“Inyalo Bedo Painia Maber!”
1. Nyaminwa moro nowinjo nade kuom tije mar painia?
1 Kathe B. Palm nowacho kama, “Onge tich moro amora ma ne nyalo miya mor kata miyo asud machiegni gi Nyasaye.” Nolendo kuom higini mang’eny ka en painia mochiwore ahinya e piny mar Chile, mayudore Amerka ma Milambo. Kuom paro ngima maber ma joma tiyo ne Nyasaye kuom thuologi duto nigo, samoro ng’ato osenyisi ni: “Inyalo bedo painia maber!”
2. Ler ane gimomiyo mor madier yudore mana kuom tiyo ne Nyasaye.
2 Ngima Maberie Moloyo: Yesu ma en Ranyisiwa, noyudo mor madier kuom timo dwaro mar Wuon-gi. (Joh. 4:34) Omiyo, Yesu nopuonjo jolupne gadier ni mor madier yudore mana kuom tiyo tije motudore gi lamo mar Jehova. Wamor ka ngimawa opong’ gi tije mamiyo Jehova yie kodwa. E wi mano, ka wachiwo thuolo momedore, tekowa, kod mwanduwa e konyo jomoko, mor ma wan-go medore.—Tich 20:31, 35.
3. Mor mane mwanyalo yudo kuom tiyo gi thuolo momedore e tijwa mar lendo?
3 Kaka wamedo lendo kuom thuolo momedore, e kaka wamedo yudo thuolo mang’eny mag yudo mor mabedoe kuom chako kendo tayo puonjruok Muma gi ji. Kata mana kuonde ma weg udi nenore ni ok dwar winjowa, pod wanyalo yudo ni alworawa mar lendo nigi nyaka maber moloyo kaka ne waparo chon nikech wamedo lony marwa e tij lendo. Jopainia nyalo tiyo gi gik ma gipuonjore e Skul mar Jopainia ma ng’ato dhiye bang’ bedo painia kuom higa achiel. (2 Tim. 2:15) Ka watimo sinani, wanyalo chwoyo kodhi mag adiera mabiro kelo nyak bang’ kinde.—Ekl. 11:6.
4. En ang’o ma rowere machiegni tieko skul onego onon?
4 Rowere: Ka koro udhi ka utieko sombu e skul, be useparo matut kuom ngimau e kinde mabiro? Sani ngima mar skul omakou ahinya. Ere kaka ubiro tiyo gi thuolo mane un-go e skul bang’ tieko sombu? Kar yiero tij yuto mabiro kawo thuoloni ahinya, donge nyalo bedo maber ka inono matut e yor lamo tij painia mapile? Lony mibiro yudo kuom lendo ne ji mawuok kuonde mopogore opogore, kedo gi chandruoge miromogo e ngimani, nyago kido mar ritruok, kod nyalo mar puonjo e yo maber biro konyi e ngimani duto.
5. Ere kaka jonyuol kod kanyakla nyalo jiwo rowere mondo obed jopainia?
5 Jonyuol, be utimo karu kuom jiwo nyithindu mondo odonj e tij Nyasaye kuom thuologi duto? Wecheu kaachiel gi ranyisi maber muketo nyalo konyogi ahinya mondo giket dwaro mar Pinyruoth obed mokwongo. (Math. 6:33) Ray, ma nochako tij painia bang’ tieko skul wacho kama: “Kinde duto minwa ne neno ni tij painia miyo ng’ato bedo gi ngima maber ahinya.” Ji duto manie kanyakla nyalo jiwo rowere mondo obed jopainia kokalo kuom wechegi kod chiwo kony madwarore. Jose, mawuok e piny Spain wacho kama: “Kanyakla ma ne antie ne neno tij painia kaka tich maberie moloyo ne rowere. Wechegi, hera ma ne gin-go ne tij painia, kaachiel gi kony ma ne gichiwo nomiyo obedona mayot chako tij painia.”
