Marzo
Xoto 1 sá marzo
Je kjoachoyakaokjoa alikui sísoa (Rom. 5:5).
Ningalani kje faʼaijin je sonʼnde chjotse kuenta sʼiaan jmeni xi tjín. Jolani je niño, je yá, cho̱ kao chjota. Ningalani tsín tsakai ngasʼa, tonga ʼyañá nga tjín ndʼaibi nga̱ jé Jeobá kisinda (Gén. 1:1, 26, 27). Je Jeobá kʼoatso nga jngo sonʼnde chjotse kjoaʼaíkao kʼoa sitjoson. Kuiyoñá ngantsjai nichxin kʼoa tsín tijme chʼin sʼe̱ni. Kʼianga kuicho nichxin nga kjoaʼaíkao Jeobá je sonʼnde chjotse, ñaki jchañá nga kʼoakoa̱n tojosʼin ʼyaa ndʼaibi je tsojmi xi tjín (Is. 65:17; Apoc. 21:3, 4). Nga kjesa faʼaijin sonʼnde chjotse tosi tonda nʼio katasʼejna kjoamakjainná. Si̱kjaʼaitsjenjiaan nga tsakʼéchjíntjainá Jesús, si̱kjaʼaitsjenjiaan jokji nganʼio tjínle je Jeobá kʼoa kui ngisa kuenta sʼiaan je xále. Tsa kʼoasʼiaan jebi, kʼoati kui kjoanda sʼe̱ná je kjoanda xi sʼe̱le chjota xi makjainle kʼoa xi tsejta (Heb. 6:11, 12). w23.04 31 párr. 18, 19
Taingo 2 sá marzo
A tsí tsa kʼoakixinle, tsa koa̱nkjainli, jchaní kjoajeyale Niná (Juan 11:40).
Jesús kiskotsenngʼá kʼoa tsakʼétsʼoaa. Kʼoakitso nga je Niná kʼoasjengʼa jmeni xi sʼin. Nʼio kinchja̱ nga i̱ kitso: “Lázaro, nroai nditsinbi” (Juan 11:43). Kʼoa je Lázaro kitjoo. Ñaki tokʼoakoanle je xi tsabe nga kisikjaʼáyale Jesús je Lázaro. Jmeni xi koan ngisaa bʼéjngo tokoán nga kjoaʼáyanile xi jekʼien. Kuenta sʼiaan nga i̱ kitsole Jesús je Marta: “Kjoaʼáyanile ndsʼai” (Juan 11:23). Joni je Jeobá, je Jesús kʼoati mele kʼoa koaanle sikjaʼáyanile xi jekʼien. Nga kiskiʼndá Jesús nga kʼien je miyole kui bakóyaná nga mele kjoaʼaxin je kjoabiya kao kjoaba. Nga kisikjaʼáyale Lázaro kʼoasʼin tsakakóni Jesús nga koa̱nle sikjaʼáyanile xi jekʼien. Kʼoati kuenta sʼiaan jmeni xi kitsole Jesús je Marta, tojo tso je én xi kamaxkia ndʼaibi. Tsín jao tjín tokoán nga sitjoson Niná nga kʼoatso nga sikjaʼáyanile xi jekʼien. w23.04 11, 12 párr. 15, 16
Lune 3 sá marzo
Je Jeobá chrian tíjnale ngatsʼi je xi nchja̱le, ngatsʼi xi ñaki ni̱ma̱le nroajinni nga nchja̱le (Sal. 145:18).
Ngisaa jchaa jmeni xi si̱jélee Jeobá kʼianga ngisa koa̱njinná jmeni xi mele. Kuenta sʼiaan nga jekʼoasʼin tjínndajinle Jeobá nga kjoaʼaxin jmeni xi kjoañʼai síkjaʼáná kʼianga kuicho choa̱le. Jolani nga kjoaxkón sʼe, nga chʼin katʼaná kʼoa nga biyaa. Jé Chjotaxále Niná kjoaʼaxin ngayeje kjoa jebi (Dan. 2:44; Apoc. 21:3, 4). Tonga nga kjesa faʼáxinjin, títsjoáʼndee nga je Na̱i tíbatéxoma (Juan 12:31; Apoc. 12:9). Jéjin Na̱i ndasʼin kʼoaxki̱ tsa ndʼailani kjoaʼaxin Jeobá ngayeje kjoa xi tjín. Tonga jokji tichoyá tíbasenkaoná je Jeobá, alikui toñá tísíkʼéjnaná. w23.05 8 párr. 4; 9 párr. 7, 8
Majte 4 sá marzo
Jméni nga jchasínio josʼin machjén nga chjakao nga jngójngó chjota (Col. 4:6).
