BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • es20 p. 57-67
  • Junio

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Junio
  • Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2020
  • Subtítulo
  • Lune 1 sá junio
  • Majte 2 sá junio
  • Mixkue 3 sá junio
  • Xipe 4 sá junio
  • Bixine 5 sá junio
  • Xoto 6 sá junio
  • Taingo 7 sá junio
  • Lune 8 sá junio
  • Majte 9 sá junio
  • Mixkue 10 sá junio
  • Xipe 11 sá junio
  • Bixine 12 sá junio
  • Xoto 13 sá junio
  • Taingo 14 sá junio
  • Lune 15 sá junio
  • Majte 16 sá junio
  • Mixkue 17 sá junio
  • Xipe 18 sá junio
  • Bixine 19 sá junio
  • Xoto 20 sá junio
  • Taingo 21 sá junio
  • Lune 22 sá junio
  • Majte 23 sá junio
  • Mixkue 24 sá junio
  • Xipe 25 sá junio
  • Bixine 26 sá junio
  • Xoto 27 sá junio
  • Taingo 28 sá junio
  • Lune 29 sá junio
  • Majte 30 sá junio
Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2020
es20 p. 57-67

Junio

Lune 1 sá junio

Nʼainá tsjoáno ngayije xi ni̱jélao kao jaʼaínna (Juan 15:16).

Je Jesús kʼoakitsole je chjotatjenngile nga tsjoále je Jeobá jmeni xi sijéle kʼiatsa kao jaʼaínle Jesús sijéni. Nʼiojin kisinʼio kon je én jebi. Nga kʼia tojeme ni̱kʼien je Jesús, tonga tosi tonda kʼoainganʼiole je chjotatjenngile. Je Jeobá kjuinrʼoéle kʼianga sijéle nganʼio nga kuitsoyason tʼatsʼe je Chjotaxále. Kʼoa to choaa nichxin jaʼato kʼianga tsabe josʼin kitjoson jmeni xi kisijéle je Jeobá (Hech. 4:29, 31). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼiatsa tosi tonda kʼuínyasoán tosi tonda miyole Jesús koaan. Xi ijngosani, je Jeobá koasenkaoná kʼianga si̱jéle nganʼio tsa jme xi ñʼai koa̱nná nga kʼuínyasoán (2 Cor. 4:7). Bʼailee kjoanda je Jeobá nga nrʼoéná kʼianga bʼetsʼoalee kʼoa nga miyoná mani je Jesús. Kui jebi xi binyakaoná nga tosi tonda ʼmiyasoán (Sant. 1:17). w18.05 21 párr. 17, 18

Majte 2 sá junio

Si̱nʼiojiaan xíngiaa, tongisa kʼoasʼiaan nga je nichxinbe nroachrian (Heb. 10:24, 25).

Aon nó koanskanni, je chjotale Cristo xi tsakatio ya Jerusalén koanjinle nga jechrian tíjna “je nichxinle Jeobá”. Koanjinle nga jetíbitjoson jmeni xi tongini kitso je Jesús kʼoa nga tjínnele xin kikatio (Hech. 2:19, 20; Luc. 21:20-22). “Je nichxinle Jeobá” kʼiaa jaʼai nga nó 70, kʼianga kichosíkjeson je chjota romano ya Jerusalén. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tiʼyañá nga je nichxinle Jeobá jechrian tíjna (Joel 2:11). Kʼoa jmeni xi tso ya Sofonías 1:14 kʼoati tíbitjoson ndʼaibi, nga itso: “Je nichxin jeyale Jeobá jetíjnachrian. Jetíjnachrian, kʼoa nʼio tísíxátíya”. Kuinga i̱ kitsoni je Pablo: “Si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa, nga sʼe̱ná kjoatjaocha, kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda” (Heb. 10:24). Kui xi tsonile nga ngisa kuenta sʼiaan je ndsʼee ánni nga koa̱n kuinyakaosíñá kʼianga nganʼio koa̱nchjénle. w18.04 20 párr. 1, 2

Mixkue 3 sá junio

Nʼiojin katamai kʼoa tajajin katamai. Ali yaolijin binyaxkónlai kʼoa ali nokjonjin, nga̱ yaa tjen tíjnakaoli je Jeobá Nináli tojñani nga kʼuín (Jos. 1:9).

Je Jeobá ali tsa tokʼajin choʼndale xi kisinʼio kon, kʼoati kisinʼio kon nga jngo naxinandá mani. Tobʼelañá, je chjota judío koanchjénle kjoanʼiojin kʼianga tsakationʼio ya Babilonia, kuinga tongini i̱ kitsole je Jeobá: “Ali tsa nokjonjin, nga̱ an tijnakaole. Ali tsa nikjáojinjin, nga̱ anña Nináli. An tsjoanganʼiole, an koasenkaole. Kʼoa ñaki kao kjoatéxomakixina tsoanile” (Is. 41:10). Je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 be nga je Jeobá sinʼiojin, kʼoa ñá kʼoati ʼyaa (2 Cor. 1:3, 4). Je Jeobá kʼoati kisinʼio kon je Jesús. Kʼianga jekisʼenngindá, jngo jta̱ kinrʼoé xi ya ngʼajmi kinroani xi i̱ kitso: “Jébi ʼndína xi tsjoake̱, jo nda sʼekoan xi tʼatsʼe” (Mat. 3:17). Nʼiojin kitsjoanganʼiole je Jesús én jebi kʼianga kisitjoson xá xi kisʼenele. w18.04 16 párr. 3-5

Xipe 4 sá junio

Je tole yá xi tsʼe kjoankjíntokon xi ndatjín kao xi chʼaotjín, alikui koa̱n chi̱nai (Gén. 2:17).

