BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • es20 p. 47-57
  • Mayo

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Mayo
  • Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2020
  • Subtítulo
  • Bixine 1 sá mayo
  • Xoto 2 sá mayo
  • Taingo 3 sá mayo
  • Lune 4 sá mayo
  • Majte 5 sá mayo
  • Mixkue 6 sá mayo
  • Xipe 7 sá mayo
  • Bixine 8 sá mayo
  • Xoto 9 sá mayo
  • Taingo 10 sá mayo
  • Lune 11 sá mayo
  • Majte 12 sá mayo
  • Mixkue 13 sá mayo
  • Xipe 14 sá mayo
  • Bixine 15 sá mayo
  • Xoto 16 sá mayo
  • Taingo 17 sá mayo
  • Lune 18 sá mayo
  • Majte 19 sá mayo
  • Mixkue 20 sá mayo
  • Xipe 21 sá mayo
  • Bixine 22 sá mayo
  • Xoto 23 sá mayo
  • Taingo 24 sá mayo
  • Lune 25 sá mayo
  • Majte 26 sá mayo
  • Mixkue 27 sá mayo
  • Xipe 28 sá mayo
  • Bixine 29 sá mayo
  • Xoto 30 sá mayo
  • Taingo 31 sá mayo
Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2020
es20 p. 47-57

Mayo

Bixine 1 sá mayo

Tjínnele tsjoacha koa̱on je xi xin naxinandále (Deut. 10:19).

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota xi xin naxinandá faʼaini. Ndatjín nga koa̱nná si̱tiʼndaa kao én xi male. Kʼoati machjén nga katama kʼaná je én xi male ánni nga koa̱nndosinnile jmeni xi kʼuínlee. Xijekoa̱n, koaan koakolee je página xi tíjnaná ya Internet ya jw.org kʼoa koakolee video kao xo̱n xi énle faʼaitʼa. Je Jeobá tsjoáná jmeni xi basenkaoná nga ngisa nda koa̱nná kʼuínyasoán. Tobʼelañá, kʼianga satíoná je kjoajtín Tʼatsʼe chjotale Cristo kao Xále Niná bʼainá kjoafaʼaitsjen xi basenkaoná nga mangínnixatʼa ijngokʼá je chjota kʼoa nga bʼailee estudio. Je xi xijchá ma, nda sʼín nga tsoyale je ʼndíxtile nga tsʼe én síchjén nga tsjoá énle ya jinjtín. Kʼianga ñaki ni̱ma̱le nroajinni je xtiʼndí nga tsjoá énle kʼoasʼin bakóni je kjoamakjainle, kʼoa binyakao je chjota xi faʼai nga satíoná je kjoajtín (1 Cor. 14:25). w18.06 22, 23 párr. 7-9

Xoto 2 sá mayo

Kui kjoa nga kʼoasʼin chjoétjao xíngio, josʼin nga Cristo kiskoétjaoná (Rom. 15:7).

Machjén nga si̱kjaʼaitsjeen nga nichxin kjoatse kjin tiyolee Niná ngatsʼiaa (Efes. 2:12). Tonga je Jeobá kao kjoatsjoacha kiskoebʼakjániná (Os. 11:4; Juan 6:44). Kʼoa je Jesús kao kjoatsjoa kiskoetjaoná. Jé kiskoxʼáʼndená nga koa̱n ya kuiyojiaan familiale Niná. Tsa kiskoetjaoná ñá je Jesús, ánni nga chʼa̱sjengisíñá je xíngiaa. Nga toje tífikjetʼa jme xi chon sonʼnde, tosi tondajin xkoa̱ya koatio chjota, sa nʼio sa nʼiojin kʼoasjengi xínkjín kʼoa sa jtike sa jtikejin koa̱n xínkjín (Gál. 5:19-21; 2 Tim. 3:13). Tonga ñá xi choʼndale Jeobá maa mená nga katasʼená “kjoaʼisentakon xi ngʼá nroani”, xi basenkaoná nga nyʼán sʼin biyoaa kʼoa nga tsín xíngiaa chʼasjengiaa (Sant. 3:17, 18). Tsjoa tjíoná nga nimiyoaa xi xin naxinandále, nga ʼyaa costumbre xi tjínle kʼoa nga saʼnda chotʼayá je én xi nchja̱. Kʼianga kʼoanʼia, sʼená kjoanyʼán “joni tsa jngo xo̱ngáje” kʼoa kixi maa joni xóle ndáchikon (Is. 48:17, 18). w18.06 12 párr. 18, 19

Taingo 3 sá mayo

Tjayao ndso̱ko je jté xi ngoyale nga tiyondao nga kuinókjoaño tʼatsʼe je énnda xi tsjoá kjoanyʼán (Efes. 6:15).

Je sondado xi tsín kjiale je jtéle kʼianga ki kjoajchán, alikui tíjnanda nga kiskan. Je jté xi kisichjén je sondado jan koya xjoa̱xín kjoandani xi ñaki ndasʼin kisʼeya je ndso̱ko̱. Nʼio taja koan kʼoa nʼio ndasʼin faya. Je sondado jté tsakáya kʼianga ki je kjoajchán, kʼoa ñá xi chjotale Cristo maa joxi tsoyanile nga fayaa je jténá kʼianga ʼmiyasoán je én xi kjoanyʼán tjenkao (Is. 52:7; Rom. 10:15). Ninga kʼoalani, tojo machjénná je kjoanʼiojin kʼianga ʼmiyasoán. Jngo ti xi 20 nóle, xi Bo ʼmi, itso: “Tsokjonña ngasʼa kʼianga Énle Niná fakaonajmíña je xti xi ñatjen fia skuela. Masoana. Alikui ʼbe ánni nga kʼoakisʼeni tokoan. Tonga ndʼaibi, nʼio tsjoa sʼe tokoan nga xinyale je Énle Niná je xti xi kʼoati tjín nóle jotjín nóna”. Nkjín xti xi kʼoatso nga ngisa tsjoa satío kon kʼianga tsoyason tsa títjonkjoanla bationda. w18.05 29 párr. 9-11

Lune 4 sá mayo

Kʼoasʼin nkjín to koa̱no (Juan 15:8).

