Mayo
Taingo 1 sá mayo
Kisitjosonle (Luc. 2:51).
Kʼianga jekiskason nóle je Jesús tojo tsakʼaʼénle je xijchále. Kisitjosonle ngantsjai kʼoa alikʼia kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa male je tikʼoajinni je José kao María. Nga je Jesús xi ngisa majchínga bejin nga ngisa tse xá kjinele. Tsakʼénejinle yaole nga koanle je xá xi kisʼin je José nga tsakajngi tao̱n, kʼoa kʼoajinsʼin tsakasenkaoni je na̱le kao xtindsʼe̱. Kʼoa je José kao María tsakʼéyanajmíjinle jokoan kʼianga kitsin kʼoa jmeni xi kitso ánkje xi tʼatsʼe (Luc. 2:8-19, 25-38). Tonga Jesús alikui tokoanjngoni kon jmeni xi tsakʼinyale. Jesoaa kiskotʼayajin je Énle Niná. Jómani ʼyaa nga nʼio nda kiskotʼaya je Énle Niná. Kʼianga tosʼa choa nóle je Jesús, je chjota xi tsoya Énle Niná ya Jerusalén tokoanxkónle nga nʼio tse xi majinle kʼoa “josʼin nga kinchja̱” (Luc. 2:46, 47). Nga tokʼia 12 nóle, je Jesús alikui jao kisʼe kon nga je Jeobá xi Nʼaile mani (Luc. 2:42, 43, 49). w20.10 29, 30 párr. 13, 14
Lune 2 sá mayo
Cristo kʼoasʼin nokjoayani nga kinikjaʼáyajinnile je xi kʼen (1 Cor. 15:12).
Alikui jao tjínná nga kjoaʼáyanile je xíngiaa xi jekʼien nga̱ makjainná nga jaʼáyanile je Jesús. Je Pablo jan koya tjínni xi kisikʼaxki̱: “nga Cristo kʼen xi tʼatsʼe jéená”, nga kisʼeñe, kʼoa “nga jaʼáyanile nga koanjanni nichxin, josʼin tjítʼa xo̱n Escritura” (1 Cor. 15:3, 4). Jmé xi tsoyanile xi kao ñá nga kʼien, nga kisʼeñe kʼoa nga jaʼáyanile je Jesús. Je profeta Isaías tongini kʼoakitso nga ni̱kʼien je Mesías kʼoa nga ya jinle chjotatsʼen sʼe̱ñe. Tonga kʼoakitsosa nga je kʼoa̱ jéele chjota. Kʼiaa kʼoakisʼin jebi je Jesús nga kitsjoa kjoabijnachonle nga tsakʼéchjíntjainá (Is. 53:8, 9, 12; Mat. 20:28; Rom. 5:8). Nga kʼien, nga kisʼeñe kʼoa nga jaʼáyanile je Jesús bʼéjngo tokoán tʼatsʼe kjoachoya xi tjínná nga koa̱n ndái kuiyolee je jée kao kjoabiya, kʼoa nga jcha ijngokʼá je xíngiaa xi jekʼien. w20.12 2, 3 párr. 4-6; 3 párr. 11
Majte 3 sá mayo
Nda tsa an tjínna josʼin nga manʼiotʼakoan yaona. Tsa jngo xi síkjaʼaitsjen nga bakinle nga nʼiotʼakon yaole, an nía xi ngisa nda bakinna (Filip. 3:4).
Je Pablo me tokjitʼa nga ya ndʼia sinagogale chjota judío kitsoya. Tobʼelañá, ya Tesalónica kitsoyale je chjota judío kʼoa “jan xomana tsakjákao kjoa xi tjítʼa xo̱n Escritura” (Hech. 17:1, 2). Nʼiojin nda kisʼe kon nga ya tsakʼejna ya ndʼia sinagoga, nga̱ jo judío sʼin koanjchínga (Hech. 26:4, 5). Koanjinle josʼin kisikjaʼaitsjen je chjota judío kʼoa kuinga tsabeni josʼin kitsoyale (Filip. 3:5). Yaa Atenas ki je Pablo kʼianga tsangatjenngile je kontrale ya Tesalónica kao Berea. Kʼianga jeya tíjna, ijngokʼá “ya ndʼia sinagoga tsakjákao chjota judío” kao chjota xi bexkón Niná (Hech. 17:17). Tonga alikui kʼoasʼin makjainle je chjota xi kitsoyasonle ya jinndi̱tsi̱n. Jolani chjotachjine kao chjota xi xin naxinandále, xi kʼoakitso nga “kjoafaʼaitsjen chjotse” títsoya Pablo. I kitso: “Kjaínga noʼyaijin kjoachjotse xi ʼmiyanajin” (Hech. 17:18-20). w20.04 9 párr. 5, 6
Mixkue 4 sá mayo
Kʼianga mena an nga kʼoasʼian xi nda tjín, je xi chʼao tjín tíjnajinna (Rom. 7:21).
Alikui koa̱n nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkʼia koa̱nndayaa. Si̱kjaʼaitsjeen nga sokójéená ngatsʼiaa, tonga je Jeobá síchatʼaná xi totʼatsʼe kjoanda xi bakóná kʼoa nga tsakʼéchjíntjainá je Jesús (Efes. 1:7; 1 Juan 4:10). Kuinyakaoná je ndsʼee kʼianga nganʼio machjénná. Sinʼio tokoán kʼoa kjuinrʼoéná kʼianga nganʼio machjénná (Prov. 12:25; 1 Tes. 5:14). Jngo tichjaa xi Nigeria tsʼe, xi Joy ʼmi, xi síkʼajen sakʼoale kon itso: “Alikuijin josʼin tjónganʼionina tsa tsín je ndsʼee. Kʼoasʼin ʼbeña nga nrʼoé je Jeobá kʼianga bʼetsʼoale. Nga tsjoánganʼiona je ndsʼee kʼoati ma tsjoanganʼiole je xi ba tjío kon”. Alikuijin tongantsjai nga skoe̱ je ndsʼee kʼianga nganʼio machjénná, kuinga ndatjínni nga si̱jélee nganʼio tsa jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa xi jetjínle kjoafaʼaitsjen. w20.12 23, 24 párr. 7, 8
Xipe 5 sá mayo
Miyona kixinno (Juan 15:15).
