BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • es20 p. 27-37
  • Marzo

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Marzo
  • Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2020
  • Subtítulo
  • Taingo 1 sá marzo
  • Lune 2 sá marzo
  • Majte 3 sá marzo
  • Mixkue 4 sá marzo
  • Xipe 5 sá marzo
  • Bixine 6 sá marzo
  • Xoto 7 sá marzo
  • Taingo 8 sá marzo
  • Lune 9 sá marzo
  • Majte 10 sá marzo
  • Mixkue 11 sá marzo
  • Xipe 12 sá marzo
  • Bixine 13 sá marzo
  • Xoto 14 sá marzo
  • Taingo 15 sá marzo
  • Lune 16 sá marzo
  • Majte 17 sá marzo
  • Mixkue 18 sá marzo
  • Xipe 19 sá marzo
  • Bixine 20 sá marzo
  • Xoto 21 sá marzo
  • Taingo 22 sá marzo
  • Lune 23 sá marzo
  • Majte 24 sá marzo
  • Mixkue 25 sá marzo
  • Xipe 26 sá marzo
  • Bixine 27 sá marzo
  • Xoto 28 sá marzo
  • Taingo 29 sá marzo
  • Lune 30 sá marzo
  • Majte 31 sá marzo
Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2020
es20 p. 27-37

Marzo

Taingo 1 sá marzo

Ji kjinentsjai ngayeje (1 Crón. 29:12).

Je xi títjon jao capítulo xi tsʼe Génesis kui tsoya jokoanchon ya ʼndenaxó, nga nʼio kisʼe tsojmi xi ma chine, tsín jme kjoajkon kisʼe kʼoa tsín jme kjoañʼai kisʼe. Je Adán kao Eva alikui jme xi kisikjáojin tʼatsʼe xá, chʼin kao kjoabiya (Gén. 1:27-29; 2:8, 9, 15). Nʼio tjínle kjoandosin nga kataʼyaa nga toje Jeobá xi tjínle ʼnde nga kʼoasʼin tojmeni xi mele, nga̱ jé kisinda ngayeje jmeni xi tjín, nʼio tjínle nganʼio kʼoa jé batéxoma ya ngʼajmi kao i̱ Sonʼnde (1 Tim. 1:17; Apoc. 4:11). Nʼio jeya tíjna je Jeobá kʼoa je kjoandái xi tjínle alikui mangóson kao je kjoandái xi tjínle xi tjío ya ngʼajmi kao Sonʼnde. Machjénní nga jchaa nga toje Jeobá xi tjínle ʼnde nga kʼoakuitso jmeni xi kixi tíjna. Kʼianga kisinda je chjota xi títjon tsakatio kʼoasʼin tsakʼéndajin jmeni xi kixi tíjna kʼoa jmeni xi mai. w18.04 4 párr. 4, 6

Lune 2 sá marzo

Ali tokʼoa naskásʼin matsen ndso̱ko̱ je chjota xi énnda yʼa (Is. 52:7).

Nga nʼio ñʼai kjimachon je sonʼnde ndʼaibi, majinná nga toje Jeobá xi basenkaoná nga chókjoajinná (2 Cor. 4:7, 8). Tonga si̱kjaʼaitsjenla josʼin tjío je chjota xi tsín be tʼatsʼe Jeobá. Tojo kisʼin je Jesús, mamachañá chjota jebi kʼoa ʼmiyalee. Machjén nga tsejta katamaa kao je chjota xi ʼmiyalee. Ñá jeʼyaa jmeni xi tsoya je Biblia, tonga je chjota xi ʼmiyalee tsakui nichxin tosʼa tínrʼoé títjon jmeni xi tso je Énle Niná. Xi ijngosani, nʼio nkjín mani je chjota xi nʼio tsjoake jmeni xi makjainle, kʼoa tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga kui xi binyakao nga jtín sʼin batio kao familiale, kʼoa kao je chjota xi ya tsʼe ʼndele. Nga kjesa kʼoaʼmijinlee jngo chjota nga katasíkʼéjna jmeni xi makjainle, tsakui nichxin títjonkjoanla kuisenkoaa nga katabechjí jmeni xi bakóya je Biblia. Kʼoa kuijin xosikao nga sikʼéjnani jmeni xi makjainle tsakai. Kʼoa nichxin tjenkao nga kʼoasʼin je chjota (Rom. 12:2). w19.03 22 párr. 10; 23 párr. 12, 13

Majte 3 sá marzo

Jo nda sʼekoan xi tʼatsi (Mar. 1:11).

Joni je Jeobá, nga kisinʼio kon je Jesús kʼoa nga kʼoakitsole nga tsjoake, ñá kʼoati koa̱n kʼoasʼin kʼoainganʼiolee je xíngiaa (Juan 5:20). Kʼianga ʼyani xi bakóná kjoatsjoacha kʼoa kʼoatsoná nga nda tinʼia, nda sʼe tokoán. Machjén nga koakolee kjoatsjoacha kʼoa nga si̱nʼiojiaan je ndsʼee xi tjío ya jinjtín kʼoa kao familianá. Tsa kʼoasʼiaan, kuinyakaoñá nga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainle kʼoa nga kixi koaitʼale je Jeobá. Machjén nga je xi xijchá ma sinʼio kon je ʼndíxtile, nga kʼoakuitsole nga nda tjíosʼín kʼoa nga koakole kjoatsjoacha. Tsa kʼoasʼin, kuinyakao je ʼndíxtile nga nda sixále Niná. Nga “jo nda sʼekoan xi tʼatsi” kitso je Jeobá, ñaki tjínjngoo kon nga kʼoasʼin je Jesús jmeni xi kuitsole. Tsa kisinʼiotʼa Jeobá je ʼNdíle, machjén nga kʼoati kʼoéjngoaa tokoán tsanda ñá nga sitjoson je Jesús jmeni xi tjínndajinle je Jeobá (2 Cor. 1:20). Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan choa̱le je Jesús nga kixi koan ñaki kʼoabʼe tokoán nga tosi tonda chjénngilee (1 Ped. 2:21). w19.03 8 párr. 3; 9 párr. 5, 6

Mixkue 4 sá marzo

Je kjoatéxoma xi tsʼe Espíritu Santo, je xi tsjoá kjoabijnachon, nga tiyokoaa Cristo Jesús. Kisikʼéjnandaínina kjoatéxoma xi tsʼe jée, kʼoa xi tsʼe kjoabiya (Rom. 8:2).