Koaan kʼoakʼuínlee xi kjaʼaí nga kʼoati katafi nga kjoaʼaítsjenya Kjoabiyale Cristo. Ningalani kʼoailee chjota je xo̱n xi bʼabí nga faʼaitsjenya Kjoabiyale Cristo, kʼoati koa̱n kʼoétʼaxoaan ʼyáni xi mená kʼoakʼuínlee nga katafi. Tobʼelañá, je xi xíngiaa mani, xi ñatjen nixá, xi ñatjen mangián skuela kʼoa tsa ʼyasani xi kjaʼaí. Kʼoa tsa kjoe̱ je xo̱n xi si̱kʼabía koaan ya tjen página xi tíjnaná ya Internet si̱kasénnilee chjota. Tsakuini nichxin kuicho je chjota nga kʼoakʼuínlee (Ecl. 11:6). Kʼianga kʼoaʼmilee chjota nga katafi nga faʼaitsjenya Kjoabiyale Cristo, tjínjinkʼa xi kui skónanginá jméni xi nʼia nga kui nichxin, ngisaa tsa tokʼia koaitítjon. Kuinga tongini si̱kjaʼaitsjenjiaan jméni xi kʼuínlee tsa jme xi skónanginá. Kʼianga jekjoetʼa nga kjoaʼaítsjenya Kjoabiyale Cristo tsakui nichxin tjínsa xi skónangi je chjota xi kabichó. Koaan kʼuínyalee je chjota xi ñaki kʼoatjío kon nga mele skoe̱ xi tʼatsʼe jebi, nga tikuini nichxin nga kjoaʼaítsjenya Kjoabiyale Cristo, tsa tongini kʼoa tsa kʼiaje̱ nga jekafaʼato (Hech. 13:48). w24.01 11 párr. 13; 12 párr. 15, 16
Mixkue 5 sá marzo
Jon [yaa mangóson] joni tsa yojbi xi bʼatsen jngo tjo, sasa chani (Sant. 4:14).
Jin chjota síkʼaxki̱ Biblia xi jaʼáyanile. Koaan chótʼayajiaan nga jngó jngó koya kjoafaʼáya xi nchja̱ni Biblia. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin basenkaoná. Nga chótʼayajiaan nga jngó jngó koya jebi kuenta sʼiaan nga mele Niná kʼoa nga koa̱nle sikjaʼáyanile xi jekʼien. Kʼoa xi ngisa chjíle si̱kjaʼaitsjenjiaan nga jaʼáyanile Jesús. Siento koan chjota xi tsabe nga jaʼáyanile Jesús kʼoa ngisaa nʼio sʼejna kjoamakjainná nga kui nikjaʼaitsjenjiaan (1 Cor. 15:3-6, 20-22). Bʼailee kjoanda Jeobá nga kʼoatso nga sikjaʼáyanile xi jekʼien. Alikui jao tjín tokoán nga kʼoasʼin nga̱ mele kʼoa koaanle sikjaʼáyanile. Joxi ini tsoná nga jngó jngoá: “Kjoaʼáyanile je xíngi” (Juan 11:23). Tosi tonda si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi koasenkaoná nga ngisa sʼe̱jngo tokoán nga kjoaʼáyanile xi jekʼien. Tsa kʼoasʼiaan, ngisaa koa̱nchriantʼalee je Jeobá nga̱ jé tsjoáná kjoachoya jebi. w23.04 8 párr. 2; 12 párr. 17; 13 párr. 20
Xipe 6 sá marzo
Nangitokon katamai nga kuitómjekoai je Nináli (Miq. 6:8).
Tsa nangitokon maa alikui ngʼa chʼa̱sjee yaoná kʼoa majinná nga tsín toñá kʼoakoa̱nyejená. Bakolee kjoaxkóntokon xi ngikʼa, kʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga ngisa ngʼa tjío tikʼoajinni ñá (Filip. 2:3). Nangitokon koan je Gedeón. Kʼianga kʼoakitsole jngo ánkje nga je kiskoéjin Jeobá nga kʼoasjentjai naxinandále nga je chjota madianita kjinentsja, je Gedeón i kitso: “Je ntje̱na kui xi ngisasa ʼndí kji xi tsʼe Manasés kʼoa anña xi maʼndía ya niʼyale nʼaina” (Juec. 6:15). Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen Gedeón nga tsín kuitjosonle je xá xi kisʼenele. Tonga je Jeobá be nga kuitjosonle kʼoa jé tsakasenkao. Je xi chjotajchínga sʼin tjío bʼénele yaole nga nangitokon ma (Hech. 20:18, 19). Alikui kui ngʼa bʼasjeni yaole jmeni xi male sʼín. Alikui yaole síjtile kʼianga sakʼoa tsín nda sʼín kʼoa tsa tsín sakʼoa nda bichómani jmeni xi bʼéndajin. Tonga jmeni xi ma sakʼoa yaa ʼyanile tsa nangitokon. w23.06 3 párr. 4, 5
Bixine 7 sá marzo
Je, yaa jkui koase̱nne (Gén. 3:15).
Tsʼato ngi jngo jmi nó cha nga kuisenne jko̱ je Na̱i, xi tsonile nga si̱kʼien (Apoc. 20:7-10). Je Biblia tsoya jmeni xi koa̱n nga kjesa tjoxinjin jmeni xi chonle sonʼnde je Na̱i. Kuenta sʼiaan nga kʼoatso je Biblia nga i̱ kuitso je naxinandá: “Jo nda nyʼán tiyoaa. Nijmejin xi koa̱nná” (1 Tes. 5:2, 3). Kʼiaa koaitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse, nga je naxinandá kʼoetʼale je religión ndiso (Apoc. 17:16). Xijekoa̱n, je Jesús kʼoendajinle ngatsʼi chjota kʼoa sikinyátʼaxin jokjoan xi barré sʼin skoe̱kon kʼoa jokjoan xi tindso sʼin skoe̱kon (Mat. 25:31-33, 46). Je Na̱i nʼio koa̱njtile nga kʼia, kʼoa jngo jtín naxinandá sichjén je xi Gog xi tsʼe Magog tsole Biblia nga kʼoetʼale naxinandále Jeobá (Ezeq. 38:2, 10, 11). Kʼiaa koa̱nxkó ya ngʼajmi je chjotale Cristo xi tjíosa i̱ Sonʼnde xi toxá kitjoejinni nga ya koai kʼoa yaa tsjoánganʼiole Jesús kao ánkje nga kʼoejna kjoajchán xi Armagedón ʼmi, nga sikjetʼa je kjoañʼai xi nʼio tse (Mat. 24:31; Apoc. 16:14, 16). Kʼoa kʼiaa koaitsʼiani nga koatexoma Jesús xi jngo jmi nó i̱ Sonʼnde (Apoc. 20:6). w23.10 20, 21 párr. 9, 10
Xoto 8 sá marzo
An, choʼndali, tsokjonke̱ña Jeobá saʼnda nga sʼa xtia (1 Rey. 18:12).
Nichxin xi tiyoaa ndʼai nʼio nkjín choʼndale Jeobá xi ya tjío ya ʼnde jñani tíchjoale xále Niná. Ningalani bakóle kjoaxkóntokon je chjotaxá kʼoati sʼín jokisʼin je Abdías, jé Jeobá ngisa sítjosonle nga̱ tojé xi bakinle nga jchaxkón (Mat. 22:21). Kʼianga je Niná sítjosonle tikʼoajinni je chjota kʼoasʼin bakóni nga tsokjónke Niná (Hech. 5:29). Kuinga básjainile josʼín je ndsʼee nga tosi tonda tsoyason kʼoa nga tosi tonda batiojtín (Mat. 10:16, 28). Kʼoati básjaile josʼin binyakao je ndsʼee kao tichjaa nga tsín katasíkjinle Niná. Kʼoakisʼin je Henri, xi ya África tsʼe, jngo ʼnde jñani kisʼechjoale xále Niná. Nga kʼia, jé Henri kikaole ndsʼee je xo̱n xi Énle Niná yʼangini. Itso: “Tsokjonña, tonga xi tsakasenkaona nga nʼiojin koan kuinga tsokjonke je Jeobá”. Joni je Henri kʼoati nʼiojin koaan tsanda ñá tsa kuinókjonchá je Niná. w23.06 15 párr. 9; 16 párr. 11
Taingo 9 sá marzo
Kui je xi jée ʼmi jaʼasʼenjin sonʼnde xi totʼatsʼe jngo chjota (Rom. 5:12).
