi 11 ddo 14
Nzɨ ni bbari ni d’ani ni ndí ró dhé.—1 Pe. 3:3.
Kiasi na ko kʉ nari ka ndi kó ko tsotso ko bbʉ heshima nja ndrŭ dhó nganjadha dho. Loroji na, nja kʉ ná le-vei jirieri ndima thɨ ndima ronga bbo, ro nja ndrŭ nzá jirie føri ri. Nja kʉ ná Wakristo adi riji ndima jø wa kiasi na, ro nja kpa vʉri nzɨ ndima ri jø. Krʉ kʉ ná Wakristo jirieri ndima é bblo afya na, ro kpa vʉrie njonjo kʉ ná chu ndima b’o na ndima dhó afya ronga d’e. Njati rie ko adi riddi nari kʉ krʉ ddo ró ko adi bblo lo dhé nji ndirigoti ko di riji kutaniko nǎ ndrŭ di ko adi nji ná lo dhé nji ró, føri na ko ka ko bʉ nja ndrŭ thí bʉ ndirigoti ri ka ndi ndó ndrŭ nanga ndó. (1 Ko. 8:9; 10:23, 24) Loroji na, ngbaribbai ma ko ka ko di ru thó nari Yova d’ra é ko dho nari rɨngana, ke bbʉ ko ka ko dyø ná kanuni. Ringani ko di ru thó ngbà ka Mungu dzá njí dhi ndrŭ dho nari bbai, nì bblo kʉ ná nganjadha ma, kiasi ma, “bblo kʉ ná akili” ma na dhǒ ná chu nǎ. (1 Ti. 2:9, 10) Føri dho, ko nzɨ adi riji ko thó ko ronga bbo ka ndi drr nja ndrŭ dhó nganjadha ko djo nari bbai ri. Biblia nǎ kanuni ka ndi kó wazee tsotso maddi ndiro nzɨ kpa di ndima dhó sheria li ru thodha ma, le djoká thɨdha ma na djo ró. w23.07 23-24 §13-14
Zanji dyi, Bi 11 ddo 15
Anirr ma li ni li ni dyu ro, aninyo bblo ritsi, ndirigoti ni si hwè ba bbo pli bblo kʉ ná ritsi dho.—Isa. 55:2.
Yova d’ra hwè ka ndi bbʉ ko dho ná lo. Bbo tso o ndirigoti “rrchu ná isɨle” dhó evitasio tso u ná ndrŭ adi ndima thí li gbʉ ndima ka ndima ba ná “hwè” djo. Kpa nji ná lo si rili “kpa ra kabbuli na.” (Mez. 9:13, 17, 18) “Bbʉbbʉ nyodyu” dhi evitasio tso u ná ná ndrŭ dhó lo kʉ njonjo fø ndrŭ ró ro”! (Mez. 9:1) Ko dho le riddi ko ndro Yova ndro ná ritsi ndirigoti ko ji ke jirie ná ritsi. (Zb. 97:10) Ndirigoti ko adi faida ba nja ndrŭ ko nzǐ ndima ba faida “bbʉbbʉ nyodyu” nǎ ro nari nǎ ro. Ri adi njini ɨ “ko ri jø bbò bbagʉ bbo ngbeni ná nga nǎ ro nari bbai: ‘Nga kʉ nyodyu na ná ke si iga.” Ko ma, fø ngana si ná ndrŭ ma na nzɨ adi faida ba njʉ dhé ri. Kpa tso si uni ndima di “shi” cho ró nŭnŭ ndirigoti “ndima ra anzi lo le famu nǎ ná chu lu ndima bbi nari na.”—Mez. 9:3, 4, 6. w23.06 24 §17-18
Yenga dyi, Bi 11 ddo 16
Nzɨ lú lo kani lele ná ke kʉ bblo pli kpakpa kʉ ná kpetsi ke djolu ndirigoti cho ndi nǎ thø ronga tso cho ná ke kʉ bblo pli bbò bbà djolu sì ná ke djolu.—Mez. 16:32.