Kʼianga ʼya xi jngo kjoatjao tsjoáná bʼailee kjoanda. Je chjota israelita alikui tsabechjí je kjoandái xi kitsjoale Jeobá nga tsakʼaonsjeni ya Egipto. Kʼianga jejaʼato jngo jao sá nga kinikatíondái nga choʼnda sʼin tjío, kui kisimekon je tsojmi xi ma chine kʼoa jmeni xi kiʼyo ya Egipto kʼoa tsín kisasenle jmeni xi je Jeobá kitsjoale. Saʼnda kʼoakitso nga mele koai ijngokʼani ya Egipto. Kui ngisa kisimekon je jti̱, pepino, sandía, oxo̱ kao tontsjo tikʼoajinni je kjoandái xi kisʼele nga je Jeobá kʼoetsʼoale. Kuijin nga nʼio koanjtinile Jeobá xi kao chjota israelita (Núm. 11:5, 6, 10; 14:3, 4). Nʼio tjínle kjoandosin jmeni xi tsoyaná choa̱ jebi. Je pastro Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nga tsín tokatabʼéjngo kon nga tsjoáná kjoandái je Jeobá xi totʼatsʼe Jesucristo (2 Cor. 6:1). w18.04 9 párr. 6, 7

Xipe 5 sá marzo

Je Niná kui tsjoake xi kixi tíjna kao xi kjoakixi. Je sonʼnde ñaki kui kijnakitse je kjoatsjoacha xi ñaki kjoakixi xi tsʼe Jeobá (Sal. 33:5).

Ngatsʼiñá nga mená sa̱kóná je kjoatsjoacha kao kjoatéxomakixi. Kʼianga tsín ʼya xi bakóná je kjoatsjoacha kʼoa nga tsín kixi tjín xi matʼeen, tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín jme chjíná. Je Jeobá majinle nga kʼoasatío je tokoán (Sal. 33:5). Alikui jao tjínná nga tsjoakená je Jeobá kʼoa tsín mele nga totaon jchaná. Yaa bakóniná jebi jotso je kjoatéxoma xi kitsjoale je naxinandá Israel nichxin kjoatse. Kʼianga chotʼayajiaan je Kjoatéxomale Moisés, majinná nga nʼio tsjoakená je Niná (Rom. 13:8-10). Ánni kʼoabixónsíñá nga kjoatsjoacha yʼangini je Kjoatéxomale Moisés. Kuinga kao kjoatsjoacha kʼoasʼínni je Jeobá tojmeni xi sʼín (1 Juan 4:8). Je kjoatéxoma xi tsʼato 600 mani xi tsakʼaile je chjota israelita, kui yʼangini nga tsjoacha koaan je Niná kʼoa nga tsjoacha koaan je xíngiaa (Lev. 19:18; Deut. 6:5; Mat. 22:36-40). Kuinga kʼoabixónsíñá nga kjoatsjoacha tsakakó je Jeobá nga kitsjoa nga jngó jngó kjoatéxoma jebi. w19.02 20, 21 párr. 1-4

Bixine 6 sá marzo

Ya jña tíjna kjoanyináli, kʼoati ya kʼoéjna ni̱ma̱li (Mat. 6:21).

Je Job kʼoasʼin kikao yaole josʼin mele Niná. Tobʼelañá, nʼio tsabexkón je yánchjín (Job 31:1). Kʼoa nga jechjoón tjínle, tsabee nga chʼaotjín tsa kjaʼaí chjoón skótsenle. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi ñaki to kjoachajngi tjín sonʼnde. Kʼoati sʼiaan jokisʼin je Job nga tsín je chótsenlee je xi tsín tsa xʼinná kʼoa xi tsín chjoónná mani. Tsín pornografía chótsenlee kʼoa likui kui sén xi kjoachajngi tjenkao chótsenlee (Mat. 5:28). Kʼiatsa koa̱nná chjoéxkoá yaoná nga nyaon nyaon, tosi tonda kixi kjuintʼalee je Niná. Xi ijngosani, je Job kʼoasʼin tsabekon je tsojmi xi tjín sonʼnde josʼin bekon je Jeobá. Kʼoakitso nga chʼao kisʼin tsa kui kisinʼiotʼa je tsojmi xi kisʼele kʼoa nga bakinle nga kjoañʼai tsjoále je xi juez sʼin tjío (Job 31:24, 25, 28). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota to tao̱n fitjenngi. Tsa kʼoasʼin jchatokoán je tao̱n kʼoa kao tsojmi xi tjín sonʼnde jotso je Biblia, tosi tonda kixi koanngíntʼalee je Niná (Prov. 30:8, 9; Mat. 6:19, 20). w19.02 6, 7 párr. 13, 14

Xoto 7 sá marzo

Josʼin nga tsjoakena Nʼainá, kʼoasʼin tsjoake̱no (Juan 15:9).

Ngayeje jmeni xi kisʼin je Jesús, kao kui tsakakóni nga nʼio tsjoakená je Jeobá (1 Juan 4:8-10). Kui kjoatsjoacha xokisikao nga kitsjoani je kjoabijnachonle xi totʼatsaan. Ni ya ngʼajmi tjínná kjoachoya kʼoa ni i̱ Sonʼnde, basenkaoná je kjoatsjoacha xi bakóná je Jeobá kao Jesús nga tsakʼéchjíntjainá (Juan 10:16; 1 Juan 2:2). Kʼoa si̱kjaʼaitsjenla je kjoatsjoacha xi tsakakóle Jesús je chjotale kʼianga kisʼejna je Kjoabichile Nainá. Je Jesús kʼoakitsole je chjotatjenngile xi ya koai ngʼajmi nga choa ñʼai sʼin sikjaʼaitsjenya je kjoabiyale. Jokji tífaʼato je nichxin, tojñani tjío je chjotale Cristo síkjaʼaitsjenyá nga xki̱ nó je Kjoabichile Nainá, ninga ndoyá tjíoʼya (Apoc. 2:10). Tjíosítjoson jmeni xi kitso je Jesús. Je chjotale Cristo síkjaʼaitsjenyá nga xki̱ nó je Kjoabiyale Cristo. w19.01 24 párr. 13-15

Taingo 8 sá marzo

Jchanío xi kjoakixi, kʼoa je xi kjoakixi sikatíondaíno (Juan 8:32).