Je Jesús i kitsole je pastrole: “Josʼin nga nyʼán tijna, kʼoasʼin tsjoano” (Juan 14:27). Jósʼin basenkaoná je kjoanyʼán xi tsjoá je Jesús nga tosi tonda ʼmiyasoán. Kʼianga chókjoajinná nga ʼmiyasoán, kʼoasʼin ʼyañá nga je Jeobá kao Jesús binyakaoná. Kʼoa kui xi nyʼán bʼé tokoán (Sal. 149:4; Rom. 5:3, 4; Col. 3:15). Kʼianga jekʼoakitsole je pastrole Jesús nga katasʼele je kjoatsjoa, kʼoati kitsole jokji chjíle nga kao kjoatsjoa binyakoaa xi kjaʼaí (Juan 15:11-13). Kʼoa xi koanskanni, i kitsole: “Miyona kixinno”. Nʼio tseni kjoanda kʼianga miyole Jesús maa. Tonga jmé xi tjínnele kisʼin je pastrole Jesús kʼianga tosi tonda miyole koan. Tjínnele tosi tonda kitsoyason je Énle Niná (Juan 15:14, 15). Jaola nó tongini, kui kʼoakitsole je pastrole jmeni xi tjínnele kuitsoyason, i kitsole: “Je kjoatéxomale ngʼajmi jenroa machrian” (Mat. 10:7). Nitje̱n nga tojeme ni̱kʼien je Jesús kisinʼio kon je pastrole nga tosi tonda kuitsoyason (Mat. 24:13; Mar. 3:14). w18.05 20, 21 párr. 15, 16

Majte 5 sá mayo

Ngayije xi kʼoentje chjota kʼoatisʼin tikui kʼoexkóni (Gál. 6:7).

Tsakui nichxin, je xti xi ñatjen kjimajchíngai, nʼio bʼétsaojin kʼoa tsa kʼoatsoli nga kʼoati sʼiain. Kuicho nichxin nga koakui nga je Niná meli si̱xálai. Ali bʼaiʼndejin nga je xti xi kjaʼaí bʼéchjoali jmeni xi meli sʼiain. Nkjín koya jmeni xi koa̱n sʼiain nga tsín je xti xi kjaʼaí kʼoeneli jmeni xi chjoéjin. Tobʼelañá, tisenxinlai kʼiatsa ʼyai jmeni xi xkón sikʼéjnali (Prov. 22:3). Kʼoa tikjaʼaitsjain josʼin kuichomani kʼiatsa kui kʼoasʼiain xi chʼaotjín. Ijngosa koya xi koasenkaoli kʼiaa nga si̱jélai nganʼio xi kjaʼaí. Kʼiatsa nangitokon mai, si̱tjosonjin je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáli je xijcháli kʼoa jokuitsoli je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen (1 Ped. 5:5, 6). A nangitokon mai kʼoa a nitjosonni je kjoafaʼaitsjen xi bʼaili. w18.04 28, 29 párr. 14-16

Mixkue 6 sá mayo

Je chʼá xi jetjínno, kʼoasʼin katasʼejnano saʼnda nga an xi kjoeʼe̱. Je xi sikinje, kʼoa xi sitjoson je xána saʼnda nga kjoetʼa, an tsjoale ʼnde nga koatexoma naxinandále sonʼnde (Apoc. 2:25, 26).

Jmeni xi kitso kʼale Jesús je jtín xi kisatio ya Asia Menor tsakakó nga bechjí jme xi tjíosʼín je chjotale. Tobʼelañá, je jtín xi kisʼejna ya Tiatira i kitsole: “An ʼbenía xáno, kʼoa kjoatjaochano, kʼoa josʼin nga makjainno, kʼoa josʼin nixáo, kʼoa je kjoatsejtano. ʼBenía nga je xáno xi jetʼani ngisa tse kaoni xi títjon” (Apoc. 2:19). Je Jesús ali tsa tokuijin xi kitso nga ngisa tse kisixá je ndsʼee, kʼoati kisikʼaxki̱ jmesani xi tsakakó, xi tsakinyakao nga kʼoakisʼinni. Ninga kʼoati kisikixiyanda jtín jebi, tonga kui tsakʼétsʼiakaoni kʼoa kui kisikjetʼani je én xi kitsjoanganʼiole je ndsʼee (Apoc. 2:27, 28). Jé Jesús xi ngʼajko̱ sʼin tíjnale je jtín xi tjío kʼoa jé batéxomale, kuinga tsín tjínnenile tsjoá kjoanda jmeni xi nʼia nga nixálee. Tonga kʼoasʼín. Kʼoa jngoo choa̱ xi nʼio nda bʼéjnale xi chjotajchínga sʼin tjío. w19.02 16 párr. 10

Xipe 7 sá mayo

Je Judas kao Silas kisijekon je ndsʼe̱. Kitsjoale nganʼio (Hech. 15:32).

Jé cuerpo gobernante kisichjén Jeobá kʼianga siglo 1 nga kitsjoanganʼiole je chjotale Cristo kao je xi bándiaale jtín. Jé Pedro kao Juan kisikasén nga katasíjéle je Jeobá nga katabʼaile nganʼiotsje je chjota xi tosʼa chjotale Cristo koan (Hech. 8:5, 14-17). Nʼiojin tsakasenkao Felipe jebi kʼoa kao je xi tosʼa chjotale Cristo koan. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi je Cuerpo Gobernante xi tsʼe testigole Jeobá sínʼio kon je xi ya síxá Betel, ngatsʼi xi to xále Niná tjíosʼín kʼoa kao ngatsʼi chjotale Cristo xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde. Tojo koan nga siglo 1 kʼoati tsjoa sʼená nga sínʼio tokoán je Cuerpo Gobernante. Kʼianga nó 2015 jngo folleto tsakʼasje xi Jehová desea que vuelva ʼmi, je folleto jebi kui xá kitjoni nga kuinyakao je chjota nga je Jeobá katasíxá ijngokʼanile. w18.04 19 párr. 18-20

Bixine 8 sá mayo

Jchanío xi kjoakixi, kʼoa je xi kjoakixi sikatíondaíno (Juan 8:32).