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota xi kʼoatso nga je kjoatéxoma xi kitsjoale Niná je Adán kao Eva tsakʼéchjoale nga kʼoakisʼin jmeni xi koanmele. Tonga jebi alikui kʼoatjín. Alikui mangóson nga tjínná kjoandái kao nga ñá kʼoabixoán jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi mai. Je Adán kao Eva kisʼele kjoandái nga kiskoejin tsa je Niná sitjosonle kʼoa tsa mai. Tonga tojé Jeobá xi tiʼndele nga kʼoakuitso jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi mai. Jebi kui kitsoyanile je “yá xi tsʼe kjoankjíntokon xi ndatjín kao xi chʼaotjín” xi kisasenjna ya ʼndenaxóle Edén (Gén. 2:9). Kʼianga kjoatéxoma kitsjoale Jeobá je Adán kao Eva kui tsakakóyale nga tjínnele sitjosonle ánni nga sʼe̱ kjoaixinile je kjoandái. Je Adán kao Eva alikuini ndái tsakatio. Nga kʼoakisʼin josʼin koanmele kisichaa je xi ñaki kjoandái ʼmile. w18.04 5, 6 párr. 9-12

Bixine 5 sá junio

Jokjitse nga kjoaʼaon tsakatiojin kʼoati aon koanle tsanda je (Is. 63:9).

Kʼianga kjoañʼai faʼá je choʼndale Niná, ali tsa to mamakejin, ñaki basenkao. Jngola choa̱ kataʼyaa. Kʼianga choʼnda kinikao je chjota israelita ya Egipto, kʼoati aon koanle je Jeobá, kuinga kisikatíondáini. I kitsole je Moisés: “Ñaki tiʼbeña kjoañʼai xi tjíofaʼá je naxinandána [...], kʼoa tinrʼoeña jokji tjíobatéjé [...]; nanda ʼbe je kjoañʼai xi tjíofaʼá. Kjuíje̱nnrʼoeña nga kʼoasjentje tʼatsʼe chjota egipcio” (Éx. 3:7, 8). Nga koanmake Niná je naxinandále, kisikatíondái. Kʼoa nga jenkjín nó jaʼato, kʼianga jeya tjío ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, sajé naxinandá xi ya tjíondaile tsakʼétʼangánile. Jókisʼin je Niná. Je Biblia kʼoatso nga aon koanle kʼianga kjoañʼai kinikjaʼá je naxinandále. Kʼoa koanjinle jokisatio kon je chjota israelita, kuinga tsakasenkaoni, kʼoa juez kisikasén nga tsakinyakao nga ndái tsakatiole je chjota kontrale (Juec. 2:16, 18). w19.03 15 párr. 4, 5

Xoto 6 sá junio

A sichajin jngo chjoón je ʼndíleele axo tsín koa̱nmake je ʼndí xi kʼoasʼin tsakʼa. Ninga kʼoasʼin yánchjín jebi, xi an nikʼiajinla sichajinle (Is. 49:15).

Je xi títjon jao kjoatéxoma kʼoatso nga tjínnele tojekjoan Niná tsabexkón je chjota israelita kʼoa nga tsín koa̱n nga xkóson sʼe̱tsʼoale (Éx. 20:3-6). Je kjoatéxoma jebi tsakinyakao je chjota israelita. Kjoañʼai tsakatiojin kʼianga kjaʼaí niná tsakʼétsʼoale. Tonga je Niná kisichikontʼain je chjota israelita kʼianga kixi kitʼale kʼoa nga kui xi kixi tíjna kʼoakisʼin (1 Rey. 10:4-9). Alikui je Jeobá tjínle jée kʼianga je chjota xi je síxále tso faʼatone je kjoatéxomale kʼoa síkiʼaon xi ngikʼa. Je Jeobá tsjoakená kʼoa be kʼianga tsín kixi tíjna jmeni xi matʼeen. Kʼianga kjoañʼai chjaʼá ngisaa aon male tikʼoajinni jomale jngo na̱ kʼianga kjoañʼai faʼá je ʼndíleele. Tsakui nichxin alikui tokjoan tsjoále kjoañʼai Niná je chjota xi tsín kixi tíjna jmeni xi sʼín kʼoa xi tsín kʼoamanile, tonga kuenta sijéle kʼianga kuichoka choa̱le. w19.02 22, 23 párr. 13-15

Taingo 7 sá junio

Likui josʼin nga mena nga an, tojosʼin nga meli nga ji (Luc. 22:42).

Nkjín xomana tongini nga kjesa faʼaitsjenyajin je Kjoabiyale Cristo, je kjoajtín xi satíoná kui nʼio nchja̱ni tʼatsʼe je Jesús kʼoa nga kisʼele kjoanangitokon nga kitsjoa kjoabijnachonle xi tʼatsaan. Kʼoa kui xosíkaoná nga chjenngiá je kjoanangitokon xi kisʼele kʼoa nga kʼoanʼia josʼin mele Niná, ninga sakʼoa ñʼai maná. Nga kjesa nikʼienjin, tokʼoa jebe nga totaon skoe̱ je chjotakontrale, nga sikiʼaon kʼoa nga sikʼien (Mat. 20:17-19, TNM). Ninga kʼoalani, kitsjoaʼnde nga kʼoakoa̱ntʼain. Kʼianga tojeme kuindoa̱ yaa tjío kao chjotatjenngile ya ʼnde jña Getsemaní ʼmi, kʼoa i kitsole: “Tisótjaon, tjían. Koeni jetíjnachrian xi ska̱nitʼana” (Mat. 26:36, 46). Kʼianga jekicho je chjotankjín xi ki̱cha̱ yʼatotsja nga tsoa̱ je Jesús, tokjoan kʼoakitso nga je xi tíbijnyisjai kʼoa kʼoakitsole je sondado nga katatsjoáʼndele nga katafi je chjotatjenngile (Juan 18:3-8). Nga kʼoakisʼin tsakakó nga nʼiojin koan. Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi kʼoa kao je xi i̱ Sonʼnde koatio tichʼasjeñá nganʼio nga timangíntjenngiaa je kjoanʼiojin xi tsakakó Jesús. w19.01 27, 28 párr. 7, 8

Lune 8 sá junio

Tijnyísjao kjoanangitokon (Sof. 2:3).

