Be Inyalo Dhi ‘Loka Makedonia’?
1. Ang’o ma nomiyo Paulo gi joma ne ni kode odhi loka Makedonia?
1 Machiegni gi higa mar 49 E Ndalowa, jaote Paulo nowuok e dala mar Antiokia e piny Suria kodhi e wuodhe mar ariyo mar misonari. Gima ne odwaro en limo Efeso kod mier mamoko mag Asia Matin. Kata kamano, noneno fweny ka roho gwele mondo odhi ‘loka Makedonia’ kar dhi e gwenge ma nosechano. En kaachiel gi joma ne ni kode ne giyie gi chunygi duto, kendo ne giyudo mor ahinya kuom chako kanyakla mokwongo e alworano. (Tich 16:9, 10; 17:1, 2, 4) E ndalogi bende, nitie kuonde moko ma jolendo dwarore ahinya. (Math. 9:37, 38) Be inyalo timo chenro mondo idhi ikony kuonde ma kamago?
2. Weche mage ma osemono jomoko dhi e piny kata alwora machielo mapok omi kanyakla moro?
2 Nyalo bedoni in gi chuny mar bedo jamisonari kaka Paulo to pok iparo matut kabe inyalo dhi e piny machielo mondo ikony. Kuom ranyisi, samoro ok inyal yudo tiegruok e skul mar Gilead nikech hiki, ka ok kamano to in nyaminwa maok nie kend, kata in gi nyithindo mapod tindo. Samoro pok iparo mar dhi e piny machielo nikech iparo ni dhok miwacho kuno nyalo bedoni matek mondo ipuonjri. Nyalo bedo ni idak e piny moro nikech weche mag yuto, kendo ok yot mondo idar. Kata kamano, ka iparo wachni e yor lamo, inyalo yudo ni weche kaka mago ok moni dhi lendo e piny kata alwora mapok omi kanyakla moro.
3. Ang’o momiyo ok ochuno ni otiegi kaka jamisonari eka mondo iyud nyak e lendo e piny machielo kata e alwora mapok omi kanyakla moro?
3 Be Ochuno ni Iyud Tiegruok Kaka Jamisonari? Ang’o ma nokonyo Paulo kod joma ne ni kode? Ne gigeno kuom Jehova kod roho mare maler. (2 Kor. 3:1-5) Omiyo, kata ka ngimani masani ok nyal yieni yudo tiegruok makende, pod inyalo yudo nyak kilendo e piny machielo kata e alwora mapok omi kanyakla machielo. Bende kik wiyi wil ni pile itiegi e Skul mar Tij Nyasaye kod Chokruok mar Tijwa. Kapo ni in gi chenro mar dhi e Skul mar Gilead kata skul machielo mar tiegruok, dhini e piny machielo kata e alwora maok lendie ahinya mondo ing’e kaka bedo jamisonari chalo, nyalo miyo ibed gi lony minyalo tiyogo bang’e kapo ni iyudo tiegruok momedore.
4. Ang’o momiyo joma hikgi ng’eny ok onego one ni ok ginyal lendo e piny kata e alwora ma jolendo dwarore ahinya?
4 Joma Hikgi Ng’eny: Joma osetiyo ne Nyasaye kuom higini mogwaro kendo maok jotuwore ahinya nyalo konyo e pinje kata kuonde ma jolendo dwarore ahinya. Dibed ni iseritaya? Moko kuom joma chamo aeri mana matin osedar dhi lendo e pinje kata kuonde mamoko ma ngima ok tek ahinya, kama pesa ma gin-go nyalo romogi moriwo nyaka ma gitiyogo e weche thieth.
5. Wuo kuom wach mosene kuom owadwa ma ne odar odhi e piny machielo bang’ ritaya.
5 Owadwa moro mawuok e piny miwachoe dho Ingresa ma bende noseritaya, ma en jaduong’ kanyakla kendo painia, ne odar odhi Asia ma Milambo kama thoro bedo gi welo mondo okony grup mar joma wacho dho Ingresa ma ne nigi jolendo ochiko. Jogi nolendo ne joma romo 30,000 modak kanyo. Bang’ higini ariyo ji 50 ne biro e chokruogewa. Owadwano nondiko kama: “Biro ka nomiyo ayudo gweth mapok adwaro anwang’o. Thuolo ok rom mar pimo kata nus kende mar gweth ma ne wayudo!”
