Med Lony Mari e Tij Lendo
1. Ranyisi mag jomage e kinde Jokristo mokwongo ma nyiso ni onego wamed lony ma wan-go tij lendo?
1 Jokristo onego omed lony margi e tijgi mar lendo. Mano e gimomiyo Yesu ne tiego jolupne mondo gimed bedo molony e tij lendo. (Luka 9:1-5; 10:1-11) Mano bende e gimomiyo Akwila kod Prisila nokawo Apolo ma “gilerone yor Nyasaye e yo malong’o moloyo.” (Tich Joote 18:24-26) Wach achiel achielno bende e ma nomiyo Paulo ojiwo Timotheo ma nolony e tij lando Injili mondo odhi nyime keto chunye kuom puonjo ji, mondo dongruok mare “onere ayanga ne ji duto.” (1 Tim. 4:13-15) Bedni wasebedo ka watiyo ne Ruoth kaka joland wach maber kuom higni mang’eny kata matin, pod onego wadhi nyime medo lony ma wan-go e puonjo ji.
2. Wanyalo puonjore kuom jomoko e yo mane?
2 Puonjri Kuom Jomoko: Yo achiel mwanyalo medogo lony marwa en ka wapuonjore kuom jomoko. (Nge. 27:17) Omiyo, ber chiko itwa sama jal mwalendogo lendo. Inyalo kwayo jolendo molony e wuoyo gi ji mondo gimiyi paro moko mosekonyogi, kendo ichik iti maber sama ginyisi parogo. (Nge. 1:5) Dibed ni ok ing’eyo maber kaka inyalo dok timo limbe, kaka inyalo chako puonjruok mar Muma gi ng’ato, kata kaka inyalo tiyo gi yore mamoko mag lendo? Donge inyalo bedo thuolo mondo iwuo gi jarit grubu mar lendo kata gi jalendo moro molony? Ng’e bende ni roho mar Jehova nyalo konyi tiyo maber gi nyalo ma in-go, omiyo sik kikwaye rohoneno.—Luka 11:13.
3. Onego watim ang’o sama onyiswa wach moro monego watimie dongruok kata obedo ni ne ok wakwayo kony?
3 Kik ichwanyri kapo ni jalendo moro onyisi wach moro monego itimie dongruok, kata obedo ni ok ne ikwaye kony. (Ekl. 7:9) Mana kaka Apolo notimo, rwak kony momiyino gi chuny mobolore. Timo kamano nyiso rieko.—Nge. 12:15.
4. En wach mane maduong’ ma Yesu nowacho ma miyo onego wamed lony e tij lendo?
4 Dongruok Mwatimo Miyo Nyasaye Duong’: Yesu notiyo gi ranyisi moro kojiwogo jolupne mondo gidhi nyime timo dongruok gibed joma olony e tij lendo. Ne owacho ni en yadh mzabibu to jolupne mowir ne gin bede mzabibuno. Ne owacho ni Wuon-gi lwero maler bede duto ma nyago olemo “mondo eka ginyag olemo momedore.” (Joh. 15:2) Mana kaka wuon puoth mzabibu diher mondo bede mag mzabibu omed nyago olembe mang’eny, e kaka Jehova bende dwaro ni wadhi nyime tiyo gi nyalo ma wan-go mondo wanyag “olemo mar dhowa.” (Hib. 13:15) En gueth mane mwayudo sama wamedo lony ma wan-go e tijwa mar lendo? Yesu miyowa dwoko kama: “Wuora yudo duong’ nikech ma: ni udhi nyime nyago olemo mang’eny.”—Joh. 15:8.