Nga ndʼé maa yaa mangóson nga jngo dibujo xi naskánakji nindaa. Nkjín koya color xi naskánakjoan nichjén nga nikʼiaa. Kʼoatisʼinni, nga ndʼé koaan tjínnele koakoá kjoanangitokon, kjoanʼiojin kʼoa nga si̱tjosoán. Tsa mená nga nda kuiyoaa ngixko̱n Jeobá tjínnele koakoá ngayeje jebi. Tojé chjota xi tjínle kjoanangitokon xi sítjosonle Niná kʼoa xi kʼoasʼín josʼin mele Niná. Kʼoa je xi kʼoati mele Jeobá kuinga ndʼé koaan (Mat. 5:5, TNM; Gál. 5:23, TNM). Tonga nʼio jti male je Na̱i nga kui kʼoanʼia jme xi mele Jeobá. Kuinga nʼio nkjín chjota xi jtikeniná ninga bakoá kjoanangitokon kao kjoandʼé (Juan 15:18, 19). Kʼoa nga kʼoama, machjénní nga nʼiojin katamaa. Je xi tsínle kjoandʼé ngʼakonní, nʼio síjtile yaole kʼoa tsín sítjosonle Jeobá. Kʼoakjoan je Na̱i kʼoa kuinga jtikeni je chjota xi ndʼé. Kʼoa ali tsa tokuijin, je chjota xi ndʼé bakó nga ndiso je Na̱i, nga̱ ninga tojme xi sʼin kʼoa tojme xi kuitso, alikui kʼoechjoale nga je Jeobá sixále (Job 2:3-5). w19.02 8, 9 párr. 3-5

Majte 9 sá junio

Ali tsa nikjáojinjin, nga̱ anña Nináli (Is. 41:10).

Je Jeobá be nga tso̱kjon je chjota xi Babilonia tsʼe. Je Jeobá jé chjotakjoajchán xi Medopersia tsʼe kisichjén kʼianga tsakʼasjentjai je naxinandále (Is. 41:2-4). Kʼianga tsabe je chjota babilonio kao je chjota xi xin naxinandále nga jekichochrian je chjotakontrale, alikui kitsokjon, i kitsole xínkjín: “Tajajin katamai”. Kʼoa nkjínsa niná kisinda nga̱ kʼoakitso nga je kuinyakao (Is. 41:5-7). Tonga je Jeobá i kitsole je naxinandále: “Ji Israel, [alikui mangósuin kao xi kjaʼaí naxinandá nga̱] choʼndana mai, [...] ali tsa nikjáojinjin, nga̱ anña Nináli” (Is. 41:8-10). Nga “anña Nináli” kitso je Jeobá, kui xi kitsole je chjota judío xi kixi kitʼale nga tsínkʼia kisichajin. Kʼoati kitsole nga koasenkao nga koai ijngokʼani ya ʼndele. Alikui jao tjínná nga kitsjoanganʼiole jmeni xi kitsole Jeobá je chjota judío xi kinikatíonʼio ya Babilonia (Is. 46:3, 4). w19.01 4 párr. 8

Mixkue 10 sá junio

Jngo jta̱ kinoʼyanile ngʼajmi xi kʼoatso: Jiní xi ʼndína xinle. Jiní xi tsjoake̱le, jo nda sʼekoan xi tʼatsi (Mar. 1:11).

Ya Marcos 1:10, 11 kui nchja̱ni kʼianga kinoʼya títjonle je jta̱le Niná ya tjen ngʼajmi, i kitso: “Ji ní xi ʼndína xinle. Ji ní xi tsjoake̱le, jo nda sʼekoan xi tʼatsi”. Nʼiojin tsjoa kisʼe kon je Jesús kʼianga kinrʼoéle je Nʼaile nga kʼoakitso nga tsjoake kʼoa nga nʼiotʼa. Janla koya kataʼyaa xi nʼio tjínle kjoandosin xi kitso Jeobá: nga ʼNdíle mani je Jesús, nga tsjoake, kʼoa nga nda sʼe kon xi tʼatsʼe. Kʼianga i̱ kitsole: “Ji ní xi ʼndína xinle”, kui xi tsonile nga tokʼoa je ʼNdíle Jeobá ma je Jesús nga kjesa faʼaijin i̱ Sonʼnde. Tonga kʼianga kisʼenngindá, tsʼantjaiyaa josʼin tsakʼejna xi kao Jeobá, nga̱ kao nganʼiotsjele kiskoejinni. Kʼoa kui kjoachoya jekisʼele nga koai ijngokʼani ya ngʼajmi nga Rey kʼoa Naʼmitítjon koa̱n (Luc. 1:31-33; Heb. 1:8, 9; 2:17). Kuinga “ji ní xi ʼndína xinle” kitsoni je Jeobá kʼianga kisʼenngindá Jesús (Luc. 3:22). w19.03 8 párr. 3, 4

Xipe 11 sá junio

Tsín kjoachjine xi koa̱n kontra kʼoéjnale je Jeobá (Prov. 21:30).

Saʼnda nichxin kjoatse tjín je kjoafaʼaitsjen xi tsín ndatjín. Jé Na̱i kitsjoa títjon je kjoafaʼaitsjen xi tsín ndatjín. Kʼoakitsole je Adán kao Eva nga ngisa tsjoa sa̱tío kon kʼiatsa toje skoéjin jmeni xi sʼin (Gén. 3:1-6). Tonga nga kʼoakitso je Na̱i to yaole kini. Kui xi koanmele nga je skoe̱xkón kʼoa nga je sitjosonle chjota ʼndele nga je Jeobá jchaxkón. Tonga jé Jeobá kitsjoale ngayeje xi kisʼele je Adán kao Eva. Jolani je kjoabixanle, je ʼndenaxó jñani tsakatio kʼoa nga kʼoasʼin kisinda nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin. Tonga je Adán kao Eva alikui je Jeobá kisitjosonle kʼoa alikui timiyole koanni. Nga kʼoakisʼin, tsee kjoa kichomani. Koanjchíngaa kʼoa kʼieen, joma jngo naxó nga xí kʼianga bichá. Je ntje̱le Adán kao Eva kjoañʼai kisʼele xi totʼatsʼe jée (Rom. 5:12). Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, me ngatsʼi chjota xi tojo tsín sítjosonle Niná. To yaole sítjosonle nga kʼoasʼín josʼin mele (Efes. 2:1-3). Nga tsín ndasʼin bichómani nga kʼoasʼín je chjota, yaa ʼyañá nga kʼoatjín jmeni xi tso je texto xi kamaxkia ndʼaibi. w18.12 20 párr. 3, 4