Nʼio nkjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa ndasʼin koatio kʼiatsa tse kjoandái tjínle. Tonga jebi yaa mangóson joni je ki̱cha̱ xi nʼio yao. Jósʼin koatio je chjota tsa totjóʼndeyejele jmeni xi sʼin. Jngo enciclopedia xi kʼoatso nga ngatsʼi naxinandá toxá tjínnile kjoatéxoma xi binyakao nga ndái koatio, tonga kʼoati batéchjoale tsa jmeni. Nʼio nkjín mani je kjoatéxoma xi bʼasje chjota, kʼoa nkjín abogado kao juez machjén nga bitjoson kjoatéxoma jebi. Je Jesús kʼoakitso nga jao koya tjínni xi sʼiaan nga sʼe̱ná je xi ñaki kjoandái. Xi títjon, nga koa̱nkjainná je kjoakixi xi tsakakóya, kʼoa xi majaoni, nga chjotale katamaa. Kʼiatsa kʼoasʼiaan jebi, ñaki ndái sʼin kuiyoaa. Je Jesús i kitsosa: “Ngatsʼi xi bajngi jée, síxángile jée. Kʼia tsa kʼoasʼin je ʼndíle Niná sikatíondaíno, ñaki kjoakixi nga kuiyondáo” (Juan 8:34, 36). w18.04 6, 7 párr. 13, 14

Xoto 9 sá mayo

Katamajinno jomale xíngio (1 Ped. 3:8, TNM).

Nda satío tokoán kʼianga ya biyokoaa je chjota xi mandosinle jotjío tokoán kʼoa josʼin tiyoaa. Je chjota xi kʼoasʼín síjinle yaole jotjío tokoán kʼoa josʼin nikjaʼaitsjeen. Majinle jmeni xi machjénná kʼoa tsjoánganʼioná, sakʼoaa tikje kʼoaʼmijinnilee nga binyakaoná. ʼYachjíñá je xi bakó kjoatsjoacha tojo tso je Biblia: “Tsjoacha katamao xíngio joni tsa ndsʼao”. Ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa, kui xi mená nga si̱jinlee yaoná jotjío kon xi ngikʼa. Tonga sakʼoaa ñʼai maná nga kʼoanʼia, nga̱ chjotajée maa kʼoa machjén nga kʼoénelee yaoná nga tsín to yaoná kjuinñá (Rom. 3:23). Tsakui nichxin kuinga ñʼai maniná nga kjaʼaí kjaʼaísʼin koanjchá kʼoa tsa jmeni xi koantʼeen ngasʼa. Kʼoa xi ijngosani, tsakui nichxin kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je chjota, nga̱ je nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi je chjota alikui mandosinle jotjío kon xínkjín, to yaole fini (2 Tim. 3:1, 2). Je xi koasenkaoná nga si̱jinlee yaoná jotjío kon xi ngikʼa kʼiaa nga chjénngilee je Jeobá kao Jesús. w19.03 14 párr. 1-3

Taingo 10 sá mayo

Tikuindai je ni̱ma̱li (Prov. 4:23).

Je kjoatéxoma xi mani te kʼoatso nga tsín koa̱n kui si̱metokoán jmeni xi tsín tsaan (Deut. 5:21; Rom. 7:7). Je Jeobá kui xá kitsjoani je kjoatéxoma jebi nga kitsoyale je choʼndale nga sikuinda je kjoafaʼaitsjenle kao ni̱ma̱le. Je Jeobá be nga ya jinkjoafaʼaitsjenná kao jinni̱ma̱ná nroani je xi chʼaotjín. Je rey David nda chjota koan, tonga ñandia nga jngo chjoón xi jechixan kisimekon kʼoa kui xokisikao nga kisokojéenile (Sant. 1:14, 15). Kisichajngi, koanmele nga tsakʼanachale je xʼinle chjoón jebi, kʼoa xijekoan, jé xokisʼin nga kjoajchán kʼienjin (2 Sam. 11:2-4; 12:7-11). Je Jeobá ali tokuijin kotsenle josʼin matseen xi tosonngʼa, be jotjío je ni̱ma̱ná (1 Sam. 16:7). Alikui koa̱n kʼoéʼmalee jmeni xi nikjaʼaitsjeen, josatío tokoán kʼoa jmeni xi nʼia. Kui xi ndatjín kotsenle kʼoa basenkaoná nga tosi tonda kui xi ndatjín kʼoanʼia. Tonga kʼoati kui xi mele nga chja̱ʼaxinlee yaoná tsakui tinikjaʼaitsjeen xi chʼaotjín tiʼani nga kjesa kʼoanʼiajián (2 Crón. 16:9; Mat. 5:27-30, TNM). w19.02 22 párr. 9, 11

Lune 11 sá mayo

Tijnyísjao je Jeobá, ngatsʼio je xi ndʼé kjimao i̱ sonʼnde, tijnyísjao kjoanangitokon (Sof. 2:3).

Je Biblia kʼoatso nga je Moisés xi ngisasa nʼio ndʼé koan “tikʼoajinni je chjota xi tsakatio sonʼnde” (Núm. 12:3). A kui xi tsonile jebi nga indajin koan, nga tsín tsabe jokisʼin kʼoa nga kitsokjon, tojosʼin síkjaʼaitsjen kʼa chjota tʼatsʼe chjota xi ndʼé. Mai. Je Moisés tajajin koan, ñaki tsabee jokisʼin kʼoa nʼiojin koan. Kʼoa nga tsakasenkao Jeobá, kikjákao je rey xi tsʼe Egipto, kʼoa janla millón mani chjota xi tsakasentítjonle nga tsakʼetsoma ya ʼndekixí. Kʼoati je tsakasenkao naxinandá Israel nga kisikinjele chjotakontrale. Ninga tsín kʼoakji kjoa tibitjatojiaan ñá jokji kjoa jaʼatojin Moisés, tonga nga nyaon nyaon sakʼoaa ñʼai maná nga bakoá kjoandʼé kʼianga ʼya xi jotsoná kʼoa tsa kjoa tjínná. Kuinga nʼio machjénni nga kʼoénelee yaoná nga ndʼé katamaa. Je Jeobá kʼoatso nga “je xi ndʼé tsʼee koa̱n i̱ sonʼnde” (Sal. 37:11). Koaan chjónangilee yaoná jebi: “A bakoña kjoandʼé. A kʼoasʼin bena chjota nga tjínna kjoandʼé”. w19.02 8 párr. 1, 2

Majte 12 sá mayo

Ma̱xóni je chjota xi kʼoatso nga ndatjín je xi chʼaotjín (Is. 5:20).