Kʼianga ʼyaa je xi kixi, ndái biyolee je religión ndiso, ʼyañá jmeni xi tsín majinná tsakai, kʼoa tsín timakjainniná jmeni xi tsínni kʼoatjín. Kʼoa nichxin xi nroaján, je Jeobá tsjoáná kjoandái (Rom. 8:21). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi koaan sʼe̱ choali je kjoandái xi nchja̱ni je Biblia tsa si̱tjosonlai je Cristo (Juan 8:31). Tsa kʼoasʼiain, jchaní je xi kixi, ali tsa tokuijin nga koa̱njinli, kuinga kʼoasʼin kʼuínkoai yaoli jotso je kjoatéxomale Cristo. Ndʼaibi, alikui nʼio tse nga ndasʼin batio je chjota. Alikui ʼya xi be jmeni xi koa̱n nyaon jngi ján (Sant. 4:13, 14). Kuinga machjénsíni nga tosi tonda ya kjuinyaa je ndiaa xi kuichokaoná je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (1 Tim. 6:19). Je Niná alikui bʼénená nga ya kjuinyaa. Nga jngó jngóñá nga chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. Chjí jchatokuin ngayeje jmeni xi tsjoáli je Jeobá (Sal. 103:5). Kʼoa ali jaojin bʼai tokuin nga kʼoatso je Jeobá nga nda kuijnai kʼoa nga tsjoa sʼe̱ tokuin ngantsjai (Sal. 16:11). w18.12 28 párr. 19, 21

Lune 9 sá marzo

Je xi xʼin ali tsjiónjin je chjoónle (1 Cor. 7:11).

Ngatsʼiaa xi chjotatjenngile Cristo maa, tjínnená jchaxkoán je kjoabixan joni je Jeobá kao Jesús. Tonga nga chjotajée maa, tjínkʼa xi tsín kʼoasʼín (Rom. 7:18-23). Kuinga tsín tokʼoamaniná nga kʼoati kui kjoa jaʼatojin je chjotatjenngile Cristo xi tsakatio nga siglo 1. Ningalani kʼoakitso je Pablo nga “je chjoón ali basentʼaxinjinle xʼinle”, tonga kʼoakisʼin kʼa (1 Cor. 7:10). Je Pablo alikui kʼoakitso ánni nga tsakinyaxin kʼanile xínkjín je chjotale Cristo. Tobʼelañá, ali tsakuijin tsa kjoachajngi kisʼin je xi xʼin ma, tsa kʼoalani, kisʼejinle ʼnde je xi chjoón nga kitsjion je xʼinle kʼoa koanjin chixan ijngokʼa. Je Pablo kʼoakitso nga je chjoón xi basentʼaxinle je xʼinle alikui koa̱n kjaʼaí xi kuixankao, kʼoa tsa maije̱ tosa katafáondani kao xʼinle. Tojo jngo xʼin jngo chjoón mani ngixko̱n Niná. Je pastro Pablo kui kjoafaʼaitsjen kitsjoale xi jechixan nga katafáondani kʼiatsa tsín kjoachajngi kisʼe. Koan kisijéle nganʼio je xi chjotajchínga sʼin tjío. w18.12 13 párr. 14, 15

Majte 10 sá marzo

Tonga títjon tijnyísjao je kjoatéxomale Niná, kao kjoakixile (Mat. 6:33).

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá kui xi mele nga miyole katamaa kʼoa nga kʼoénelee yaoná nga si̱xálee (Mat. 28:19, 20; Sant. 4:8). Tsakui nichxin tjínkʼa je xi kao kjoandale kʼoakuitsoniná nga tsín tjínnele kʼoasʼiaan, tojo kitsole Pedro je Jesús. Tobʼelañá, jósʼiaan tsa je nainá kʼoakuitsoná nga ngisa ngʼa xá tsjoáná kʼoa ngisa tse kʼoechjíná, tonga tsakui kʼoechjoaná nga tsín tikjuinñá je kjoajtínná kʼoa tsín tikʼuínyasonñá. Kʼoa tsa sʼa xti, jósʼiain tsa kʼoakʼuínli nga tosi tondasa chótʼayai, tonga nga kjin kʼuín. A kʼiaa si̱jélee je Jeobá nga katabándiaaná, a kʼiaa kuijnatsʼinyaa jotso je xo̱n xi síkasénná je naxinandále Niná, kʼoa a kʼiaa chjónangilee je familianá kʼoa tsa je xi chjotajchínga sʼin tjío. A tsí ngisa nda tsa tiʼani ndʼaibi kuijnatsʼinyaa josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá kʼoa kʼoénelee yaoná nga kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen. Tsa kʼoasʼiaan, tsínjin ñʼai koa̱nná nga kui xi kixi tíjna chjoéjiaan kʼiatsa kui kjoa kuitjátojiaan. Kʼoa tosi tondajin je Jeobá si̱tjosonlee. w18.11 27 párr. 18

Mixkue 11 sá marzo

Je xi ngisasa nda tikuindai jé ni̱ma̱li (Prov. 4:23).

Sʼaa xti je Salomón kʼianga rey koan ya naxinandá Israel. Kʼianga tosʼa tsakʼétsʼiakao nga tsakatéxoma, je Jeobá kʼoakitsole nga katasíjéle jmeni xi mele. Kʼoa je Salomón kʼoakitso nga kje tjínjinle kjoafaʼaitsjen nga sʼa xti, kuinga jngo ni̱ma̱ xi ndʼé kisijésíni (1 Rey. 3:5-10). Nga kʼoakitso tsakakó nga nangitokon koan. Kuinga nʼio tsjoake koanni je Jeobá (2 Sam. 12:24). Kisasenle je Jeobá jmeni xi kisijé je Salomón, kuinga jngo ni̱ma̱ xi chjine kitsjoanile (1 Rey. 3:12). Nʼio tse kjoanichikontʼain kisʼele je Salomón kʼianga kixi kitʼale Niná. Kui kjoanda tsakʼaile nga je tsakʼénda je yo̱ngo̱ jñani tsaʼyaxkón je Jeobá, je Ninále Israel (1 Rey. 8:20). Nʼio tsaʼyale xi totʼatsʼe je kjoachjine xi kitsjoale Niná. Kʼoa kui kjoanda kisʼele nga jan librole Biblia kiski, jolani je libro xi tsʼe Proverbios. w19.01 14 párr. 1, 2

Xipe 12 sá marzo

Ali kʼoajinsʼin mangínkao yaono jotjín kjoa sonʼndebi (Rom. 12:2).