Ni ká adi ni mbu ngbǎ njati ni lai njí dhi ke inga darasa nǎ ke di ngadhu nidhó udha djo ná saa na? Ni lu ká føri adi kani ka? Ko kana bí kʉ ná ndrŭ adi ndima mbu fø. Ro, fø di ná ngadhudha ka ndi kó ko tsotso ko famu ddikpa le dhó ngaddidha ma, le u ná lo ma na ndirigoti føri ka ndi liri ko d’ra hwè dhi lo-i le dho. Ro, nja saa na, nja le ka ndi dhunga ndi nzá gba ndi tso ko na ri inga ndi riji ndi gʉni gʉ ko na nari dho. Føri nzá ka ndi ke ko nanga ri. Bí ina føri adi njini dhonalo kʉ, kpa dho ndrŭ d’ra kali dhi lo ko djo nari. (Mdo. 28:22) Føri djolu pli, ko di “ngatso d’ø ná saa nǎ” nari dho, bí kʉ ná ndrŭ “nzá ji rr le rrni nari ri” ndirigoti ndrŭ kʉ “makali.” (2 Ti. 3:1, 3) Njaro ni ka ni dhuri ni tso, ‘Ma ká ka ma é ko ma jotso ko ro ndirigoti nyodyu na ngbaribbai ddikpa le di rine ko gʉni gʉ ma urie ná lo djó ró?’ Nde, ni tsotso ká addu ka ndi kó? Ni tsotso ka ndi kó nari kʉ djø ni djøni nari. Djø ndi djø ná ke lu nzɨ lo adi kani lele ri, ro ke adi ko ndi jotso ko ro ndirigoti ke adi lonangane bblo logoti ndi ngʉ nari njí. w23.09 14 §1-2
Wanzia dyi, Bi 11 ddo 17
Ni si kʉ kpa li bbobbokpa dz’ djó krʉ nga lu.—Zb. 45:16.
Nja saa na, ko ba ná shauri ka ndi kó ko tsotso ko b’o ko ronga kimwili nǎ ritsi le ji bbo nari ró ndirigoti ri ka ndi kó ko tsotso ndiro nzɨ ko ta Mungu dhó sheria ró. Fø chu nǎ maddi ko adi faida ba Yova dhó chutsoddadha ko dyø nari nǎ ro. (Isa. 48:17, 18; 1 Ti. 6:9, 10) Bbʉbbʉ dhé, Yova si ra anzi ndrŭ chulu ndi chutso ddá ko dho nari na, bbò mbudha dhi saa na ndirigoti kpø cho elfu ddi dhi pidhinga si ndidzá mwisho na ná nga djo. Nde, ko ká si ra anzi bbʉbbʉ fø chutsoddadha ko dyø nari na? Njati rie nì ko Yova dhó chutsoddadha dyø njʉ ri ró, ri sie sʉsʉ ko dyø fø chutsoddadha gosi ná saa djo. Føri dzá krʉ ddo ró akodi Yova dhó chutsoddadha dyø, føri tsu ndi nǎ ke li ndima ddá chutso d’e ná kpa dho ko ngarr nari. (Isa. 32:1, 2; Ebr. 13:17) Fø ko rinji nari kana, ko kʉ bblo kʉ ná sababu na ko li ko thí ko dho chutso ddá ná ke Yova djo, kiroho nǎ ndi adi chutso ddá ko dho nja ko nyi hatari tso ndirigoti ko si kpø ko ra ná ngana d’e ro, føri i kʉ ko si cho ró nŭnŭ di ná shinga ba wø dz’ djó. w24.02 25 §17-18
Ronji dyi, Bi 11 ddo 18
Nzá tso ka ndi kó le djo ná zølo chulu ni bangʉe gødha.—Efe. 2:5.