Je Jeobá kitsjoaná je kjoafaʼaitsjen, xi kʼoati tokoán ʼmilee. Je Adán kao Eva kisʼele kjoafaʼaitsjen. Kʼianga jejaʼatone kjoatéxomale Niná tsakatioʼma, kʼoa jebi kui bakó nga tsín tinda kisationi kjoafaʼaitsjenle. Je kjoafaʼaitsjenná bándiaaná josʼin kjuinkoaa yaoná kʼoa kʼoatsoná jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Tobʼelañá, kʼianga tsín nda bándiaaná je kjoafaʼaitsjenná yaa mangóson kao jngo barco xi tsín nda síxá je volantele. Kʼiatsa tsín sʼe̱ndaya je volantele barco jebi alikui nda sixá nga jeya tjenjin ndáchikon. Tonga tsa jngo volante xi nda síxá, je chjota xi síxákao je barco ngisaa choa ñʼai koa̱nle nga nda kuicho jñani tífi. Tikʼoasʼinni, kʼiatsa nda bándiaaná je kjoafaʼaitsjenná koasenkaoná nga jchaa jmeni xi ndatjín kao jmeni xi chʼaotjín. Tonga kʼianga nda koandiaaná je kjoafaʼaitsjenná tjínnele nga si̱chjinee. Kʼianga tsín nda bándiaaná je kjoafaʼaitsjenná alikui ʼyaa tsa chʼaotjín jmeni xi tinʼia (1 Tim. 4:1, 2). Kʼoa saʼnda kʼoajinsʼin si̱kjaʼaitsjeen nga “ndatjín je xi chʼaotjín”. w18.06 16, 17 párr. 1-3

Mixkue 13 sá mayo

Ali kʼoajinsʼin mangínkao yaono jotjín kjoa sonʼndebi (Rom. 12:2).

Kʼoati machjén nga jchaa kʼoa nga chʼa̱sjengiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsín ngotjo ʼyañá tsa chʼaoni tjín. Tobʼelañá, tjín je noticia xi partido político tsjoánganʼiole. Kʼoa tjín je noticia xi kui nchja̱ni tʼatsʼe jmeni xi koa̱n kuichotjenngi jngo chjota. Tjínkʼa je película kao libro xi kʼoatso nga ngisa chjíle nga ñá títjon nikʼéjnaa yaoná kʼoa nga je títjon nikʼéjnaa je familianá. Tonga je Biblia kʼoatso nga ngisa tsjoa sa̱tío tokoán kʼoa ngisa nda batio je familianá kʼiatsa je Jeobá títjon si̱kʼéjnaa (Mat. 22:36-39). Alikui xi tsonile nga tsín koa̱n kʼoétsaojiaan. Tonga machjén nga chjónangilee yaoná: “A ʼbeña jñánile je kjoafaʼaitsjen xi tsínni kixi tjín. A totsjoaʼndele je ʼndíxtina nga tojmeni xi kotsenle kʼoa tojmeni xi bʼéxkia. A kʼoati bʼechjoale yaona tsanda an. A xinyale je ʼndíxtina josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá ánni nga tsínkui skénʼndóni je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde”. w18.11 22 párr. 18, 19

Xipe 14 sá mayo

Ali tsa nokjonjin, nga̱ an tijnakaole (Is. 41:10).

Nga tsjoakená je Jeobá kʼoa nga mandosinle xi tʼatsaan kʼoasʼin bakóniná nga ya tjen tíjnakaoná. Je Jeobá itsoná: “Nga ndasʼin tijnai ngixkoan, chjí tiʼbele kʼoa tsjoakele” (Is. 43:4). Alijme xi kʼoechjoale je Jeobá nga tsjoake koa̱n je choʼndale. Kʼoa kixi koa̱n ngantsjai xi kao choʼndale (Is. 54:10). Ningalani tsín kʼoatsoná je Jeobá nga kjoaʼaxin je kjoa xi tjínná, tonga tsín tsjoáʼnde nga kui sikinjená ningalani kui kjoa kuitjátojiaan xi ya mangóson joni jngo xo̱ngá kʼoa xi ya mangóson joni lʼí xi tífaʼájnga̱. Je Jeobá kʼoatsoná nga koasenkaoná kʼianga kuitjátojiaan je kjoa xi sʼe̱ná. Kʼoa koasenkaoná nga tosi tonda kixi kjuintʼalee kʼoa nga nyʼán sa̱tío tokoán ningalani kjoabiya kjoaʼaínená (Is. 41:13; 43:2). Tsa ñaki kʼoakʼoé tokoán nga ya tjen tíjnakaoná je Jeobá, sʼeená nganʼio kao kjoanʼiojin kʼianga kuitjátojiaan tojme kjoani. w19.01 3 párr. 4-6

Bixine 15 sá mayo

Nkjín koya jmeni xi bʼéndajin ni̱ma̱le jngo chjota, tonga je xi tjínndajinle Jeobá kui xi kuitjoson (Prov. 19:21).

Tsa sʼa xti, tsakui nichxin nʼio nkjín kjoafaʼaitsjen tsjoáli je maestroli, je xi tsjoá kjoafaʼaitsjen ya ndʼiaskuela kʼoa tsa kjaʼaísa chjota kʼoa kʼoatsoli nga jngo carrera chótʼayai jñani nʼio tse tao̱n kuinje̱li. Tonga je Jeobá alikui kui kjoafaʼaitsjen jebi tsjoáli. Mele nga nda chótʼayai ya ndʼiaskuela ánni nga koa̱n so̱koʼanili yaoli (Col. 3:23). Tonga kʼianga kui chjoéjin jmeni xi sʼiain, je Jeobá kʼoatso nga kui kʼuíntjenngi je kjoatéxomale. Nga̱ kui xi koasenkaoli nga jchai jmeni xi mele Jeobá nga sʼiaan je nichxin xi toje tífikjetʼa (Mat. 24:14). Je Jeobá bení jmeni xi koa̱n nichxin xi nroaján kʼoa nga tongi choasa nichxin tíjna nga kjoetʼa jmeni xi chon sonʼnde (Is. 46:10; Mat. 24:3, 36). Kʼoati nʼio nda bená nga jngó jngoá. Bení jmeni xi tsjoa bʼé tokoán kʼoa jmeni xi ba bʼé tokoán. Ningalani jngo chjota xi nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná, tonga tsa tsín ya Biblia bʼangini jmeni xi tso alikuijin koasenkaoná. w18.12 19 párr. 1, 2

Xoto 16 sá mayo

Je xi tsʼen alikui tikʼoéjnani (Sal. 37:10).