Kʼiatsa mele miyo kjao je chjota tjínnele sikʼayale nichxin xínkjín, nga kjaoyani josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jotjío kon. Tonga kʼianga je Jesús mená si̱miyoaa tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga ngisa ñʼai koa̱nná. Jngo koya kuinga tsín ñaki kao xkoaan ʼyañá je Jesús. Kʼoati tjínkʼa je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 xi tsín ñaki xko̱n tsabeni je Jesús. Ninga kʼoalani, je pastro Pedro i kitsole: “Alikui tsaʼyao Jesucristo, tonga tjaochanío. Makjainno xi tʼatsʼe nga je, nda tsa tsín tiʼyao ndʼaibi” (1 Ped. 1:8). Jebi kui xi bakóyaná nga tsín machjén nga ñaki xkoaan jchañá je Jesús nga miyole koaan. Xi ijngosani, tsín ma chja̱kaonajmiá je Jesús. Kʼianga bʼetsʼoaa jé Jeobá chjakaonajmiá. Ningalani kui jaʼaínle Jesús nichjén nga bʼetsʼoaa, ali ñaki jesoa chjakaonajmiá. Je Jesús alikui mele nga je kʼoétsʼoalee, kʼianga bʼetsʼoaa kʼoasʼin ʼyaxkónñá je Jeobá kʼoa tojé xi bakinle nga kʼoétsʼoalee (Mat. 4:10). Ninga kʼoalani, koaan koakoá nga tsjoachaa je Jesús. w20.04 20 párr. 1-3
Bixine 6 sá mayo
Tsjoáno nganʼio, nda sikʼéyono (1 Ped. 5:10).
Kʼianga kitokanacha je chjota nichxin kjoatse ya naxinandá Grecia, tosi tonda kitoka ninga kijtale kʼoa ninga aonyale. Totsʼee nganʼio kisichjén kʼoa kui tsakinyakao nga tongini kiskotʼaya. Joni chjota jebi, kʼoati tíʼmiyaná josʼin tókaa, xi tsonile josʼin si̱xálee Niná. Tonga ñá kui kjoanda tjínná nga je Jeobá tsjoáná nganʼio xi machjénná nga tosi tonda tókaa. Tsa je si̱nʼiotʼaa, kʼoatso nga kuitsoyaná kʼoa nga je koasenkaoná nga chókjoaná. Je pastro Pablo tsee kjoa jaʼatojin. Ali tokuijin kjoa jaʼatojin nga kinokjoaʼaonle kʼoa nga chjota kitjenngike, kʼoati sakʼoa kinroajen nganʼiole kʼoa je kjoa xi jaʼatojin kʼoasʼin koanngóson joni tsa naʼyá kisasensʼenjin yaole (2 Cor. 12:7). Tonga alikui kui kisikʼajennile kon ninga kui kjoa jaʼatojin, tosaa je Jeobá kisinʼiotʼa yaole (2 Cor. 12:9, 10). Nga kʼoakisʼin, tsakasenkao Jeobá ngantsjai. w20.04 29 párr. 13, 14
Xoto 7 sá mayo
Niʼyajin xi koa̱n nga kjoaʼaíkonna, tsa je Nʼainá xi [...] likui kjoaʼaíkao (Juan 6:44).
Je xi nʼio chjíle xi nʼia kuinga je nixákoaa Jeobá, Jesús kao ánkje (2 Cor. 6:1). Jé binyakaoná kʼianga ʼmiyalee Biblia je chjota. Kʼianga kui kinchja̱ni Pablo jokisʼin je kao chjotale Cristo xi ngikʼa nga kitsoyason, i kitso: “Tojngo nixákoaijin Niná” (1 Cor. 3:9). Kʼianga ʼmiyasoán, kʼoati je Jesús nixákoaa. Kʼianga kʼoakitsole je chjotale nga chjotatjenngile katasíkao je chjota, i kitsole: “An tijnakaono” (Mat. 28:19, 20). Kʼoa jósʼin nixákoaa je ánkje. Bʼaiñá kjoanda nga je ánkje bándiaaná kʼianga ʼmiyasonlee je chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde “je énnda xi tjín ngantsjai” (Apoc. 14:6). Jósʼin tíbichómani nga je tjíobinyakaoná Jeobá, Jesús kao ánkje. Tjínkʼa je chjota xi nrʼoé kʼoa xi makjainle kʼianga ʼmiyasoán je Énle Niná (Mat. 13:18, 23). ʼYáni xosʼín nga bichókajinni ni̱ma̱le chjota je Énle Niná. Je Jesús yaa kʼoakitso ya texto xi kamaxkia ndʼaibi. w20.05 30 párr. 14, 15
Taingo 8 sá mayo
Ali kʼoajinsʼin mangínkao yaono jotjín kjoa sonʼndebi (Rom. 12:2).
Millón mani je chjota xi jekitsjion xínkjín. Kʼoa ninga je xi tojngo niʼya tjío, tjínkʼa xi tsín kuenta sʼín xínkjín. Jngo chjota xi kjoafaʼaitsjen tsjoále xi jechixan, itso: “Je xi na̱ ma, je xi xijchá ma kʼoa je xi xti ma alikui kuenta sʼín xínkjín. Ngisaa tse nichxin síkʼayale je computadora, tableta, teléfono kʼoa tsa videojuego. Kʼoa ninga tojngo ndʼia tjío, saʼnda tsín nda bexkon xínkjín”. Likui mená nga kʼoati katamaa tsanda ñá tojo sʼín je chjota nga tsín tsjoake xínkjín. Machjén nga tosi tonda tsjoacha koaan familianá kao je ndsʼee xi tjío ya jinjtín (Rom. 12:10). Jmé xi tínchja̱ni Biblia nga “katamatsjoachao xíngio” tso. Kui nchja̱ni josʼin tsjoachaa je familianá nga tjaoná xíngiaa. Machjén nga kʼoasʼin tsjoacha koaan je ndsʼee xi tjío ya jinjtín, nga̱ tojngo familia maa ngatsʼiaa. Tsa kʼoasʼin tsjoacha koaan xíngiaa, tsjoa sa̱tío tokoán kʼianga tojngo tinixálee Jeobá (Miq. 2:12). w21.01 20 párr. 1, 2
Lune 9 sá mayo
Tʼainái jngo ni̱ma̱ xi tsín jao katasʼele ánni nga tsokjonke̱síña jaʼaínli (Sal. 86:11).