Mutume Paulo ngʉe hwè na Yova dho ndi njínji nari kana, ro ke ngʉ adi bani kpakpalo na maddi. Bí ina Paulo ngʉ adi safari nji da ndirigoti safari ke nji nari nga ngʉe ke dho sʉsʉ fø saa na ri. Paulo dhó safari kana, nja saa na ke ngʉ adi bani “hatari dhi lo na dda djó” ndirigoti “hatari dhi lo na bandi dhó ro.” Ddikpa cha, kedhó wapinzani njingʉe ke nji. (2 Ko. 11:23-27) Ndirigoti nja saa na, Paulo djoi Wakristo nganga nzɨ ngʉ adi mbai ro po ke kpakpanga nji ndi kó kpa tsotso nari dho ri. (2 Ko. 10:10; Flp. 4:15) Paulo tsotso ká addu kongʉe ndiro ndi rá anzi Yova dzá njí kana d’e? Paulo chungʉe lo bbo Yova dhó sifa djo maandiko nǎ ro ndirigoti ndi nganga ngʉ adi bani na ná lo nǎ ro. Paulo ungʉeri u nari kʉ Yova Mungu ji ndi ji. (Ro. 8:38, 39; Efe. 2:4, 5) Føri dho ke jingʉe Yova bbo pli. Paulo ngʉ adi jidha dhǒ Yova dho “lo ndi d’ra ndirigoti anzi ndi ra watakatifu tsotsokodha na nari chulu.”—Ebr. 6:10. w23.07 9 §5-6
Gbonji dyi, Bi 11 ddo 19
Anidi ni djødjø bbobbonga na kʉ ná kpa dho.—Ro. 13:1.
Bí kʉ ná ndrŭ uri nari kʉ, ri kʉ bblo le rrnga guvernema dho ndirigoti le rrnga ro kpadhó nja kʉ ná yadha dho maddi.” Ro, kpa nzɨ adi ngarr nzá ndima ji inga nga kʉ chø ri ndima nja ná yadha dho ri. Biblia pori ndrŭ dhó guvernema nzadha bbʉ, ri dho Shetani adi chutso ddá ndirigoti karrnga goti ri tso si d’ød’ø. (Zb. 110:5, 6; Muh. 8:9; Lu. 4:5, 6) Godhé ri pori, “Ddikpa ke di ddani guvernema tso ró ró, fø ke ddani Mungu kpe ná lo tso ró.” Yova bbanga guvernema nyopi nari dho, ke jiri ko maddi rrnga kpa dho. Føri dho, ringani ko “bbʉ ndrŭ krʉ dho, kpadho ringani ko bbʉ ná ritsi.” Føri tsu ndi nǎ kitase ma, heshima ma, nga le rr nari ma na. (Ro. 13:1-7) Njaro ko ka ko nja ddikpa yadha nzá thonga ri, nga kʉ chø ri ndirigoti bbo ronga dyu ri. Ro, ko adi ngarr bbobbonga na kʉ ná kpa dho dhonalo Yova pori ko njiri fø, njati rie nzá ri d’rɨ ndidhó yadha nanga ri ró.—Mdo. 5:29. w23.10 8 §9-10
Thonji dyi, Bi 11 ddo 20
Yova dhó roho bbʉngʉe kpakpanga ke dho.—Amu. 15:14.
Samsoni gøngʉeni ná saa na, Wafilisti ngʉ adi pinyo Israeli djo ndirigoti kpa ngʉ adi kpa nzanza. (Amu. 13:1) Waisraeli nzangʉeni bbo Wafilisti ngʉe makali bbo nari dho. Føri dho, Yova vʉngʉe Samsoni ndi é “bbonga ndiro ke gø Waisraeli Wafilisti thó thi ro d’e.” (Amu. 13:5) Ndiro Samsoni njí ndidhó bbʉni ná njí d’e, kedho ringangʉeni ndi li ndi thí Yova djo. Ddikpa saa na, Wafilisti bbá bbasødda singʉe Samsoni lø Lehi le ngʉ nzǐ ná bbagʉ, njaro fø bba ngʉe Yuda nǎ. Yuda nǎ kpa do njingʉe bbo nari dho kpa vʉngʉeri ndima bbʉ Samsoni bbʉ mbubai dhona. Samsoni abbá ngø nǎ ndrŭ nganga chingʉe ke aro kʉ ná mbi na ndirigoti kpa bbʉngʉe ke Wafilisti dho na. (Amu. 15:9-13) Nì mai ri kʉ føro, “Yova dhó roho dzá kpakpanga chulu” Samsoni klongʉe ndi klo fø mbi nǎ ro. Ke “bangʉe kpetsi Kana bɨtɨ nǎ kpà,” nari na ke chengʉe Wafilisti 1 000 djolu!—Amu 15:14-16. w23.09 2 §3-4
Mbʉnji dyi, Bi 11 ddo 21
Føri gbani gba theinga dho ke pingʉe kodhi Bboke Yesu Kristo djo ná lo na.—Efe. 3:11.
Yova adi ndidhó “theinga dho kʉ ná kusudi” d’ra ko dho dzodzo Biblia chulu. Yova ka ndi vʉ njonjo kʉ ná chu ndiro ndidhó kusudi njini d’e ndirigoti ke dhó lo adi bbi bblo krʉ ddo ró dho nari kʉ, ke “adi rili krʉ kʉ ná ritsi njí ndidhó kusudi.” (Mez. 16:4) Ndirigoti Yova adi nji ná lo nǎ ro si ná matokeo si di theinga dho. Yova dhó kusudi ká kʉ addu ndirigoti ke ká ø lo thika ngbaribbai ndiro ndi njí ri d’e? Ya kwanza Mungu nongʉe ná ndrŭ dho ke d’rangʉe ndi kʉ na kpa djo ná kusudi d’ra. Kpa dho ringʉngani “ndima nya ndima nanga, ndima si bí, ndima lili dz’ djo, ndima nyopi ri djo ndirigoti ndima li shi di ná ritsi krʉ ndima dhó . . . bbonga tsena.” (Mwa. 1:28) Adamu ma, Eva ma na tsangʉe nari lingʉeri chenga tsu ndrŭ dhó familia na. Føri ma nzá ddi chongʉe Yova tso ro ndidhó kusudi ndi nji nari ró ri. Føro ke øngʉe ndidhó kusudi ndi ka ndi njí lu ná chu thi ø. Føro thei, ke vʉngʉeri ndi li Pidhinga ra na, ndiri chulu ndi pɨngʉe ndrŭ ma, dz’ ma na djo anziro ná lo njini d’e.—Mt. 25:34 w23.10 20 §6-7
Zanji dyi, Bi 11 ddo 22
Njati Yova ée nga ma tsotso kó ná ke ri ró, karrnga goti ma dhe ée dhe.—Zb. 94:17.
Yova ka ndi kó ko tsotso ndiro nzɨ ko d’i ji ró. Ri nga ka ndi é sʉsʉ ko dho ri njati rie b’lo ko hwini ddikpa uzaifu tso ró bicha ri ró. Nja saa na kodhó uzaifu ka ndi njani kpakpa pli kʉ Petro hwingʉeni na nari djolu nari bbai. Ro, Yova ka ndi bbʉ kodhó lo u ná kpakpanga ndiro nzɨ ko d’i ji ró. (Zb. 94:18-19) Loroji na, ddikpa le-djo ngʉ adi ddó kpetsi kpa na, føri ke njingʉe cho bí kana bbʉbbʉlo ndi chu nari njí. Ke øngʉe ndidhó maisha thika ø ndirigoti ke ngangʉe njí njidha tso Biblia nǎ yadha na. Ro, nja saa na ke ngʉ adi hwini che kʉ na tamaa tso ró godhé. Nde, addui ká kongʉe ke tsotso ndiro nzɨ ke d’i ji ró? Ke pori: “Yova adi kpakpanga bbʉ ko dho.” Ke pori ki: “Yova dhó roho takatifu chulu . . . , ma rarie ri famu nari kʉ, ri ka ndi kaka le ra anzi bbʉbbʉlo dhi chu nǎ, . . . Yova dho ri karie ka ndi njinjí ma na ndirigoti nì mai madhó uzaifu kʉ ro, ke adi ra anzi kpakpanga ndi bbʉ ma dho nari na.” w23.09 23 §12
Yenga dyi, Bi 11 ddo 23
Nyenyenga na le kʉ ndirigoti Yova do le nji nari adi rili le ngʉ mali, le mani ma ndirigoti le ba shinga.—Mez. 22:4.
Jadda le-djoi, ri ka ndi dzi saa bbo ndiro ni ngʉ Yesu dyø ná dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo d’e. Ringani ni dyø bblo kʉ ná loroji, ni njiri ni é ngaddidha dhi kpakpanga na, ni liri ndrŭ li ndima thí ni djo, ni é njonjo kʉ ná ufundi na ndirigoti ni tayarisha ni gosi ná saa na ni si nji ná njí dho. Njati ni ddinga nidho ringani ni nji ná fø lo krʉ djo ró, njaro ni ka ni nja ri nzá ka ndi ka ni dho ri. Ro, ri ka ndi njini njí ni dho. Anonga nari kʉ Yova jiri ndi kó ni tsotso ko. (Isa. 41:10, 13) Ndirigoti kutaniko nǎ ni djoi ma, ni vei ma na ka ndima kó ni tsotso ko. Njati ni ngʉ ngbà dhidhi kiroho nǎ ná Mukristo ró, nidhó maisha sie bblo ndirigoti ni sie hwè na. Jadda le-djoi, ko jini ji! Yova lé ni ronga kpakpanga ni nji ni ngʉ dhidhi kiroho nǎ ná kpetsi Wakristo nari kana. w23.12 29 §19-20
Wanzia dyi, Bi 11 ddo 24
Nzɨ li ni thí ni ró le nji ná chelo djo.—Mez. 19:11.
Addinga djo nari kʉ, ni kʉ le-djoi ma, le-vei ma na nju ndima tso nǎ ná ddikpa grupe nǎ. Ni kʉ hwè na kpa ma na ni di ná saa na ndirigoti lo tso dyani nari goti, ni lø ddikpa foto ddinga kpa ma na. Føri goti, ni lø nja foto ki aro njaro ya kwanza ri nzá ka ndi vʉ bblo ri nari dho. Føro nidhó foto si 3. Ro, ri kana ddikpa ri djó ni njari nari kʉ ddikpa le-djo nzá gbonga ri. Føro ká ni fø foto nji ngbǎ? Ni ka ni sa ri sa dhonalo ni njari aro kʉ ná ri djó fø le-djo ma, grupe nǎ e ná nja ndrŭ ma na krʉ gbonga ngbà. Ko ka ko ddi b’o ronga ko b’o ná fø foto nzá nga ko adi ji vi ko ró ná lo na. Bí ina ko adi ko djoi ma, ko vei ma na ko bangʉe saa ko ro di ddinga d’e nari nga nono. Ro, njaro fø saa na ddikpa le-djo inga ddikpa le-ve pongʉe inga le njingʉe nzá thongʉe ko nyǒ ná lo. Nde, fø lo ká ringani ko njí ngbǎ? Ringani ko vi fø lo nga vi, ko sa ri sa kodhó akili nǎ ro ddiddi ko sae fø foto kana ddikpa ri nari bbai. (Efe. 4:32) Ko ka ko njí kpakpanga ko vi ko lai Mukristo njie ná nzá thonga ná fø lo nga vi dhonalo ke ma na ko bae saa ko di nari kana ko bae hwè dho ná lo ma e ddi. Føri i kʉ b’o ronga ringani ko di b’o ná bblo kʉ ná lo. w23.11 12-13 §16-17
Ronji dyi, Bi 11 ddo 25
Isɨ ndrŭ dho ringani ndima thó ndima ronga ngbathonga nari bbai, . . . ddiddi Mungu na chini ná isɨ ndrŭ bbai.—1 Ti. 2:9, 10
Kigiriki nǎ le njinjí iga na ná lo ridho isɨ ndrŭ dho ringani ndima thó ndima ronga heshima na ndirigoti nì ndima ngaddi nja ndrŭ dhó nganjadha djo ro. Ko adi mbai po bbo ko vei Wakristo dho kpa adi ndima ronga njø kiasi na nari dho! Lo utsod’idha kʉ bbo na mana kʉ ná sifa dhidhi kiroho nǎ ná le-vei krʉ ka ndima dhǒ ndi ro. Lo utsod’idha ká kʉ addu? Ri kʉ bblo le lonanga vʉ nari inga chelo ma nanga le vʉ bblo lo na nari. Akonja Abigaeli dhó loroji. Lebbá ke vʉngʉe lonanga che nari lingʉeri kebbá dza nǎ ndrŭ krʉ dhó maisha é hatari nǎ. Abigaeli njingʉe ddikpa lo thei. Le vʉngʉe lonanga bblo nari gøngʉe ndrŭ dhó shinga gø. (1 Sa. 25:14-23, 32-35) Lo utsod’idha ka ndi kó ko tsotso ko chu ngbá saa na ká ko ka ko tilo ndirigoti ngbá saa na ká ko ka ko go ddi nari. Ndirigoti ri ka ndi kó ko tsotso ko é kiasi na nja ndrŭ ro ko ko dyu li nari kana.—1 Te. 4:11. w23.12 20 §8-9
Gbonji dyi, Bi 11 ddo 26
Ako nji hwè, Mungu si ndidzá madha ro bbʉ ko dho nari ko b’o ro.—Ro. 5:2.