“Je xi ndʼé tsʼee koa̱n i̱ sonʼnde, kʼoa ñaki kʼoetsaojin jokji nyʼán sʼin koatio”. Kʼoati i̱ kitso: “Je xi kixi tsʼee koa̱n sonʼnde, kʼoa i koatioson ngantsjai nichxin” (Sal. 37:11, 29; 2 Sam. 23:2). Jósʼin tsakinyakao én jebi je chjota xi kʼoakisʼin josʼin mele Niná. Koankjainle nga kjoaʼaí nichxin nga sʼe̱jna jngo ʼndenaxó joni je ʼndenaxóle Edén, nga̱ tojé chjota xi kixi koatio i̱ Sonʼnde. Je chjota israelita xi kʼoakitso nga je Niná bʼétsʼoale yátsʼin tsakinyále nga jekoanni. Kuinga kitsjoaʼndeni je Jeobá nga je chjota babilonio kichosíkje naxinandá kʼoa nʼio nkjín xi ya Babilonia kinikatíonʼio (2 Crón. 36:15-21; Jer. 4:22-27). Tonga je profetale Niná kʼoakitso nga 70 nó kjoaʼato nga koai ijngokʼani je chjota israelita ya ʼndele. Kitjoson nga kʼia je én jebi, tonga jmeni xi koan tsoyaná tʼatsʼe je ʼNdenaxó xi sʼe̱jna i̱ Sonʼnde. w18.12 4 párr. 9, 10

Taingo 17 sá mayo

Joni ngʼajmi nga ngisa ngʼa tíjna tikʼoajinni je sonʼnde, kʼoatisʼinni je ndiaana kʼoa je kjoafaʼaitsjenna ngisa ngʼa tíjna tikʼoajinni ndiaano kao kjoafaʼaitsjenno (Is. 55:9).

Je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je chjota sakʼoaa kjántʼa kao jmeni xi tso je Énle Niná. A binyakao je chjota kjoafaʼaitsjen jebi. Je Jesús i kitso: “Tonga je kjoachjine kao xále ʼyanile nga ñaki kʼoatjín” (Mat. 11:19, TNM). Ningalani nʼio nkjín koya xi sʼa tjíosíkʼatsen chjotse je chjota, alikui kjimale tjíofaʼáxin je kjoa xi tjín, jolani je kjoajchán, nga bʼasjengi xínkjín chjota kʼoa kao je kjoatsʼen. Kʼoa alikui chʼaosʼin be je kjoachajngi. Tonga nʼio nkjín chjota xi kʼoatso nga je kjoachajngi xkoa̱ya síkatío je familia, chʼin sokóle je chjota xi kʼoasʼín kʼoa kjoa batiojin. Tonga je chjotale Cristo xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen josʼin síkjaʼaitsjen Niná tsjoa tjíole ngatsʼi ya yaniʼyale, kʼoa tsínkui chʼin tsaotʼale je chʼin xi sokóle je chjota xi kjoajndí sʼín kʼoa nyʼán sʼin tjío kao je ndsʼe̱ jngo tjíjtsa Sonʼnde (Is. 2:4; Hech. 10:34, 35; 1 Cor. 6:9-11). Alikui jao tjínná nga ngisa ngʼa tíjna josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tikʼoajinni je chjota. w18.11 20 párr. 8-10

Lune 18 sá mayo

Je miyo xi tsín nda, síkitsón xi ndatjín (1 Cor. 15:33).

Kui xi mená nga ndasʼin kuiyoaa kao xíngiaa. Tonga tsín koa̱n kuitjátoné je kjoatéxomale Jeobá tojoni nga ndasʼin kuiyoaa kao je. Toje si̱miyoaa je xi kʼoati tsjoake Jeobá. Je xi kʼoasʼin tjíofikao yaole jotjínni xi kixi, tjínnele nga tsje koa̱n (Is. 35:8; 1 Ped. 1:14-16). Kʼianga tsaʼyaa jmeni xi tso je Biblia, kinikʼantjaiyañá jmeni xi nʼia. Tjínkʼa xi nʼio tse kisikʼantjaiya yaole josʼín tsakai. Tonga tjínnele si̱kuindaa yaoná nga tsínkui kjoajndí xi tjín sonʼnde jtsaojiaan. Xi koasenkaoná kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan jokji kjoama̱ kisʼengile je Jeobá nga kitsjoa je ʼNdíle nga tsakʼéchjíntjainá (1 Ped. 1:18, 19). Tsa ya ni̱ma̱ná kʼoa kao kjoafaʼaitsjenná kʼoéjnajiaan jokji chjíle je kjoabʼechjíntjaile Jesús, tsjejin sʼin kuiyoaa ngixko̱n Jeobá. w18.11 11 párr. 10, 11

Majte 19 sá mayo

Kao kjoatsejta skoyale je Niná xi kʼoasjentjaina. Je Ninána kjuinrʼoéna (Miq. 7:7).

Nkjín je ndsʼee xi kʼoatso nga nʼio binyakao nga tsoyason kʼianga bʼantjaiya josʼin batio. Jmeni xi sʼín kui bakóná nga tsa kʼoénelee yaoná nga tosi tonda koakoyasoán kʼoa tsa je Jeobá si̱nʼiotʼaa, nyʼán sʼe̱ tokoán. Tsakui nichxin saʼnda ngisasa nda si̱xálee je Niná kʼianga kʼoantjaiya josʼin kuiyoaa. Kʼiatsa toxijña kʼoantjaiya josʼin tiyoaa, tobʼelañá tsa chʼin ska̱tʼaná kʼoa tsakuije̱ nga familianá si̱kuindaa, alikui jao kʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná nga̱ mandosinlee xi tʼatsaan (Heb. 4:16; 1 Ped. 5:6, 7). Kʼoénelee yaoná jokji tjen kʼoakoa̱nná. Kʼoétsʼoalee Jeobá, je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi, kʼoa je si̱nʼiotʼaa. Tsa kʼoasʼiaan, nyʼán sʼe̱ tokoán ninga kʼoantjaiya josʼin kuiyoaa. w18.10 30 párr. 17; 31 párr. 19, 22

Mixkue 20 sá mayo

Je Jeobá nʼio nda be josʼin koanndaa, kʼoa faʼaitsjenle nga to chaoñá (Sal. 103:14).