Bixine 12 sá junio

Je xi kʼoasʼin nokjoaijin, alikuijin én xi kjoachjinele chjota bakóya, kui én xi je Espíritu Santo bakóya. Kao én xi tsʼe Espíritu Santo nikʼatoyaa kjoa xi tsʼe Espíritu Santo (1 Cor. 2:13).

Je pastro Pablo nʼio chjine koan, kʼoa jao koya én xi nda koanle kinchja̱ (Hech. 5:34; 21:37, 39; 22:2, 3). Ninga kʼoalani, alikui kui kitjenngi je kjoachjine sonʼnde, tosaa kui je Énle Niná kitjenngi (Hech. 17:2; 1 Cor. 2:6, 7). Nga kʼoakisʼin ndasʼin kichomani nga kitsoyason kʼoa kui kiskoyale je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (2 Tim. 4:8). Alikui jao tjínná nga ngisa ngʼa tíjna josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tikʼoajinni je chjota. Tsa kʼoasʼiaan jmeni xi tsoná je Jeobá nʼio tsjoa sa̱tío tokoán kʼoa nda kuiyoaa. Tonga je Jeobá alikui bʼénená nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je. Ni jejin “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá”, kʼoa nijejinla xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoakuitsoná josʼin si̱kjaʼaitsjeen (Mat. 24:45; 2 Cor. 1:24). Nga jngó jngóñá kʼianga kjinená nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je Niná. w18.11 20, 21 párr. 12, 13

Xoto 13 sá junio

Je kjoaba kao kjoaʼaon tjóxinní (Is. 35:10).

Je Niná jé Isaías kisichjén nga kʼoakitso kʼianga koaini je chjota israelita ya naxinandále kʼoa nga sʼe̱le kjoanyʼán je xi sʼa xti kʼoa kao xi jejchínga, kʼoa nga tsín josikao je cho̱ kao chjotatsʼen (Is. 11:6-9; 35:5-10; 51:3). Je Isaías kʼoati kitso nga “kui kjoankjíntokonle Jeobá sʼe̱ ngakjijnda sonʼnde josʼin kijna jngojngo je nandá ya ndáchikon”. Kʼoati kitso nga je chjota israelita xi kuitjoni Babilonia alikui chjota kʼoa alikui cho̱ tsokjonle. Nʼio sʼe̱ je tsojmintje nga̱ nʼio sʼe̱ nandá, tojo koanchon ya ʼndenaxóle Edén (Gén. 2:10-14; Jer. 31:12). A tokʼiaa nga kitjoson én jebi. Je én xi tongini kinchja̱ je Isaías kʼoatso nga koa̱nndaya je xi xka̱, xi chjiʼngé kʼoa kao je xi jtaya. Tonga alikui kʼoakoan jebi kʼianga nichxinle chjota israelita. Kui xi tsoyaná nga sʼa kʼoakoa̱n nichxin xi nroaján. w18.12 5 párr. 11, 12

Taingo 14 sá junio

Kao kjoakixi tomjeni (3 Juan 3).

Kui xi mená nga kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná ngantsjai nichxin jotjínni je xi kixi. Xi koasenkaoná kuinga tosi tonda chʼa̱sjeʼaa nichxin nga chótʼayajiaan je Énle Niná kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso. Nga sa tse sa tse chótʼayá, ngisaa koa̱ntsjoachaa je xi kixi kʼoa tsínjin kʼia si̱kʼéjnaa. Tonga ali tsa tokuijin je kjoankjíntokon xi machjénná. Ya Proverbios 23:23 itso: “Tindái je kjoakixi kʼoa alikʼiajin batenai”. Kʼoati tso nga tjínnele sʼe̱ná “je kjoachjine, kjoabichakjáya kʼoa kao kjoamajintokon”. Nga sʼená je kjoachjine, kui xi tsonile nga nitjosoán jmeni xi tso je Énle Niná. Nga sʼená je kjoamajintokon, kui xi tsonile nga ningósonkoaa jmeni xi majin chjotsená kao jmeni xi tokʼoa jeʼyaa. Xi ijngosani, sakʼoaa batekjáyaná je Énle Niná, nga̱ kʼoatsoná jñani machjén nga si̱ndayaa yaoná. Machjén nga kjitʼanangi si̱tjosoán nga bichakjáyaná, nga̱ je Biblia kʼoatso nga ngisa chjíle je kjoabichakjáya tikʼoajinni je tao̱nchxoa (Prov. 8:10). w18.11 9 párr. 3; 11 párr. 13, 14

Lune 15 sá junio

Tindái je kjoakixi kʼoa alikʼiajin batenai (Prov. 23:23).

Jméni xi tjínná je xi nʼio chjíle. Nga naxinandále Niná maa, je xi ngisa chjíle xi kao ñá kui je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá. Alikuijin jme xi si̱kʼóntjaiñá. Kʼoati chjí ʼyaa jmeni xi tsoya je Biblia, nga̱ kui xi basenkaoná nga miyole maa je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi (Col. 1:9, 10). Je Jeobá kui Biblia síchjén kʼianga bakóyaná. Kʼoatsoná joʼmi kʼoa jmeni xi tsoyanile je jaʼaínle, kʼoati tsoyaná jokjoan. Kʼoasʼin tsakakóni nga nʼio tsjoakená kʼianga kʼienntjainá je Jesús, je ʼNdíle. Tsoyaná tʼatsʼe je Chjotaxále. Kui kjoachoya tsjoáná nga i̱ Sonʼnde kuiyoaa nga jeʼndenaxó koa̱n. Kʼoati bakóyaná jósʼin si̱jchá yaoná. Josʼin bakóyaná je Jeobá nʼio chjíle, nga̱ basenkaoná nga machriantʼasalee kʼoa tsjoa satío tokoán. w18.11 3 párr. 1, 2

Majte 16 sá junio

Ali énndisojin chjakao xíngio (Col. 3:9).