6. Wuo kuom wach mosene kuom nyaminwa maok ni e kend ma ne odhi lendo e piny ma jolendo dwarore ahinya.
6 Nyiminewa Maok Nie Kend: Jehova osetiyo gi nyiminewa e yo malach ahinya e lando wach maber e pinje kata alwora ma jolendo dwarore ahinya. (Zab. 68:11) Nyaminwa moro ma hike ok ng’eny kendo maok nie kend ne dwaro ahinya tiyo ne Nyasaye e thuolo momedore ka en piny machielo, mak mana ni jonyuolne bet noluor ni nonyalo hinyre. Omiyo noyiero dhi e piny ma weche siasa kod mag yuto dhie maber, nondiko ne ofis me pinyno, kendo ne okonye moyudo weche ma ne dwarore. Kuom higini auchiel ma ne odakie e pinyno, ne oyudo gweth mang’eny. Owacho kama: “Dine abed e piny ma ne onyuolae dine apuonjora Muma mana gi ji manok. Kata kamano, lendo kama jolendo dwarore ahinya nomiyo apuonjora gi ji mang’eny kendo medo lony mara e puonjo.”
7. Wuo kuom wach mosene kuom joot ma ne odar modhi lendo e piny machielo.
7 Joot: Kapo ni in gi nyithindo, be mano nyiso ni ok inyal dhi lando wach maber e piny machielo kata e alwora ma jolendo dwarore ahinya? Jonyuol e ot moro ma ne nigi nyithindo ariyo ma hikgi gin aboro kod apar noneno ni gitem. Min nyithindogi ndiko weche ma ne gineno kama: “Wamor ahinya ni nyithindwa nodongo kae, nikech osiepegi ne gin jopainia makende kod jomisonari. Waseyudo gweth mang’eny nikech ne wayiero dhi lendo kama jolendo dwarore ahinya.”
8. Be nyalore dar dhi e piny kata alwora machielo maok ochuno ni ng’ato opuonjre dhok mawendo? Ler ane.
8 Ka Ikiya Dhok Mitiyogo e Pinyno: Dibed ni paro mar puonjruok dhok mawendo ema moni dar dhi lendo kama chielo? Samoro dhok miwacho bende iwacho e pinje mamoko kata kuonde ma joland wach Pinyruoth dwarore ahinya. Owadwa moro gi jaode mawacho dho Ingresa ne odar odhi e piny moro miwachoe dho Spania ma ne nigi jodak mogwaro mawacho dho Ingresa. Bang’ yudo wach koa e ofis ma nonyisogi kanyakla mopogore opogore mawacho dho Ingresa kendo ma jolendo ne dwarore ahinya, ne giyiero achiel kendo timo limbe kuno diriyo. Kane gidok e pinygi ne giduoko chien gik ma ne gitiyogo e ngimagi kendo kano pesa kuom higa mangima. Bang’ ikruok maber, owete me pinyno nokonyogi yudo ot ma ginyalo chulo e nengo mowinjore kodgi.
9, 10. Ang’o ma jogo modar oa e pinygi nyalo paro timo, to nikech ang’o?
9 Joma Odak e Piny Machielo: Be nyalo bedo ni ne idar idhi e piny machielo, samoro kane pok ipuonjori adiera? Nyalo bedo ni jokeyo dwarore ahinya e piny ma nonyuolie. Donge inyalo keto e paro ka nyalore mondo idog idhi ikony kuno? Nyalo bedo mayot mondo iyud tich kod kar dak moloyo ng’at mowuok e piny machielo. Samoro iwacho dhok miwacho e pinyu. E wi mano, jopinyu nyalo rwako wach Pinyruoth kilendonegi moloyo joma gikawo ni jodak.
10 Ja-Albania moro ma noringo thurgi modhi piny Italy, noyudo tich maber kendo nokowoga pesa ne joodgi ma ne oweyo Albania. Bang’ puonjore adiera, ne ochako puonjo grup moro mar jopainia makende ma nowuok Italy dho Albania, ma ne dhi lendo kama jolendo mang’eny ne dwarore ahinya e piny Albania. Owadwano ndiko kama: “Ne gidhi e alwora ma ne asewuokie. Ne gidhi ka gimor kata obedo ni ne gikiya dhokno. Dhok ma awacho kod kit ngimana ne gin mag Albania. Kara ang’o ma ne atimo e piny Italy?” Owadwano nong’ado ni odok Albania mondo odhi okony e tij lando wach maber. Owacho kama: “Be anyalo yuago tich kaachiel gi pesa ma ne ayudo e piny Italy? Ngang’! Aseyudo tich mowinjore chuth e Albania. Gima aneno en ni, tich maduong’ie moloyo kendo makelo mor mosiko en tiyo ne Jehova gi gimoro amora ma in-go!”
11, 12. Jogo ma nigi paro mar dhi e piny machielo kata alwora mapok omi kanyakla moro onego otim ang’o?
11 Kaka Inyalo Time: Kane Paulo gi joma ni kode pok odhi Makedonia, ne oyudo gidwaro dhi yo podho chieng’, kata kamano, “roho maler nokwerogi,” omiyo ne giloko ka gichomo yo nyandwat. (Tich 16:6) Kane gichiegni chopo Bithunia, Yesu ne ok oyienegi donjo. (Tich 16:7) Jehova, kokalo kuom Yesu, chiko kaka tij lendo dhi nyime. (Math. 28:20) Omiyo, kapo ni iparo mar dar dhi lendo e piny machielo kata e alwora mapok omi kanyakla moro, kwa Jehova e lamo mondo otayi.—Luka 14:28-30; Jak. 1:5; ne sanduk mawacho ni “Kaka Inyalo Ng’eyo ka Piny Kata Alwora Mapok Omi Kanyakla Moro Michano Dhiye Dwarore ni Olendie.”
12 Penj jodong-kanyakla kod Jokristo motegno e yie mondo okonyi ng’eyo kabe dhi lendo kamachielo owinjore kodi. (Nge. 11:14; 15:22) Som weche mayudore e bugewa motudore gi lendo e piny machielo, kendo itim nonro kuom piny kata alwora moro amora miparo dhiye. Be inyalo dhi kwongo limo piny ma idwaro dhiyeno, kanyalore to ibed kuno kuom ndalo mogwaro? Ka en adier ni idwaro dhi e piny kata alwora machielo, inyalo ndiko ne ofis me pinyno mondo iyud weche madwarore, kitiyo gi adres manie Kitabu cha Mwaka ma higani. Kata kamano, kar ndiko baruano achiel ka achiel ne ofis me pinyno, mi jodong-kanyaklau, mabiro medoe weche moko kapok giore.—Ne bug Tengenezo Linalofanya Mapenzi ya Yehova, ite mag 111-112.
13. Ofis biro konyi e yo mane, kata kamano in iwuon in gi ting’ mage?
13 Ofis biro oroni weche mabiro konyi ahinya mondo ing’ad wach kuom piny kata alwora ma idwaro dhi lendoe, mak mana ni ofis ok bi miyi barupe manyiso ng’at mochung’ni, barua mar dak e pinyno, visa, fom ma chik dwaro ni ng’ato opong’, kata nyisi kama idhi dakie. Magi gin weche ma in iwuon ema dwarore ni ikwong inon kapok idar. E wi mano, in iwuon ema ibiro manyo kaka inyalo tudori gi ofise mag jombetre kata dhi e ofise mag manyo visa kata barua mamiyi thuolo mar tiyo e pinyno. Joma dar onego obed ni nyalo kawo ting’gi giwegi kendo manyo barupe ma chik dwaro kendgi giwegi.—Gal. 6:5.