Ya Biblia nkjín choa̱ faʼaitʼa jñani tsoyaná nga kuenta kisʼin Jeobá je choʼndale. Tobʼelañá, tsakasenkao je Samuel nga jngo én tsakájinkon je naʼmitítjon Elí (1 Sam. 3:1-18). Je kjoatéxoma xi kitsjoa Jeobá kʼoatso nga je xti tjínnele skoe̱xkón xi jechjotajchínga, kʼoa ngisaa jngo xi séntítjonle je naxinandá (Éx. 22:28; Lev. 19:32). Nʼiojin ñʼai koanle je Samuel kʼianga tsakʼéyanajmíle je Elí jmeni xi kitsole Jeobá. Je Biblia kʼoatso nga saʼnda kitsokjon Samuel nga kui én koajinkon je Elí. Tonga je Niná kʼoakitsole je Elí nga je xi tínchja̱le je Samuel. Kʼoa je Elí kʼoakitsole je Samuel nga katabʼéyanajmíle ngayeje jmeni xi kitsole je Jeobá (1 Sam. 2:27-36). Je choa̱ jebi kui bakóyaná nga nʼio chjine je Jeobá kʼoa bakóná kjoanda. w18.09 23 párr. 2; 24 párr. 4, 5

Xipe 21 sá mayo

Ji Jeobá, ʼyáni xi koa̱n ya kʼoéjna ya ndʼianajñoli. Jéní xi ñaki énkixi tínchja̱ ya jinni̱ma̱le (Sal. 15:1, 2).

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio bʼéndiso je chjota. Tobʼelañá, jngo revista xi nʼio ʼyale itso xi jaʼaitʼa: “Ánni nga bʼendisoñá”. Kʼoa itsosa: “Je chjota jekoanngale nga énndiso nchja̱”. Kuinga bʼéndisoni je chjota nga bʼéʼma jmeni xi sʼín, tsakuije̱ nga nda xá so̱kole, nga sʼe̱le tao̱n kʼoa ndasʼin koatio. Je revista jebi kʼoatsosa nga je chjota “bʼéndisole je xi tsín bexkon, xi ñatjen síxá, xi miyole mani, kʼoa kao xínkjín”. Jósʼin bichótsjoá kʼianga bʼendisoaa. Alikui tiʼya miyo sʼeniná kʼoa alikui ʼya xi tisínʼiotʼaniná. Kʼianga tsakʼétsʼoale Jeobá je David, i kitso: “Nʼio sasénli jngo ni̱ma̱ xi kixi” (Sal. 51:6). Je David koanjinle nga kui xi ngisa chjíle nga kui xi kixi kʼoéjnajiaan je ni̱ma̱ná. Ñá xi chjotale Cristo maa, kui nokjoakoaa je xíngiaa ngantsjai je xi kixi tjín (Zac. 8:16). w18.10 7 párr. 4; 8 párr. 9, 10; 10 párr. 19

Bixine 22 sá mayo

Ñaki nda tsakándiaale, alijme xi kitsokjonle (Sal. 78:53).

Tsʼatola jan millón mani je chjota israelita nga kitjo ya Egipto, kʼianga nó 1513, tongini nga nó 1. Tjenjin je xtiʼndí kao chjotajchínga, kʼoajinti tjenjin xi chʼin tjínle. Je xi tsakasentítjonle ngatsʼi chjota jebi, tjínnele tsakakó kjoatsjoacha kʼoa kuenta kisʼin jokisatio kon nga jngó jngó. Kʼoakisʼin je Jeobá, kuinga je Moisés kiskoejinni. Kʼoa je chjota israelita alikui kitsokjon kʼianga kitjo ya naxinandá Egipto (Sal. 78:52). Jmé xi kisʼin je Jeobá nga tsín kitsokjon je naxinandále kʼianga kitjoni ya Egipto. Kuinga ndasʼin kisikatíoxkó (Éx. 13:18). Kʼianga kʼoakisʼin Jeobá je chjota israelita ñaki kʼoatsakatío kon nga je koandiaale kʼoa nga sikuinda. Xi ijngosani, jé Jeobá xokisʼin nga jngo yojbi tsakájnachjoa nga nichxin, kʼoa kʼianga njio jngoo lʼí kisiʼisenle je chjota israelita (Sal. 78:14). Joxi i kitsole je Jeobá: “Ali nokjonjion nga̱ i tijnakaono, an koandiaano kʼoa an sikuindano”. w18.09 26 párr. 11, 12

Xoto 23 sá mayo

Tongisajin nda tsa yala Tsjó si̱kʼéjnaʼmanái, nga kʼoéjnachoai je nichxin nga kjoaʼaítsjenli xi tʼatsʼan (Job 14:13).

Nichxin kjoatse, tsakatio kʼa je choʼndale Niná xi ba kisatio kon kʼoa xi koanmele nga kuiyá. Tobʼelañá, nga nʼio aon kisʼe kon je Job kʼoakitso nga tsín timenile kʼoéjnakon (Job 7:16). Kʼianga tsín kʼoasʼin kichomani josʼin koanmele Jonás tʼatsʼe xá xi kisʼenele, alikui nda kisʼe kon. I kitso: “Kʼoa ndʼaibi, ji Jeobá, tʼiain kjoanda chja̱ʼanái je kjoabijnachonna, nga̱ ngisaa nda tsa kuiyá tikʼoajinni tsa koatejnakoan” (Jon. 4:3). Je profeta Elías kʼoati tsín nda kisʼe kon kʼoa kui kisijéle Niná nga katamʼe. I kitso: “Jekichobena. Ji Jeobá tosa chja̱ʼaxinnái je kjoabijnachonna” (1 Rey. 19:4). Je Jeobá nʼio chjí tsabekon je choʼndale kʼoa tsín koanmele nga kuiyá. Alikui kiskankao ninga kʼoakisatio kon, tosaa kitsjoanganʼiole kʼoa tsakasenkao nga nda kisatio ijngokʼani kon kʼoa tosi tonda je kisixále. w18.09 13 párr. 4

Taingo 24 sá mayo

Jinjin tojngo nixákoaijin Niná (1 Cor. 3:9).

Je xi Niná síxákao nda kjoeya je xínkjín. Ya Escrituras Griegas Cristianas je én xi tʼaiʼndelao “je xi fichókonno” tso, kui nchja̱ni nga bakolee kjoanda je chjota xi tsín ʼyaxkoaan (Heb. 13:2). Ya Biblia nkjín kʼa faʼaitʼa jñani tsoyaná jósʼin tjínnele chjoéyaa je xíngiaa (Gén. 18:1-5). Tjínnele chjoéyaa xi kjaʼaí, ni je xi ngóson sʼin makjainná kʼoa ni je xi mai (Gál. 6:10). Jngo koya josʼin koa̱n si̱xákoaa je Niná kʼiaa nga nda chjoéyaa je ndsʼee xi ñaki to xále Niná tjíosʼín xi faʼaisíxatʼa je jtín (3 Juan 5, 8). Kʼianga kʼoasʼin síxatʼaná je ndsʼee bʼainganʼiongañálee xíngiaa (Rom. 1:11, 12). Je Énle Niná kʼoatsole je ndsʼee xi sʼa xti nga katasíxákao je Jeobá, koaan nga siervo ministerial kʼoa tsa chjotajchínga sʼin sixá (1 Tim. 3:1, 8, 9; 1 Ped. 5:2, 3). Je xi kʼoasʼin síxá kao kjoatsjoa binyakao je ndsʼe̱ nga tsoyale je Énle Niná kʼoa nga binyakao tsa jme nganʼio machjénle (Hech. 6:1-4). Je xi kui xá kjinele kʼoatso nga nʼio tsjoa báya tokoán kʼianga bʼainganʼiolee xi ngikʼa. w18.08 24 párr. 6, 7; 25 párr. 10

Lune 25 sá mayo

Ali nokjoatikaojin chjotajchínga, totʼenelai joni tsa nʼaili (1 Tim. 5:1).

Ningalani ngisa kisʼele kjoatéxoma je Timoteo tikʼoajinni je chjotale Cristo xi ngisa tjínle nó tikʼoajinni je, tjínnele tsakakóle kjoaxkóntokon kao kjoamatokon. Jósʼin kuichomani tsa jngo ndsʼee xi jetjínle nó koa̱njngíjée kʼoa tsakui kʼoasʼin jmeni xi tsín sasénle je Niná. Je Jeobá tsínkui koaini ninga jetjínle nó. Ya Isaías 65:20 kʼoatso nga kʼoaile kjoañʼai ninga jejngo siento nó tjínle jngo chjota xi bajngijée. Kʼoati me tso je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya libro xi tsʼe Ezequiel (Ezeq. 9:5-7). Je xi ngisa nʼio kuenta sʼiaan kuinga koakolee kjoaxkóntokon je Jeobá, “je Chjotajchínga xi jekjoatse tíjna” (Dan. 7:9, 10, 13, 14). Kuinga ndatjínsíni nga nʼiojin katamaa kʼoa kuichákjáyalee je xi kjoafaʼaitsjen machjénle, ni jetjínle nó kʼoa ninga sʼa xti (Gál. 6:1). w18.08 11 párr. 13, 14

Majte 26 sá mayo

Toʼyani xi tsín nkjín kon tomakjainyejele tojme énni, tonga je xi sínkjínle kon kosonnile josʼin binyá ndso̱ko̱ (Prov. 14:15).

Ñá xi chjotale Cristo maa, tjínnele kjoásjaiyaa tsa ñaki kʼoatjín jmeni xi sʼejinná (Prov. 3:21-23; 8:4, 5). Nga̱ je Na̱i kao jme xi tjín sonʼnde koaanle sikitsónjin kjoafaʼaitsjenná (Efes. 5:6; Col. 2:8). Kʼianga sʼe̱jinná jotjínni kjoa, tjínnele nda kjoásjaiyaa. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín koya josʼin sʼejinniná jmeni xi ma, jolani tsa ya faʼaitʼa Internet, televisión kʼoa xi kjaʼaísanile. Xi ijngosani, tjínkʼa chjota xi ya sʼejinnile jmeni xi ma kʼianga bʼéxkia correole, tsa mensaje nikasénle kʼoa tsa je miyole bʼéyanajmíleje̱. Tonga kʼoati tjín chjota xi kui kaníbason jmeni xi tsín kʼoatjín kʼoa tsa je síkitsónjin jotjínni kjoa. Kuinga tjínnenile kuenta sʼiaan tsa kʼoatjín jmeni xi bʼexkiaa kʼoa kao xi noʼyá. w18.08 3 párr. 1, 3

Mixkue 27 sá mayo

Jekoansjaili kjoanda ngixko̱n Niná (Luc. 1:30).

Je Jeobá jngoo tsotixo̱ngó kiskoejin xi María tsakʼin kʼianga na̱le koanni je Jesús nga jaʼai i̱ Sonʼnde. Yaa Nazaret tsakʼejna, jngo naxinandá xi kjin tíjnale Jerusalén kao je yo̱ngo̱ (Luc. 1:26-33). Je María tsakakó nga kisʼele kjoamakjain xi kao Niná kʼianga tsakjákaonajmí je Elisabet, xi xínkjín koanni (Luc. 1:46-55). Je Jeobá nʼio chjí tsabekon je María kʼoa kuinga kitsjoanile kjoanda jebi. Kʼianga jekitsin je Jesús alikui je tsakʼéyanajmíle Jeobá je chjota xi tsakatéxoma ya Jerusalén kʼoa kao xi tsakatio ya Belén. Tosaa ánkje kisikasén kʼianga kʼoakitsole je chjota xi barré síkuinda kʼianga jekitsin je Jesús (Luc. 2:8-14). Je chjota xi barré síkuinda kikotsenle (Luc. 2:15-17). Je María kao José nʼiojin tsjoa kisatiole kʼianga kʼoasʼin chjí tsaʼyatokon je Jesús. w18.07 9, 10 párr. 11, 12

Xipe 28 sá mayo

Je Jeobá koanjtile xi kao Salomón (1 Rey. 11:9).