Tsa tsín siskájtín je chjota xi síská alikuijin kuinje̱le. Jéjin kuinje̱le xi jtín sʼin tjío. Yaa koa̱nngóson je ni̱ma̱ná joni jngo equipo xi jtín sʼin tjío tsa mangóson josʼin nikjaʼaitsjeen, jmeni xi nimetokoán kao jotjío tokoán nga tinixálee Jeobá. Je Na̱i kui xi mele nga jao sʼe̱ ni̱ma̱ná. Kui xi mele nga tiñá kuixkantʼakaoñá yaoná nga kʼoasʼiaan xi mele je Jeobá kʼoa nga kui si̱metokoán je xi chʼaotjín. Tsa mená nga je Jeobá si̱xálee machjén nga tsín jao kʼoé ni̱ma̱ná (Mat. 22:36-38). Alikuikʼia kʼoaiʼndelee je Na̱i nga jao kʼoe ni̱ma̱ná. Joni je David kʼoati i̱ kʼuínlee je Jeobá: “Tʼainái jngo ni̱ma̱ xi tsín jao katasʼele ánni nga tsokjonke̱síña jaʼaínli”. Kʼoénelee yaoná nga kʼoasʼiaan jotso én jebi. Ni choa kʼoa ni tse jmeni xi sʼiaan nga nyaon nyaon koakoá nga ʼyaxkoán jaʼaínle Niná. Tsa kʼoasʼiaan, tsjoa sa̱tío tokoán nga testigole Jeobá ʼminá (Prov. 27:11). Koaan kʼoakuixoán ngatsʼiaa jokitso je profeta Miqueas, nga kitso: “Je jaʼaínle Jeobá Nináná kuitsomakoaa ngantsjai nichxin” (Miq. 4:5). w20.06 13 párr. 17, 18
Majte 10 sá mayo
Nʼio jtile nga kuitjo kʼoa nʼio nkjín mani xi sikjeson (Dan. 11:44).
Nga naxinandále Niná kʼoetʼale je rey xi norte tsʼe kao chjotaxá sonʼnde kui xosikao nga kjoaʼaíneni je kjoajtile Niná, kʼoa kʼiaa koaitsʼia je kjoajchán xi Armagedón ʼmi (Apoc. 16:14, 16). Nga kui nichxin, je rey xi norte tsʼe “toyaa tjen kuicho kʼoa alikui ʼya xi koasenkao” (Dan. 11:45). Kjoeson ngatsʼi naxinandá xi Gog xi ya Magog tsʼe ʼmile. Je versículo xi fisani xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel, kʼoatsosa josʼin ni̱kjeson je rey xi norte tsʼe kao xi ya tsjoánganʼiole. Kʼoati tso josʼin kʼoasjentjainá je Niná (Dan. 12:1). Jmé xi nchja̱ni versículo jebi. Je Jesús, xi rey sʼin tíjnaná, kʼoati Miguel ʼmile. Jé xi títsjoánganʼiole naxinandále Niná saʼnda tjen nó 1914 kʼianga tsakatéxoma ya ngʼajmi. Kʼoa jetíjnachrian nichxin nga sikjeson je kontrale kʼianga sʼe̱jna je kjoajchán xi Armagedón ʼmi. Tojo kitso je Daniel, kʼiaa kjoetʼa nga “nʼio tse kjoañʼai sʼe̱” kʼianga koaitsʼia kjoajchán jebi (Apoc. 6:2; 7:14). w20.05 15, 16 párr. 15-17
Mixkue 11 sá mayo
Yaa kijenkao José ya Egipto (Gén. 39:1).
Ali tijme xi koan kisʼinni je José kʼianga choʼnda koan kʼoa kʼianga ndoyá tsakʼejnaʼya. Jmé xi kisʼin nga tsín nʼio kisikʼajenle kon. Nda kisitjoson je xá xi kisʼenele ʼndele nga kuila sikjaʼaitsjen jme xi tsín koa̱nle sʼin. Kui ngisa kitsjoale kjoandosin jmeni xi sasénle je Jeobá, kʼoa je Jeobá kisichikontʼain ngayeje jmeni xi kisʼin je José (Gén. 39:21-23). Jme xi koantʼain je José kui síkjaʼaitsjenjinná nga tjín je chjota xi totaon be sakʼoaná. Tsakui nichxin saʼnda tijeni ndsʼee xi totaon skoe̱ná. Tonga tsa kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná alikuijin si̱kʼajenlee tokoán kʼoa tosi tondajin si̱xálee (Sal. 62:6, 7; 1 Ped. 5:10). Tokʼiala 17 nóle José nga jngo nijñá tsakʼaile xi tʼatsʼe Jeobá kinroani. Jebi kui bakóyaná nga je Jeobá be nga kuitjosonle je xá xi bánele je xi sʼa xti. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín mani je xi sʼa xti xi kʼoati kji kjoamakjain tjínle joni José, kʼoa tjínkʼa xi ndoyá tjíoʼya xi totʼatsʼe nga kixi tjíofitʼale Jeobá (Sal. 110:3). w20.12 16 párr. 3; 17 párr. 5, 7
Xipe 12 sá mayo
Kinchjale pastro. Kʼianga jetsakále, chʼaosʼin tsakʼénele nga tsín tsa kao jaʼaínle Jesús kuinchja̱ (Hech. 5:40).
Je pastro Pedro kao Juan tsjoa tsakáya kon nga chjota kitjenngike nga̱ kuinga kʼoakoantʼainni nga chjotatjenngile Cristo koan kʼoa nga tsakakóyale xi kjaʼaí xi tʼatsʼe Jesús (Hech. 4:18-21; 5:27-29, 41, 42). Je chjotatjenngile Cristo xi tsakatio nga siglo 1 alikui soa koanle. Tsakinyakao je chjota, kʼoa je chjotakontrale alikui kʼoakisʼin. Tobʼelañá, je libro xi kiski kʼa millón mani chjota tjíobinyakao saʼnda ndʼaibi kʼoa tsjoále kjoachoya. Kʼoa je Chjotaxá xi kinchja̱yani jetíbatéxoma ya ngʼajmi kʼoa jemachrianle nga koatexoma i̱ Sonʼnde (Mat. 24:14). Tonga je chjotaxá xi kitjenngike jekjoatse kʼien. Kʼoa je chjotatjenngile Cristo xi kixi koan rey sʼin tjío ndʼaibi ya ngʼajmi. Tonga je chjotakontrale jekʼien, kʼoa tsa kjoaʼáyalanile jé koatexomale Chjotaxá xi kinchja̱ni je chjotatjenngile Cristo (Apoc. 5:10). w20.07 15 párr. 4
Bixine 13 sá mayo
Abrahán kiskoyale je naxinandátsebe xi tjínle xjáoja̱ma̱, jñale xi tijeni Niná tsakʼénda kʼoa kisinda (Heb. 11:10).
Je Abrahán koankjainle jmeni xi tongini kitso Niná, nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen joni tsa ñaki xko̱n tsabeni je xi kiskoejin Niná nga Rey sʼin kʼoéjna. Kuinga i̱ kitsonile Jesús je chjota judío: “Je Abraham nʼaino kjaínga koantsjoale nga kuicho be nichxinna, kʼoa tsabe koantsjoale” (Juan 8:56). Je Abrahán koanjinle nga jngo Chjotaxá sikasénnda je Jeobá kʼoa nga ya ntje̱le kjuinroani je xi koatexomakao Chjotaxá jebi, kʼoa kiskoya je Abrahán nga sitjoson Jeobá jmeni xi kitso. Jósʼin tsakakó Abrahán nga kiskoyale je naxinandá xi Niná tsakʼénda xi tsonile je Chjotaxá xi tsakasénnda Niná. Xi títjon, alikui ʼya chjotaxá tsakatéxomale nga̱ tsín tojngo ʼnde tsakʼejna, kʼoa tsín ʼya chjotaxá kitsjoanganʼiole. Kʼoa xi majaoni, alikui kui koanmele nga je koatexoma. Jé Jeobá kisitjosonle ngantsjai kʼoa kiskoya nga kuitjoson jme xi tongini kitso Jeobá. Kʼoasʼin tsakakóni nga koankjainle tʼatsʼe Niná. w20.08 3 párr. 4, 5
Xoto 14 sá mayo
Nga̱ je xi kʼen, jetʼa jéele (Rom. 6:7).
Je Jeobá kʼoatso nga tsín tiʼya xi chʼin sʼe̱nile kʼianga jekoatexoma Jesús i̱ Sonʼnde (Is. 33:24). Kʼianga sikjaʼáyanile Niná je chjota xi jekʼien, alikui jme chʼin sʼe̱le, ningalani tsín tokjoan chjotatsje koa̱n. Tsa chjotatsjelani nga kjoaʼáyale, tochale tsín skoe̱xkon je xi xínkjín mani. Tobijbijin chjotatsje koa̱n ngatsʼi chjota jokji kjoaʼato xi jngo jmi nó nga koatexoma Jesús. Kʼianga jekjoetʼa xi jngo jmi nó, je Jesús tsjoánile kjoatéxoma je Nʼaile. Nga kʼia, je Chjotaxále Niná jekuitjosonle je xá xi kisʼenele, kʼoa jechjotatsje koa̱n ngatsʼi chjota (1 Cor. 15:24-28; Apoc. 20:1-3). Si̱kjaʼaitsjenla josa̱tío tokoán nga jcha ijngokʼá je xíngiaa xi jekʼien. Tsakui nichxin ñaki kuijnoá. Tsa ñaki chjíʼndá jokji tsjoa sa̱tío tokoán. Kʼoa tsa ñaki kuijndálee je Jeobá nga nʼio tsjoa sʼe̱ná. Tonga xi tsín jao tjínná kuinga nʼio tsjoacha koaan je Jeobá kao ʼNdíle nga̱ jé xosʼin nga kjoaʼáyanile je kʼien. w20.08 16, 17 párr. 9, 10
Taingo 15 sá mayo
Jngó jngó tjínle xi tsʼe kjoatjaole Niná, jngo xi kʼoasʼin, jngo xi kjaʼaí sʼin (1 Cor. 7:7).
Je Pablo kʼoakitso nga koa̱n nda sixále Niná tsa ʼyani xi kʼoakoa̱nle nga tsín kuixan (1 Cor. 7:8, 9). Je Pablo alikui tsakʼasjengi je xi tjíotoje. Tosaa je Timoteo kiskoejin, jngo ti xi tíjnatoje, nga tsakánele xá xi nʼio tjínle kjoandosin (Filip. 2:19-22). Kuinga tsín kixi tíjnani tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa nda sixále Niná jngo ndsʼee xi jechixan kʼoa tsa jngoje̱ xi tíjnatoje (1 Cor. 7:32-35, 38). Je Jesús kao Pablo alikui kʼoakitso nga kjoanʼio tjínnele kuixan jngo chjota kʼoa tsa kʼoéjnatoje. Jósʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe xi jechixan kao xi tjíotoje. Je revista La Atalaya xi tsʼe 1 de octubre de 2012, itso xi jaʼaitʼa: “Tʼatsʼe nga bixan je chjota kʼoa tsa batiotoje jngoo kjoatjao xi tʼatsʼe Niná nroani. [...] Je Jeobá alikui kʼoasʼin bekon xi tjíotoje tsa kjoaba kʼoa tsa kjoasoa tjíojin”. Jebi kui bakóyaná nga tjínnele jchaxkoán je ndsʼee kao tichjaa xi tjíotoje. w20.08 28, 29 párr. 8, 9
Lune 16 sá mayo
Xi kjuichoka je nichxinbe kʼoa je orabe nga kʼoakoa̱n, liʼya xi be (Mat. 24:36).