Je chjota alikui koa̱n kʼoeʼmale je Jeobá jmeni xi sʼín, nga̱ je Biblia kʼoatso nga “ngayije kjoa tjíosontsenní, kʼoa beni xko̱n” (Heb. 4:13). Je Biblia tsoya tʼatsʼe Ananías kao Safira. Jé Na̱i tsakjajin kʼianga tsakʼéndisole Niná. Kʼianga jngo nangi tsakaténa kʼoakitsole je pastro nga kitsjoa ngayeje je tao̱n jotjín koanchjí je nangi, tonga tochoani tao̱n kitsjoa. Kui xi koanmele nga nda tsakatio ngixko̱n chjotale Cristo xi ngikʼa, tojoni nga kʼoasʼin kataʼyale nga nʼio tjotʼa. Tonga je Jeobá tsabee nga toxokʼoani kisʼin kʼoa kjoañʼai kitsjoale (Hech. 5:1-10). Jósʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá xi tʼatsʼe énndiso. Je Na̱i kʼoa kao ngatsʼi xi toxá sʼínni nga bʼéndiso kʼoa xi tsín kʼoamanile yaa ni̱kʼatsaojin “ya jnrólʼí”, xi tsonile, tondiaa ni̱kʼieen (Apoc. 20:10; 21:8; Sal. 5:6). ʼYañá nga je Jeobá “ali chjotajin nga énndiso kuinchja̱ni”, kʼoa tsínkʼia kʼoendiso (Núm. 23:19; Heb. 6:18). Je Biblia kʼoatso nga jtike “xi ndiso ni̱je̱n” (Prov. 6:16, 17). Nga ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n, tjínnele kjuintjenngiaa je kjoatéxomale kʼoa kui kʼoakuixoán ngantsjai je xi ñaki kʼoatjín. w18.10 8 párr. 10-13

Mixkue 17 sá junio

Chótʼayakoai je kjoabi (1 Tim. 4:15).

Jósʼiaan tsa jelani xi nainá mani kʼoakuitsoná nga tjínnele tao̱n kʼoee tʼatsʼe jngo sʼuí xi sʼe̱jna xi ya religión ndiso nroani. Nga kjesa kui kjoa bitjatojinjián, ngisaa nda nga tongini si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá xi tʼatsʼe jebi. Tsa kʼoasʼiaan, jchañá jokuixoán kʼoa josʼiaan. Kʼianga tongini nikjaʼaitsjeen nga tjínnele kixi kjuintʼalee je Jeobá, kʼoati koasenkaoná kʼiatsa toxijña tjóchʼinná kʼoa tsʼe chjinexki kjuian. Jeʼyaa nga tsín koa̱n njín xinyáná kʼoa tsakuije̱ xi ño koya tjínle je njín (Hech. 15:28, 29). Tonga tjínsa josʼin maxkiná xi tojo ya tjoenile jmeni xi tjínle je njín, kʼoa ñá chósonnilee nga jngó jngoá tsa kʼoasʼin koa̱nxkiná kʼoa tsa mai. Xi koasenkaoná kuinga tongini chótʼayajiaan jmeni xi tso je Biblia, nga̱ tsín kʼia si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi sʼiaan kʼianga jeya hospital tiyoaa. Tiʼani ndʼaibi, machjén nga kuijnatsʼinyaa xi tʼatsʼe jebi, kʼoati machjén nga kʼoéndaa je xo̱n jñani kʼoétʼaa josʼin mená nga koa̱nxkiná, jolani je xo̱n xi Directriz anticipada y carta poder para atención médica ʼmi, kʼoa kʼoéyanajmílee je chjinexki. w18.11 24 párr. 5; 26 párr. 15, 16

Xipe 18 sá junio

Tonga ʼyani xi kjuinrʼoéna alijme xi tso̱kjonle (Prov. 1:33).

Je Jeobá jngoo Niná xi nʼio ndasʼin bándiaale je naxinandále. Je Jeobá basenkaoná kʼoa bʼasjentjainá nga tsín josikaoná je chjota xi fitjenngikená. Kʼianga ʼyaa jebi tsjoánganʼioná kʼoa ngisaa ndʼaibi nga jenichxin fetʼa tiyoaa. Je Jeobá kʼoati tsjoále je choʼndale jmeni xi machjénle nga nyaon nyaon kao jmeni xi binyakao nga taja katasatío je kjoamakjainle. Kʼoa tosi tonda kʼoasʼin josaʼnda nga kjoaʼaí je kjoañʼai xi tse (Apoc. 7:9, 10). Ninga sʼa xtiaa kʼoa ninga jetjínná nó, ni chʼin tjínná kʼoa ni mai, machjén nga tsín kuinókjoaan kʼianga kjoaʼaí je kjoañʼai xi tse. Tosa kui si̱kjaʼaitsjenjiaan nga i̱ kitso Jesús: “Chótsenngʼao, kʼoa chjómitjaon jko, nga̱ je kjoabitjontjaino nroachrian” (Luc. 21:28). Tojo jé Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼianga kʼoetʼaná je Gog xi tsʼe Magog, jngo jtín naxinandá xi ngisa tse nganʼio tjínle (Ezeq. 38:2, 14-16) Ánni nga tsín jme xi si̱kjáojinñá. Kuinga ʼyaa nga je Jeobá koasenkaoná, nga̱ je alikuikʼia bʼantjaiya (Is. 26:20). w18.09 26, 27 párr. 15, 16

Bixine 19 sá junio

Nga ndasʼin tijnai ngixkoan tsjoakele (Is. 43:4).

Nʼiojin kitsjoanganʼiole je naxinandá Israel kʼianga kinrʼoé jmeni xi kitso je Jeobá. Ñá koaan kʼoéjngoaa tokoán nga tsjoakená Niná kʼoa nga nʼio chjí bekonná. Je Biblia itso xi tʼatsʼe Jeobá: “Nʼio tjínle nganʼio, jé kʼoasjentjaili. Nʼio tsjoa sʼe̱le xi tʼatsi” (Sof. 3:16, 17). Ninga tojme kjoa xi kuitjátojiaan, je Niná koasenkaoná kʼoa sinʼio tokoán. Je Jeobá itso: “Jon koakilao kʼoa kʼoangʼano, kʼoa xkólee sikatíosonno. Tojo sʼín jngo na̱ nga sínʼio kon je ʼndíle, kʼoasʼin sinʼioa tokon tsanda jon” (Is. 66:12, 13). Je én jebi kui bakó josʼín jngo na̱ xi báyandsome je ʼndíleele kʼoa sískákao. Kao choa̱ jebi bakóni Jeobá jokji tsjoake je choʼndale. Alikui jao kʼoé tokoán nga nʼio chjí bekonná je Niná (Jer. 31:3). w18.09 13 párr. 6, 7

Xoto 20 sá junio

ʼYáni xi tíjnanda nga kjoaʼaíkaole tsojmi je Jeobá (1 Crón. 29:5).

Nichxin kjoatse nkjín koya josʼin koan kitsjoanganʼio je chjota israelita (Éx. 36:2; Neh. 11:2). Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati nkjín koya josʼin koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee. Tobʼelañá, nga si̱kʼayalee nichxinná nga kuinyakoaa, kʼoailee tsa jme xi tjínná kʼoa kuinyakoaa tsa jme xá xi maná. Tsa kʼoasʼiaan, nʼio tsjoa sa̱tío tokoán kʼoa tsee kjoanichikontʼain sʼe̱ná. Je xi kʼoasʼin tsjoánganʼio jme xá xi tjín jinnaxinandále Niná sʼele miyo. Kataʼyala jokoan je Margie, jngo tichjaa xi 18 nó kitsjoanganʼio jñani sʼenda Ndʼia jña chotʼayá. Jokji jaʼato je nó, nkjín tichjaa xi sʼa xti kitsoyale. Je tichjaa jebi kʼoatso nga tsakinyakaongañá xínkjín kʼianga koantajasa je kjoamakjainle nga kʼoasʼin kisixá (Rom. 1:12). Kʼoa kʼianga nganʼio koanchjénle tichjaa jebi, kitsjoanganʼiole ngatsʼi je miyole. A saje tsakʼainganʼioá kʼianga kʼoasʼin sʼenda ndʼia jñani ʼyaxkón je Jeobá. w18.08 25 párr. 9; 26 párr. 11

Taingo 21 sá junio

Nitoʼyajin xi taon katabeli, nda tsa xtisai, tonga kʼoasʼin tjandiaalai je chjota xi makjainle kao je énli, kao josʼin ʼmikoai yaoli, kao josʼin tsjoachai, kao josʼin makjainli, kao josʼin nga tsjai (1 Tim. 4:12).

Kʼianga kiski én jebi je Pablo, tosʼala tsʼato 30 nóle je Timoteo. Tonga jetse xá kisʼenele. Jebi kui tsoyaná nga tsín tokui kjuinñá jotjín nóle je ndsʼee xi sʼa xti. Si̱kjaʼaitsjenla xi tʼatsʼe Jesús, tokʼiaa tsʼato 30 nóle nga tsakʼétsʼiakao nga kitsoyason. Tjínkʼa ʼnde jñani tsín chjí ʼyatokon je xi sʼa xti. Tsa kʼoama ya ʼndená, tsakui nichxin je xi chjotajchínga sʼin tjío alikui kui xá tsjoále je xi sʼa xti nga siervo ministerial kʼoa tsa chjotajchínga sʼin koatio ninga nda tjíosíxále Niná. Tonga je Biblia alikui kʼoatso jótjín nóle jngo ndsʼee nga siervo ministerial koa̱n kʼoa tsa chjotajchínga sʼin kʼoéjna (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9). w18.08 11, 12 párr. 15, 16

Lune 22 sá junio

Tisenxinlai xi kjoachobayatini xi tsʼe kjoachjinendiso (1 Tim. 6:20).

Kʼianga koa̱n chjoéjiaan xi ndatjín machjén nga sʼe̱jinná jotjínni kjoa. Kuinga nda chjoéjinñá jmeni xi bʼexkiaa (Filip. 4:8, 9). Alikui koa̱n nga tokui si̱kʼayalee nichxinná jmeni xi ya Internet faʼaitʼa, correo electrónico, kʼoa tsakuije̱ mensaje xi to én kaníbason. Xi ijngosani, tsín koa̱n ya kuitjásʼeen je página xi ya Internet batío je chjota xi yátsʼi̱n binyále Niná. Nga̱ chjota jebi kui xi mele nga kjuinroajen kjoamakjainná kʼoa síkitsónjin xi kixi tjín. Kʼiatsa kui jebi kʼoéxkiaa kuijin xi chʼaotjín chjoéjiaan. Alikui kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín sikiʼaonná jmeni xi bʼexkiaa. Si̱kjaʼaitsjenla jmeni xi koan kʼianga kisikasén Moisés je xi 12 chjota xi kikotsenché je ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Te koanni xi tsín nda tso én jaʼaikao (Núm. 13:25-33). Kisikʼatoné choa̱le jmeni xi kitso kʼoa kui jebi xi kisikinroajen kon je chjota israelita (Núm. 14:1-4, 6-10). ʼNdele nga je Jeobá sinʼiotʼa kʼoa koasjaiyasa jmeni xi tsakʼinle, tosaa tokui koankjainle jmeni xi kinrʼoé. w18.08 4 párr. 4, 5

Majte 23 sá junio

Ali chʼanachajinno. Je miyo xi tsín nda, síkitsón xi ndatjín (1 Cor. 15:33).

Alikui tongatsʼi je chjota nga chʼao sʼín. Tonga a kui xi tsonile nga ndatjín tsa je si̱miyoaa. Tobʼelañá, a kuinyakaoná nga ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n Jeobá. Kʼoa a kuinyakaoná nga si̱chriantʼasalee je Niná. Jméni xi ngisa tsjoále kjoandosin. A me tongantsjai nga kui nchja̱ni tʼatsʼe jmeni xi sʼa kjimatsen, tʼatsʼe kjoasʼetsaojin kʼoa tsa jmesani xi kjaʼaínile. A me tokui nchja̱ni tʼatsʼe xi kjaʼaí chjota kʼoa a kui nchja̱ énská xi chʼao tso. Je Jesús i kitso: “Je xi nʼio tjínle ni̱ma̱ná, kui xi nchja̱ni ndsoʼbaa” (Mat. 12:34). Kʼiatsa jchaa nga tsín tinda sʼin tibiyoñá kao Jeobá xi totʼatsʼe je miyo xi tjínná, machjén nga tsín tije nʼio kjoájtañá kʼoa tsa maije̱ tosa likui tije si̱miyoñá (Prov. 13:20). w18.07 19 párr. 11

Mixkue 24 sá junio

Je Moisés jé xi ngisasa nʼio ndʼé tikʼoajinni je chjota (Núm. 12:3).

Kʼianga 80 nóle Moisés, je Jeobá kui xá kitsjoale nga sikatíondái je naxinandá Israel (Éx. 3:10). Je Moisés alikui koanmele kʼoakisʼin, tonga je Jeobá tosi tonda tsejta koan xi kao je, kʼoa saʼnda kitsjoale nganʼio nga koan tsakatío kjoaxkón (Éx. 4:2-9, 21). Nga nʼio tse nganʼio tjínle Niná, koanjin tsakʼénele je Moisés nga katasítjosonle. Tonga tsín kʼoakisʼin, tsejta koan kʼoa tsakakóle kjoanda je Moisés, kui xi koanmele nga nda sʼe̱ kon je Moisés, jngo chjota xi tsakakó kjoanangitokon. A ndasʼin kichomani. Jaon. Nga̱ je Moisés nʼio ndasʼin tsakasentítjonle je naxinandá Israel kʼoa tsakʼénele yaole nga tsejta koan, kʼoa kʼoati tsakakóle kjoanda xi kjaʼaí, tojo kisʼin Jeobá xi kao je. Tojo sʼín je Jeobá, nʼio machjén nga tsejta koaan, nga koakoá kjoanda kʼoa nga kuenta sʼiaan jotjío kon xi ngikʼa (Col. 3:19-21; 1 Ped. 5:1-3). Kʼiatsa kʼoénelee yaoná nga chjénngilee jokjoan je Jeobá kao Jesús, ngisajin choa ñʼai koa̱nle je xíngiaa nga kʼoeyanajmíná je kjoa xi sʼele kʼoa koa̱njin kʼoainganʼiolee (Mat. 11:28, 29). w18.09 24, 25 párr. 7-10

Xipe 25 sá junio

Nʼio nda kʼoa nʼio naskásʼin matsen nga jtín tjío je xi ndsʼe̱ fáo (Sal. 133:1).

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, koaan kʼoainganʼioá ya jinjtín nga jtín sʼin kuiyoaa. Tonga jméni xi sʼiaan nga ngisa koa̱nmiyoaa je ndsʼee (2 Cor. 6:11-13). Koaan koakoyalee Énle Niná je chjotandaindʼianá. Tsa nda mangínkoaa koa̱nndosinjinle jotjínni xi kixi. Chjónangilee yaoná jebi: “Jósʼin síkjaʼaitsjen xi tʼatsʼan je chjotandaindʼiana. A tsje sichoan je ndʼiana. A nda nchja̱ni jochonna. A basenkaoña xi ngikʼa”. Kʼianga chja̱kaonajmiá je ndsʼee koaan chjónangilee jósʼin síkjaʼaitsjen je chjotandaindʼiale xi tʼatsʼe, xi xínkjín mani, xi ñatjen fi skuela kʼoa tsa xi ñatjen síxá. Tsakui nichxin kʼoakuitsoná nga nʼio ndasʼin bʼaxki̱ (Efes. 5:9). w18.06 24 párr. 13, 14

Bixine 26 sá junio

Kjoaʼaí ora kʼia nga toʼyani xi sikʼenno sikjaʼaitsjen nga kʼoasʼin sixále Niná (Juan 16:2).

Kui kjoafaʼaitsjen jebi kisʼele je chjota xi kisikʼien Esteban, kʼoa kʼoatisʼin síkjaʼaitsjen je chjota xi kʼoasʼín ndʼaibi (Hech. 6:8, 12; 7:54-60). Je chjota xi religión tjínle xi kʼoasʼin síkjeson xínkjín kʼoa xi kʼoatso nga Niná síxále, tjíofaʼatoneni je kjoatéxomale Niná (Éx. 20:13). Nga kʼoasʼín, alikui nda bándiaale je kjoafaʼaitsjenle. Jósʼiaan nga tsín je kjoafaʼaitsjenná katabʼanachaná. Je kjoatéxomale Niná kʼoa kao kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná basenkaoná “nga bakóyaná, nga nchja̱tikaoná, nga sichoyandaná, nga sikinyáyandiaaná xi kjoakixi” (2 Tim. 3:16). Kʼianga nda koandiaaná je kjoafaʼaitsjenná machjén nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen Niná, tjínnele chótʼayá je Biblia, si̱kjaʼaitsjenjiaan kʼoa si̱tjosoán jmeni xi tso. w18.06 17 párr. 3, 4

Xoto 27 sá junio

Chjoáo je ki̱cha̱ndo xi tsʼe je Espíritu Santo, xi ngoyale je énle Niná (Efes. 6:17).

Je espada xi kisichjén je sondado romano 50 centímetro ndo koankjoan. Je xi tsakinyakao je sondado nga nʼio nda kisichjén je espada, kuinga nyaon nyaon kisichjén nga kiskotʼaya josʼin kiskan. Je Pablo kʼoakitso nga je Énle Niná yaa mangóson jngo espada. Kʼoa machjén nga nʼio nda si̱chjén kʼianga si̱toánntjé je kjoamakjainná kʼoa tsa kʼiaje̱ nga tjínnele nga si̱kʼantjaiyaa yaoná (2 Cor. 10:4, 5; 2 Tim. 2:15). Tsín koa̱n kuijkónlee je Na̱i kao na̱i xi ndajin. Tjínle nganʼio, tonga ngisaa tse nganʼio tjínle je Jeobá. Kʼoa xi ijngosani, alikui koatio ngantsjai nichxin. Kʼianga jekoatexoma Cristo xi jngo jmi nó, alikui tijme xi koa̱n sʼinni je Na̱i kao na̱i xi ndajin. Kʼoa xijekoa̱n, si̱kjeson (Apoc. 20:1-3, 7-10). ʼYañá jmeni xi sʼín kʼoa jme che̱n xi batío je kontraná. Tonga je Jeobá koasenkaoná nga taja kuiyolee je Na̱i. w18.05 30, 31 párr. 15, 19-21

Taingo 28 sá junio

Je ye̱ i kitsole je chjoón: “Likui kuiyáo” (Gén. 3:4).

Je Adán nʼio nda be nga tsín male nchja̱ je ye̱. Kʼoa kʼianga jngo ye̱ tsakjákaonajmí je Eva, kʼoajinsʼin kisikjaʼaitsjen je Adán nga kjaʼaí je xi kisikinchja̱ (Gén. 3:1-6). Je Adán kao Eva alikui be ʼyani xi kisikinchja̱ je ye̱. Ninga kʼoalani, tosaa je kisitjosonle kʼoa yátsʼin tsakinyále je Niná (1 Tim. 2:14). Je Jeobá tsakʼéjnatsen ʼyáni je kontra jebi, je xi tsakʼanachale Adán kao Eva, kʼoa kʼoakitso nga sikʼien. Tonga kʼoati kitso nga kontra jebi kʼoetʼale je xi tsjoake koa̱n Niná (Gén. 3:15). Je Jeobá alikuikʼia kitsoya je jaʼaínle ánkje tsʼen xi yátsʼi̱n tsakasénle ya ʼndenaxóle Edén. Kʼiaa nga jejaʼato 2,500 nó kitsoya josʼin nokjoa jaʼaínle je ánkje tsʼen jebi. Kʼianga Satanás ʼmile “Xi bʼejnachjoa” sʼin tsoyanile (Job 1:6). w18.05 22 párr. 1, 2

Lune 29 sá junio

Jebi xi kʼoasʼínni kao kjoatsejta kjoa xi ndatjín (Luc. 8:15).

A sakʼoaa nikʼajenlai tokuin nga tsín nrʼoé Énle Niná je chjota ya jñani ʼmiyasuin. Je pastro Pablo kʼoati sakʼoa tsín kinrʼoéle je chjota. Kantela nó nga kitsoyason kʼoa nʼio nkjín chjota tsakasenkao nga chjotale Cristo koan (Hech. 14:21; 2 Cor. 3:2, 3). Tonga je chjota judío alikui kinrʼoéle nga kitsoyasonle kʼoa saʼnda kitjenngike (Hech. 14:19; 17:1, 4, 5, 13). Jókisʼe kon je Pablo kʼianga tsín kisasenle je chjota nga kitsoyason. I kitso: “Kjaínga tse kjoaba xi tjínna” (Rom. 9:1-3). Ánni ba koannile je Pablo. Kuinga tsjoake koan nga kitsoyason kʼoa tsjoake koan je chjota. Kʼoati kuinga aon koannile nga̱ je chjota judío tsakʼasjengi je kjoamatokonle Niná. Tojo kisʼin je Pablo, kʼoati mená kuinyakoaa je chjota, kuinga ʼmiyanilee je Énle Niná (Mat. 22:39; 1 Cor. 11:1). w18.05 13 párr. 4, 5

Majte 30 sá junio

Xi nʼio síkjáojin ya jinni̱ma̱le jngo chjota kui xi kjoaba síkʼéjnajin, tonga je én xi nda tso kui xi tsjoa bʼé kon (Prov. 12:25).

Je Pablo kʼoakitso nga kʼoati machjén nga si̱nʼioá kon je xi binyakaoná nga sínʼio tokoán. Itso xi kiskile je chjotale Cristo xi tsakatio ya Roma: “Kjaínga mena nga skoeno, jméni nga tsjoasínino jngo kjoatjao xi tsʼe Espíritu Santo, kʼoa jméni nga sʼe̱sínino nganʼio xi tsole nga tojngo si̱jetokoán xíngiaa kao josʼin makjainná kao jon kao an” (Rom. 1:11, 12). Tojosʼin tiʼyaa, je pastro Pablo kʼoati koanchjénle nga sakʼoa kininʼio kon (Rom. 15:30-32). Nkjín ndsʼee xi ñaki to xále Niná tjíosʼín ninga nkjín koya jmeni xi síkatío. Kʼoati machjénle je ndsʼee kao tichjaa xi tjíotoje nga si̱nʼioá kon nga̱ tjíofitjenngi je kjoatéxomale Niná xi kʼoatso nga toje xi koa̱n kuixankao xi kʼoati Niná síxále (1 Cor. 7:39). Kʼoa likui si̱chajiaan je chjotale Cristo xi kixi fitʼale Niná ninga chjota fitjenngike kʼoa ninga chʼin bʼetʼale (2 Tes. 1:3-5). w18.04 21 párr. 3-5

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani