MURU OFUNJEDHA 40
Mukalengave ororomeleya ninga Pedru
“Namwasa oi miyo ndili mutu odawa.” —LUKA 5:8.
NYUMBO 38 Mulungu Adzakulimbitsa
VINOFUNA I-YO FUNJEDHAa
1. N’nga chini yairile Pedru Yesu angamkami-idhe upha somba dhinjinji modabwi-a?
PEDRU atolaba basa lomeza somba nama-iyu othene mbwenye kaaphide somba. Mbwenye Yesu atom’mwandela ira: “Udhowe vodi-a thitho muponye matavi ira muphe somba.” (Luka 5:4) Pedru anokaikela akala unopha somba. Mbwenye atoirana vyawandeliwile liye. Mbwenye matavi aponyile aliwa atoroma kauwa namwasa wa somba. Tangazindiyele ira Yesu utoira vyodabwi-a, Pedru naafwee alabana liye “tatodabwa maningi.” Pedru atoonga ira: “Mbwiye kumani vali miyo vano namwasa oi ndili mutu odawa.” (Luka 5:6-9) Veva Pedru adhiona ira kaali mutu ofwanelela kala duzi na Yesu.
2. Mwasiwa ngwan’ni pyofuneya thuulelanga ifwanafwani-o ya Pedru?
2 Pedru aonga vyaimbarimbari namwasa oi liye “ali mutu odawa.” Malemba anothonyi-edha ira hora dhinango liye anoonga thitho ira vyongo vyoi vasogolovee anodhivwela tangaranga. N’nga nyo hora dhinango munodhivwa ninga mwadhivwela Pedru? N’nga vatokala vyongo vinango vinolimbanananyo ira riminyu unofuna ira vyongo vyothakala? Ifwanafwani-o ya Pedru inoukami-ani. Mwasiwa ngwan’ni ninoonga ee-no? Muthuulele vyongovi, Yohova utosakula ira: vyongo vyadawi-idhe Pedru vilembiwe Bibilyani. Mbwenye Nlungu atovudhelela atu ira talembe vyevi ira nifunjedhengavo vyongo. (2 Timo. 3:16, 17) Funjedha vya Pedru wenuo adawi-idhe vyongo unonikami-a ona ira Yohova kanodedi-edhela ira niirenga vyongo mo-odawi-a yongo iliyothene. Yohova unofuna ira nidhowenave mlabela angalive ira ninodawi-a vyongo vinango.
3. Mwasiwa ngwan’ni kaninofwanela fooka?
3 Mwasiwa ngwan’ni ninofwanela dhowanave kaana thindhi? Kamudiwale ira vatokala madhu oi thindhi linoganyali-a. Kafwanafwani-ani moi ee-ni: Mutu oomba unotukula vyawa vinjinji ira aidhiwe phama faramentoyee yoombana. Vahora yeniyo unooda dawi-a vyongo vinjinji mbwenye adhowanave kaana thindhi unofiya voliomba phama faramentweeyo. Angalive ira unooda fiya vokala mutu wadodoliso, hora dhinango unooda dawi-a vyongo vinango. Mbwenye liye kanotatila hora unodhowanave wenjedhela dodolisolee. Mofwanafwana na vyevi, angalive ira hora dhinango ninooda dhilimbi-edha limbanana nyarwa dhinango, hora dhinango ninooda dawi-a thitho. Ninofwanela irana thindhi mo-okaana pwadho. I-yo othene ninoonga venango irana vyongo vinango vyoi vinooda nisukwali-a . Mbwenye na-atatinle rima Yohova unonikami-a saka-edha vyongo vidawi-idhe i-yovyo. (1 Pe. 5:10) Dhoweni nitapanye yongo imbo-i yothonyi-edha ira anoirana thindhi. Tangaranga dhamthonyi-edha Yesu angalive ira anodawi-a vyongo vinango, dhinooda nilimbi-a ira nidhowenave m’lambela Yohova.
NYARWA DHAGUMAN’NENA PEDRU THITHO MARAELI-O AFWAIDHE LIYE
N’nga mwaire a-vi mwaagumanena vyongo ninga vyagumanena Pedru? (Muone ndima 4)
4. Movwelana na lemba la Luka 5:5-10, n’nga Pedru adhiona a-vi, n’nga Yesu am’sikimizelen’ni?
4 Malemba katinoonga mwasee wam’mwiri-edhe Pedru onga ira: “Ndili mutu odawa” venango madawo enao athapulela liye. (Muleri Luka 5:5-10.) Mbwenye pyoonelelatu ira vatokala vyongo vinango vyadawi-idhe liye maningi. Yesu atoonga ira Pedru anoova namwasa oi ali mutu o-ofwanelela. Atoidhiwa thitho ira Pedru unooda dhowanave kala ororomeleya. Liye atom’mwandela Pedru moriya rima ira: “Kuove.” Vyairile Yesu vomroromela Pedru vyatomkami-a vaingumiyee yothene. Vasogolovee Pedru na balee Andreya, tato-iya basa liwa lomeza somba nokala anama-arela a Mesiya, vyevi vyatoari-a ira tafwanye maraeli-o manjinji.—Marku 1:16-18.
5. N’nga Pedru araeli-iwile a-vi anga-iidhe kaana rima oova nodhowanave a-rela Yesu?
5 Pedru atoona vyongo vinjinji vyosangalali-a namwasa okala nama-arela wa Kristu. Mofwanafwani-a, liye atoona Yesu aili-anga arenda, kumi-a viwanda thitho venyathi-a atu okwa.b (Mat. 8:14-17; Marku 5:37, 41, 42) Pedru atoona masopenya othonyi-edha titimi-o linofuna dhakaana Yesu ninga Mwene wa Umwene wa Nlungu thitho mo-okaikela vyevi vyatom’limbi-a. (Marku 9:1-8; 2 Pe. 1:16-18) Aakale ira Pedru kaali nama-arela wa Yesu liye kaaone vyongo vyevi. Liye atoosangalala namwasa o-orumeli-a ira mathuulelo ofooki-a tam’muimwanani-e fwanya maraeli-oala.
6. N’nga vyali vyo-orucha ira Pedru amali-e nyarwa dhana liye? Muongemo.
6 Angalive ira atoona thitho uvwa vyongo vinjinji, Pedru anodawi-ave vyongo vinango. Kathuulelani vifwanafwani-o vyoyevavi. Vahora inango liye atom’sumulula Yesu angaongile ira unodha gumanana nyarwa thitho wukwa ira akwakwaneli-edhe ulosi wa Bibilyani. (Marku 8:31-33) Pedru naarumiwi enango tanookangana thitho moweli-edha weli-edha vamwasa okala ndimuwa vari viwa. (Marku 9:33, 34) Nama-iyu omari-a Yesu a-anaphiwe Pedru atoogwanda libaru la mutu mwinango. (Ju. 18:10) Nama-iyunimwiwa liye atoova thitho atom’konda Yesu fendo taaru. (Marku 14:66-72) Vyevi vyatoiri-a ira Pedru ale novwa upha rimani maningi.—Mat. 26:75.
7. N’nga Pedru ava-iwile ngari yoi a-vi Yesu angavenyathi-iwile?
7 Yesu kaa-iidhe m’dhiveliwana rumiweula wenuo afookile maningi namwasa wa vyongo vyadawi-idhe liye. Yesu atom’vepa Pedru ira akale odhiyevi-a nokumbiza mabilee. (Ju. 21:15-17) Pedru atoorumela irana vyevi. Ee-no va dambo la petekoste liye ali wu Yerusalemu thitho ali mugulu laatu oroma zoziwa na zimu ochena.
8. N’nga Pedru adawi-idhen’ni angali wu Antiokeya?
8 Masiki vasogolo vozoziwa, Pedru anodawi-ave vyongo vinango. Mu 36 E.C., liye atookalavo vevo Cornelius vya zoziwile liye na zimu ochena. Wena ali umboni ooneelatu ira “Nlungu kana sakulo” thitho ira atu amaziza enango tatokaana ngari yokala pingoni wa Ikristau. (Mayir. 10:34, 44, 45) Vasogolo va vyevi Pedru anoothathuwa udya naatu amaziza enango vyongo vyoi voroma kaaviirana. (Agal. 2:12) Mbwenye Makrustau enango Aiyuda kataona ira kofwanelela ira Ayuda tadyenga vambo-i naatu amaziza enango. Ayuda enango enao tana mathuulelo ninga enala tangadhidhe wu Antiokeya, Pedru atoo-iyachi udya na abalee amaziza enango venango voova ira unodha asukwali-a Ayudao. Rumiwi Paulo angaoni vyongo vyainyengo vyairile Pedru, atom’sumulula vamethoni vaatu othene. (Agal. 2:13, 14) Masiki ira liye atoodawi-a vyongo vyevi kavyam’muiri-idhe fooka. N’nga chini yam’kami-idhe?
N’NGA CHINI YAM’KAMI-IDHE PEDRU IRA A-AFOOKE?
9. N’nga lemba la Juwau 6:68, 69, linothonyi-edha a-vi ira Pedru ali ororomeleya?
9 Pedru ali ororomeleya thitho kaarumeli-idhe ira iliyothene im’muimwanani-e m’a-rela Yesu. Liye atoothonyi-edha roromeleya weeu vahora inango vevo Yesu vaongile liye vyongo vyevyo anamafunjedhee vyakondile aliwa a-vwechecha. (Muleri Juwau 6:68, 69.) Atu anjinji tatoo-iyachi m’a-rela Yesu vo-odedi-edha ira aawandelemo vyongo vyathapulela liye. Mbwenye Pedru anoidhiwa ira Yesu baa-i ngwenuo ali “madhu aingumi yo-omala.”
N’nga vyairile Yesu vom’roromela Pedru viulimbi-idheni a-vi? (Muone ndima 10)
10. N’nga Yesu athonyi-edhile a-vi ira anom’roromela Pedru? (Muone thitho iruthiruthi.)
10 Yesu kaa-iidhe m’dhiveliwana Pedru. Va ma-iyue omari-a, liye anoidhiwa ira Pedru naarumiwi enango tanodha i-yachi ekene. Mbwenye kaakaikela ira Pedru unodha wela nokalave ororomeleya. (Luka 22:31, 32) Yesu anoidhiwa ira “zimu . . . ngofunechecha, mbwenye tutu tofooka.” (Marku 14:38) Ee-no angalive ira Pedru atom’konda ira kanom’muidhiwa liye kaa-iile m’dhiveliwana rumiweula Angavenyathi-iwile Yesu atoogumana na Pedru thitho vinooneya ira vahora yeniyo Pedru ali ekene. (Marku 16:7; Luka 24:34; 1 Akor. 15:5) Vyevi vyatom’limbi-a rumiweuo wenuo adhivwela tangaranga maningi.
11. N’nga Yesu amsikimizeli-e a-vi Pedru ira Yohova unodha mkami-a?
11 Yesu atom’sikimizeli-a Pedru ira Yohova unodha m’kami-a. Liye angavenyathi-iwile atom’kami-a Pedru na arumiwi afwee upha okoka somba mundhila yodabwi-a. (Ju. 21:4-6) Mo-okaikela vyevi vyatom’sikimizeli-a Pedru ira Yohova angaodile m’kami-a fwanya vyofuneya vyava ingumi. Vinooneya ira rumiula atothuulela vyaongile Yesu ira Yohova unodha kami-a mutu uliwethene wenuo unodhowanave “sakasaka Umwene voroma.” (Mat. 6:33) Vyongo vyothene vyevi vyatom’kami-a Pedru ira aonenga ira basa lolaleela tofuneya maningi kwaranya basa lopha somba. Va dambo la Petekoste mu E.C., liye atoolaleela molimba rima thitho atookami-a atu anjinji ira tavwe milanyu yaphama. (Mayir. 2:14, 37-41) Vasogolovee atookami-a Asamariya thitho atu amaziza enango ira tarome m’roromela Kristu. (Mayir. 8:14-17; 10:44-48) Veva Yohova atom-indi-edhela basa maningi Pedru ira akami-e atu amaziza othene ira tadhe pingoni wa Ikristau.
N’NGA CHINI INOFUNJEDHAVO I-YO VA MWASA WA PEDRU?
12. N’nga ninofwanela thuulelangan’ni nalimbanananga nyarwa inango yeniyo ikanle i-yo nilimbanananga wa hora yolapela?
12 Yohova unooda nikami-a ira nidhowenave m’labela. Vyevi vinooda kala vyorucha simbwa simbwa akala ninogumanana nyarwa inangwee vahora yolapela. Hora dhinango nyarwa dhonolimbanana i-yodho dhinooda kala dhorucha kwaranya vyaguman’nena Pedru. Mbwenye Yohova unooda niva-a kopolo ira na-afooke. (Sal. 94:17-19) Mofwanafwani-a, bali mwinango a-anafunjedhe imbarimbari anoogonana na alombwana afwee wa vyawa vinjinji. Mbwenye liye atoochinja no-iyachi kalelo lothakalali. Angalive e-no hora dhinango unolimbananave rima ofuna irana vyongo vyothakala. N’nga chini im’kami-idhe ira a-afooke? Baluo atoonga ira: “Yohova unondiva-a kopolo.” Atoowenjedhela onga ira: “Mokami-iwa na zimu wa Yohova . . . , nditofunjedha ira pyoodeya dhowanave wenda mundhila ya imbarimbari, . . . Yohova ukanle andi-indi-edhanga basa. Thitho angalive ira ndinodawi-a vyongo vinango liye unodhowanave ndiva-a kopolo.”
Bali Horst Henschel atooroma urumiwi wa hora dhothene va 1 wa Janeiro wa 1950. N’nga munoona ira liye atoosukwali-iwavo namwasa o-arela ifwanafwani-o ya Pedru vom’labela Yohova vaingumiyee yothene? (Muone ndima 13 na 15)d
13. Movwelana na lemba la Mayirelo 4:13, 29, 31, n’nga ninaode a-vi m’sazi-edha Pedru? (Muone thitho iruthiruthi.)
13 Ninga mwemo muonele i-yo fendo dhingasi Pedru atoodawi-a vyongo namwasa oova atu. Mbwenye angalobenle wa Nlungu ira am’kami-e Pedru atoira vyongo molimba rima. (Muleri Mayirelo 4:13, 29, 31.) I-yo thitho ninooda mali-a rima oova. Kathuulelani vyevyo vyam’muireele bali mwinango dhinalee Horst wenuo akala wu Alemanya vahora ya utongi wa Nazi. Fendo dhingasi angali xikolani atoova thitho atoonga ira “Hitler Namavulumuchi-u!” Malo mom’mombela uwali anamabalee tatoolobela vambo-i na liye nom’vepa Yohova ira am’kami-e kala olimba rima. Namwasa okami-iwa na anamabalee thitho m’nyindela Yohova, Host atoofwanya kopolo nodhowanave kala olimba. Vasogolovee liye atoonga ira: “Yohova kaandi-iidhe navang’onovene.”c
14. N’nga anamakumbiza audhivela anolimbi-a a-vi atu enao tafookile?
14 Yohova na Yesu anonisikimizeli-a ira katinodha ni-iyachi navang’onovene. Angamkondile Yesu Pedru anofwanela sakula vyoira va mwasa ofuneya. Anofwanela sakula vari vo-iyachi arela Yesu nodhowanave kala namafunjedhee. Yesu ali angamlobelele Pedru ira iroromelwee ya-afooke. Yesu atom’mwandela Pedru ira atom’lobelela thitho atothonyi-edha ira kaakaikela ira unodha alimbi-a abalee. (Luka 22:31, 32) Pedru anolimbi-iwa athuulela vyevyo Yesu vyam’mwandele liyevi. I-yo thitho nafunanga sakula vyongo va mwasa ofuneya Yohova unooda i-ndi-edha basa anamakumbiza audhivela ira tanisikimizeli-e ira ninooda kalave ororomeleya wa Yohova. (Aef. 4:8, 11) Bali mwinango dhinalee Paulo wenuo uli ndimuwa wavapingoni wa hora injinji unoirana vyevi volimbi-a Makristau afwee. Liye unofuka makristau enao anooneya ira mbofooka ira tathuulele vevo voroma Yohova mwaakami-edhe liye ira tafunjedhe imbarimbari. Vasogolovee unowasikimizeli-a ira Yohova kanoa-iyacha navang’onovene namwasa oi udhivelee ngororomeleya liye atoonga thitho ira: “Nditoonavo atu anjinji enao tali ofooka Yohova aakami-anga ira tadhowenave mlabela.”
15. N’nga ifwanafwani-o ya Pedru na Bali Horst inothonyi-edha a-vi ira madhu avalemba la Mateu 6:33 mbaimbarimbari?
15 Yohova atomkami-a Pedru na arumiwi afwee fwanya vyofuneya vyava ingumi. I-yo thitho na-elanga urumiwi valimburo loroma vaingumi-u liye unodha nikami-a fwanya vyongo vinofuneela i-yo. (Mat. 6:33) Kondo yanambili yavailambo yothene yavathi ingamadhi Horst um’mongile i-yo maromelou atothuulela vyoroma upainiya. Liye ali osauwa maningi thitho anokaikela akala unooda fwanya kobiri dhokwakwanela thitho dhowanave ira urumiwi wa hora dhothene. N’nga liye airilen’ni? Liye atothuulela vyofuna m’mwesa Yohova vodhowa muurumiwini dambo nlilothene va sumana lava kundu. Komoni wa sumanalo liye atoodabwa ona namaing’anela isa amvanga ivelopi yoi kaaidhi wakumela aliwa. Ivelopinimo mwatookala kobiri dhokwakwanela m’kami-a wa medi dhingasi wu airanga upainiya. Horst atoona ira yotuvai yali umboni ooni-a ira Yohova unom’samalela. Ee-no liye atooroma e-la vyongo vyokuza Umwene va limburo loroma vaingumee yothene.—Malak. 3:10.
16. N’nga thuulela ifwanafwani-o ya Pedru thitho vyongo vya lembile liye unanikami-e a-vi?
16 Vinooneya ira Pedru anoosangalala athuulela ira Yesu kaa-iidhe ninga mwemo mwamvepile liye. Kristu atoodhowanave mfunji-a Pedru ira akale rumiwi ororomeleya thitho ira akale ifwanafwani-o yaphama wa Makristau. Ninooda funjedha vyongo vinjinji va vyevyo Pedru vyafunji-iwile liye. Liye atoonga vyongo vyafunjedhile liyevyo mu makarta menli ovudheleliwa alembenle liye mipingo yavahoree. Yofunjedha yo-arela ninodha tapanya makundo enango ofwanyeya makarta enala thitho mwemo munaa-indi-edhele i-yo basa malamboano.
NYUMBO 126 Khalani Maso, Limbani M’chikhulupiriro, Khalani Amphamvu
a Yofunjedha yei isaka-edhiwe ira isikimizeli-e atu enao anolimbanana nyarwa dhinango ira tanooda gonji-a nyarwa dhiwadho nodhowanave m’lambela Yohova mororomeleya.
b Malemba manjinji a-indiwile muyofunjedha yei takumenle mumilanyu yaphama ya Marku. Vinooneya ira liye alembile vyongo vyevyo vya wandeliwile liye na Pedru wenuo alivo vahora yeniyo vyongovyo vyaireya aliwa.
c Muone limbili la bali Horst Henschel mu mwasa oi “Ndinalimbikitsidwa ndi Kukhulupirika kwa Banja Lathu kwa Mulungu,” mu Galamukani wa 22 wa Fevereiro wa 1998.
d VIRUTHIRUTHI VYA: Iruthiruthi inoona i-yoi inothonyi-edha ira anamabala a bali Horst Henschel tanoolobela vambo-i na liye thitho mlimbi-a ira akale ororomeleya.