Mabana gi je oji bayndi ná, gi ’bal go ngeme kulongo eywa kom

1-2. Ne kirbe go naa ba Johba na gisi kara go je ojige kara go ’dang cadige ni ga (Kolo yóro 19:17 ; gula poto kinye lay).

’BENDINGA Jin-yeol go jen da Corée du Sud yaa na : « Dani na tamaning ni aany kusini ’bal ginane ’digle 32 mani ale. ’Bal ginane ’digle bay mani go ng je sí kining da tamaning caro ni. Nadu na homnya go Parkinson lay, ’baldu go né kanya ’dé. Jumar ná, je jendu tugni lay, kusing je egeng go sé kining da caro ni. Ng je nenogocaro neny. Na ’dalang ná, je weldu da ne lit go dogdor kinye buduge ni lay, ng je wel da jaro ni. Kur go ni je wel kuna ná, ni je oom kabdini. »

² Manina, gi je sí kunum da bayndi go gi tobiy neny, ginane nojum ’dewgere, bayndi go ngu aany kusungu ’dewgere, korom ’dewgere, ne bugam cay ni ga. Na ne maning ná, gi na bariya go na kindiy teng go sé kunum da cay ni. Ping ’bedeng, kur go gi je sí kunum da cay ni ná, gi je gil go gi jen mira na Johba (1 Tim. 5:​4, 8 ; Jak 1:27). Téy go dere nogo gi je jib cam na gileti kinye go jumar ná, kara kangnye je goolge ’dé. Kur kangnye gi ’bal go né na kirbe go bayndi na je gool gileti kom ’dé. Dam ’dé da kara go ’dang kindige ni ná, gi je asuwi, alla kur go gi na kanum ná, gi je ile (Kir. 6:6). Kara kangnye senge kanya go je an cam ning ’dé lay, kirbe go gi nang ’dé lay. Alla Johba sen (gula Dere ode 3:7). Kunum kamdo lay, na kusu pore kom nage na kawdige da kindiy ni (Kir. 56:8 ; 126:5). Je gooldi kanya go gi je ne kolo oje na nojumng. Je gooldi ginane kumlo ba da cay ni mani lay, boydi bigi tubra go nany je poyegi (tub Kolo yóro 19:17).

3. Ne kolo me ba esi bé Abraham dage na Sara go sége kindige da Tera cay ni ga.

³ Bible yaa kolo kara tabe Kumno tome go je ojige kara go ’dang. Yaangangu kolo Abraham dage na Sara. Kur go odige ’dege Ur ná, bádige Tera ’digley ’bal ginane 200 mani. Ped ginane kolong mani ’beey pinya ná, edi na indige. Go ége da Haran ná, nege kilometre ’bal ginane 960 mani (Age. 11:​31, 32). Abraham dage na Sara tobge Tera. Alla kurbu ma, esi bége neny nogo goo ’dé go sége kindige da cay ni da kuriyo kege go eng kolong ni. Kuriyo kegeng kolong ná, dam ’dé je ege na ne jambal kinye ’dewgere, ne bilanhe kinye. E kuriyo go ginane kolong mani ná, esi neny nogo goo ’dé bé bay go mayla ginane Tera mani. Go kinding ná, Abraham dage na Sara gilalige neny lay, esuwadige kay tas lay. Alla Johba bege esuwa. Ginanogo Johba oji Abraham dage na Sara mani ná, je bigidi esuwa lay, je ojegi lay (Kir. 55:22).

4. Ne me ba nga je yaangu koliy da kunjileng kaang ni ga.

⁴ Kulongo eywa ’bal go ojegi go gi sé na kunum da nojum cay ni na agecagbang (Koy. 15:13). Go kinding ná, ge ’bal go habe kulongo eywa da gileti ni lay (Jak 1:​2, 3). Alla nogo naa ba gi ngeme kulongo eywa kom ga. Nogo gi boge kirbe kom da Johba cay ni lay, gi oley go di ujagi go gi né na kirbe go kúra lay. Da kunjile kaang ni ná, nga je goolengu kanya kangnye go bayndi go oje kara go ’dang né kolo jee ná kulongo eywa key kaye ’dé. Nga je yaangu kolo oje go kara go ’dang ’balge go éje na béy lay. Alla tumo cub ná, gulangangu ne kolo me ba kara go je ojige kara go ’dang ngemege kulongo eywa kege lay, ne gileti kinye go kange ba ’balge go éje na indige go jeege na kulongo eywa kege kaye lay ga.