Tjínkʼa je chjota xi tsín sasénle nga ʼya xi kʼoatsole josʼin sikjaʼaitsjen. Itso: “Tsín mena nga ʼya xi kʼoakuitsona josʼin sikjaʼaitsjen”. Tsakui nichxin kui xi tsonile nga je kjoéjin jmeni xi sʼín. Alikui mele nga kjaʼaí xi kʼoakuitsole jmeni xi sʼin kʼoa josʼin tjínnele sikjaʼaitsjen. Kʼianga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá alikui xi tsonile nga tsín titsaan kjoafaʼaitsjen si̱chjénñá. Ya 2 Corintios 3:17, itso: “Jña nga tjín je Espíritu Santo xi tsʼe Nainá [Jeobá], ya tjín kjoandaí”. Je Niná kitsjoaná kjoandái nga ñá chjoéjiaan jmeni xi mená sʼiaan. Tonga jebi alikui xi tsonile nga totiʼndená kʼoasʼiaan tojmeni (1 Ped. 2:16). Kʼianga jchaa a ndatjín axo chʼaotjín jmeni xi tichjoejiaan, je Jeobá kui xi mele nga kjuintjenngiaa jotso je Énle. w18.11 19 párr. 5, 6

Bixine 13 sá marzo

Je Demas kitsjionna nga̱ koantsjoake kjoa xi tjín ndʼaibi (2 Tim. 4:10).

Alikui tikui nʼio tsakʼainilee kjoandosin jmeni xi tjín sonʼnde kʼianga jetsaʼyaa xi tʼatsʼe Jeobá. Nkjín koya jmeni xi kinikatioá nga kʼoasʼin timangínkoaa yaoná jotjínni je xi kixi. Tonga nga jetífaʼato je nichxin, nga kui batse je chjota jmeni xi sʼa kjimatsen kʼoa tsa jmesani xi kjaʼaínile, tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tse xi tinichaa. Tsa tsín titsjoa tjíoni tokoán jokji tsojmi tjínná, kui xosikaoná nga si̱kʼéjnaa je xále Niná kʼoa kui kjoásjee je tsojmi xi tjín sonʼnde. Kʼoakoan je Demas. Nga kui ngisa koantsjoake jmeni xi tjín sonʼnde, kui xokisikao nga tsín tixále Niná kisʼinni kʼoa nga tsín tiya tsakʼamjekaoni je pastro Pablo. Je Biblia alikui kʼoatsokixi tsa kui tsojmi xi tjín sonʼnde ngisa tsjoake koan je Demas tikʼoajinni je xále Niná, kʼoa tsakuije̱ nga tsín tikoanmenile nga ya kikao je Pablo. Tonga jmeni xi koan kui bakóyaná nga tsín koa̱n kui si̱metokon ijngokʼá je tsojmi xi tjín sonʼnde, ánni nga tsín kuinjenyʼánni je kjoatsjoacha xi tjínná kao Jeobá. w18.11 10 párr. 9

Xoto 14 sá marzo

Likui kuiyáo (Gén. 3:4).

Je Na̱i toxá kisʼinni nga tsakʼéndiso, nga̱ bení nga kuiyá je Eva kʼiatsa ski̱ne je tole yá xi kisʼechjoale. Je Adán kao Eva yátsʼin tsakinyále je Jeobá, kʼoa xi jeki nichxin kʼien (Gén. 3:6; 5:5). Nga kʼoasʼin tsakajngijée je Adán kao Eva, “kitsaotʼale ngatsʼi chjota” je kjoabiya kʼoa tsakatéxomale ninga “tsín jée tsajngi jo kisʼin Adán nga jaʼatontjaile kjoatéxoma” (Rom. 5:12, 14). Kʼoa nga chjotajée maa alikui kʼoasʼin tiyoaa josʼin koa̱nmele tsakai je Jeobá saʼnda nga títjon, ʼndele nga koa̱n kuiyoaa tsakai ngantsjai nichxin, to 70 nó biyoaa kʼoa “tsa tjínná nganʼio 80 nó biyoaa. Tonga tsee kjoañʼai chjaʼá” (Sal. 90:10). Xi totʼatsʼe kjoandisole Na̱i nʼio tse kjoa tiyojiaan. Je Jesús i kitso xi tʼatsʼe je Na̱i: “Likui tsakʼejnajinle xi kjoakixi, nga̱ tsínle kjoakixijin” (Juan 8:44). Kʼoa tojo kʼoakjoan je Na̱i. Tosi tonda tíbʼanachale je chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde (Apoc. 12:9). Tonga ñá alikui mená nga je Na̱i kʼoanachaná. w18.10 6, 7 párr. 1-4

Taingo 15 sá marzo

Jótondale je xi síkinjenyʼán, nga̱ je xi ʼNdíle Niná kʼuínle (Mat. 5:9).

Ánni nga tsjoa tjíonile je chjota xi kʼoasʼín. Je chjotatjenngile Jesús xi Santiago tsakʼin itso xi kiski: “Je chjota xi male síkinjenyʼánjin, jé ní xi nyʼánsʼin bʼéntje kjoakixi” (Sant. 3:18). Tsa kjoa tjínná kao jngo ndsʼee ya jinjtín kʼoa tsa kao je xi tjío ya yaniʼyaná, koaan si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná nga kʼoéndajiaan je kjoa xi tjínná kao xíngiaa. Je Jeobá tsjoáná je nganʼiotsjele kʼoa koasenkaoná nga kui xi ndatjín kʼoasʼiaan kʼoa nga tsjoa sʼe̱ tokoán. Je Jesús kʼoakitso nga machjén kʼianga ñá títjon kjoásjee je kjoanyʼán kʼianga i̱ kitso: “Tokui, tsa kjoaʼaikoai kjoatjaoli ya sonxta, kʼoa tsa ya kjoaʼaítsjenli nga ndsʼai tjínʼi̱tséle kjoakontra tʼatsi, tʼejnai kjoatjaoli yatʼa sonxta, kʼoa tʼin títjonkjoanla timiyo ngijngokʼai ndsʼai, kʼoa kʼia nroai, kʼoa tʼaitʼai kjoatjaoliʼni” (Mat. 5:23, 24). w18.09 21 párr. 17

Lune 16 sá marzo

Jngo kjoatéxoma chjotse xi tsjoano: Katamatsjoachao xíngio. Josʼin nga an koantsjoake̱no, kʼoasʼin katamatsjoachao xíngio (Juan 13:34).