Tjín ʼnde jñani nda nrʼoé Énle Niná je chjota, tonga kʼoati tjín ʼnde jñani tsín sasénle nga tʼatsʼe Niná chjakaonajmíñá kʼoa tsa Biblia sa̱kóyale. Ni sa̱sénle chjota kʼoa ni mai, je Jeobá kui xi mele nga tosi tonda kʼuínyasoán saʼnda nga kʼoakuitsoná nga tsín tikʼoasʼianñá. Kʼianga kuicho nichxin xi tíjnachoa̱le Jeobá, alikui tikʼuínyasonñá kʼoa kʼiaa kjoaʼaí kjoafetʼa (Mat. 24:14). Je Jesús tongini kʼoakitso jmeni xi koa̱n nga toje tífikjetʼa nichxin kʼoa jokoa̱nkjoan je chjota. Kʼoati kitso nga kui kʼoechjoale je chjotatjenngile nga ñʼai koa̱nle kuitsoyason. Kuinga kʼoakitsonile nga tjínnele tjenyatokon koatio (Mat. 24:42). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati chon jokoanchon nichxinle Noé, kʼoa kui xokisikao je chjota nga tsín kinrʼoéni Énle Niná (Mat. 24:37-39; 2 Ped. 2:5). Kuinga nʼio machjénsíni nga kʼoailee kjoandosin je xá xi tíbánená Jeobá. w20.09 8 párr. 1, 2, 4
Majte 17 sá mayo
Ngatsʼi xi mele nga tsje koatiokontʼale Cristo Jesús, kʼoatisʼin kjoaʼa kjoañʼai (2 Tim. 3:12).
Je Na̱i nʼio jtile, kʼoa tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín josikaoná (Apoc. 12:12). Alikui titse chanile kʼianga chótʼayakao je kjoamakjainná ngatsʼiaa. Jeme kjoaʼaí je kjoañʼai xi nʼio tse. Je Biblia itso: “Nga̱ jngo kjoañʼai xi nʼio tse sʼe̱. Xi kjesa kʼoamajin saʼnda nga kisʼenda sonʼnde saʼnda ndʼaibi” (Mat. 24:21, TNM). Kʼianga kʼoakoa̱n, tochale koanjtikená je xíngiaa kʼoa sʼe̱chjoale je xále Niná (Mat. 10:35, 36). Nga kui nichxin, a kʼoati sʼiaan jokisʼin je Asá nga kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná kʼoa nga je sikuindaná (2 Crón. 14:11). Je Jeobá kui xi mele nga tongini kuiyondalee jmeni xi koa̱n, kuinga títsoyaniná ndʼaibi jmeni xi nʼio sikatío je kjoamakjainná. Jé “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” tísíchjén nga títsoyaná jmeni xi koasenkaoná nga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná (Mat. 24:45). Xi tjínnele sʼiaan, kuinga sa nʼio sa nʼio katasʼejna je kjoamakjainná xi kao Jeobá (Heb. 10:38, 39). w20.09 18 párr. 16-18
Mixkue 18 sá mayo
Je kjoafaʼaitsjenle rey yaa mangóson joni nandá xi tífaʼaya ya ntsja Jeobá, kʼoasʼin fi josʼin bándiaale (Prov. 21:1).
Kʼianga bitjoson josʼin tjínndajinle Jeobá, jé nganʼiotsjele síchjén nga kʼoasʼín je chjota xi xá tjínle josʼin mele Jeobá. Je chjota male kjoʼngi nga bándiaale jngo xo̱ngá kʼoa kʼoasʼin síkjai josʼin mele. Tikʼoasʼinni, je Jeobá kui nganʼiotsjele síchjén nga kʼoasʼin bándiaale je kjoafaʼaitsjenle chjota xi xá tjínle nga bitjoson josʼin tjínndajinle. Kʼoa je chjotaxá jebi kui kʼoasʼín jmeni xi binyakao je naxinandále Niná (tingósonkoai Esdras 7:21, 25, 26). Jméni xi koa̱n sʼiaan ñá. Koaan kʼoétsʼoantjé je “chjotatítjon kao ngatsʼi xi ngʼa tjío”, xi tsonile, xi xá tjínle kʼianga jme xi bʼéndajin xi bʼakaotʼale josʼin tinixálee Niná (1 Tim. 2:1, 2; Neh. 1:11). Kʼoa tojo kisʼin je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1, bʼetsʼoantjaiñá je ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya (Hech. 12:5; Heb. 13:3). w20.11 15 párr. 13, 14
Xipe 19 sá mayo
Chjotana tikao je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá. Cha̱nisʼenngindáo (Mat. 28:19, TNM).
Kʼiatsa ñá tsakʼinyalee Biblia je xi kafisʼenngindá ngisaa titsjoa satíongáni tokoán (1 Tes. 2:19, 20). Jngo chjota xi chriansʼa kisʼenngindá yaa mangóson joni jngo “xo̱nkarta” xi nda nchja̱ni tʼatsaan kao tʼatsʼe jtín (2 Cor. 3:1-3). Tsjoa satío tokoán nga je xi ño nó tífaʼato tela millón chjota tsakʼaile estudio nga xki̱ sá jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼoa tsʼato 280,000 chjota kisʼenngindá nga xki̱ nó. Tojosʼin tiʼyaa, millón mani chjota xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia xi sʼa cha nga koaisʼenngindá. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa. Tsejtaa kjima Jeobá kʼoa títsjoásale nichxin je chjota nga chjotatjenngile Cristo katama. Tonga tochoasa nichxin tíjna, kuinga bʼenenilee yaoná nga binyakoaa je chjota nga̱ maxátíyale nga skoe̱ jotso je Énle Niná ánni nga koa̱n koaisʼenngindáni (1 Cor. 7:29a; 1 Ped. 4:7). w20.10 6 párr. 1, 2
Bixine 20 sá mayo
Niná bʼejnatajale xi ngʼakon, tsjoále kjoanda je xi indajinkon (Sant. 4:6).
Je rey Saúl tsín tsakʼaʼén kʼianga kʼoakitsole Jeobá josʼin tjínnele sikjeson je chjota amalequita. Kʼianga tsakatekjáyale je profeta Samuel, je Saúl alikui kʼoakitso tsa je kisʼele jée. Tokjoa koanle kʼoa tokjaʼaí xi tsakánele jée (1 Sam. 15:13-24). Je Saúl ali tokʼiajin nga tsín kisitjoson (1 Sam. 13:10-14). Kitsjoaʼndele yaole nga ngʼakon koan. Nga tsín kisikixiya josʼin kisikjaʼaitsjen, je Jeobá tsakatekjáyale je Saúl kʼoa alikui tikisasennile jokisʼin. Tsa tsín mená nga kʼoati koa̱nkjoaan jokoankjoan je Saúl, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A basjaile joxian tojoni nga tsín sitjosoan jmeni xi tso Biblia. A kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín nʼio chʼaotjín jmeni xi sʼian. A kjaʼaí xi fane jée jmeni xi sʼian”. Tsa kʼoanʼia, machjén nga si̱kixiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jonʼia. Tsa tsín si̱ndayaa yaoná ngʼakonjin koaan kʼoa alikuijin timiyo kuitsoniná je Jeobá. w20.11 20 párr. 4, 5
Xoto 21 sá mayo
Tikjaʼaitsjain je xi kisindali nga sʼasa xti, nga kjesa bichójin nichxin nga ñʼai koa̱nli kʼoa nga kjesa bichójin je nó nga i̱sí: “Likui titsjoa tjínni tokoan” (Ecl. 12:1).
Jon xi sʼa xtio tjínnele chjoéjion ʼyáni je xi si̱xálao. Tjínnele jonsoa kataʼyao ʼyáni je Jeobá, jméni xi mele nga sʼiaon kʼoa jmé xi sʼiaon nga kuitjosonno xále (Rom. 12:2). Tsa kʼoasʼiaon koasenkaono nga kui chjoéjion je xi ngisasa chjíle, nga je Jeobá si̱xálao (Jos. 24:15). Tsa ntsjaintsjai kʼoéxkiao kʼoa chótʼayao je Biblia, ngisaa tsjoacha koa̱on je Jeobá kʼoa ngisaa nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainno. Kui ngisa tʼailao kjoandosin nga je Jeobá si̱xálao. Je chjota xi tsín je Jeobá síxále kʼoatso nga tsjoa sa̱tío tokon kʼiatsa to yaono koanngínño. Tonga ʼyañá nga tse kjoa batiojin je xi tokui fitjenngi je tsojmi xi tjín sonʼnde (1 Tim. 6:9, 10). Tonga tsa kuinóʼyao jmeni xi tso je Jeobá kʼoa tsakui si̱kʼéjna títjon jmeni xi mele, nda kuiyo kʼoa chjinee koa̱on (Jos. 1:8). w20.10 30, 31 párr. 17, 18
Taingo 22 sá mayo
Machjén nga kuinchjaya je énnda xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná nga̱ kui xá jinroania (Luc. 4:43).
Kʼianga siglo 1, je én xi tsakakóya Jesús tsakinyakao ngatsʼi chjota nga kisʼele kjoachoya. Je Jesús kʼoakitsole je chjotatjenngile nga tosi tonda katatsoyason “jña saʼnda nga fetʼa sonʼnde” (Hech. 1:8). Tonga alikuijin kʼoakoanle tsa toje. Jé nganʼiotsjele Niná tsakinyakao, nga̱ kʼoakitso je Jesús nga kui kuinyakao (Juan 14:26; Zac. 4:6). Je chjotatjenngile Jesús kʼiaa kitsʼaile nganʼiotsje nga sʼuí Pentecostés nga nó 33. Nga je nganʼiotsje tsakinyakao tokjoan kitsoyason, kʼoa tochoatsee jaʼato nga jmi koanni xi kinrʼoé je Énle Niná (Hech. 2:41, TNM; 4:4). Alikui kitsokjon ninga chjota kitjenngike. Jé Niná kisijéle nganʼio kʼianga i̱ kitsole: “Chjóxʼáʼndelai choʼndali nga tsín tsa katafikjaʼá kjoajkon nga kuinchja̱ énli”. Kitsʼaile je nganʼiotsje kʼoa “likui kitsakjon nga kinchja̱ énle Niná” (Hech. 4:18-20, 29, 31). w20.10 21 párr. 4, 5
Lune 23 sá mayo
Cristo kʼen xi tʼatsʼe jéená, josʼin tjítʼa xo̱n Escritura, [kʼoa] jaʼáyanile (1 Cor. 15:3, 4).
Ánni tjínjngoni tokoán nga kinikjaʼáyanile je Jesús. Nkjín chjota xi tsabe je Jesús kʼianga jejaʼáyanile (1 Cor. 15:5-7). Je Pablo kʼoatso nga je xi títjon tsabe jé Cefas, xi tsonile, je pastro Pedro. Jngojtín chjotatjenngile Jesús xi kʼoati kitso nga tsabe Pedro nga jejaʼáyanile je Jesús (Luc. 24:33, 34). Kʼoati tsabe je “xi tejaobe”, xi tsonile, je pastro. Xijekoan “tsʼatsenle ndsʼee xi tojngo tjío xi tsʼato aon siento mani”, tsakui nichxin ya Galilea tsʼatsenle, tojo tso Mateo 28:16-20. Kʼoati “tsʼatsenle Jacobo”, xi kʼoati Santiago ʼmile, xi ndsʼe̱jon koanni, xi tsín makjainle tsakai nga je Jesús xi Mesías (Juan 7:5). Kʼiaa saʼnda koankjainle nga tsabe je Jesús nga jejaʼáyanile. Je xi kuenta sʼiaan, kuinga je chjota xi tsabe je Jesús nga jaʼáyanile nʼio nkjín mani xi tojo tjíokon kʼianga kiski Pablo je carta jebi chrianle nó 55. Koanjin tsakjákaonajmí chjota jebi je xi jao kisatio kon. w20.12 2 párr. 5; 3 párr. 7, 8
Majte 24 sá mayo
Jé Jeobá tsjoánganʼiole nga chʼin tíjnasonkao nachanle (Sal. 41:3).
Alikui nda satío tokoán kʼianga chʼin tjínná, ngisaa tsa táo chʼin xi bʼetʼaná. Ningalani tsín kjoaʼaxinná je Jeobá chʼin xi tjínná ndʼaibi, tonga sínʼio tokoán kʼoa̱ tsjoáná nganʼio xi machjénná nga chókjoajinná (Sal. 94:19). Jósʼin basenkaoná je Jeobá. Sakʼoa je ndsʼee síchjén nga binyakaoná nga fikatse tsa jme xi machjénná kʼoa binyakaoná je xá xi tjín ya yaniʼya. Kʼoati je Jeobá xosʼín kʼianga bʼétsʼoantjainá je ndsʼee kʼianga fichókonná. Kʼoati koa̱nle koasenkaoná nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jotso je Énle, jolani nga kui kjoachoya tjínná nga nʼio nda kuiyoaa kʼoa nga tsín tijme chʼin sʼe̱ni nga jekjoaʼaí sonʼnde chjotse (Rom. 15:4). Tonga síkinroajen tokoán nga tsín tima tse síxánile je Jeobá. Jngo tichjaa xi Laurel ʼmi, xi 37 nó nga ki̱cha̱ tsakʼejnaya nga koan kiskenjta Kʼoa xi cáncer kisʼe kaonile, nkjín kʼa kitiya, kʼoa nʼio táo chʼin xi kisʼele yaole. Ningalani nʼio táo chʼin kisʼele, alikʼia tsakájñále nga kitsoyason. Kitsoyale je chjinexki kʼoa kao xi tsakinyakao jokjitse nga koankuinda ya ndʼiale. Xjaʼaonjaola chjota tsakasenkao nga testigole Jeobá koan. w20.12 24 párr. 9; 25 párr. 12
Mixkue 25 sá mayo
Je Jeobá yaa tíjnakaona, alikui tsokjoan. Jmé xi sikaona je chjota (Sal. 118:6).
Kʼianga chrianle nó 56, je chjota xi Jerusalén tsʼe tsakájbe je Pablo nga koanmele kisikʼien. Nga koannyaonni, kʼianga kikao je sondado ngixko̱n chjotaxá, xi kontrale mani me kitjoéle nga kisikʼien (Hech. 21:30-32; 22:30; 23:6-10). Nga kʼia, tsakui nichxin i̱ kitso Pablo: “Kʼia saʼndani nga i̱ koa̱ntʼen”. Nganʼiojin koanchjénle nga kui nichxin. Jósʼin kitsʼainganʼiole Pablo. Nga jekinikʼéjnaʼya ndoyá, kʼianga jekoannjio tsʼatsenle je Jesús, kʼoa i kitsole: “Ali kʼoajin mali Pablo. Josʼin nga kitsʼai énli xi tʼatsʼan i̱ Jerusalén, kʼoasʼin machjén nga kʼoai énli kʼoati ya Roma” (Hech. 23:11). Nʼio tsakasenkao Pablo nga kʼoatsakʼinle. Je Jesús kʼoakitsole nga nʼio nda kisʼin nga kʼoasʼin kitsoya ya Jerusalén, kʼoa kʼoakitsole nga lijme xi koa̱nle kʼoa nga nda kuicho ya Roma, jñani kʼoati kuitsoyason. Nga kʼoatsakʼinle, koannʼiojin kon tojo sʼe kon jngo ʼndílee kʼianga báyandsome je nʼaile. w20.11 12 párr. 1; 13 párr. 3, 4
Xipe 26 sá mayo
Je kjoachoya xi tjínná kjoakixiní (Heb. 6:19).
Kʼianga kui tichoyalee nga koatexoma je Chjotaxále Niná yaa mangóson “joni tsa jngo ki̱cha̱ʼba̱”, tsjoánganʼioná ningalani kjoa bitjatojiaan. Tikjaʼaitsjenjin nga kʼoatso je Jeobá nga tsín tikui kjoaʼaítsjenniná nichxin xi sʼa nroa jmeni xi tsín nda bʼé tokoán (Is. 65:17). Tikjaʼaitsjenjin jokoa̱nchon ya sonʼnde chjotse, nga ñaki nda kuiyoaa kʼoa tsín tikui sʼe̱ni xi chʼaotjín (Miq. 4:4). Kʼianga kui chja̱kaonajmíni xi kjaʼaí, kʼoati koasenkaoli nga kui si̱kjaʼaitsjain je kjoachoya xi tjínná. Kuinga machjénsíni nga kʼuínyasuin jokji kʼoakoa̱nli kʼoa tʼinyalai je chjota jmeni xi tso Biblia. Tsa kʼoasʼiain, jchaní nga kuitjoson jmeni xi tichoyalee (Heb. 6:11). Kʼianga sa machrian sa machrianle nga kjoetʼa jmeni xi chon sonʼnde, sa tse sa tsee kjoa sʼe̱ kʼoa sa tse sa tsee kjoanikjáojin sʼe̱ná. Je xi koasenkaoná kʼianga kjoa bitjatojiaan kʼoa nga nʼio nikjáojiaan, kʼiaa nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa alikui toñá kjuinñá yaoná. Koakoá kʼianga makjainná nga i̱ tso Jeobá: “Je xi koasenkaono kuinga tsín si̱kjáojion kʼoa nga katasʼeno kjoanʼiotʼa” (Is. 30:15). w21.01 7 párr. 17, 18
Bixine 27 sá mayo
Je Jeobá nʼio tjao bená (Sant. 5:11, TNM).
Kʼianga kʼoatso ya Santiago 5:11 nga nʼio tjao bená je Jeobá kʼoati kui síkʼaxki̱ nga tjínle kjoamatokon (Éx. 34:6). Jngo koya josʼin bakóniná kjoamatokon kuinga síchatʼa je jéená (Sal. 51:1). Kʼianga kjoamatokon nchja̱ni Biblia, ali tsa tokuijin xotsole nga nichatʼalee tsa ʼyani jmeni xi kasʼín. Je kjoamatokon yaa ni̱ma̱le nroajinni jngo chjota, kʼoa kui xosíkao nga binyakaoni je xi kjoañʼai tjíofaʼá. Je Biblia kʼoatso nga ngisa símekon je Jeobá nga basenkaoná tikʼoajinni josʼin símekon jngo na̱ nga basenkao je ʼndíle (Is. 49:15). Kʼianga kjoañʼai chjaʼá, basenkaoná je Jeobá nga̱ mamakená (Sal. 37:39; 1 Cor. 10:13). Koaan chjénngilee josʼín je Jeobá kʼianga si̱chatʼalee je ndsʼee kʼoa nga tsín kʼoéngijtiaa tokoán kʼiatsa jokuitsoná kʼoa tsa josikaoná (Efes. 4:32). Ngisaa machjén nga koakolee kjoamatokon kʼianga kjoa faʼatojin. Chjénngilee je Jeobá nga̱ jé xi ngisa nda choa̱ bʼéjnaná nga bakó kjoatsjoacha (Efes. 5:1). w21.01 21 párr. 5
Xoto 28 sá mayo
Je Cristo tsakʼéjnachoyaná ndiaa xi tsʼe, jméni nga kʼoati jon kuimasínio josʼin tsakʼamje nga je (1 Ped. 2:21).
Je xi jko̱ tíjnale yaniʼya tjínnele nga skósonnile josʼin. Alikui koa̱n nga kui xále nʼio tse nichxin sikʼayale, nga̱ tsa mai alikuijin tikuitsoyanile je familiale xi tʼatsʼe Niná kʼoa alikuijin tijosʼin koasenkaoni. Tjínnele kuitsoyale kʼoa koatekjáyale je xtile. Je Jeobá tsoyaná kʼoa síkixiyandaná nga̱ mele nga nda kuiyoaa (Heb. 12:7-9). Tojo sʼín je Jeobá, je Jesús kitsoyale kʼoa ngasin nganda kisikixiya je chjotatjenngile (Juan 15:14, 15). Kʼoakitsole jñani tsín nda kisʼin tonga ngasin nganda tsakatekjáyale (Mat. 20:24-28). Be nga chjotajée maa kʼoa nga saténgi sakʼoa (Mat. 26:41). Je xi jko̱ tíjnale yaniʼya xi kjenngile je Jeobá kao Jesús, majinle nga kʼoati chjotajée ma je chjoónle kao xtile, kʼoa alikui toxkia fákao (Col. 3:19). Tosaa kui fitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Gálatas 6:1, ngasin nganda batekjáyale kʼoa kuenta sʼín nga kʼoati chjotajée ma tsanda je. Tojo kisʼin je Jesús, be nga je títjon kʼoejnale choa̱ ánni nga skénngisíni je familiale. w21.02 6, 7 párr. 16-18
Taingo 29 sá mayo
Ngayeje jmeni xi kjenjta katabʼasjengʼa je Jah (Sal. 150:6).
Nga tsakʼéchjíntjainá je Jesús, je Jeobá kao kui tsakatseni je kjoabijnachonle ngatsʼi xi tjío ya jinjtín kʼoa kao ngatsʼi je chjota xi koa̱nkjainle tʼatsʼe Jesús (Mar. 10:45; Hech. 20:28; 1 Cor. 15:21, 22). Nga ñá kʼienntjainá je Jesús, kixi tíjna nga je xi jko̱ kisikʼéjnale jtín je Jeobá kʼoa kuinga je Jesús tjínnile ʼnde nga tsjoále kjoatéxoma je chjota, nga je kʼoakuitso jmeni xi tjínnele sʼin je xi tjío ya yaniʼya kʼoa kao ngatsʼi xi tjío ya jinjtín, kʼoa tjínnele kuitjosonle jmeni xi kuitso (Gál. 6:2). Ali tsa to kjoatéxomajin tsjoá, kʼoati nʼio nda síkuindaná kʼoa tsjoakená nga jngó jngoá (Efes. 5:29). Kʼoasʼin bakóni je tichjaa nga bexkón je Cristo kʼianga sítjosonle je ndsʼee xi xá kjinele ya jinjtín. Je ndsʼee bakó nga majinle josʼin tjínndajinle Jeobá kʼianga bexkón je tichjaa. Nda biyoaa ngatsʼiaa ya jinjtín kʼianga majinná josʼin tjínndajinle Jeobá kʼoa nga ʼyaxkoán je xi xá bánele. Kʼoa xi ngisa chjíle kuinga je chʼasjengʼaa je Nináná Jeobá. w21.02 18, 19 párr. 14-17
Lune 30 sá mayo
Je David kiskonangile je Jeobá (1 Sam. 30:8).
Kʼianga tsoʼbachjingale Saúl, je David kao chjota xi tjenkao tojé kisikatío je familiale kʼianga ki kjoajchán. Kʼoa je chjotakontrale yaa kicho jñani tjío je familiale kʼoa kikao. ʼNdele nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen je David nga toje koaikʼasjentjai familiale, tosaa je Jeobá kisijéle kjoafaʼaitsjen. Itso xi kiskonangile Jeobá: “A kjuítjenngile chjotaché xokjoan”. Je Jeobá kʼoakitsole nga katafitjenngile kʼoa nga tjoéyejenile xi tsʼe (1 Sam. 30:7-10). Jméni xi bakóyali jebi. Tijái kjoafaʼaitsjen nga kjesa jme xi nʼiajin. Nda kjoafaʼaitsjen tsjoáli je xijcháli kʼoa tsa je xi chjotajchínga sʼin tjío. Jé Jeobá binyánda je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa be nga nda kuitjosonle je xá xi sʼenele, kʼoati koa̱n si̱nʼiotʼai tsanda ji ndsʼee jebi. Je Jeobá kʼoatso nga jngo “kjoatjao” je xi chjotajchínga sʼin tjío (Efes. 4:8). Nda kuichomani jmeni xi sʼiain tsa chjénngilai josʼin bakó kjoamakjainle kʼoa tsa si̱tjosuin je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáli. w21.03 4 párr. 10, 11
Majte 31 sá mayo
[Nijmejin] xi koa̱n kjoaʼaxinná je kjoatjaochale Niná (Rom. 8:38, 39).
Je Jesús kʼoakitso nga ya koa̱nngósoán jngo chjota xi ya jintsomí bʼéndason ndʼiale kʼia tsa tsín si̱tjosoán jme xi majinná. Ninga nʼio síxá, toxitsjoani jmeni xi sʼín. Nga̱ to kuixo̱yajinni ndʼia jebi kʼianga kʼoa̱ jtsí kʼoa nga jtséndá (Mat. 7:24-27). Kʼoatisʼinni tsanda ñá, tsa tsín si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia, alikuijinni josʼin koasenkaoná. Alikuijin chókjoajinná kʼianga kjoa kjoaʼaínená kʼoa tsa chjota koaitjenngikená. Tonga tsa chótʼayá kʼoa kʼoasʼiaan jmeni xi majinná, nda chósonnilee jmeni xi sʼiaan, nyʼán sʼe̱ tokoán kʼoa ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná (Is. 48:17, 18). Nga chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan, machjén nga kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa nga chótʼayá je Biblia. Kuenta sʼiaan nga kui xi ngisa chjíle nga je Jeobá chʼa̱sjejeyaa. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tsínkʼia tsjiónkonná kʼoa nga tsín ʼya xi kʼoechjoale nga tosi tonda tsjoake koa̱nná (Heb. 13:5, 6). w21.03 15 párr. 6; 18 párr. 20