GUYE KOM GO OJE KARA GO ’DANG ’BAL GO TENYE KULONGO EYWA KOM

5. Ne kolo me ba na kawriy go kara go je ojige kara go ’dang ngemege kulongo eywa kege ga.

⁵ Mabana bayndi go je oji kara go ’dang na jee kulongo eywa key kay ná, esuway ’bal go kaye tas (Koy. 24:10). Mabana bayndi go je oji kara go ’dang na gilali ná, je yaadi kolo go na kirey ’dé lay, je nédi guye key ginanogo tobding ’dé mani tum lay. Ne me ba ’bal go éje na bayndi go je oji kara go ’dang go jee na kulongo eywa key kaye ga.

6. Ne kolo me ba kara go je ojige kara go ’dang sole je del cadige ga.

⁶ Kara go je ojige kara go ’dang sole ’bal go dele cadige. Timdinga tong do kondo na Leah, yaa na : « Sé kunum da nojum cay ni ná, da wele kinye go kúra ni pinya je eje na sole neny. Da wele kangnye ni ná, ng gool kusing go esuwaning wileng. Kur kangnye ná, ng na esuwa go ng kijire message pinya ’dé. » Dage kangnye ’balge go ’dimse ’dé ’dewgere, ’balge go age kur poliy kege go né kanya go kulendige tobng ’dé. Ne kanya go an da Inés caro ni lay : « Ng je wel kuna neny ’dé. Ng je bor kining na ’dalang jumar kolo ng sé kining da malganing caro ni. ’Bal ’digle tome ná, ne kanya go je narni kire na kudening go ni é vacance. » Kara go je ojige nojudige kinye kolong dage kangnye je kanoge tege kur ’dewgere, guye kinye go ge ay boy da kabdige ni da congrégation ni, kolo nojudigeng e tinya go ge sé kindige da cay ni jumar. Kanyang kolong je eje na indige go je goolge kusige nage na kandige lay, je wey bége ne kimdigi lay.

7. Ne kolo me ba kara go je ojige kara go ’dang, dage kangnye je boyge kolo da cadige ni ’dewgere, sole je del cadige ga.

⁷ Kara go je ojige kara go ’dang, dage kangnye je boyge kolo da cadige ni ’dewgere, sole del cadige. Timdinga tong do kondo na Jessica, yaa na : « Ng je boy kolo caning ni kolo kanya go ng ’bal go né ’dé. Kur go ng je ay kur koliy go ng né kanya go ng tob ná, ng je boy kolo da caning ni. Ng je kirbi go ng tob ne kanya go gisi dang caning tew. » Kara go je ojige kara go ’dang kolong, dage kangnye kur kangnye ná, kanya go an cadige ning kolong je eje na bége garbinya neny. Dage kangnye je solge kolo nage ne kanya neny bé nojudigeng ’dé. Dage kangnye ’bedeng, je boyge kolo da cadige ni kolo nage yaa kolo go na kirey ’dé bé bayndi go nage je sí kindige da cay ning (Jak 3:2). Ping ’bedeng, bayndi go je oji kara go ’dang ’bal go né da tirtinya ni, kolo nany je gool bayndi go nany je sí kindiy da cay ning esuway na je kay. Timdinga tong do kondo na Barbara, yaa na : « Kanya go esi béng neny del ná, nogo ng je gool bayndi go ng tobiyng esuway je kay wayang na wayang. »

8. Ne me ba ne mersi ’bal go éje na da bayndi go je oji kara go ’dang cay ni ga. Yaa kolo kanya pina.

⁸ Kara go je ojige kara go ’dang je kirbige go kanya go nage je neng nage je gool go na na kawriy ’dé. Ne kolo me ga. Bekolo jumar ná, ge je ne bége mersi ’dé ’dewgere, ge je pidige kolo kusu pore kegeng kolong ’dé. Ne mersi ná, ’bal go éje na kanya kúra nenye (1 Tes. 5:18). Timdinga tong do kondo na Melissa, sendu go na nogo kindi : « Kur kangnye, kur go kusing na ma gbol ná, ng je ile neny. Alla kur go kara go ng je ojigeng je yaage béng na : “Mersi kolo kanya ped go me je ne bining” ná, je kin beng esuwa. An wayangdiy ná, ng je bor kining na kirbe go ng kine ojege dele ’bedeng. » ’Bendinga kong go kondiy na Ahmadu pinya kusiy je egey neny kur go ge je ne béy mersi. Dage na tamay je síge kindige da timdiy torondo go je jib djungmbul caro ni. Yaadi na : « Nogo kindi, ’baldu go sene kanya ped go ni je ne budung ’dé, alla kusing je egeng neny kur go je ne bini mersi ’dewgere, je kijiridu bini kanya da papier ni go “nadu tobning”. »

NOGO NAA BA GI NGEME KULONGO EYWA KOM GA

9. Nogo naa ba bayndi go je oji kara go ’dang sene kulongoroy ga.

⁹ Sina kulongorom (Koy. 11:2). Tuwa caro lay, na esuwa go nga nangu nang nage na kulongorodige. Ne mani ba gi sé kulongorom. Gi ’bal go sene kanya go gi né lay, day go gi né ’dé lay. Kur kangnye ná, gi ’bal go kano kanyang kolong, isang go sinya da màni ’dé. Ne sene kulongorom. Mabana ge tob go ojegi ná, tuba da màni base tege togyo. ’Bendinga kong go kondiy na Jay, yaa na : « Nga ’bal go né kanya dele day go nga ’bal go néng ’dé. Sene kulongorom lay, kale kulongorom ’dé lay, je ’de bigi kire go gi ngeme na kulongo eywa kom. »

10. Ne kolo me ba kara go je ojige kara go ’dang nége kanya na tirnyo ga (Kolo yóro 19:11).

¹⁰ Na kanya na tirnyo (tub Kolo yóro 19:11). Mabana bayndi go gi je sí kunum da cay ning na je ne bigi kanya go na kirey ’dé ná, ne kanya na tirnyo je ojegi go gi oome na kusum sig. Bayndi go je ne kanya na tirnyo ná, je ham kire go sene ne kolo me ba baynding ne béy kanya ginane kolong mani ga. Homnya kangnye je éje na bayndi go je né kanya go na kirey ’dé (Bal. 7:7). Ginane bayndi go e lom-lom lay, bayndi go kirbe kara koldige mani ná, ’bal go weye ne bayndi go ’boglogo lay, bayndi go tege togyo lay. Tobdi go nage na béy ne kanya go egey gbaga ’dewgere, je boy kolo da kara cadige ni ’dewgere, kanya ped go ge je ne béyng je egey ’dé. Mabana gi je oji bayndi go na homnya go dele ca ná, gi ’bal go tone dogdor key kolo gise homnya keyng cay. Kur go nagi sina téy ná, gi je sene go kanyane keyng kolong e boy tum na homnya key lay, day pinya nadi na kirbe go ne kanya ginane kolong mani ’dé lay (Koy. 14:29).

11. Ne kanya kinye go nage kawdige go kange ba kara go je ojige kara go ’dang ’balge go age kur poliy kege kolo nége na ga (Kire kinye 132:​4, 5).

¹¹ Aga kur poliy kom kolo gi germe na buga kom go na Johba téy. Kur kangnye ná, gi ’bal go ’dee guye kangnye sé kolo gi né na « kanya kinye go na kawdige » (Pil. 1:10). Kanya kinye go na kawdigeng kolong ná, kong pina ne germe polum go na Johba téy. Bé kurmbalo Dabid ná, tabe Johba ba ne kanya go na kawriy (tub Kire kinye 132:​4, 5). Ne mani ba na kawriy go wayang na wayang gi age kur poliy kom gi jene tibe na Bible lay, gi ole na Johba lay. Timdinga tong do kondo na Elisha, yaa na : « Mabana ng je ngem kulongo eywa konong ná, ne kolo ng je ol Kumno lay, ng je kirbi da Kire kinye go je yí ba da kulening ni lay. Bé dang ná, ole Kumno ba ne kanya go na kawriy. Ng je ol Kumno wayang na wayang kolo ng oome na kusing sig. »

12. Ne kolo me ba na kawriy go kara go je ojige kara go ’dang agege kur poliy kege kolo sége na kindige da lapiya go da siikusige ni ga.

¹² Aga kur poliy kolo gi sé na kunum da lapiya go da siikusum ni. Kara go je nege guye neny ginane kara go je ojige kara go ’dang mani ná, esi bége go leege kanya go kúra, bekolo nage na kur poliy go é kilege na kanya kinye go kúrang kolong ’dé lay, hindege kanya go kúra ’dé mani tum lay. Na kawriy go nga leengu kanya kúra lay, nga néngu sport kolo nga jenengu na lapiya da siikusinga ni lay, da kirbe kanga ni lay. Ne mani ba na guye kúra na kur poliy kom kolo gi lee na kanya kúra lay, gi né na sport jumar lay (Epe. 5:​15, 16). Ping ’bedeng, wula kuna ninya (Bal. 4:6). Maktub kinye gilge go wele kuna ná, ’bal go oje bayndi go tenye na kirbe kinye go sinya go da gelngesey ni. Maktuba kong go gisi lapiya go da bayndi siikusiy ni yaa na wele kuna kúra ná, ’bal go nare bayndi kire go sole na nenye lay, ojey go ane na dele ca da sole key ni lay. Kayey ná, gi ’bal go age kur poliy kom kolo gi sanye na kunum (Bal. 8:15). Tama tong do je oji kara go ’dang yaa kolo kanya go je ojidu go je ngem na kulongo eywa koro : « Kur go kur na jen kúra ná, ng je ham kire go ng ane kuwani kolo ng sanye kining. Ca pina da gidire ni ná, ni je an na buganing, kolo ni né kanya go egeng. »

13. Ne kolo me ba asuwe ná, kúra bé lapiya go da bayndi siikusiy ni ga (Kolo yóro 17:22).

¹³ Jina asuwa kog (tub Kolo yóro 17:22 ; Bal. 3:​1, 4). Asuwe ná, kúra bé lapiya go da siikusum ni lay, go da kirbe kom ni lay. Kur go nga je síngu kindinga da bayndi cay ni ná, kanya je kaal ginanogo nga tobngung mani ’dé. Alla mabana gi jina asuwa da kur poliy go esuwa ni ná, je moglo bigi go gi age cam mgbang da màni. Mabana gi jina asuwa na bayndi go gi je sí kunum da cay ning ná, ’bal go germe poldungu go na indiyng téy.

14. Ne kolo me ba yaa kolo kom bé bugam go gi boy kirbe kom da cay ni ná, ’bal go ojegi ga.

¹⁴ Yaa kolo kom bé bugam go gi boy kirbe kom da cay ni. Mabana gi je ne kanya teng-teng kolo gi ngeme na kulongo eywa kom ’beey pinya ná, je éje bigi go kur kangnye sole je dele cam lay, kusum je maa gbol lay. Gi je goole go na kawriy go gi yaa kolo kom bé bugam go gi boy kirbe kom da cay ni, kolo day je boge kolo da cam ni ’dé lay, je se cab yaa kolo ’dé lay (Koy. 17:17). Kur go je tege sumay ’denglegi lay, je yaa bigi kolo go kúra lay ná, je ojegi go gi ngeme na kulongo eywa kom (Koy. 12:25).

15. Ne kolo me ba nga je yaangu na jene kirbe da kulongo wele perere kangangu ni ná, je eje na bénga kulongo eywa ga.

¹⁵ Jina kurbu da jene kungu go da paradis ni na nojum go gi je sí kunum da cay ning. ’Daa kulom bura go guye kom go oje kara go ’dang ná, ne kanya go mani sam ’beey lay, ne kanya go Johba ne sí tumo bé kara induwe ’dé lay (2 Kor. 4:​16-18). « Jene go kindi » ná, da ne kurweley go wayang ni (1 Tim. 6:19). Gaye kolo na nojum gise kanya go ngu je né tum da paradis ni ná, ’bal go éje na bungu kulongo eywa (Isa. 33:24 ; 65:21). Timdinga tong do kondo na Heather, yaa na : « Jumar ng je yaa bé kara go ng je sí kining da cadige ning na nga je cegnengu gorbele tum lay, nga girengu tum lay, nga je ligrengu vélo tum lay. Nga je néngu mapa lay, nga je hindengu kanya bé nojudingangu kinye go je anege da kulma tumadu ning. Ni je ne mersi tum bé Johba kolo kulongo wele perere go bining. »

OJE GO KARA GO ’DANG ’BALGE GO ÉJE NA BIGI

16. Mabana bayndi go je oji kara go ’dang na da congrégation kangangu ning ná, nogo naa ba nga ojeyngu ga (gula poto lay).

¹⁶ Ujanga dage go je síge kindige da kara go ’dang cadige ni, kolo habege na kur poliy go nége na kanya go kulendige tob. Nga ’balngu go oje bayndi go je sí kindiy da kara go ’dang cadige ni, nogo nga séngu kindinga da bayndi go je sídi kindiy da cay ning ni. Mabana nga nangu ginane kolong mani ná, nga je ’deengu béy kur poliy go kine habe na esuwa lay, né na guye key kangnye lay (Gal. 6:2). Kara jee alé kangnye je nege programme kolo ojege na bayndi go je sí kindiy da kara go ’dang cadige ning. Timdinga tong do kondo na Natalya, go kudoro je kaw ’dé yaa na : « ’Bendinga kong go da congrégation ni je eje hab kudening ca pina ’dewgere, ca so da dimanche kundo ni. Je jeege alé tum lay, je gayge kolo tum lay, je goolge pilm kinye tum lay. Kur poliy kinyeng kolong nage na kawdige neny bé kudening. Dang ná, ng je hab kur poliy go ng né na kanya go gisi caning ’dewgere, ng é sanye na kining. » Da kur kangnye ni ná, nga ’balngu go yaa bé bayndi go je sí kindiy da kara go ’dang cadige ning go nga jenengu na nojuyng kolo ’dee béy kire go wele na kuna kúra.

17. Nogo naa ba nga ’balngu go oje bayndi go je sí kindiy da kara go ’dang cadige ni da dawe ca kinye go da congrégation ning ga.

¹⁷ Ujangangu kara go je síge kindige da kara go ’dang cadige ning da dawe ca kinye go da congrégation ni. Kara go je síge kindige da nojudige kinye cadige ning ná, je habge kanya kúra neny ’dé da dawe ca kinye go da congrégation ni lay, dawe ca kinye go gomnye go wele pina ni lay, dage go wele subu ni lay. Nga ’balngu go oje bayndi go je sí kindiy da nojuy cay ning, nogo nga jenengu da nojuy jay ni da programme jay kong ni ’dewgere, da programme na koli ped ni. Mabana bayndi go e tinya ojeng nage nariy kire go ane kuwani ná, nga néngu ne me ga. Nga ’balngu go néngu dawe ca na indiy na kire go vidéoconférence kolo nga ’deengu na kire bé bayndi go je sí kindiy da cay ning go éje da dawe ca ni.

18. Ne me ’bedeng ba, nga ’balngu go né bé kara go je síge kindige da kara go ’dang cadige ning ga.

¹⁸ Pudunga kara go je síge kindige da kara go ’dang cadige ning lay, ulanga Kumno gusu cadige lay. Kúra go ancien kinye jene é goolege kara go je síge kindige da kara go ’dang cadige ning jumar (Koy. 27:23). Na jen nogo naa ’beey pinya ná, nga jene pidenguge jumar na kirbe go kúra. Nga ’balngu go tone Johba go di jina bege esuwa jumar lay, di ujage go ngemege na kulongo eywa kege lay (2 Kor. 1:11).

19. Ne me kinye go kúra ba, nga ngemengu da kirbe kangangu ni ga.

¹⁹ Mani sam ná, Johba je hinde kara induwe ped kindige kamdo. Homnya na tumadu je wilenge (Kbt. 21:​3, 4). « Kara go modu je calwege ginane kumangana mani » (Isa. 35:​5, 6). Mayla lay, na gileti karo kinye lay, na gileti go bayndi go je sí kindiy da nojuy go na homnya cay ni je hab lay ná, « je weyege ne kanya kinye go kaale ale » lay, « bayndi je ’dee kulendiy bore da màni ’dé » (Isa. 65:17). Alla guda kaang teg kur go nga je jen mboobngu go kulongo wele perere kanga kibiy ane ’bale ’dab ná, Johba je ojingangu. Mabana nga jina hamangu esuwa da kusiy ni kog ná, je ojengadi go nga « agengu cadingangu mgbang na kulongo eywa » (Kol. 1:11).