6. Ang’o mwanyalo timo ka ok wagomb bedo jopainia gie sani?
6 Loyo Gik Manyalo Geng’i: To nade ka iwacho ni, ‘Aonge gombo mar bedo painia.’ Ka en kamano, nyis Jehova e lamo kaka iwinjo kendo nyise ni, ‘Ok ang’eyo ka anyalo bedo painia, kata kamano adwaro timo gima mori.’ (Zab. 62:8; Nge. 23:26) Bang’e many kony mochiwo kokalo kuom Wachne kod riwruokne. Ng’eny jopainia mapile nokwongo “obilo” tij painia kuom bedo jopainia makonyo kendo mor ma ne giyudo nomiyo giyiero bedo jopainia e thuologi duto.—Zab. 34:8, NW.
7. Ere kaka wanyalo loyo kiawa mar ni ok wanyal chopo seche 70 madwarore dwe ka dwe?
7 To nade ka ionge gadier ni inyalo chopo seche 70 madwarore dwe ka dwe? Donge nyalo bedo maber kiwuoyo gi jopainia ma kit ngimagi chal gi mari? (Nge. 15:22) Kae to ilos chenro mopogore opogore minyalo tiyogo. Inyalo yudo ni manyo kinde ne tij lendo kuom weyo timo gigo maok ochuno yot moloyo kaka ne iparo.—Efe. 5:15, 16.
8. Ang’o momiyo onego wanon kit ngimawa kinde ka kinde?
8 Non Kit Ngimani Kendo: Kit ngima ma ng’ato kadhoe lokore kinde mang’eny. Ber ka kinde ka kinde inono kit ngimani. Kuom ranyisi, be ichiegni ritaya? Randy, ma ne oritaya kapok hike oromo wacho kama: “Weyo tich osemiyo an kaachiel gi jaoda wachako tij painia kendo mano osemiyo wayudo thuolo mar dhi kama jolendo mag pinyruoth dwarore. Paro ma nang’adono osemiyo ayudo gweth mang’eny, to maduong’ie moloyo en bedo gi chuny maler.”
9. En ang’o ma joma nie kend onego onon?
9 Jomoko manie kend osenono matut moyudo ni ok ochuno ni nyaka giti tije andika giduto. En adier ni timo mano nyalo dwaro ni joot obed gi ngima mayot, kata kamano, nitie ber mang’eny kuom timo kamano. John, ma jaode nyocha oa weyo tij andika ma ne kawo thuolone duto mondo olendi kuom thuolo momedore, wacho kama: “Onge gima ber ahinya moloyo ng’eyo ni jaoda odich e tij Nyasaye godiechieng’.”
10. En ang’o mamiyo Jokristo donjo e tij painia?
10 Tich Manyiso Hera kod Yie: Jehova oseketo tij lendo obedo tich maduong’ie moloyo ma ng’ato ang’ata kuomwa nyalo timo. Ochiegni keth piny marachni, to jogo maluongo nying Jehova kende ema noresi. (Rumi 10:13) Chuny mopong’ gi hera kod erokamano kuom gik mosetimonwa biro miyo wawinj chik ma Wuode nomiyowa mar lendo gi kinda. (Math. 28:19, 20; 1 Joh. 5:3) E wi mano, bedo gi yie ni wadak e ndalo giko biro miyo watim duto mwanyalo e tij lendo ka kinde pod nitie kar tiyo gi pinyni chuth.—1 Kor. 7:29-31.
11. Ka ng’ato nyisowa ni wanyalo bedo jopainia mabeyo, onego wane nade wachno?
11 Bedo painia mapile ok en mana dwaro chopo seche moketi, kar mano en tich manyiso chiwruokwa ne Nyasaye. Omiyo ka ng’ato nyisi ni inyalo bedo painia maber, ne parono kaka paro maberie moloyo. Kendo non e yor lamo kaka inyalo riwori gi joweteni e tich maberni makelo mor.
[Blab manie ite mar 4]
Jehova oseketo tij lendo obedo tich maduong’ie moloyo ma ng’ato ang’ata kuomwa nyalo timo.
[Blab manie ite mar 5]
Jonyuol, be utimo karu kuom jiwo nyithindu mondo odonj e tij Nyasaye kuom thuologi duto?