Nitje̱n nga tokʼoatjínsa tsakʼejnakao Jesús je pastrole, mela 30 kʼa kinchja̱ni xi tʼatsʼe kjoatjaocha. Kʼoakitso nga tjínnele tsjoacha koaan xíngiaa (Juan 15:12, 17). Kʼoa kao kui jebi jchaniná nga ñaki chjotale Cristo maa (Juan 13:35). Nga bakoá kjoatsjoacha ali tsa tokuijin josʼe tokoán, kʼianga kinchja̱ni Jesús xi tʼatsʼe jebi kʼoakitso nga tjínnele koakoá nga mandosin kjoaixiná xíngiaa. I kitso: “Liʼyasa xi ngisa tsjoake joni jngo xi tsjoántjai ni̱ma̱le xi tʼatsʼe miyole. Jon nío miyona, tsa kʼoasʼin sʼiaon ngayije josʼin bʼeneno” (Juan 15:13, 14). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kao kui ʼyaniná nga choʼndale Niná maa nga bakolee kjoatjaocha xíngiaa kʼoa nga jtín sʼin tiyoaa (1 Juan 3:10, 11). Nga kʼoanʼia alikui kui mangínñá jñani tsaan, jme ntje̱ kitjenñá, jme én xi nokjoaa kʼoa josʼin koanjchíngaa. w18.09 12 párr. 1, 2

Majte 17 sá marzo

Tsa jngo xi tsín tsa síkuinda xínkjín, basentsʼiakjoanni je xi tsʼe niʼyale, totsakʼejnaʼmakao kjoa xi koankjainle. Tongisa chʼao síkʼéjna yaole kaoni xi tsín tsa makjainle (1 Tim. 5:8).

Je Jeobá kui xi mele nga si̱kuindaa je familianá. Tobʼelañá, tjínkʼa xi je kjinele bajngiʼa familiale kʼoa machjén nga sixá. Nʼio nkjín mani je tichjaa xi ya ndʼiale batio nga síkuinda je xtiʼndíle. Kʼoa tjínkʼa je ndsʼee xi je síkuinda xijchále. Tsa kʼoati kui xá kjinená tochajinle tsín tsjoáná nichxin nga kʼoasʼin si̱xálee Niná josʼin mená tsakai. Tonga tsín koa̱n kui si̱kʼajenñá tokoán, nga̱ je Jeobá sasénle nga nikuindaa je familianá (1 Cor. 10:31). Jméni xi koa̱n sʼiaan kʼiatsa tsínkui xá kjinená je xi jekanikʼaxkiaa. Koaan kuinyakoaa je ndsʼee xi jetjínle nó, xi chʼin tjínle kʼoa tsa ʼyasa xi nganʼio machjénle. Tonga kʼoati koa̱n kuinyakoaa je xi síkuinda ndsʼee jebi. A faʼaitsjenná tsa ʼyani xi nganʼio machjénle ya jinjtín. Tsa kʼoasʼiaan, tsakuini nichxin tibʼainganʼioá nga tíbitjoson je kjoabʼetsʼoale je ndsʼee kʼianga nganʼio síjéle je Jeobá (1 Cor. 10:24). w18.08 24 párr. 3, 5

Mixkue 18 sá marzo

Niná tsakʼejnakao José. Tsʼasjentjai José ngayije kjoañʼai xi kisʼele (Hech. 7:9, 10).

Jé José xi ngisa tsjoake koan je Jacob. Kuinga nʼio jtike koanni je xtindsʼe̱ xi ngikʼa kʼoa jo choʼnda sʼin tsakaténa, xjaʼaonjaola nóle je José nga kʼia (Gén. 37:2-4, 23-28). Je José kichokjoale xi 13 nó tsakʼejnaʼya ndoyá kʼoa nga choʼnda koan ya Egipto, kʼoa nʼio kjin tsakʼejnale je nʼaile. Jméni xi tsakasenkao je José nga kichokjoajinle. Ningalani tse kjoañʼai tsakjaʼá ya yandoyá, kuijin kisikjaʼaitsjen josʼin kisikuinda je Jeobá (Gén. 39:21; Sal. 105:17-19). Kʼoa je nijñá xi tsakʼaile kʼianga sʼasa xti, kui xi tsakasenkao nga koanjinle nga tsín kitsjionkon je Jeobá (Gén. 37:5-11). Kʼoa alikui jao tjín tokoán nga nkjín kʼa tsakʼéyanajmíle je Jeobá jokisʼe kon (Sal. 145:18). Kʼoa je Jeobá tsakakóle José nga ya tjen tíjnakao tojmeni xi koa̱n. w18.10 28 párr. 3, 4

Xipe 19 sá marzo

Je chjota xi ma̱ saʼnda tije xínkjín majtikeni, tonga je chjotanyiná nʼio nkjín mani je miyole (Prov. 14:20).

Jngo koya xi bʼetʼaná kuinga kuenta nʼia sakʼoaa tsa tjínle tao̱n jngo chjota kʼoa tsa mai. Jósʼin ʼyatokoán jngo chjota xi tjínle tao̱n kʼoa jósʼin ʼyatokoán jngo xi ma̱ tíjna. Jé Jeobá xi koanmele nga kui kiski je Salomón je texto xi kamaxkia ndʼaibi. Jméni xi bakóyaná jmeni xi kitso je Salomón. Tsa tsín si̱kuindaa yaoná, tojejin si̱miyoaa je ndsʼee xi tao̱n tjínle kʼoa tsínjin je kjoájtaa xi tsínle tao̱n. Ánni nga tsín kixi tíjnasíni nga toje chjí jchatokoán je xi tao̱n tjínle. Tsa kʼoasʼiaan kuijin xosikaoná nga xkoa̱ya sʼin kuiyoaa ya jinjtín. Kʼoakoan kʼianga siglo 1, kʼoa je Santiago kʼoakitsole je chjotale Cristo nga kui jebi xi xkoa̱ya sʼin tjíosíkatío kʼa je jtín (Sant. 2:3, 4). Alikui kʼoaiʼndee nga kʼoakatama jinjtínná. w18.08 10 párr. 8-10

Bixine 20 sá marzo

Nʼio katamatsjoachao xíngio (1 Ped. 4:8).

Kʼoatisʼin bakoñá nga chjí ʼyaa je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá kʼianga nda nikoaa je ndsʼee kao tichjaa. Nga̱ jé Jeobá xi kʼoasʼin mele nga ya tjíojin naxinandále. Tsa kuenta sʼiaan jebi, ndajin si̱koaa ngantsjai je ndsʼee kao tichjaa kʼoa tsjoachajin koaan (1 Tes. 5:15). Je Jesús i kitsole je chjotatjenngile: “Kʼuisʼin skoe̱ ngatsʼi nga jon nío chjotana, tsa kʼoasʼin matsjoachao xíngio” (Juan 13:35). Je libro xi tsʼe Malaquías kʼoatso nga je Jeobá basénñole kʼoa nrʼoéle je choʼndale kʼianga batiojtín (Mal. 3:16). Alikui jao tjínná nga je “Jeobá bení je xi tsʼe” (2 Tim. 2:19, TNM). Nʼio mandosinle jmeni xi bixoán kʼoa jmeni xi nʼia (Heb. 4:13). Je Jeobá be kʼianga tsín bakolee kjoanda je ndsʼee. Tonga kʼoati kuenta sʼín kʼianga nichatʼalee xíngiaa, nga chjoeyaa, nga tjotʼaa, kʼoa nga ndʼé nikoaa (Heb. 13:16). w18.07 26 párr. 15, 17

Xoto 21 sá marzo

Je Jeobá Nináli tinʼiotʼai (Deut. 10:20).

Alikui ʼya xi kʼoasikji nganʼio tjínle, xi nʼio chjine kʼoa xi nʼio nda chjota joni Jeobá. Kuinga je ninʼiotʼañá kʼoa je mangíntʼanilee (Sal. 96:4-6). Ninga kʼoalani, tjínkʼa je choʼndale Jeobá xi tsjoáʼndele yaole nga kui kʼoasʼín jmeni xi tsín kixi tíjna. Kataʼyala je choa̱le Caín. Jé Jeobá tsakʼétsʼoale, alikui tsa kjaʼaí niná tsabexkón. Tonga je Jeobá alikui kisasenle josʼin tsabexkón nga̱ tsínni kixi tíjna josʼin kisikjaʼaitsjen (1 Juan 3:12). Je Jeobá i kitsole je Caín: “Kʼiatsa ji xi nda sʼiain, a tsí ndasʼin kuitjui. Tonga tsa tsín meli kʼoasʼiain xi ndatjín, jekui jée tíjnajchxo xo̱ntjoa niʼyali kʼoa mele koanentsjali. A koaanli nga si̱kinjelai” (Gén. 4:6, 7). Je Jeobá kʼoakitsole je Caín nga ya tjen kʼoéjnakao kʼiatsa je koaitʼale kʼoa tsa kʼoakoa̱nnile nga kui xi chʼaotjín tísíkjaʼaitsjen. Tokʼiaa nga ndasʼin tsakʼejna ijngokʼa ngixko̱n Jeobá kʼiatsa kisikixiya je kjoafaʼaitsjenle. w18.07 17 párr. 1, 3; 18 párr. 4

Taingo 22 sá marzo

Katamaʼisenle lʼíno ngixko̱n chjota (Mat. 5:16).

Kʼianga ʼmiyasoán xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa nga chjotale Cristo nikoaa je chjota kui tsoyanile nga tiniʼiseen joni tsa lʼí (Mat. 28:19, 20). Kʼoati chʼasjengʼaa je Jeobá kʼianga ndasʼin mangínkoaa yaoná. Kʼianga ʼmiyasoán, je chjota kui kotsenle jonʼia. Nga nda nikoaa kʼoa nga nitiʼndaa ndasʼin nchja̱ni xi tʼatsaan kʼoa xi tʼatsʼe Niná. Je Jesús i kitsole je chjotatjenngile: “Kʼia nga kuitjásʼaon niʼya, titiʼndao” (Mat. 10:12). Je chjota xi tjín ya ʼnde jñani kitsoyason je chjotatjenngile Jesús kisikʼasʼen ndʼiale je xi kichokonle. Tsakui nichxin tsín kʼoasʼín je chjota jñani tsaan. Saʼnda tjín chjota xi tsokjón kʼoa xi majtile nga ʼya xi síkjanetʼa je xo̱ntjoa ndʼiale. Tonga tsa nda si̱koaa je chjota kʼoa koakolee kjoaxkóntokon tsakui nichxin kjuinrʼoéná. Kʼianga ʼmiyasoán jña nʼio tjín chjota, ngisaa nda nrʼoé je chjota kʼianga ñaki tsjoa tjínná nga nitiʼndaa. w18.06 22 párr. 4, 5

Lune 23 sá marzo

Niná tongóson fikao ngatsʼi (Hech. 10:34).

Je pastro Pedro kʼoasʼin ngale nga toje xi chjota judío fákaonajmí. Tonga nga tsabe nga kui xi mele Niná nga tsín ʼya xi kjoaʼajin je xi chjotale Cristo ma, je Pedro jngo sondado romano xi Cornelio tsakʼin kitsoyale (Hech. 10:28, 35). Saʼnda nga kʼia, je Pedro tsakjenkao kʼoa kikonle je chjota xi tsín judío. Tonga nga jejaʼato nó alikui tikʼoakisʼinni, alikui titsakjenkaoni je chjota xi tsín judío xi tjío ya Antioquía (Gál. 2:11-14). Nga kʼoakisʼin, je Pablo kiskankao kʼoa je Pedro kinrʼoé jme xi tsakʼinle. Jósʼin ʼyañá. Kʼianga kiskile Pedro je chjotale Cristo xi chjota judío kitjenni kao xi mai xi tjío ya Asia Menor i kitsole: “Tsjoacha katamao ngatsʼi ndsʼee” (1 Ped. 1:1; 2:17, TNM). Je choa̱le Jesús tsakinyakao je pastrole nga tsjoake koan “ngatsʼi chjota” (Juan 12:32; 1 Tim. 4:10). Ninga tse kichomani, tonga kisikʼantjaiyaa kjoafaʼaitsjenle. Je chjotale Cristo xi títjon tsakatio jngoo “ni̱ma̱ xi chjotse” kiskoé kʼoa tongóson sʼin tsabekon je chjota, josʼin bekon je Niná (Col. 3:10, 11). w18.06 11 párr. 15, 16

Majte 24 sá marzo

Nʼio tiyondao. Tjakjáo ʼme̱no najñoki̱cha̱ xi ngoyale kjoa xi tjínle kjoakixi (Efes. 6:14).

Kʼianga siglo 1, je xi tsakájtsa ʼme̱le je sondado romano, ki̱chaa koanndani, kʼoa najñoki̱cha̱ tsole je Biblia. Kʼoa xjoa̱xín je nʼó xi tsakʼénʼioni. Ningalani ngisa ñʼai koanle je sondado nga ngisa ngotjo kisikjanni kʼianga kiskan, tonga kʼoati tsakasenkao nga tsín espada kʼoa kao flecha jaʼasʼenjin je ni̱ma̱le. Je kjoatéxomakixile Jeobá síkuindaa je ni̱ma̱ná, kʼoa yaa mangóson je najñoki̱cha̱ xi tsakʼakjá je sondado (Prov. 4:23). Jngo sondado tsínjin sikʼantjaiya je najñoki̱cha̱le kʼoa kui kʼoakjá je xi tsín taja ki̱cha̱ xi koanndani. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, tsínjin si̱kʼantjaiyaa je kjoatéxomale Niná kʼoa totsaan kjoafaʼaitsjen si̱chjén. Tochoa tjen bichó je kjoafaʼaitsjenná kʼoa alikui koa̱nná nga toñá si̱kuindaa yaoná (Prov. 3:5, 6). Kuinga nʼio tjínnile kjoandosin nga kjitʼa chótʼaa tsa ñaki nda kichʼakjá je najñoki̱cha̱ná, xi tsonile, tsa kʼoasʼin timangíntjenngiaa je kjoatéxomale Niná. Tsa tsjoachaa jmeni xi tso je Énle Niná, ngisa choa ñʼai koa̱nná nga si̱tjosoán josʼin mele je Niná (Sal. 111:7, 8; 1 Juan 5:3). w18.05 28 párr. 3, 4, 6, 7

Mixkue 25 sá marzo

Je naxinandá tsakjáoti kao Moisés (Núm. 20:3).

Ninga jekjoan nkjín nó nga nda tíbándiaale Moisés je naxinandá tojo tsakjayojée je chjota israelita. Kʼoati kisikʼaxki̱ je Moisés ninga tsín je tjínle jée nga tsín nandá (Núm. 20:1-5, 9-11). Nga kʼia, je Moisés nʼio koanjtile kʼoa alikui tsakakó kjoandʼé. ʼNdele nga kjoakao je na̱xi̱, tojo kitsole je Jeobá, tosaa kao kjoajti tsakjákao je chjota israelita kʼoa kʼoakitsole nga jngo kjoaxkón kʼoejna. Xijekoan, jao kʼa tsakále je na̱xi̱ kʼoa nʼio tse nandá kitjo. Jé kjoangʼakon kʼoa kao kjoajti xokisikao nga tsín nda kisʼinni (Sal. 106:32, 33). Ninga tokʼia nga tsín tsakakó kjoandʼé je Moisés, je Jeobá alikui kitsjoaʼndele nga jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile chjota israelita (Núm. 20:12). Jméni xi bakóyaná jebi. Xi títjon, kuinga kʼoénelee yaoná nga ndʼé koaan. Tsa tsín si̱kuindaa yaoná ngotjojin sikinjeniná je kjoangʼakon kʼoa tochajinle kui kʼoakuixoán kʼoa kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín kixi tíjna. Xi majaoni, kʼiatsa nʼio si̱kjáojiaan ngisaa ñʼai koa̱nná nga ndʼé koaan. Kuinga kʼoénenilee yaoná nga koakoá kjoandʼé ninga kjoa tiyojiaan. w19.02 12, 13 párr. 19-21

Xipe 26 sá marzo

Je énnda xi tʼatsʼe kjoatéxomale ngʼajmi kuinókjoayani ngakijnda sonʼnde (Mat. 24:14).

A ai tíjna kʼianga ʼmiyasoán. Mai. Kʼianga jekinchja̱ni xi tʼatsʼe xka̱totsee, je Jesús kʼoakitso nga kʼoati tsjoa sa̱tío tokoán joni je kʼiatsa kʼuínyasoán xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná (Juan 15:11). Je Jesús yaa kisingósonkao yaole je yáje xi tsʼe xka̱totsee kʼoa kʼoakitso nga je yántsja jé chjotatjenngile tsoyanile (Juan 15:5). Tojo ma jngo yá, jé yájele xi tsjoánganʼiole je yántsja. Kʼoatisʼinni tsanda ñá, tsjoa sʼe̱ tokoán joni je Jesús kʼiatsa si̱tjosoán josʼin mele je Jeobá, tonga tokʼiaa tsa kʼoasʼin kjuintjenngiaa josʼin bándiaaná je Jesús kʼoa kjuintjenngiaa je choa̱le (Juan 4:34; 17:13; 1 Ped. 2:21). Jngo tichjaa xi Hanne ʼmi, xi jetsʼato 40 nó nga precursora sʼin tísíxá itso: “Je kjoatsjoa xi sʼena nga xinyasoan kui xi basenkaona nga tosi tonda sixále je Jeobá”. Tojo tso tichjaa jebi, nga tsjoa sʼe tokoán kui xi basenkaoná nga tosi tonda ʼmiyasoán ninga sakʼoa tsín kjuinrʼoéná je chjota (Mat. 5:10-12). w18.05 17 párr. 2; 20 párr. 14

Bixine 27 sá marzo

An kisikasénjnana nga bakoyale chjota xi li judíojin josʼin makjainná kao xi kjoakixi (1 Tim. 2:7).

Tsakui nichxin je pastro Pablo xi ngisasa nʼio kisinʼiojin je ndsʼe̱. Je nganʼiotsjele Niná yaa kisikasén je pastro Pablo nga kikakóyasonle je chjota xi tsín judío, xi nʼio nkjín niná tsakʼétsʼoale (Gál. 2:7-9). Je Pablo yaa kitsoyason jña Turquía sʼin ʼyale ndʼaibi, kao ya Italia kʼoa kao Grecia. Kisikatío je jtín ya jñani tjío chjota xi tsín judío. Je chjotale Cristo xi ya tsʼe nʼio koanchjénle nga ʼya xi kisinʼiojin nga̱ tijé kitjenngikeni je chjota xi ya tsʼe (1 Tes. 2:14). Je carta xi kiskile je jtín xi kisʼejna ya Tesalónica kʼianga nó 50, je Pablo i kitsole: “Kʼoasʼin bʼailaijin kjoanda ngantsjai Niná xi tʼatsaon ngatsʼio. Nikjaʼaitsjenlaijin nga jon kʼia nga bʼetsʼoaijin. Ali kʼia nichajinjin nga nikjaʼaitsjenlaijin ngixko̱n Niná Nʼainá, jo nʼiao nga makjainno, josʼin nixáo nga tsjoachao, josʼin tjínno kjoatsejta” (1 Tes. 1:2, 3). Kʼoa kitsosale: “Kʼoasʼin ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio tʼaisalao nganʼio xíngio” (1 Tes. 5:11). w18.04 19 párr. 16, 17

Xoto 28 sá marzo

Títjon machjén nga je énnda xi tʼatsʼe Cristo katafisonle ngatsʼi chjota (Mar. 13:10).

Kʼiatsa jngo xi sʼa xti mele nga ndasʼin kʼoéjna ngixko̱n Jeobá, machjén nga nʼio tsjoále kjoandosin kʼianga kuitsoyason je Énle Niná. Je xi ngisa nʼio tjínle kjoandosin kuinga kʼuínyasuin. A kʼoasʼin tibʼendajin nga ngisasa tse kʼuínyasuin kʼoa nga precursor sʼin si̱xái. Jméni xi koa̱n sʼiain tsa tsín nʼio tsjoa sʼe tokuin kʼianga ʼmiyasuin. Je xi koasenkaoli nga ndasʼin kuichotsjoá nga kuinókjoani xi tʼatsʼe Jeobá kuinga tongini kuijnandai kʼoa nga kʼuínyalai je chjota jmeni xi jeʼyai. Nʼiojin tsjoa sʼe̱ tokuin tsa kʼoasʼiain. Kʼianga koa̱n kʼuínyalai je xti xi ñatjen ʼmi skuela tʼatsʼe xi makjainli, tongini tijnandai jmeni xi skónangili, jolani ánni nga tʼatsʼe Niná makjainnili. Je página xi tíjnaná ya Internet je jw.org kʼoa kao xo̱n xi chjile je xti koasenkaoli nga̱ kui tsoya jmeni xi chjonangile je xi sʼa xti. Tobʼelañá, je kjoachjonangi xi tso: “Ánni nga koa̱n koa̱nkjainnina xi tʼatsʼe Niná”. w18.04 27 párr. 10, 11

Taingo 29 sá marzo

Katamantje̱ñó kʼoa katamankjínyañó (Gén. 1:28).

Kʼianga sʼa koannda Adán kao Eva nʼio tse kjoandái kisʼele, tonga je Jeobá kʼoati kitsole jmeni xi tsín koa̱n kʼoasʼin. Tobʼelañá, nga koa̱n koatiokon tjínnele nga skénjta, koakjen kʼoa kjoáyofe. Kʼoa nga kʼoakisʼin jebi, alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín kisʼele kjoandái. Je Jeobá kʼoasʼin tsakʼéndajin nga tsjoa sa̱tíole nga kʼoasʼin nga nyaon nyaon (Sal. 104:14, 15; Ecl. 3:12, 13). Je Jeobá kui kjoatéxoma kitsjoale je Adán kao Eva nga katasʼele xti kʼoa nga katasíkuinda Sonʼnde. Kʼianga kui kjoatéxoma tsakʼaile, alikui kui xi tsonile nga tsín tikisʼenile kjoandái, nga̱ je kjoatéxoma jebi kitsjoaʼndele ngatsʼi chjota nga kʼoasʼin josʼin tjínndajinle Niná nga sonʼndenaxó katasíkao i̱ Sonʼnde kʼoa nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin (Sal. 127:3; Is. 45:18). Tojosʼin tiʼyaa, je Adán kao Eva koan ndasʼin tsakatio ngantsjai nichxin tsakai kao xtile. w18.04 4, 5 párr. 7, 8

Lune 30 sá marzo

Koankjainle ngatsʼi xi kisinyanda xi tʼatsʼe kjoabijnachon ngantsjai (Hech. 13:48).

Tsa tsejta koaan kao je chjota, alikuijin kui chóyalee nga tokjitʼanangi koa̱njinle kʼoa koa̱nkjainle jmeni xi bakóya je Biblia. Tobʼelañá, si̱kjaʼaitsjenla tʼatsʼe je kjoachoya xi tjínná nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin nga jeʼndenaxó koa̱n i̱ Sonʼnde. Nʼio nkjín mani xi kʼoatso nga toya tjen fetʼa kʼianga jebiyaa. Kʼoa tjínkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ya ngʼajmi fi ngatsʼi xi nda chjota. Jngo ndsʼee xi kʼoatso josʼin bakóyale Biblia je chjota. Xi títjon sʼín kuinga ya bʼéxkiale Génesis 1:28 kʼoa kui kjonangile jñáni kʼoa jósʼin koanmele je Niná nga koatio je chjota. Me tongatsʼi xi kʼoatso nga kui xi koanmele nga i̱ Sonʼnde koatio kʼoa nga tsjoa sa̱tío kon. Xijema, je ndsʼee kui bʼéxkiale Isaías 55:11 kʼoa kjonangile tsa tíbʼantjaiya jmeni xi mele je Niná. Je chjota kʼoatso nga mai. Kʼoa xi tofetʼani, kui bʼéxkiale Salmo 37:10, 11 kʼoa itsole: “Tojo tso je Biblia, jósʼin koatio je chjota nichxin xi nroaján”. Nga kʼoasʼin bakóya je ndsʼee, nkjín chjota tíbasenkao nga kjimajinle nga tojo kui xi mele Niná nga jngo ʼndenaxó koatiojin ngantsjai nichxin i̱ Sonʼnde je chjota xi ndʼé. w19.03 24 párr. 14, 15; 25 párr. 19

Majte 31 sá marzo

Tinóʼyalao nga je (Mat. 17:5).

Je Jeobá kui xi mele nga kuinóʼyalee kʼoa si̱tjosoán jmeni xi tso je Jesús. Je Jesús tsakakóyale je chjotatjenngile nga katatsoya xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná, kʼoa kʼoakitsole nga tjenyatokon katabatio (Mat. 24:42; 28:19, 20). Kʼoa kjitʼaa kʼoakitsole nga katabʼénele yaole kʼoa kisinʼiojin nga tsín katasíkinroajen kon (Luc. 13:24). Xi ijngosani, kʼoakitsole nga nʼio tjínle kjoandosin nga tsjoake katama xínkjín, nga jtín sʼin katabatio kʼoa nga katasítjoson je kjoatéxomale (Juan 15:10, 12, 13). Je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Jesús je chjotatjenngile nʼio nda tsakinyakao, kʼoa kʼoati nʼio nda machjénná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Je Jesús i kitso: “Ngatsʼi xi tsʼe kjoakixi nrʼoé jta̱na” (Juan 18:37). Bakoñá nga noʼyalee je Jesús kʼianga mangíntjenngiaa kjoafaʼaitsjen jebi: “Tikjaínlao xíngio, tichatʼa ngaʼi̱ngajánlao xíngio” (Col. 3:13; Luc. 17:3, 4). Kʼoati noʼyalee je Jesús kʼianga kao kjoatsjoa ʼmiyasoán ninga kjoa tjínná kʼoa ninga nda tiyoaa (2 Tim. 4:2). w19.03 10 párr. 9, 10

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani