Bi 12
Wanzia dyi, Bi 12 ddo 1
Checheni ná ndrŭ si gaga.—Lu. 20:37.
Yova ká kʉ kpakpanga na nì ndi si checheni ná ndrŭ ga d’e? Nio! Dhonalo ke kʉ “ritsi krʉ na ka ná ke.” (Ufu. 1:8) Ke kʉ kpakpanga na kodhó mbuba dhe djolu. (1 Ko. 15:26) Fø lo ko chu nari adi ko li kpakpa ndirigoti ri adi ko iso pɨpɨ. Mungu kʉ kpakpanga na ndi ga checheni ná ndrŭ ga nari ko chu ró ná ddikpa lo kʉ, kedhó longanodha dhi kpakpanga kʉ ngadhi mwisho ro. Ke adi dyødyø nzǐ ddiddiro ndima ró dho ró. (Isa. 40:26) Føri kina ke adi checheni ná ndrŭ nga nono. (Yob. 14:13; Lu. 20:38) Ke ka ndi no nini longa ma no dhé ndi si ga ná ndrŭ djo, føri tsu ndi nǎ ngbaribbai ma kpa dingʉe nari ma, kpadhó nyi ma, kpadhó maisha nǎ kpa chungʉe ná lo ma, kpa dangʉe lu ná lo ma na. Bbʉbbʉ dhé, Yova tsoni ndi si checheni ná ndrŭ ga gosi ná saa na nari ko u dhonalo kʉ, ko churi chu nari kʉ, ke kʉ ù na ndirigoti ke kʉ kpakpanga na ndi njiri fø. Anja Mungu dhó tsodha ko ka ko u dho ná nja lo ro di: Yova njingʉeri ro fø b’lo. Biblia le ngʉ ndi ná saa djo ke bbʉngʉe ndrŭ gadha dhi kpakpanga ro kpetsi kpa dho b’lo, ná føri tsu Yesu maddi ndi nǎ ndrŭ ndi gangʉe ro. w23.04 9-10 §7-9
Ronji dyi, Bi 12 ddo 2
Anibbari ni tso na lo é bblo krʉ ddo ró, ndi nǎ kʉ na.—Kol. 4:6.
Føri bbai, njati ko di loti heshima na ndirigoti djø ko ko djø ro ró, ndrŭ ka ndima jiri ji ndima rr ko ndirigoti ko rá anzi lotidha na. Njati ddikpa ke di rine ndi gʉni gʉ ko na inga ndi be ko pá ró, ri nzá ngani ko rá anzi lotidha na ri. (Mez. 26:4) Ro, bí kʉ ná ndrŭ i nzá ka ndima jiri ndima njiri føri; bí kʉ ná ndrŭ ka ndima rr kodhó lo ngbà. Bbʉbbʉ dhé, ko adi faida ba bbo njati ko di djøni djø ró. Anziri Yova bbʉ nidhó lo u ná kpakpanga ni dho ndiro ni é djø ni djøni ro, ndrŭ di rine ndima gʉni gʉ ni na inga ndrŭ di lo ti d’idhé ni djo ró. Anonga nari kʉ djø ni djøni nari ka ndi liri nzɨ lo gʉ ngʉ che pli nzá djo nidhó ngaddidha tso nju ná lo djo. Djø ni djøni nari ma, heshima na ni logoti ngʉ nari ma na ka ndi liri nidhó lo rr ná ndrŭ ø ndima dhó nganjadha thika ko djo ndirigoti Biblia nǎ bbʉbbʉlo djo. Adi “tayari krʉ ddo ró ni tilo” nidhó udha djo, “anji fø lo djø ni djøni ro ndirigoti bbo kʉ ná heshima na.” (1 Pe. 3:15) Bbʉbbʉ dhé, adho ni kʉ kpakpa nari djø ni djøni nari chulu! w23.09 19 §18-19
Gbonji dyi, Bi 12 ddo 3
Anitho ngatsovedha ni ro.—Kol. 3:12.
Akonja ngatsovedha ko ka ko dhǒ nǎ ná 4 kʉ ná chu. Ya kwanza, ngatsovedha na kʉ ná ke nanga nzɨ adi kani lele ri. Ke adi rimbu ndi é ko ndi jotso ko ro ndirigoti nzɨ ndi ta lo rie chø ma ndrŭ chø ndi inga lo ma ndi nanga d’o ri ró. (Kut. 34:6) Ya pili, ngatsovedha na kʉ ná ke adi ngab’o ko ndi jotso ko ro. Njati ddikpa lo dzi ddo ndi e riddi nari djolu ró, fø di ná ke nanga nzɨ ri adi d’od’o inga ndi lu lo kani ka ri. (Mt. 18:26, 27) Ya tatu, ngatsovedha na kʉ ná le nzɨ adi ritsi nji lelenga na ri. Bbʉbbʉ dhé, nja saa na ri ka ndi uri ko njí ritsi lele. Nì mai ri kʉ føro, ngatsovedha na kʉ ná le dhona le bbʉ ddikpa bbo na mana kʉ ná njí ró, ke nga e lele ri tso ngadha dho inga ri tso dyadha dho ri. Ya ine, ngatsovedha na kʉ ná ke adi mbudha tso ve nzá ndi nanga nunu ro. Ko nanga d’o ná lo ndirigoti ngbaribbai ma ko ko mbu ko ba ná kpakpalo dho nari ko d’ra kodhó kau dho ná føri ro nga kʉ che ri. Nì mai ri kʉ føro, ngatsovedha na kʉ ná ke adi kpakpanga nji ndi ve ngatso bblo nganjadha na ndi kʉ ro. (Kol. 1:11) Yova dzá ndrŭ dho ringani ndima dhǒ ngatsovedha fø lo krʉ kana. w23.08 20-21 §3-6
Thonji dyi, Bi 12 ddo 4
Yova kʉ le thí nanga adi nja ná ke.—Mez. 17:3.
Ko thí ronga ri adi ngani ko b’o dho ná bbo na mana kʉ ná lo kʉ, Yova adi ko thí nǎ kʉ ná lo njanja. Føri na mana kʉ ke nzɨ adi ndrŭ adi nja ná lo dhé nja ri, ro ke adi ko thí nǎ ká ko kʉ ngbaribbai ma nari nja. Ke ka ndi ji ko njati ko di ngaddi cho ró nŭnŭ di ná shinga ka ndi bbʉ ko dho ná shauri djo ró dhé. (Yoh. 4:14) Føro nzá che kʉ ná nyi ma, Shetani dhó kali ma, i dz’ djó che kʉ ná ndrŭ ma na ka ndima vó ko ronga ro ri. (1 Yo. 5:18, 19) Njati ko ndrini chøchø Yova ro ró, kodhó jidha ma, heshima ma na si dhidhi ke laidjo. Ko nzá jirieri ko bbʉ njedha kodhi Baba dho ri nari dho, ko nzɨ adi riji ko é che kʉ ná ngaddidha ro na karrnø maddi ri. Croatie nǎ Marta ró dho kʉ ná le-ve ndiri: “Ma dho ringʉe kpakpa ma ddinga bblo lo djo ndirigoti ma hwini che kʉ ná lo ma njie nari dhi tamaa tso ró. Ro, Yova do ma nji nari b’ongʉe ma ronga b’o.” Nde, føri ká b’ongʉe le ronga ngbaribbai? Marta pori ndi ddingʉe nga che ndi vʉ lonanga nari nǎ ro ka ndi si ná matokeo djo. Ko maddi ka ko njiri fø. w23.06 20-21 §3-4
Mbʉnji dyi, Bi 12 ddo 5
Bbo pli kʉ bbonga na ná ke Yova pori, “ndrŭ tsɨ krʉ dho ri si ngani ndima churi nari kʉ ma kʉ Yova, ma si ngʉ tsetse ná ke ni kana kpa nyǒ njí ná saa na.”—Eze. 36:23.
Yesu chungʉeri Yova jiri ndi ró dho tsetse, ndirigoti ri djó chelo tuni tu. Føri dho kodhó Bboke ddingʉeri ndi unakpa di nganzi ɨ: “Kodhi ra nǎ Baba, abbari ni ró dho tsetse.” (Mt. 6:9) Yesu chungʉe føri na mana kʉ bbo nononi ná ritsi krʉ dho nari chu. Nononi ná nì dhó akili kʉ ná ritsi krʉ kana ddikpa ri ma nzá ddi d’erie rinji Yova ró dho tsetse Yesu njingʉeri ná nga djolu ri. Føro mai Yesu ndima lø nari goti, ká kedhó mbubai bbøngʉe ke ngbá lo na? Kpa pongʉeri ke dhu Mungu! Bbʉbbʉ dhé, Yesu ngʉ adi rinja chelo ma, kali ma na le sha ndidzá Baba ró takatifu dho djo ná føri kʉ bbo pli kʉ ná chenga. Fø lo tso i ndrŭ dyangʉe ke djo ná føri bbʉngʉe njedha ke dho bbo pli. Njaro ri kʉ fø lo djotsina i Yesu ngʉe “njedha na bbo” ndi kpa si lø nari njí dangʉe ná saa kana ri.—Lu. 22:41-44. w24.02 11 §11
Zanji dyi, Bi 12 ddo 6
Dza adi chini nyodyu chulu.—Mez. 24:3.
Shinga badha dho ko d’a ná ngø kana ringani ko ji Yova ma, Yesu ma na bbo pli kodhó familia djolu. (Mt. 10:37) Ro, føri na mana nga kʉ ko ka ko bé kodhó familia nǎ ndrŭ dhó lo tso ko gba nari pá ri. Føri ró ro njonjo ndiro Mungu ma, Kristo ma na u ko tso d’e, ringani ko gba kodhó familia nǎ ndrŭ dhó lo tso gba. (1 Ti. 5:4, 8) Ko njiri fø ró ko sie hwè na. Føri djolu pli, Yova churi nari kʉ familia ka ndi é hwè na njati kpetsi ke ma, isɨle ma na di jidha ndirigoti heshima dhǒ ndima kana, gø dhi ndrŭ di jidha dhǒ ndirigoti formasio bbʉ ndima dhi nzø dho ndirigoti nzø di ngarr ndima dhi gø dhi ndrŭ dho ró. (Efe. 5:33; 6:1, 4) Ni é dzaba ma, dzai ma, ngba ma ró ringani ni njinjí Biblia nǎ nyodyu dhi shauri na, nzɨ di ni nyǒ djó kʉ bblo ná lo dhé nji inga ni di ná ngana bí kʉ ná ndrŭ nji ná lo inga bbo chu lo ná kpa po ná lo nji. Adi njínji bblo Biblia ró dyʉ ndi ná vichapo na. Ri nǎ le dho ngbaribbai ma le ka le njinjí Biblia nǎ kanuni na nari. w23.08 28 §6-7
Yenga dyi, Bi 12 ddo 7
Azø ri ni chu nini ri na dyina ndirigoti kuna, ndiro ni dyø ri nǎ ndini ná lo li ni li ni dyu ro; føro nidhó lo krʉ si bi bblo ndirigoti ni si lo nji nyodyu na.—Yos. 1:8.
Mukristo kʉ ná isɨle dho ringani ndi chu ddikpa njí nga ro chu. Go ndi kʉ sese ro, singba ngba chu ná nja njí adi rili ngba ba faida ndi dhó maisha lu nǎ. Loroji na, aneri ni chu ngandidha ndirigoti ngazødha bblo. Nja desturi nǎ ndrŭ adi riddi ngandidha ma, ngazødha ma na na mana ro nga kʉ bbo isɨ ndrŭ dho ri. Ri kʉ bblo ndirigoti bbo na mana kʉ ná lo Wakristo krʉ chu ngandidha ndirigoti ngazødha nga. (1 Ti. 4:13) Føri dho nzɨ bba ddikpa lo ma cho ni tso ro ddi nga ni zø ndirigoti ngandidha ni chu nari ró. Føri nǎ ro ká ni si kʉ ledha ba ngbaribbai? Fø di ná ufundi si ni tsotso ko ni ba njí ndirigoti ni b’o nidhó njí ronga b’o. Ri sie sʉsʉ ni zø Biblia ndirigoti ni ddi longa nja ndrŭ dho. Føri djolu pli, ni kana nga sie chøchø Yova na ni di kedzá lo zø ndirigoti ni di ngaddi bbo ri nǎ lo djo ró.—1 Ti. 4:15. w23.12 20 §10-11
Wanzia dyi, Bi 12 ddo 8
Yova churie ngbaribbai ma ndi ka ndi gø chi tøni ndi dho ná ndrŭ mbudha nǎ ro nari chu.—2 Pe. 2:9.
Anziri Yova kó ni tsotso ni tøni mbudha tso ró d’e. Ko e nzá kaka ná ndrŭ nari dho, kodhó lo adi riu ko njí kpakpanga krʉ saa ró nzɨ ko nji che kʉ ná lo ró. Shetani adi ndi dho ka ná lo nji krʉ ndiro fø ko rinji nari é kpakpa bbo ko dho d’e. Føri ke adi nji lú ná ddikpa chu kʉ, kodhó ngaddidha ndi mbu ndi sa nga kʉ bblo le nyǒ djedha dho ná ritsi na nari chulu. Fø di ná le nyǒ djedha adi rili nga kʉ bblo ná ngaddidha lili ko djǒ na, ná føri adi rili ko é nzá tsetse Yova nyǒ njí ná ndrŭ ndirigoti ko njí bbò chenga. (Mk. 7:21-23; Yak. 1:14, 15) Kodhó lo u Yova dhó nga tsotsokodha rie chelo njidha djolu ko ji ko si ri ró. Yesu pongʉe i lo ndi ddingʉe ná sala nǎ: “Nzɨ tsu ko mbudha na, ro aklo ko che kʉ ná ke dhó ro.” (Mt. 6:13) Yova adi riji ndi kó ko tsotso ko, ro ringani ko di rinzi ke kó ko tsotso. Føri kina, ringani ko di rinji kodhó sala nǎ ko nzieri nari bbai. w23.05 6-7 §15-17
Ronji dyi, Bi 12 ddo 9
Gbo nyǒdjo kʉ ná mbi nanga ro nzɨ adi d’ini tsé ri.—Mhu. 4:12.
Dza dhi ndrŭ di ndima kana kau kʉ kpakpa ndima dhi ra nǎ Baba na nari nja mana na ngbà ró, kpa ka ndima é tayari ndima njinjí kedhó shauri na, ná føri ka ndi kó kpa tsotso ndima pʉ ndima kana jidha ka ndi djø ná lo ndirigoti ndima sisi ri djolu. Godhé, kpakpa kana kau kʉ Yova na ná ndrŭ adi kpakpanga nji ndima dyø kedhó sifa, føri i kʉ bblo le kʉ nari ma, ngatsovedha ma, ndrŭ zø le nji nari ma na. (Efe. 4:32–5:1) Dza dhi ndrŭ di fø sifa dhǒ ndima kana ró, ri ka ndi é sʉsʉ kpa kana jidha dhidhi. B’lo nji cho 25 ndoa kana ná ddikpa le-ve Lena pori, “Kiroho dhi ke dho le jidha ma, heshima ma na dho nari e sʉsʉ.” Anja Biblia nǎ ddikpa loroji. Ringʉngani Yova vʉ Masiya dzá gø dhi ndrŭ ná saa na, ke vʉngʉe Yosefu ma, Maria ma na Daudi nǎ bí kʉ ná gø kana ro. Ká addudho? Fø ndrŭ krʉ kana nga ngʉe chøchø Yova na ndirigoti Yova chungʉeri chu nari kʉ kpa ka ndima lie ndi anziro ndima dhó ndoa kana. w23.05 21 §3-4
Gbonji dyi, Bi 12 ddo 10
Anirrrnga chutso ddá ni dho ná kpa dho.—Ebr. 13:17.
Nì mai ko dho chutso ddá ná Bboke Yesu kʉ kaka ná ke ro, i dz’ djó ke li ndima ddá chutso ko dho nari kʉ nzá kaka ná kpa. Nja saa na ri ka ndi é kpakpa ko dho ko rrnga kpa dho, pli si ri kpa nzi ko tso nari é nzá ko ji ná lo ró. Ddikpa saa na, mutume Petro nanga rɨngʉeni rɨ ndi ka ndi rrnga nari djo. Ddikpa malaika pongʉeri ke á nzá tsetse ri Musa dhó sheria ngʉ adi nzǐ ná zǎ ná saa na ke gʉngʉe ri gʉ, ri nzá ke gʉngʉe ddikpa ina dhé ri ro gbo ina! (Mdo. 10:9-16) Ká addudho? Ke nzá famungʉe wø kʉ ná chutsoddadha na mana ri. Føri ró ro njonjo, Mutume Paulo rrngʉe nga Yerusalemu nǎ ngó ngʉ ná kpa jangʉeri ke dho ke dzi tho kʉ ná kpetsi kpa ná saa na, kpa pongʉeri ke ma rá fø kpa ma na hekalu na ndirigoti kpa liri ndima tsetse desturi nzingʉeri nari bbai, ndiri na ndima dhori nari kʉ ndima ngarr nì Musa dhó Sheria dho d’e. Paulo chungʉeri chu Wakristo ki nga kʉ Musa dhó Sheria tsena ri. Ndirigoti ke nzá njingʉe che kʉ ná ddikpa lo ro maddi ri. Ro, Paulo “dzingʉe fø kpetsi kpa bbʉdyi ndirigoti ke ma, fø kpa ma na lingʉeri ndima tsetse desturi nzingʉeri nari bbai.” (Mdo. 21:23, 24, 26) Paulo dhó ngarrdha lingʉeri le-djoi tso gbani ddi.—Ro. 14:19, 21. w23.10 10 §15-16
Thonji dyi, Bi 12 ddo 11
Yova ma kana kau e chøchø nì ke do nji ná ndrŭ na.—Zb. 25:14.
Ni ká riddi ndiro ni kana kau é kpakpa ddikpa le na d’e ri uri ni é ngbá sifa na? Njaro ni ka ni pori, bblo kʉ ná bbakau adi jidha dhǒ ndima kana ndirigoti kpa adi ndima tsotso koko. Rie sese inga bicha ma ko njinjí Yova dho ri ró, ringani ko ra anzi bblo kʉ ná chu nǎ ko Yova do nji nari na. Nde, Mungu do le nji nari na mana ká kʉ addu? Bblo kʉ ná chu lu Mungu do nji ná le jirie ke ji, le nzɨ adi riji ndi njí sa ka ndi sa ndima kana kau ke na ná lo ri. Yesu ngʉ adi “Mungu do nji” føri bbai. (Ebr. 5:7) Ke ronga ro nzɨ ngʉ adi tata Yova do dho ri. (Isa. 11:2, 3) Føri rɨngana, ke jingʉe Yova bbo ndirigoti ke jingʉeri ndi rrnga ke dho. (Yoh. 14:21, 31) Yesu bbai, ko adi heshima bbʉ bbo ke dho dhonalo ke e jidha na, nyodyu na, chølo na, ndirigoti kpakpanga na. Føri goti ko churieri Yova ji ko bbo ndirigoti ke adi ko ká ngarr ndi ddi ko dho ná lo dho nì ma nari njanja. Njati ko rrnga Yova dho ngbà ró ke thí adi hwè ba, ro ko rrnga ke dho nzá ró ke adi njedha ba.—Zb. 78:41; Mez. 27:11. w23.06 14 §1-2; 15 §5
Mbʉnji dyi, Bi 12 ddo 12
Ke ngʉngʉe kpakpa ná saa na, ke ngʉngʉe nodha ná føri lingʉeri ke dhedhe ndirigoti ke njingʉe nga kʉ chi Yova nyǒ djó ná lo.—2 Ny. 26:16.
Pi Uzia ngʉngʉe kpakpanga na ná saa na, ke nzá pongʉe mbai ki ro Yova njingʉe ndi dho anziro ná bblo lo krʉ dho ri. Ko ká ba ngbá somo? Ringani ko nonga nari kʉ, ri kʉ Yova i adi bblo kʉ ná krʉ ritsi bbʉ ko dho ndiro ko é hwè na kodhó maisha nǎ ndirigoti ndidzá njí kana d’e ri. B’lo ko nji ná lo dho ko njie nodha nari rɨngana, ringani ko po mbai Yova liri ko njí fø lo nari dho. (1 Ko. 4:7) Nyenyenga na ringani ko chu nari kʉ, ko kʉ nzá kaka ná ndrŭ ndirigoti kodhó lo u nizamu. Cho 60 kʉ ná ddikpa le-djo ndingʉeri ɨ: “Ma ra ri jifunza nari kʉ, ri kʉ bblo nzɨ ma bbari lo kani ma lu inga ma thí bʉni nja ndrŭ po madhó kosa ronga ná saa na. Njati le oo ma na ma nji ná kosa djó ró, ma adi kpakpanga nji ma thɨ ri thika ndirigoti ma rá anzi Yova dho ma njínji nari na.” Ko di ngarr ndirigoti ko é nyenyenga na ró, ko sie bbʉbbʉ kʉ ná hwè na maisha nǎ.—Mez. 22:4. w23.09 10 §10-11
Zanji dyi, Bi 12 ddo 13
Nidhó lo u ngatsovedha, ndiro b’lo ni nji Mungu ji ná lo nari goti, ni ba tso djo le tsoni ni dho ná lo d’e.—Ebr. 10:36.
Anziro ngʉe ná Wakristo dho ringangʉeni ndima ve ngatso. Nì mai kpa ngʉ adi bani ndrŭ krʉ adi bani na ná kpakpalo na ro, kpa ngʉ adi bani nja kʉ ná kpakpalo na maddi. Kpa kana bí kʉ ná ndrŭ ngʉ adi nzadha ba Wayaudi bbá dini nǎ bbobbonga ma, Roma nǎ bbobbonga ma, kpadhó familia nǎ ndrŭ ma na dhó ro maddi. (Mt. 10:21) Ndirigoti nja saa djo, kpa ngʉ adi hwini waasi imani rimbu ndima ndo kutaniko nanga na ná mafundisho tso ró. (Mdo. 20:29, 30) Nì mai ri kʉ føro, fø Wakristo vengʉe ngatso ve dhé. (Ufu. 2:3) Ká ngbaribbai? Kpa ngʉ adi ngaddi bbo Biblia nǎ ngatsovedha djo tilo ná loroji djo, føri i kʉ Yobu dhó loroji ro mai. (Yak. 5:10, 11) Kpa ngʉ adi nganzi ndiro ndima ba kpakpanga d’e. (Mdo. 4:29-31) Ndirigoti kpa ngʉ adi ngaddi ngatsovengʉe ná kpa bangʉe ná bblo lo djo. (Mdo. 5:41) Ko maddi ka ko ve ngatso njati ko di Mungu dzá lo ma, kodhó vichapo ma na tilo djo ná ngatsovedha dhongʉe ná ndrŭ dhó lo zø bí ina ndirigoti ko di ngaddi ri djo ró. w23.07 3 §5-6
Yenga dyi, Bi 12 ddo 14
Krʉ ritsi djolu, anira anzi Mungu dzá Pidhinga ni ne nari ma, kedzá chølo ma na, ndirigoti nja kʉ ná ritsi krʉ si ndrini ni dho nì.—Mt. 6:33.
Yova ma, Yesu ma na nzá ka ndima d’i ji ro ko ró ro ri. B’lo mutume Petro gʉ Yesu nari goti ke dho ringangʉeni ndi vʉ bbo na mana kʉ ná lo nanga. Ke dho ká ringangʉeni ndi bbá Yesu bba inga ndi ra anzi Yesu unake ndi kʉ nari na? Yesu nzingʉe nga Yova tso ndiro nzɨ Petro d’i ji ró. Yesu d’rangʉe sala nǎ ndi nzingʉe ná lo Petro dho ndirigoti Yesu ungʉeri u luti ri si kaka ke dho ke li ndi djoi kpakpa. (Lu. 22:31, 32) Yesu pongʉe ná fø lo nga Petro nó nari ka ndi lie ke kpakpa. Kodhó lo uri ko vʉ bbo na mana kʉ ná lo nanga ná saa na, Yova ka ndi njinjí wazee na ndiro kpa li ko kpakpa kodhó lo uri ná saa na ndiro ko tøni chi d’e. (Efe. 4:8, 11) Ddiddi Yova gbangʉe Petro ma, nja mitume ma na dhó mahitaji tso nari bbai, ke si kodhó lo tso ma gba ddi njati ko li lod’radha dhi njí anziro kodhó maisha nǎ ró. w23.09 24-25 §14-15
Wanzia dyi, Bi 12 ddo 15
Bblonga nji vʉ tso vʉni ná le dho, ná ke ritsi wø Yova dho ndirigoti Ke si ri ngʉngʉ fø ke dho.—Mez. 19:17.
Yova adi nja ndrŭ tsotsokodha dho ko nji ná nini lo ma njanja dhé. Ko nji ná lo ke adi nja mana na bbo ndirigoti bbʉ be ndi si bbʉ ná deni bbai. Njati rie mutumishi wa huduma inga muzee ni ngʉe anziro ri ró ká ni ka ni njiri ngbǎ? Yova adi anziro ni njingʉe ná njí ma, ni ronga chongʉe ni njiri fø d’e ná jidha ma na ngano nì. (1 Ko. 15:58) Ke adi anzi ni ra jidha ni dhǒ nari na nari ma nja ddi. Yova jiri ko krʉ dhó jidha dhidhi ndi djo ndirigoti nja ndrŭ djo maddi. B’lo ko churi nari bbai, ko ka ko li kodhó jidha kpakpa Yova djo kedzá lo ko zø, ko ngaddi ri djo ndirigoti lo ko ti ke na bí ina sala nǎ nari chulu. Ko ka ko liri kodhó jidha dhidhi ko djoi ma, ko vei ma na djo kpa tsotso ko kó ko ronga na nari chulu. Kodhó jidha di dhidhi ró, ko kana nga si ngʉ chøchø bbo Yova ma, kodhó kiroho nǎ familia ma na na. Ndirigoti ko kana fø kau si di theinga dho! w23.07 10 §11; 11 §13; 13 §18
Ronji dyi, Bi 12 ddo 16
Nja ke si ndi nganga djó no dhé d’u.—Gal. 6:5.
Krʉ kʉ ná Mukristo dho ringani ndi vʉ ngbaribbai ma ndi ka ndi b’o ndidhó afya ronga nari nanga. Wakristo longavʉ matunzo djo ná saa na, ringani kpa rrnga Biblia d’ra ju ma, gó na le le tso gba nari ma na djo ná lo dho. (Mdo. 15:20; Gal. 5:19, 20) Nja kʉ ná chu nǎ kpa ka ndima vʉ ndima dhó lonanga ndima ndimaro dawa dhi lo djo. Nja kʉ ná ndrŭ vʉrieri ndima ba dawa djó dawa dhé, ro nja ndrŭ vʉrieri ndima ba nja matunzo. Rie ngbá matunzo ma ko vʉ ri ró, ringani ko bbʉ heshima ko djoi ma, ko vei ma na vʉ ndima dhó matunzo djo ná lo dho. Føri dho, ringani ko di 4 kʉ ná i lo ngano: (1) Mungu dhó Pidhinga dhé si afya dhi kpakpalo si krʉ, theinga dho. (Isa. 33:24) (2) Krʉ kʉ ná Mukristo dho ringani ndi “uri u” nari kʉ, ndi vʉ lonanga bblo ngbà afya dhi lo djo. (Ro. 14:5) (3) Ko nzɨ adi lod’i nja ndrŭ djo ndirigoti ko bʉ nja ndrŭ thí ri. (Ro. 14:13) (4) Wakristo adi jidha dhǒ ndirigoti kpa famuri nari kʉ, ddi kutaniko tso gbani nari na mana kʉ bbo ndima dhó lonangavʉdha djolu.—Ro. 14:15, 19, 20. w23.07 24 §15
Gbonji dyi, Bi 12 ddo 17
Ke kʉ takatifu Yova dho Naziri ndi nji ná ddo krʉ kana.—Hes. 6:8.
Ni ká adi ni kana nga kʉ chøchø Yova na nari nja mana na nì? Nio! Drrdrr nga djó ro, bí kʉ ná ndrŭ ngʉ adi ndima mbu ni bbai. (Zb. 104:33, 34) Bí kʉ ná ndrŭ bbʉngʉe ndima nja ndima bbʉ madha Yova dho d’e. Føri kʉ drrdrr le ngʉ adi nzi Wanaziri Waisraeli bbá ná kpa. Fø lo na le dho nari kʉ bidii na ngʉe ná Waisraeli bbʉ ndima bbʉngʉe ndima Mungu dzá njí dho pekee kʉ ná chu nǎ ro. Musa dhó Sheria ungʉe ritso u ddikpa ke inga ddikpa le njí pekee kʉ ná tsodha ndiro ndi vʉri ndi njinjí Naziri nji ná ke bbai Mungu dho ddikpa saa dho d’e. (Hes. 6:1, 2) Fø tsodha tsungʉe ndi nǎ nari kʉ nja kʉ ná Waisraeli ka ndima njí e ná lo ró le le ronga tso cho nari. Nde, ddikpa Muisraeli ká ngʉ adi rivʉ ndi ngʉ Naziri nji ná ke bbai addudho? Njaro føri ngʉe ke inga le ji Yova bbo nari dho ndirigoti ke riji ndi dhǒ ndi nanga jini ngbà Yova bbʉ ndi dho ná kado dho nari dho.—Kum. 6:5; 16:17. w24.02 14 §1-2
Thonji dyi, Bi 12 ddo 18
Yova . . . adi chi kʉ ná jidha dhǒ jiji ndi ná ndrŭ dho ndirigoti ni ndidhó yadha dyø ná ndrŭ dho.—Da. 9:4.
Bí ina Biblia di loti chi le tøni nari djo inga chi kʉ ná jidha djo ró, føri e ndidzá bbakau dho Mungu adi dhǒ ná jidha. Godhé fø lo adi Mungu dzá njí dhi kpa adi dhǒ ndima kana ná jidha ma dhǒ ddi. (2 Sa. 9:6, 7) Chi ko tøni nari ka ndi di dhi ddo da nari bbai. Akonja ngbaribbai ma Danieli ngʉ tøni chi nari dhingʉe nari. Danieli ka ndi dhongʉe ndi ká ka ndi tøni chi ngbà inga nzá ma Yova dho nari njonjo ngʉe ná lo kana. Ro, 90 djolu kedhó cho ngʉe ro ke bangʉeni bbo pli kʉ ná mbudha na. Fø saa na, Umedi ma, Uajemi ma na nǎ kpa løngʉe Babiloni ndirigoti Dario i ngʉe pi. Pi bbá ngʉ njínji ná bbobbonga nzá jingʉe Danieli ri ndirigoti kpa nzɨ ngʉ heshima bbʉ ke ngʉ adi má ná Mungu dho ri. Føri dho, kpa kpengʉeri le hwi ke hwi. Kpa chingʉe ddikpa yadha ndirigoti kpa nzingʉeri pi njí ri dhi sinyatire ndiro ndima nja Danieli ká ka ndi tøni chi Mungu dho inga pi dho ma nari d’e. Danieli dho ringʉngani nzɨ ndi nzinga Yova tso ddo 30 kana ndiro ndi dhori ndi tøni chi pi dho ndirigoti ndi kʉ ddiddi nja ndrŭ bbai nari d’e. Ro, Danieli vʉngʉeri ndi tøni chi Yova dho.—Da. 6:12-15, 20-22. w23.08 5 §10-12
Mbʉnji dyi, Bi 12 ddo 19
Anira anzi ji ni jini ni kana nari na.—1 Yo. 4:7.
Yova adi riji ko rá anzi jidha ko dhǒ ko djoi ma, ko vei ma na dho nari na. Njati ddikpa ke njini ko na che ró, ko ka ko uri nari kʉ fø ke jirieri ndi dyø Biblia nǎ kanuni ngbà, ro ke nji ná fø lo ke nji nzá djo ndi ddinga ro. (Mez. 12:18) Mungu jirie chi tø ni ndi dho ná ndrŭ ji nì mai kpa adi kosa nji ro. Ke nzɨ adi ji ro d’i ko ro ró kosa ko nji nari dho ri ndirigoti ke nzɨ adi lo ro li ndi thí na ko dho ri. (Zb. 103:9) Fø ri dzá lo dho ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko dyø kodhi Baba ndrŭ zø ndi adi nji ro! (Efe. 4:32–5:1) Føri kina anonga nari kʉ, i dz’ tso si d’ø ná ddo kʉ chøchø nari bbai, ringani ko kana nga é chøchø ko djoi ma, ko vei ma na na. Gosi ná saa djo ko ka ko si bani bbo pli kʉ ná nzadha na. Njaro ko ka ko bani prizo na kodhó udha djotsina. Njati fø di ná lo njini ró, kodhó lo si ko djoi ma, ko vei ma na u bbo anziro nga djolu.—Mez. 17:17. w24.03 15-16 §6-7
Zanji dyi, Bi 12 ddo 20
Ndrŭ dho adi chutso ddá nari kʉ Yova.—Mez. 20:24.
Biblia tilo chøchø ma kana nga ngʉe Yova na ná jadda kpa djo, u ke ungʉe ndima tso ndirigoti bblo ndima dhó maisha ngʉe ro. Daudi kʉ fø kpa kana ddi ke. Go ke ngʉe jadda ro, ke vʉngʉeri ndi njinjí Yova dho, ndirigoti luti ke ngʉngʉe chi kʉ ná pi. (1 Fa. 3:6; 9:4, 5; 14:8) Daudi dhó maisha ma, ke njingʉe chi ndi tøni ro ná njí ma na djo ni lo zø nari ka ndi li ni kpakpa ndirigoti ri ka ndi cho ni ronga ni njinjí Yova dho chi ni tøni ro. Inga ni ka ni kperi ni zø lo bbo Marko ma, Timoteo ma na dhó loroji djo. Ni si rinja nari kʉ kpa njingʉe njí Yova dho jaddanga nǎ ro ndirigoti Mungu ungʉe kpa tso u ndirigoti kpa ngʉe hwè na. Ngbaribbai ma ni njínji nidhó maisha na kpadjo nari si ngbaribbai ma nidhó maisha sie nari ronga lølø. Ni li ni thí Yova djo ni djo ni lie ni thí nari rɨngana ró, ke si chutso dda ni dho. Ni ka ni ba ledha ndirigoti ni ka ni é hwè na nidhó maisha nǎ. Anonga nari kʉ, Yova adi ni nji ndi dho ná lo nja mana na bbo. Kodhi baba Yova dho ni nidhó maisha bbʉ ndiro ni njinjí ke dho ná føri djolu ni ka ni njinjí bblo pli nidhó maisha na ná chu ki ro nga kʉ ri. w23.09 13 §18-19
Yenga dyi, Bi 12 ddo 21
Anira anzi ni zø ni nji ni kana nari na.—Kol. 3:13.
Mutume Paulo chungʉeri chu nari kʉ, ndi djoi ma, ndi vei ma na kʉ nzá kaka ná ndrŭ. Loroji na, Yerusalemu nǎ kutaniko nǎ nja ndrŭ nzá ungʉe Paulo ngʉ Yesu unake nari ro ri. (Mdo. 9:26) Luti, nja ndrŭ ngangʉe ke lo tidha tso ndima sa na ke ró dho nanga d’e. (2 Ko. 10:10) Paulo njangʉe ddikpa muzee vʉ lonanga bʉ ka ndi bʉ nja ndrŭ thí nari bbai nari maddi. (Gal. 2:11, 12) Ndirigoti Paulo dhó bbakau kana Marko ró dho kʉ ná ke bʉngʉe ke thí bbo. (Mdo. 15:37, 38) Fø lo ka ndi lieri nzɨ Paulo gba ndi tso bʉ bʉngʉe ndi thí ná ndi djoi ma, ndi vei ma na na. Ro, ke rangʉe anzi dhé bblo kʉ ná nganjadha na ndi kʉ ndi djoi ma, ndi vei ma na djo nari na ndirigoti ke nzá bbangʉe Yova dho ndi njínji nari tso ro ri. Paulo tsotso ká addu kongʉe ndi njiri fø d’e? Paulo jingʉe ndi djoi ma, ndi vei ma na ji. Paulo jingʉe nja ndrŭ ji ná føri lingʉeri nzɨ ke di kpadhó kosa dhé nja, ro ke nja kpadhó bblo sifa. Føri kina jidha kongʉe Paulo tsotso ndi njínjí kodhó njʉnga dhi andiko nǎ kʉ ná lo na. w24.03 15 §4-5
Wanzia dyi, Bi 12 ddo 22
Bboke dzá njí dhi ke dho dzá ringani ndi nji lɨ ri, ro ke dho ringani ndi é djø ndi djø ná ke.—2 Ti. 2:24.
Biblia nǎ bí kʉ ná lo dho ngbá ngatsi ma, djø le djøni nari kʉ mana na bbo nari. Akonja Isaka dhó loroji. Wafilisti bbá eneo nǎ ke ngʉ di Gerari nǎ ná saa na, fø bbagʉ tamaa na ngʉe ná ndrŭ chongʉe kedzá baba bbɨngʉe ná dda tso ndima dho. Ro, Isaka njie lɨ fø dda djó nari rɨngana, ke ma rangʉe ndibbá familia ma na da ndirigoti kpa bbɨngʉe d’i dda ndima dho. (Mwa. 26:12-18) Ro, Wafilisti pongʉeri føga kpa bbɨ ná føri maddi kʉ ndima dhó dda. Nì mai ri ngʉe føro, Isaka njingʉe ngoi dhé. (Mwa. 26:19-25) Nde, ke tsotso ká addu kongʉe ke é djø le djøni ná sifa na nì mai nja ndrŭ ngʉ lo ta ndi tso na ro? Bbʉbbʉ dhé, ke njangʉe ndidzá gø dhi ndrŭ dhó loroji, ke bangʉe somo ngoi le nji nari djo Abrahamu dhó ro ndirigoti “ko le jotso ko nari ma, djø le djøni nari ma na” Sara dhó ro.—1 Pe. 3:4-6; Mwa. 21:22-34. w23.09 15 §4
Ronji dyi, Bi 12 ddo 23
Føri kʉ ma pi ná lo, ndirigoti ma si rili ri njini njí.—Isa. 46:11.
Yova chongʉe ndidzá ji ndi ji ná ya kwanza gøngʉeni ná ngba dz’ djo ndiro ke ddi longa Pidhinga djo ndirigoti ke bbʉ ndidzá shinga ndiro ke ø ko chenga ma, dhe ma na nǎ ro d’e. Føri goti Yova gangʉe Yesu ga ndirigoti ke ngʉngʉe Mungu dhó Pidhinga nǎ Pi ra na. Ro, Mungu dhó kusudi djo le ka le chu ná lo kʉ bbo. Biblia nǎ lo dyʉ ndi ró ná bbo pli na mana kʉ ná mafundisho kʉ, Yova ró dho si tsetse ndirigoti kedhó kusudi si njini dz’ djo kedhó Pidhinga chulu Yesu Kristo dhó bbonga tsena. Yova dhó kusudi thika ro nzá ka ndi øni ri. Ke tsoni djo ná krʉ kʉ ná lo si njini ke pongʉeri nari bbai. (Isa. 46:10, maelezo ya chini; Ebr. 6:17, 18) Fø saa na, dz’ si ngʉ paradiso ndirigoti Adamu ma, Eva ma na nǎ gø si ngʉ kaka ná ndrŭ, chølo ndima nji ro ndirigoti kpa si “maisha hwè nji theinga dho” ri djó. (Zb. 22:26) Ro, Yova si nji nari nga kʉ fø lo dhé ri. Ke si nononi ná nyodyu na kʉ ná ritsi krʉ tso gba ddi ra nǎ ma, dz’ djó ma. Føro krʉ ndrŭ si ngarr Yova dho chi ndima tøni ro, ke pinyo ndima djo ro. (Efe. 1:8-11) Ni nanga ká keni nzá Yova ndidhó kusudi nji bbo thonga ná chu lu nari dho? w23.10 20 §7-8
Gbonji dyi, Bi 12 ddo 24
“Ao kpakpa, dhonalo ma kʉ nì ni na,” bbasødda dhi Yova pori.—Hag. 2:4.
Babiloni nǎ ro ngʉngʉe Yerusalemu na ná wayahudi singʉe nari goti tse, kpa bangʉeni mbø badha dhi kpakpalo ma, politiki nǎ kpakpalo ma, upinzani ma na na. Kpa kana nja kpa rangʉe rinja nari kʉ, ri kʉ kpakpa ndima li ndima thí Yova dhó hekalu ki chidha dhi njí djo. Føri dho, Yova chongʉe aro kʉ ná bbanabi, Hagai ma, Zekaria ma na ndiro kpa kó ndrŭ tsotso ndima ki é bidii na Mungu dzá njí dho d’e. (Hag. 1:1; Zek. 1:1) Chøchø cho 50 luti, Yerusalemu na ngʉngʉe ná fø Wayaudi dhó lo ungʉeri le li ndima ki kpakpa vi. Bblo pli chungʉe yadha ndidha ná ke Ezra singʉe Babiloni nǎ ro Yerusalemu na ndiro ndi li Mungu dzá ndrŭ kpakpa ndiro kpa li Yova dhó ibada anziro ndima dhó maisha nǎ d’e. (Ezr. 7:1, 6) Hagai ma, Zekaria ma na dhó unabi kongʉe Mungu dzá ndrŭ tsotso ndima rá anzi Yova djo ndima ndima thí li nari na upinzani dhi saa na nari bbai, ri ka ndi kó ko tsotso maddi njʉ ndiro ko di ko thí li Yova dhó ngatsotsokodha djo rie ngbǎ di ná kpakpalo na ma ko bani maisha nǎ ró.—Mez. 22:19. w23.11 14-15 §2-3
Thonji dyi, Bi 12 ddo 25
Anitho jidha ni ro, dhonalo ri le tso gba ddi kaka ná chu nǎ.—Kol. 3:14.
Ko ká ka ko dhǒ jidha ngbaribbai ko lai Wakristo dho? Føri ko ka ko njí ná ddikpa chu kʉ kpa iso ko pɨ nari. Ri ka ndi kaka ko “rá anzi ko iso ko pɨ ko kana nari na” njati ko é zølo na ko lai ndrŭ dho ró. (1 Te. 4:18) Ko ká ka ko rá anzi ngbaribbai kpakpa ko ko kana jidha li nari na? Føri ko ka ko njí ko djoi nji ná kosa zø ko nji nari chulu, rie kpakpa ma ri si ko dho ri ró. Njʉ ká ri kʉ bbo pli thonga ná lo addudho ko dhǒ jidha ko kana? Anja Petro po ná i lo: “Krʉ kʉ ná ritsi dzá mwisho kʉ chøchø. Føri dho, anijini bbo pli ni kana.” (1 Pe. 4:7, 8) Ddiddi che kʉ ná i dz’ dzá mwisho kʉ chøchø nari bbai, ko ká ka ko b’o ngbá lo si njini nari? Ndi unakpa djo Yesu ngʉ loti ro ke pongʉeri ɨ: “Ndrŭ tsɨ krʉ si kʉ ni ndrondro ma ró dho djotsina.” (Mt. 24:9) Ndiro ko tøni chi dhé Mungu dho ndro ma ndrŭ ndro ko nari kana d’e, ringani ko rá anzi ddi ko tso gbani nari na. Njati ko di jidha dhǒ ko djoi ma, ko vei ma na dho ró, Shetani dho nzɨ ri ro ka ndi ndó ko kana nga ri, dhonalo jidha chulu ko tso gbani ddi.—Flp. 2:1, 2. w23.11 13 §18-19
Mbʉnji dyi, Bi 12 ddo 26
Ko kʉ ddinga njínji Mungu na ná ndrŭ.—1 Ko. 3:9.
Mungu dzá lo nǎ bbʉbbʉlo kʉ kpakpanga na bbo. Yova ma, ngbaribbai ma ke kʉ nari ma na nga ko ddi ndrŭ dho nari kana, ko adi bblo pli kʉ ná lo nja. Shetani dhó kali chirie dhó akili tso ná ndrŭ dhó akili tso adi kloni klo ndirigoti fø ndrŭ adi Yova dhó sifa njadha tsonga ko adi ri nja nari bbai. Kpa nanga adi jini bbo ndima di kedhó nzá tso d’ø ná kpakpanga nja ró. (Isa. 40:26) Kedhó chølo adi kpa li kpakpa. (Kum. 32:4) Kpa adi hwè ba bbo kedhó bbo pli kʉ ná nyodyu dzá lo dho. (Isa. 55:9; Ro. 11:33) Ndirigoti kpa iso adi pɨni pɨ ke kʉ jidha nari ndima chu nari dho. (1 Yo. 4:8) Chøchø kpa ndrini Mungu ro nari bbai, kpa adi rib’o ndima si di cho ró nŭnŭ Mungu dzá nzø ndima kʉ ro. Ndrŭ tsotso ko kó ndima ndrini chøchø ndima dhi Baba ro, ná føri kʉ bbo pli kʉ ná pendeleo! Ko di rinji fø ró, Yova adi ko nja ndi “lai njí dhi kpa” bbai.—1 Ko. 3:5. w24.02 12 §15
Zanji dyi, Bi 12 ddo 27
Ri kʉ bblo nzɨ ni nji koddo nzɨ ni ri ró njínji nari djolu.—Muh. 5:5.
Njati rie Biblia ni jifunza inga nidhó gø dhi ndrŭ kʉ Yova dzá Dimu ró, ni ká ngaddi nì batiso ni ka ni ba nari djo? Føri kʉ bblo pli kʉ ná muradi! Batiso ni ba nari nji ringani ni bbʉ ni vi Yova dho. Yova dho ká ni ka ni bbʉ ni ngbaribbai? Ni adi tsoni ke dho sala nǎ nari kʉ, ni bbʉ madha ke ddiro dho dhé ndirigoti ni li ke ji ná lo anziro nidhó maisha nǎ. Bbʉbbʉ dhé, ni adi tsoni Yova dho nari kʉ, ni ra anzi “ni thí nǎ ro krʉ, nidzá nafsi na krʉ, nidzá ngaddidha na krʉ ndirigoti nidzá kpakpanga na krʉ ni ji ke nari na.” (Mk. 12:30) Ni adi ni bbʉ Yova dho aro ro ni kʉ ná ngana. Ro, batiso le adi ba ndrŭ kparɨ nyǒ njí; ri adi ridho ndrŭ krʉ dho nari kʉ ni bbʉ ni bbʉ Yova dho. Yova dho ni bbʉ ni ná føri kʉ takatifu kʉ ná tsodha ni nji ri ndirigoti Yova riji ni njí fø tsodha ró njí ni pɨeri ni njiri nari bbai nganga.—Muh. 5:4. w24.03 2 §2; 3 §5
Yenga dyi, Bi 12 ddo 28
Ni kana njake ddiro dho ringani ndi ji ndi bbale ndi nganga bbai, ro isɨle dho ringani ndi bbʉ heshima bbo ndi bbake dho.—Efe. 5:33.
Krʉ kʉ ná ndoa e ndi nǎ kpakpalo na. Biblia ripo wazi nari kʉ, ndoa chi ná ndrŭ krʉ si bani “kpakpalo na.” (1 Ko. 7:28) Ká addudho? Dhonalo ndoa adi nzá kaka ná aro kʉ ná ndrŭ tso gba, njonjo ndima dhó nyi kʉ ro ndirigoti njonjo kʉ ná lo ndima ji ro. Njaro ni lai ndoa dhi ke inga le ma na nga nidhó desturi kʉ ddiddi ri. Nja ke inga nja le ka ndi nga nzá ndi dhongʉe ndoa ndima chi nari njí ná nyi dhodha tso, føri krʉ ka ndi liri nidhó ndoa é kpakpalo na. Ndima nji ná kosa tso ndima ue ndirigoti ndima si ri si ndima kana ro nari rɨngana, nja ke ka ndi di ri tso dze ndi lai djo. Nja kpa ka ndima njari ndima ndo ndima kana nga ndó inga ndima klo ndima dhó ndoa nanga klo. Nde, klo le klo ndoa nanga nari ká ka ndi si fø kpakpalo si? Nzá. Yova rija ndoa chi ná ndrŭ rrnga ndima njie ná koddo dho nì mai ndima dhó ndoa nǎ lo kʉ kpakpa ro. w24.03 16 §8; 17 §11
Wanzia dyi, Bi 12 ddo 29
Ngab’odha ro nzɨ adi ma pá ri.—Ro. 5:5.
Batiso goti nidhó ngab’odha rangʉe anzi dhi ndi dhi nari na, ni ngʉ lo chu Yova djo ndirigoti ni ngʉ dhidhi kiroho nǎ nari bbai. (Ebr. 5:13–6:1) Njaro ni ro barieni b’lo Waroma 5:2-4 nǎ kʉ ná lo na. Njaro ni dangʉe njonjo kʉ ná mbudha lu, ro ni vengʉe ngatso ná føri lingʉeri ni tso uni u Mungu na. Ni churi ke ji ni ji ndirigoti nidzá lo ke nyǒ thotho nari dho ni ka ni é bblo pli kʉ ná sababu na ndiro ni si ke tsoni djo ná ritsi ba d’e. Nidhó ngab’odha ngʉ kpakpa anziro rie ná nga djolu. Føri dho ni fø lo nja ngbà ka ndi njini ri ndirigoti ni nganga dho le nji nari bbai. Fø lo adi ni ronga lø bbo, ri adi nidhó maisha nǎ krʉ kʉ ná lo ronga lø, føri tsu ndi nǎ ngbaribbai ma ni njini nidhó familia na nari ma, ni longa vʉ nari ma, ni njínji nidhó saa na nari ma na. Mutume Paulo ndri ddikpa bbo na mana kʉ ná lo ki b’lo Mungu u ni tso ró ni adi ba ná ngab’odha djo. Ke ni li kpakpa ni uri nari kʉ ni kʉ ngab’odha na djo ná lo si njini nji.—Ro. 15:13. w23.12 12-13 §16-19
Ronji dyi, Bi 12 ddo 30
[Yova] rili nidhó ddo é nga nǎ kpakpalo ro.—Isa. 33:6.
Ko di da kpakpalo lu ná saa na, ko ko mbu nari ma, kodhó ngaddidha ma, ko nji ná lo ma na nga ka ndi é nì rie nari bbai ri. Ddiddi bbú adi vʉ dda djó vʉvʉ dhi saa na nari bbai, ko maddi ko ka ko di ngaddi dhaa kpakpalo dhi saa na. Yova ká adi ko tsotso kó ngbaribbai ko di ko gʉ mbu si djolu lo si nari bbai ná saa na? Ke pori nari kʉ ndi si rili ko jotso koko. Dda djó e vʉvʉ ná saa na, ri adi vʉ che bbo nja nga lai djó ro nja nga lai djo. Ndiro le liri bbú jotso koko d’e, ri adi ngani le sʉ ngbà ka ndi liri ri tøni ddikpa ngana ná ritsi ri ro. Føri ka ndi liri nzɨ bbú ronga ja bbo ndirigoti føri ka ndi liri ri nǎ kʉ ná ndrŭ ronga b’oni b’o ndirigoti ndima bbí bblo. Ro, fø ritsi krʉ ka ndi njínji bblo rie anzi bbú ra ri ró. Føri bbai, Yova ka ndi liri ko jotso koko njati ko di ra anzi chi ko tøni ro ko njínji ndi dho nari na ró. w24.01 22 §7-8
Gbonji dyi, Bi 12 ddo 31
Ma li ma thí Mungu djo; ma nzɨ addu do ro ma nji ddiri.—Zb. 56:4.
Do di ni nji ró, adhuri ni tsó, ‘B’lo ká Yova nji addu ma dho?’ Addinga ke nongʉe ná ritsi djo. Loroji na, njati ko di ngbaribbai ma Yova adi rè ma, maua ma na ronga b’o nari nja “li ko li ko dyu ro ró,” føri ka ndi liri ko uri u nari kʉ, ke si ko tsotso ma ko ddi. Dhonalo ke adi fø ritsi ronga b’o nzá mai ri nongʉeni ndi ró ji na ro goti nzɨ mai ri adi madha ro bbʉ ndi dho ro. (Mt. 6:25-32) Føri kina addinga ngbaribbai ma Yova kongʉe ndidzá njí dhi ndrŭ tsotso nari djo. Ni ka ni zø bbo pli kʉ ná chu nǎ dhongʉe udha ná ke dhó loroji, inga azø Yova dho njínji njʉ ná kpa dalu ná lo. Føri kina, addinga b’lo ká Yova ko ni tsotso ngbaribbai nari djo. Ke ká ko ni tsotso ni chu ndi d’e ngbaribbai? (Yoh. 6:44) Nidhó sala goti ká ke ngʉngʉe ngbaribbai? (1 Yo. 5:14) Ndidzá bbo ndi jingʉe ná Ngba ke bbʉngʉe nari nǎ ro ká ni adi faida ba ngbaribbai?—Efe. 1:7; Ebr. 4:14-16. w24.01 4 §6; 7 §17