Ánni nga koanjtinile Jeobá xi kao Salomón. Je Biblia itso: “Je ni̱ma̱le xin tsakʼejnale Jeobá [...], je xi jao kʼa tsʼatsenle. Kʼoakitsole nga tsín koa̱n nga kjaʼaí niná koaitjenngile. Tonga je alikui kisitjoson jmeni xi kitsole je Jeobá”. Nga kʼoakisʼin Salomón, je Jeobá alikui titsakasenkaoni kʼoa tsín tinda tsakʼejnani ngixko̱n. Jaoya koan je naxinandá Israel, kʼoa je xtile Salomón alikui tije tsakatéxomani ngakjijnda Jerusalén, kʼoa siento nó nga kjoa tsakatiojin (1 Rey. 11:9-13). Tojo koan je Salomón, kʼiatsa je si̱miyoaa chjota xi tsín bexkón je kjoatéxomale Niná, kuijin xosikaoná nga tsín timiyole Jeobá koa̱nñá. Tjínkʼa xi i̱ naxinandále Niná tjíojin xi tsín nʼio tjío je kjoamakjainle. Tjíoje̱ xíngiaa, chjotandaindʼianá, xi ñatjen nixá kʼoa xi ñatjen mangián skuela xi tsín je Niná síxále. Tsa tsín bexkón kjoatéxomale Niná je miyoná, kʼoetʼaná nga jekoai nichxin kʼoa tsín tinda kuiyoñá ngixko̱n Jeobá. w18.07 19 párr. 9, 10

Bixine 29 sá mayo

I̱ ngakijnda sonʼndebi tíjnakao na̱i (1 Juan 5:19).

Je Na̱i kui síchjén je película kao jmeni xi faʼa ya televisión nga síkʼabíson josʼin síkjaʼaitsjen. Nʼio nda be josʼin bichómani kʼianga tjín xi sʼeyanajmíná, ali tsa tokuijin nga bʼétsaojinná, kʼoati síkʼantjaiya josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jonʼia. Je Jesús kʼoati kisichjén je choa̱ xi tsakʼéyanajmíle je chjota kʼianga kitsoya. Tobʼelañá, je choa̱ xi tsʼe chjota samaritano kʼoa tsʼe ti xi ki (Mat. 13:34; Luc. 10:29-37; 15:11-32). Kʼoa je xi kui kjoafaʼaitsjenle Na̱i fitjenngi koaanle sikiʼaon je kjoafaʼaitsjenná. Kuinga machjénsíni nga nʼio nda si̱kuindaa je yaoná. Tjín je película kao jmeni xi faʼa ya televisión xi tsín chʼao tjío. Kuinga tjínnenile nga nda chósonnilee jmeni xi chotsenlee. Kʼianga tjín xi chótsenlee ya televisión chjónangilee yaoná jebi: “A kui títsoyana programa jebi kʼoa tsa película jebi nga kixi tíjna nga tsjoaʼndele yaona nga kui kʼoasʼian xi chʼaotjín” (Gál. 5:19-21; Efes. 2:1-3). Tsa ʼyaa nga kui kjoafaʼaitsjenle Na̱i yʼangini, machjén nga si̱kjinlee joni jngo chʼinʼbi. w19.01 15, 16 párr. 6, 7

Xoto 30 sá mayo

Tʼeyao jko je xombeki̱cha̱ xi ngoyale kjoabitjontjainá (Efes. 6:17).

Tojosʼin tsakinyakao jko̱ sondado je xombeki̱cha̱, je kjoachoya xi tjínná “nga kuitjo̱ntjé” kui xi basenkao je kjoafaʼaitsjenná (1 Tes. 5:8; Prov. 3:21). Je Na̱i kui xi mele nga tsín kʼoéyaa je xombeki̱cha̱ xi tʼatsʼe Niná nroani, xi tsonile nga si̱chaa je kjoachoya xi tjínná. Si̱kjaʼaitsjenla jokisikao je Jesús. Je Na̱i be nga je Jesús koatexomale je chjota nga koa̱nskanni. Tonga títjonkjoanla kjoañʼai kjoaʼa kʼoa si̱kʼieen, kʼoa tjínnele skóyala saʼnda nga je Jeobá xi kuitsoni kʼiani tsjoále xá. Kuinga kʼoakitsonile je Na̱i nga koa̱n koatexoma xi tiʼakʼiani kʼiatsa koasenle xkóle, ninga toñandia (Luc. 4:5-7). Tikʼoasʼinni, je Na̱i be nga kʼoatsoná je Jeobá nga nʼio nkjín koya tsojmi tsjoáná nichxin xi nroaján. Tonga tjínnele chóyala kʼoa tsakui nichxin saʼnda kjoala kuitjátojiaan. Kuinga kui kjoafaʼaitsjen kaníbasonni je Na̱i nga kʼoatso nga koa̱n nda kuiyoaa kʼoa koa̱n kʼoétsaojiaan ndʼaibi. Kui xi mele nga kui títjon kuijnyísjee je tsojmi xi tjín sonʼnde kʼoa tsín nʼio kʼoailee kjoandosin je Chjotaxále Niná (Mat. 6:31-33). w18.05 30, 31 párr. 15-17

Taingo 31 sá mayo

Ji xi sʼa ti, tjayatsjoai ni̱ma̱li (Ecl. 11:9).

Je Niná kui xi mele nga tsjoa katasʼe tokuin. Tsjoa sʼe̱ tokuin kʼiatsa xále Niná sʼiain kʼoa tsa je Jeobá títjon si̱kʼéjnai nga jme xi chjoéjin. Tsa kʼoasʼiain ndʼaibi jebi nga sʼa xti, jchaní josʼin koandiaali Jeobá, sikuindali kʼoa sichikontʼainli. Kuenta tʼiain je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáli Jeobá xi ya Biblia faʼaitʼa kʼoa tʼintjenngi én jebi: “Tikjaʼaitsjain nga sʼa xtisai, je xi kisindali” (Ecl. 12:1). Je xti xi Niná tjíosíxále, machjénní nga kʼoakʼuínlee kʼianga nʼio nda tjíosʼín nga je Niná tjíosíxále ninga nʼio tse kjoa tjíofaʼatojin. Tjíobʼénele yaole nga tjíobichótjenngi je xále Niná, nʼio tsjoále kjoandosin nga tsoyason kʼoa tsín tsjoáʼnde nga kui batéchjoale jmeni xi chon sonʼnde. Jon xi sʼa xtio, koaan kʼoakʼoáo tokon nga tsín toxitsjoa jmeni xi tinʼiao, kuenta sʼínno ngatsʼi ndsʼee kʼoa tsjoakeno. Kʼiatsa kuenta sʼiaon je Jeobá kʼianga kʼoéndajion jmeni xi meno kuichotjenngio, nʼio ndasʼin kuiyo nichxin xi nroaján. w18.04 29 párr. 17, 19

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani