KAỸANE BAYNDI KEY
Tobe kara go ɗaŋ je eje ná kaỹa kura kiỹe go gag girmiliŋ
Ná 1948, daŋ ná yeniŋ lay, timniŋ, Pat.
« EGLIS go Anglikan je kunjili kolo kindi ɗé. Hama kog. » Ne kaniŋ ba yaa mani, dadu da eglis anglikan ni lay, jib yeniŋ toro go hama lamaso go kindiŋ. Ped ginane koloŋ mani ɓeey piỹa ná, tobdu go yaa kolo ná kara dere to Naji Johba kay ɗé lay, yaadu beŋ naŋ wusa kusiŋ kur go na je naỹge kul kini kibiy. Ni jen da Toronto, da Kanada. Alla ná ɗigle go 1950 ná, kur go yeniŋ tumdo do halaŋ ayto go kunjile Bible ná kara dere to Naji Johba kay ná, yeniŋ e go kunjile Bible ná undo lay. Je kunjilidu da tugu do yeniŋ toŋ koro. Kargani key ná, se nege batem ná koldige so kab.
Badini ne paster. Je edi ne Eglis Unie go Kanada. Da dimas kulondo ni pina pina ped ná, daŋ ná timiŋ je guyni da kur go kunjile kolo Kumno key ni lay, kargani key ná, ni je e habiy ná tuwa caro go 11 kolo ni née lamaso. Ná tuwa bilgedero ni je sí yedini da kul do dawe ca ni. Se moglo bini go ni sen ná kaỹa kiỹe go jenge teŋ da lamaso kiỹe go so koloŋ durodige ni.
Ná 1958, daŋ lay, ná Hutcheson ná kara tugu tey, da dawe ca do tuŋỹa go caro yaa na « Tobe go Kumno key »
Yeniŋ yaa kolo kaỹa go sí súbu go sé koro da maniŋ bé bogero kiỹe go tumo teg, ne Bob dage ná Marion Hutcheson lay, sé tobge kolo kindiŋ lay. Ná ɗigle go 1958 ná, Hutcheson dage ege ná iniŋ da New York, daŋ lay, ná karandige go ɓaŋẅe go subuŋ, ni e da dawe do tuŋỹa do wele jurgu go caro yaa na « Tobe go Kumno key ». Guda kaŋ, ŋ se sen kaỹa go nege koloŋ porge kusige neỹ da mani, alla dawe ca koloŋ ne kur poliy go ŋ je girbe ɗé dug-dug da jene konoŋ ni.
SE GO GE SÍ KINDIGE DA CANIŊ NI NÁ, GEN JENE KONOŊ
Kur go ŋ ne kormo muduro ɓey ná, ni jen caani lay, ŋ tob go sé kiniŋ da kaỹa ame kiỹe cadige ni neỹ lay. Ŋ tob go weye ne dogdor go kaỹa ame kiỹe kege. Yeniŋ yaa koliy bé bawda koŋ go da kongregasiỹo ni. Bordi kuleniŋ go ŋga jenŋgu da « kurweley kiỹe go ɗudu » ni lay, gaydi ná iniŋ kolo gisi teỹe kiỹe go kunjile kaỹa ɗigle tome da unibersité ni je eéje ná beŋ gisi poldini go ná Johba (2 Tim. 3:1). Ŋ ay kibiŋ go ŋ ée unibersité ɗé ale.
Alla ŋ je ton kusiŋ kolo jumar na ne me ba ŋ je née kur go ŋ je kaye ná kunjile konoŋ go da lise niŋ ga. Mabana ná Samedi lay, dimas pina pina ped, ŋ je jee ale jumar, ŋ tob ale go jeeŋ ɗé lay, ŋ gool kusiŋ go ŋ je weye piyoniye ɗé tum lay. Da kur poliy koloŋ ni ná, baniŋ dage ná kunaniŋ go ne kara dere to Naji Johba kay ɗé, jibge teniŋ go naŋ na guye tuwa caro tome da kur ne guye do tuŋỹa go da Toronto. Kunaniŋ je ne guye go ná kawriy da mani. Ŋ se tob guye koloŋ lay.
Guyeŋ je aaỹ tuwa konoŋ caro neỹ jumar lay, ŋ je jen ná kara go je tabge Johba ɗé neỹ tum lay. Je nariŋ kire go jee ale lay, e da dawe ca kiỹe ni jumar lay. Tumo ná, ŋ jen ná miỹniŋ go ne bay go dere to Naji Johba key ɗé, alla kur go madi ale ná, ŋ se ham kul go ɗaŋ.
Hutcheson dage ná tamay go ege ná iniŋ da dawe ca do tuŋỹa go ná ɗigle go 1958 ná, gige ginane kariŋ kiỹe mani. Yaage beŋ na naŋ ira jina ná indige lay, ná oje kege ná, ŋ hin ná da kire Kumno key ni. Ná ɗigle go 1960 ná, daŋ ná korendige John ni ne batem tum. John sé wey piyoniye, ne kaỹa go jib teniŋ go ŋ je jee ná ale neỹ. Kusu pore konoŋ koloŋ ne kaỹa go jen da kur wese ni ɗé lay, ge se siŋ ne bay go google ekol go ministère théocratiquea.
TAMA DO KURA NEỸ LAY, GUYE GO ƊAŊ LAY
Wele go ni aaỹ kusini, ná 1966
Ná ɗigle go 1966 ná, ŋ aaỹ Randi Berge, do ne piyoniye do ná kusu lerwa da ale go jee ni lay, tob go ée jene da kur go ge je e tiỹa oje da mani lay. Responsable go sirkonskripsiỹo kini sí kindiy da cadini ni lay, jib tedini go na ni ira uja kongregasiỹo go Orillia, da Ontario. Ni sé magli kaỹa kiỹe kini lay, ni sé e jen da mani.
Kur go ni eje da Orillia du ná, ŋ sé wey piyoniye permana da Randi jaro ni. Kuloŋgo eywa koro ne guye caniŋ ni. Alla da ne kur go ŋ ay kusiŋ pug boy da guye konoŋ ni ba ŋ hab kuloŋgo eywa go bayndi je hab da ne guye ná Bible lay, goole kara je ɗeŋlige kolo kindiŋ lay. Da Orillia ná, ni oji kara go aaỹge kusige go genge kaỹane kege da jene kege ni lay, se weyge ná ne kara go tabe Johba lay. Ne kuloŋgo eywa go ɓeey dam ba bini.
KUB GO ƊAŊ EJE NÁ BINI KIRBE GO TEŊ TEŊ
Kur go ni e da Toronto ná, ni hab kusini ná Arnold MacNamara, ɓendiŋga koŋ go je sí kindiy da guye kiỹe go da Betel ni. Se toniŋdi na mani ná, ni tob go weye piyoniye spesiyal ga. Ŋ se jeey mani moglo cab na : « Ni tob ná kirbe ped. Kur koŋgo-koŋgo piỹa ni je ée, alla Quebec tew ba ni tob ɗé. » Kirbe go ná kirey ɗé go kara go je yaage kub anglais go da Kanada náge ná gisi kara go je yaage kub pranse go da Quebec ba ne guye caniŋ ni. Da kur poliy koloŋ ni ná, to toŋ go ne nani go duniỹa koro je tob go tuguŋ toloŋ na jina ná caro lay, joge kiỹe daage da mani jumar lay.
Arnold se jeeŋ mani na : « Keleŋ kaaŋ ná, piliyal je guy ná piyoniye spesiyal kiỹe da ne Quebec tew. » Ŋ se tob moglo cab go e da mani. Ŋ sen go ɗode kini kaŋ je éege Randi. Kargani key, ŋ se sen go ne kaỹane go kura neỹ ba ni ay sí timedini ni.
Daŋ ná Randi lay, ná kara go aaỹge kusige go ɗaŋ ni se e da Rimouski, tugu do da mili bawaro jay go kire Kumno tey ni lay, go ɓal ginane kilometr 540 ná Montreal. Tumo cub ɓey go ni ée da mani ná, ni kunjili kub pranse dimas bay, alla ni pore kusini kog ɓey. Ŋ age gise ná mani ná, wele pina kur go ŋ je tib kolo jee suma kiỹe ná, go ŋ yaa na « kara ne guye Kumno kay go da Autriche » je éejege da dawe ca kini do tuŋỹa do ɗaŋ ni ná, ŋ yaa na « kara ne guye Kumno kay autruche kiỹe ».
« Tugu do bore », da Rimouski
Ɓaŋỹadiŋgaŋgu kiỹe go kamda go náge ná kusu hamle da ale go jee ni kusige poriŋ lay, ɓendiŋga Huberdeau dage ná tamay lay, ná karandiy go kamda go soŋ kargani key e habnige. Huberdeau dage ná tamay lay, ná karandiy go kamda go soŋ, oomge kul go kindiy mataliŋ lay, ge je tegiy na « Kul go Bore » bekolo ɓaley lay, kibiy lay. Ɗege piyoniye kiỹe go je poyge lali kulŋ je welge da mani. Kusini ɓal ginane 12 lay, 14 máni ba ni je wel da mani. Ginanogo ni ne piyoniye spesiyal kiỹe ná, daŋ ná Randi ni je jee ale ná waỹŋgulu, ndubaỹo lay, ná mboyro lay. Kusini je ege ni ney go ni ná bayndi pina da cadini ni go je e ná indini jumar, mabana da ne kur poliy go kálo neỹ piỹa lay.
Ni tob piyoniye kiỹe go weyge ginane nojudini kiỹe koloŋ neỹ nogo go ɗé. Kur kaŋỹe ná, ni je hab kusini da tuwa go kaŋ kibiy ni. Ni ná « kurweley kini go pierogi » lay, tey go dereŋ ne kurweley kiỹe go ni je daw tum ná koldini ped kolo ne kaỹa lee go ge tegiy na rabiyol parsi. Lay jumar ná samedi ná mboyro ná, ginanogo ɓendini koŋ ne bay go sene ale kire kura ná, ni je al kire lay, ni je sor ná kasa lay.
Ale go jeeŋ je e kura da Rimouski. Da ɗigle go bay ni ná, kara kunjile Bible tome porge kusige gag se nege batem lay, da kongregasiỹo ni ná, kara go jee aleŋ se ɓalge 35 lay.
Ale go jee da Quebec ná, bini kunjile go kura neỹ. Ni gool Johba ojini da ale kini go jee ni lay, bini kaỹa go ni je e tiỹaỹ lay. Piŋ ɓedeŋ, ni kunjili go tobe kara go je yaage kub pranse lay, kaỹane kege lay, ne kaỹa go ojini go ni tob ná kara go to go ɗaŋ lay (2 Kor. 6:13).
Alla kaỹa go ni kirbi mani ɗéŋ ná, nogo piliyal yaa bini na ni ɗuda ira da tugu do Tracadie, da kire Kumno tey ni ná Nouveau-Brunswick. Ne kaỹa go moglo bini ɗé. Bekolo ni oom kul go ɗaŋ keleŋ kaŋ ɓey. Ŋ je ne guye go tuwa caro kab ginane bay go kunjile kaỹa kara da ekol ni. Kara ni je kunjili Bible ná indini dage kaŋỹe weyge ne kara go jee ale keleŋ kaŋ ɓey lay. Piŋ ɓedeŋ, ni je gar kul go dawe ca go ɗaŋ da kur poliy koloŋ ni lay.
Ni ol neỹ gisi gene koloŋ lay, ni e gool tugu do Tracadie lay. Ne tugu do jen teŋ ná Rimouski. Alla ginanogo Johba tob go na ni na béy guye da mani ná, ni se tob go e jene da mani. Ni gisi Johba lay, ni gool go ojinidi da gileti pina pina ped go ni je jib ná cadini da kire niŋ (Mal. 3:10). Go ɗaŋ ɓedeŋ ná, ná nabra kiỹe go Randi koro lay, kusuro go yé halum da guye go ne ni lay, ná dere kargay koro lay ná, ni se hadi ná jene kini go hirwa koloŋ moglo cab.
Da kongregasiỹo kini go hirwa koloŋ ni ná, bawda pina ŋgad ba da mani, ne Robert Ross. Day ná tamay Linda, nege ne piyoniye kiỹe tumo lay, kur go wege korondige go ca tumo ná, se jenge da mani. Mabana se kindige da korondige cay ni je aaỹ tuwa kege caro neỹ piỹa ná, daŋ ná Randi yíge ba kulendini ni neỹ, ná oom go oonnige sí kusige ná kuloŋgo eywa lay, ná íre njaŋ kege lay, ná kusu hamle kege da ale go jee ni tum lay.
NI NÁ KULOŊGO EYWA GO NE GUYE GO KOŊGO-KOŊGO PIỸA BÉ JOHBA
Kur go ni ayto ná guye kini go sirkonskripsiỹo da gidire kálo ni
Kur go ni jen da Tracadie ɗigle so ginane piyoniye kiỹe ale ná, ni se hab tege go borni libge : ge teyni da guye go sirkonskripsiỹo ni. Ni e gool kongregasiỹo kiỹe go ná kub anglais ɗigle mataliŋ lay, ge se guyni da quebec da kongregasiỹo kiỹe go ná kub pranse ni lay. Bayndi go baa da dawe ca kini do tuŋỹa go da Quebec, Léonce Crépeaultb, je pidiŋ jumar da bol kanaŋ kiỹe go ŋ je der ni. Alla kargani key ná, je toniŋdi na : « Nogo naa ba gi ɓal go weyege ne kaỹa ndaje ga. » Oje go ojiŋdi koloŋ jib teniŋ go ŋ je bé kunjile go an nee njirid lay, moglo go ge sene tey lay.
Ŋ je girbe dawe ca do tuŋỹa go caro na « Subu go sé ay baŋga » go jen da Montréal ná 1978 ɗé dug-dug. Ge toniŋ go naŋ sú kiniŋ da kur go lee kaỹa maniŋ ni. Ni je mboob kara 80000 go je éejege da dawe caŋ ni lay, ge bini gile kiỹe go ɗaŋ. Kaỹa ped wey nogo hirwa : nogo naa ba ni née kaỹa leeŋ, kaỹa kiỹe go ni née ná guyeŋ lay, ná kaỹa lee go ni néeŋ lay. Wedre kiỹe go del goro so kargay go je ŋgemge kaỹa da kur go jalwa ni koloŋ, je nege guye kura ɗé. Piŋ ɓedeŋ, ná wele go je tabe to dawe ca do tuŋỹaŋ ná, kara sorge ball da kur go ni je née dawe ca da maniŋ lay, ni mboob ná ɗalaŋ kulondo cub ɓey ba ni magli kurŋ. Alla ná ne waỹŋgulu ɓib ba ni magle tuwa kolo née ná kaỹa lee go waỹŋgulu. Ni gilali, alla ŋ kunjili kaỹa neỹ gisi age kusu pug boge da guye go ne ni lay, neŋle ni lay, dere kargay go kara go je ojinige da guyeŋ ni kege lay. Ni se hab boge kiỹe neỹ lay, boge kini jen gag keleŋ kaŋ. Ne kuloŋgo eywa go ɓeey dam bini da dawe ca do tuŋỹa go Quebec ŋgoŋ, tugu do ɓaŋỹadiŋgaŋgu kiỹe ge ne ná indige onŋ neỹ da mani da ɗigle kiỹe go 1940 lay, 1950 ni lay.
Daŋ ná Randi, kur go ni je magli dawe ca do tuŋỹa do da Montréal, ná 1985.
Ŋ kunjili kaỹa neỹ da ɓaŋỹaniŋ kiỹe go baŋẅe go ni ne guye tum da dawe ca kiỹe kini go gomỹe go jen da Montréal kusige ni. Da ɗigle koŋ ni pina ná, David Splane go da to dawe bogloro ni keleŋ kaŋ, sí kindiy da buro go dawe ca do tuŋỹaŋ caro ni. Da ɗigle go ɗaŋ ni ná, ge ay guye koloŋ boy da kabiŋ ni. Alla David ojiŋ ná kirbe go pina.
Ná 2011 ná, kur go daŋ ná Randi ni ne guye go sirkonskripsiỹo ɗigle 36 ale ná, ge se síŋ ne bay go kunjile kaỹa kara da ekol go bawda kiỹe go da kongregasiỹo kiỹe ni. Da ɗigle so ni ná, ni wel da turbu kiỹe ni 75, alla guye go neŋ ná kawriy. Da dimas kulondo ni pina pina ped kayey ná, bawda kiỹe je nege mersi neỹ bé to dawe bogloro bekolo goolge na je sídu kundo neỹ da cadige ni da kire Kumno key ni.
Kargani key ná, ŋ se wey ne bay go kunjile kaỹa kara da ekol go kara jee ale kolo Detugu do Kumno tey kege ni. Kara go ejege da ekol niŋ, kunjileŋ je aaỹ tuwa kege caro neỹ : je habge kunjile go tuwa caro mataliŋ wele ná wele, tuwa caro subu go je nege debuwar kiỹe kege wele ná wele ná mboyro lay, tuwa caro poriŋ, ɗewgere bay da dimas kulondo ni pina pina ped go maglege ná guye go ge ay boy kabdige niŋ lay. Daŋ ná bayndi koŋ go je be kunjileŋ lay, ni je der bége tey go na je anege dele ca ɗé base oje go Johba key. Ŋ je ɗee kuleniŋ bore jumar da kur go kara go je habge kunjileŋ je yaage na kur go nagi boy kirbe kom da Johba cay ni ná, gi je an del ca da kaỹa go gi gool go nagi je ane dele ca da mani ɗéŋ ná, na je borge libge.
TOBE KARA GO ƊAŊ JE EJE NÁ KAỸA KURA KIỸE GO GAG GIRMILIŊ
Tob go yeniŋ tob kara go ɗaŋ neỹ ná, eje ná kaỹa kura kiỹe neỹ : kara go kunjilige Bible ná undoŋ porge kusige genge lay, baniŋ piỹa ná gen kirbe key go gisi kolo kindiŋ lay. Kur go yeniŋ ma ɓal wele subu ale ná, kaỹa go borni libge ná, ejedi da kul go dawe ca ni kolo ɗeŋle bol go ge je dereŋ. Lay kargani key je ejedi da dawe ca kiỹeŋ ni ɗigle go 26. Badini nedi batem ɗé dug-dug, alla bawda kiỹe yaage beŋ na ne day ba ne bay go je eje da kul do dawe ca ni tumo jumar.
Kaỹane yeniŋ koro go kura koloŋ ne guye da karando cadige ni ɗigle tome. Ɓaŋỹaniŋ go kamda go subuŋ ná kodredige kiỹe tabge Johba ná íre njaŋ. Ɓaŋỹaniŋ go kamda so je nege guye da Betel ni, dadu toŋ da Portugal lay, dadu toŋ da Haiti lay.
Guda kaŋ, daŋ ná Randi ni ne piyoniye spesiyal da Hamilton, tugu do da Ontario. Kur go ni da guye go sirkonskripsiỹo ni ná, kusini je egeni neỹ go se ɓaŋỹadini kiỹe da kine e goole kara lay, kunjile Bible ná kara lay. Alla keleŋ kaŋ ná, ni ná kuloŋgo eywa go goole kara go dani kusini ba ni je kunjili Bible ná indige je hinge da kire Kumno key ni. Ni je oom buga ná kara go da kongregasiỹo kini ni lay, ni je gool go Johba ná indige da kur poliy go kura ni lay, esuwa ni lay ná, je yí ba da kulendini ni lay.
Kur go ni je kin kirbi da sí go kara tome síge kindige da cadini ni da jene kini ni ná, ni je ne bége mersi neỹ nogo go ɗé. Dani piỹa ná, ni por kusini go giIe « nenogoca go kindi » bé kara ped go nege ná indini guye nogo ni je yí ba da kulendige ni go na nage guye ná esuwadige ped bé Johba (2 Kor. 7:6, 7). Ŋ age gise ná mani ná, da to noju koŋ ni ná, tama ná, korondo lay, torondo lay, dage da guye go piyoniye ni. Ŋ ton bay go baŋ mani ná kirbidi go weye piyoniye ale lay ga. jeeŋdi mani na, naỹ je oji piyoniye kiỹe subu ale. Ŋ se toniy na : « Gi ɓal go ojege dele Johba ga. » Lay ŋ yí ba da kulendiy ni go di naa kuloŋgo eywa go kara tugu key náge náŋ. Gidire meneŋ kargani ná, se weydi piyoniye.
Daŋ ná Randi ni je « yaa […] bé to miỹ kiỹe go ɗaŋ » kolo « kaỹane kiỹe go ɓeey dam go Johba key » kog. Ni ná kuloŋgo wele perere go kara go je nege béy guye ná, je habege kuloŋgo eywa neỹe ginane dani mani lay (Kir. 71:17, 18).
a Ɗewgere, guda kaŋ ge je tey na bay go google réunion Vie et ministère.
b Gula kaỹane Léonce Crépeault key da Tour de Garde go pebriye 2020 ni, p. 26-30.