14. Dwarore ni ng’at madhi e piny ma sirkal ok ochiwo thuolo ahinya ne tijwa otang’ e weche mage?
14 Pinje ma Sirkal Ok Ochiwo Thuolo Ahinya ne Tijwa: Nitie pinje ma chuno owete gi nyimine ni nyaka giti gi rieko ahinya e weche mag lamo. (Math. 10:16) Jolendo ma dhi limbe kuno kata ma dar mondo odag kuno nyalo miyo ji ochak chich gi tijwa kendo mano nyalo ketho thuolo matin ma owete nigo e pinyno. Kapo ni iparo mar dhi e piny ma kamano, ndik ne ofis me pinyu kokalo kuom bura mar jodongo me kanyaklau kapok ikawo okang’.
15. Joma ok nyal dar dhi e piny kata alwora machielo nyalo lendo nade e okang’ momedore e alworagi?
15 Ka Ok Inyal Dar: Kapo ni ok inyal dhi lendo e piny kata alwora machielo, kik chunyi nyosre. Nyalo bedo ni “dho ot malach mar tich” oyawni e yo machielo. (1 Kor. 16:8, 9) Jarit-alwora maru nyalo ng’eyo kamoro man machiegni kodi ma jolendo dwarore ahinya. Samoro inyalo konyo kanyakla kata grup mawacho dhok mawendo. Inyalo kata tiyo ne Nyasaye e okang’ momedore e kanyakla masani intie. Kata bed mana ni ngimani chalo nade, gima duong’ en chiwruokni gi chunyi duto ne weche mag lamo.—Kol. 3:23.
16. Onego wawinj nade ka jomoko dwaro dar dhi e piny kata alwora machielo?
16 Be ing’eyo Jakristo moro motegno e yie ma nigi chenro mar dar dhi e piny kata alwora maok lendie ahinya? Riwe lwedo kendo ijiwe! E kinde ma Paulo noyudo wuok Antiokia e piny Suria, dalano ema ne en mar adek kuom duong’ e bwo Loch mar Rumi (bang’ Rumi kod Alexandria). Ka gin gi alwora mar lendo maduong’ kamano, nyaka bed ni kanyakla ma Antiokia ne dwaro ahinya ni Paulo obed kodgi kendo ka koro ne odhi weyogi ne dhi bedonegi malit ahinya. Kata kamano, Muma ok wach ni owete notemo tamo Paulo mondo kik odar. Nenore ni kar paro mana kuom alworagi kende, ne giketo e paro ni “puodho en piny ngima.”—Math. 13:38.
17. Ang’o momiyo onego wapar mar dhi ‘loka Makedonia’?
17 Paulo gi joma ne ni kode noyudo gweth ahinya kuom winjo dwol ma ne okwayogi mondo gidhi Makedonia. Kane pod gin Makedonia e dala mar Filipi, ne giyudo Ludia, kendo Jehova “noyawo chunye mondo orwak weche ma Paulo nowacho.” (Tich 16:14) Temie paro mor ma Paulo gi jomisonari wetene noyudo ka Ludia kod joode duto ne obatisi! Nitie joma oyawo chunygi kaka Ludia to pok oyudo wach Pinyruoth e pinje mang’eny. Ka idhi ‘loka Makedonia,’ inyalo mor ahinya kuom yudo joma rwako wach kendo konyogi.
[Picha manie ite mar 5]
Kaka Inyalo Ng’eyo ka Piny Kata Alwora Mapok Omi Kanyakla Moro Michano Dhiye Dwarore ni Olendie
• Som Kitabu cha Mwaka ma higani. Non ane ni jalendo achiel onego olend ne ji adi e pinyno kata ipenj ofis mondo iyud wach kuom alwora mapok omi kanyakla moro.
• Tim nonro kitiyo gi Fahirisi mondo iyud buge kod weche mosene e pinyno.
• Wuo gi jolendo moselimo kata dak e piny kata e alwora mapok omi kanyakla moro.
• Kapo ni iparo dhi e piny kata alwora minyalo yieni lendo gi dhou, wuo gi ofis kata kanyakla mani machiegni mondo ine ni ji adi manyalo wacho dhok miwacho.