Paulo ndingʉe fø lo Roma nǎ kutaniko dho. Fø le-djoi ma, le-vei ma na chungʉe lo Yova ma, Yesu ma na djo, kpa dhongʉe udha ndirigoti kpa ngʉngʉe Wakristo. Føri dzá Mungu “nzingʉe [kpa] chølo dhi kpa kpadhó udha djotsina,” ndirigoti ke d’rɨngʉe kpa ché na roho takatifu chulu. (Ro. 5:1) Bbʉbbʉ dhé, kpa bangʉe bblo pli kʉ ná ngab’odha. Luti Paulo ndingʉe nga Waefeso nǎ ché na le d’ri ná Wakristo dho Mungu bbʉngʉe ná ngab’odha djo. Fø ngab’odha tsungʉe ndi nǎ “watakatifu si ba ná wɨ.” (Efe. 1:18) Føri kina Paulo d’rangʉe ngbaga ma Kolosai nǎ Wakristo si ndima kobe ba nari. Ke nzingʉe ri “ra nǎ le li ni dho ná ngab’odha.” (Kol. 1:4, 5) Ché na le d’ri ná fø Wakristo ngʉe na ná ngab’odha kʉ ndima si ga ndima ba cho ró nŭnŭ di ná shinga ra na ndirigoti ndima si pinyo Kristo na.—1 Te. 4:13-17; Ufu. 20:6. w23.12 9 §4-5
Thonji dyi, Bi 11 ddo 27
Mungu dzá dada krʉ kʉ ná lo le famu nari djolu ná ngoi si ni thí ma, nidhó ngaddidha dhi kpakpanga ma na ronga b’o.—Flp. 4:7.
Le ripo le ronga “b’odha” ná fø lo na le ngʉ adi njínji sødda dzá njí kana ndirigoti fø lo na le ngʉ adi dhǒ nari kʉ bba ronga b’o ná bbasødda ndiro kpa b’o ri ronga nzɨ kpakpalo tsu ri na ró. B’o ronga le b’o ná bbagʉ ndrŭ ngʉ adi ddo ngoi na, dhonalo ndrŭ chungʉeri nari kʉ ndima ronga bbasødda b’o nì. Føri bbai, Mungu dzá ngoi di ko thí ronga b’o ndirigoti kodhó ngaddidha ronga b’o ná saa na, ko jotso adi koko, chu ko churi ko kʉ b’odidha na ro. (Zb. 4:8) Hana bbai, kodhó lo ø ndi thika thei nzá ma ró, ko ka ko mbu ko ro ngoi na ngbà dhé. (1 Sa. 1:16-18) Ndirigoti ko di ko mbu ko jotso ko nari bbai ná saa na, ri e sʉsʉ ko dho ko ddinga bblo ndirigoti ko vʉ lonanga nyodyu na. Ko ká ka ko njí addu? Vile nǎ kʉ ná ndrŭ ka ndima nzieri “dzamu” b’o ndima ronga nari bbai, ringani ko maddi nziri Yova b’o ko ronga. Ká ngbaribbai? Anzinga kpø ni ra Mungu dzá ngoi ba ná nga djo. (Lu. 11:9; 1 Te. 5:17) Njati ni di hwini kpakpalo tso ró ró, adi sala nji, føro ni si Yova dhó ngoi ba nari ka ndi kó ni tsotso ni b’o ni thí ma, nidhó ngaddidha ma na ronga.—Ro. 12:12. w24.01 21 §5-6
Mbʉnji dyi, Bi 11 ddo 28
Kodhi ra nǎ Baba, abbari ni ró dho tsetse.—Mt. 6:9.
Ndiro ndi liri ndidzá Baba ró dho tsetse d’e, Yesu vengʉe nzadha ma, dhú ma, kali ndrŭ sha ndi djo nari ma na tso. Yesu chungʉeri ndi rrnga ndidzá Baba dho krʉ kʉ ná lo kana, føri nzá ka ndi pae do ro ke djo ri. (Ebr. 12:2) Ke chungʉe ndi Shetani ngʉ nzá kpakpa tso ngʉ o ná fø saa na nari chu. (Lu. 22:2-4; 23:33, 34) Shetani ngʉ rine ndi liri nzɨ Yesu tøni chi; ro, Shetani dho nzá føri ro kangʉeri. Yesu dhongʉeri Shetani kʉ pá kʉ ná kali ba, ndirigoti chi dhé adi tøni Yova dho kpakpalo kana ma ná ndrŭ ro kʉ nì! Ni ká jiri ni bbʉ hwè nidzá Pi dho ngbà? Ara anzi Yova ró dho ni má nari na, ndirigoti adi nja ndrŭ tsotso kó ndima nja kodhi Mungu ká kʉ ngbadi ná ke ma nari. Føri na, ni adi Yesu kó wu dyø. (1 Pe. 2:21) Yesu bbai, ni adi hwè bbʉ Yova dho ndirigoti ni adi ridho kedhó mbuba Shetani kʉ kali ba! w24.02 11-12 §11-13
Zanji dyi, Bi 11 ddo 29
Ma ká si addu bbʉ Yova dho ke nji ma dho ná bblo lo krʉ dho?—Zb. 116:12.
B’lo da ná cho mbʉ kana, milioni ddi djolu da ná ndrŭ bbʉe ndima Yova dho batiso chulu nja ndima ngʉ Yova dzá Dimu d’e. Njati ni bbʉ ni Yova dho ró, ni adi ngʉ Yesu Kristo unake ndirigoti ni adi Mungu ji ná lo li anziro nidhó maisha nǎ. Nde, bbʉ le le bbʉ nari na mana ká kʉ addu? Yesu pongʉeri: “Njati ddikpa le jiri ndi si ma una ró, le dho ringani ndi gʉ ndi ndi ndiro.” (Mt. 16:24) Kigiriki nǎ lo nanga le tu, “le gʉ le le lé ro” ná føri na mana ka ndi é “nzɨ le njí le ji ná lo ledhó maisha nǎ.” Yova dho ni bbʉ ni b’lo ró ringani ni pori nzɨ nzá tso nju ke ji ná lo na ná ritsi krʉ dho. (2 Ko. 5:14, 15) Føri na mana kʉ le pori nzɨ “le ndí dzá njí dho,” loroji na, uasherati dho mai. (Gal. 5:19-21; 1 Ko. 6:18) Fø di ná yadha dho ni ngarr nari ká ka ndi li nidhó maisha kpakpa bbo? Føri ro nga kʉ kpakpa ri njati ni ji Yova ndirigoti ni uri u kedzá yadha kʉ nidzá bblonga dho ró.—Zb. 119:97; Isa. 48:17, 18. w24.03 2 §1; 3 §4
Yenga dyi, Bi 11 ddo 30
Ma u ni tso u.—Lu. 3:22.
Yova adi ndidzá roho takatifu bbʉ ngbà tso ndi u ná ndrŭ dho. (Mt. 12:18) Ko ka ko dhuri ko tso, ‘Ma ká adi roho takatifu dzá tunda kana nja ri ro dhǒ nì madhó maisha nǎ?’ Ni ká kʉ ngatsovedha na bbo nzá ni d’engʉe Yova chu ro ni ngʉe ri na ná nga djolu i nì? Bbʉbbʉ dhé, ni di Mungu dhó roho adi ko tsotso kó ko é na ná sifa dhǒ bbo ró, ni si ri uu nari kʉ Yova nanga adi jini ji nidzá lo dho. Yova bbʉngʉe le ødha dhi be utso ndi u ná ndrŭ dho. (1 Ti. 2:5, 6) Nde, nì mai ko kʉ udha na le ødha dhi be djo ndirigoti ko ba batiso ro, ko nanga di rɨni godhé Yova u ko tso nari djo ró ká ko ka ko njiri ngbǎ? Anonga nari kʉ, ri nzá ngani ko di ko thí li ngbaribbai ma ko ko mbu nari djo ri, ro ko ka ko li ko thí Yova djo. Nì kʉ udha na le ødha dhi be djo na ndrŭ ke adi nja chølo dhi ndrŭ, ndirigoti ke tsoni ndi si kpa ronga lele.—Zb. 5:12; Ro. 3:26. w24.03 30 §15; 31 §17