Kʼianga yátsʼi̱n tsakinyále Niná je Adán kao Eva, alikui tsʼantjaiya josʼin tjínndajinle Jeobá kʼianga je koatio i̱ Sonʼnde xi chjotatsje koa̱n kʼoa xi sitjosonle Niná. Kʼoajinsʼin kisikjaʼaitsjen je Na̱i nga tsín kʼoakoa̱nle Jeobá sitjoson jme xi tjínndajinle. Tobʼelañá, je Jeobá koanjin tsakjaʼáxin je Adán kao Eva kʼoa kjaʼaí chjota kisindangajao ijngokʼani xi sitjoson josʼin mele. Tsa kʼoalani kisʼin Jeobá kʼoajin kitso Na̱i nga tsín sítjoson jmeni xi tso, nga̱ ya Génesis 1:28 kʼoatso nga ya ntje̱le Adán kao Eva kjuinroani je chjota xi koatio i̱ Sonʼnde. Tsakui nichxin kʼoatisʼin kisikjaʼaitsjen je Na̱i nga tsjoáʼnde Jeobá nga sʼe̱le xti je Adán kao Eva tonga nga tsínkʼia chjotatsje koa̱n (Ecl. 7:20; Rom. 3:23). Tsa kʼoalani, kʼoajin kuitso je Na̱i nga tsínni bitjoson jme xi bʼéndajin Jeobá, nga̱ tsínni chjotatsje je xi sitse Sonʼnde. w23.11 5, 6 párr. 15, 16
Lune 10 sá marzo
Tsín ngisa tse sʼiansao jo tjín xi tjítʼa (1 Cor. 4:6).
Je Jeobá kui Biblia kao naxinandále síchjén nga tsjoáná kjoafaʼaitsjen, alikui timachjénni nga ñá kʼoétʼasonlee (Prov. 3:5-7). Kuinga tokuikjoan mangíntjenngiñá jmeni xi tso je Biblia kʼoa tsín ñá bʼetʼasoán jmeni xi ñá kjenndiaaná kʼoa tsín kʼoaʼmilee xi ngikʼa nga kui kʼoakatasʼín. Nga bʼanachale chjota je Na̱i kui síchjén “kjoachjine xi tokjoandiso xi tsínjme chjíle” (Col. 2:8). Tobʼelañá kʼianga siglo 1, jé Na̱i xokisʼin nga kui kitjenngi chjota je kjoachjine xi tjín nga kʼia. Jolani nga kui tsakakóya chjota judío je kjoafaʼaitsjen xi tsín ya Biblia yʼangini kʼoa nga kʼoakitso nga tjínnele kui kjoatéxomale Moisés koaitjenngi je chjota. Kʼoa je chjota tokui kuenta kisʼin kjoandiso jebi ʼndele nga kui kuenta sʼin je kjoachjine xi tʼatsʼe Jeobá tínroani. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Na̱i tojo kʼoatísʼín, kui redes sociales síchjén kao noticia nga kaníbason je én xi tsín kʼoatjín xi tso je chjota político. w23.07 16 párr. 11, 12
Majte 11 sá marzo
Tokʼoamaná jmeni xi nʼiai Jeobá. Aliʼya xi be kjoafaʼaitsjenli (Sal. 92:5).
Tokʼoajin koanle je Na̱i josʼin tsakʼéndajin Jeobá nga yátsʼi̱n tsakinyále je Adán kao Eva. Kʼianga kitsjoaʼnde nga kisʼele xti je Adán kao Eva, je Jeobá kʼoasʼin tsakakóni nga tsín ndiso, nga sítjoson ngantsjai jmeni xi tso. Kʼoa jósʼin tsakakó nga bitjoson ngantsjai jmeni xi bʼéndajin. Jé Jeobá xokisʼin nga jngo ntje̱ tsʼatsen xi kʼoasjentjai je ntje̱le Adán kao Eva xi kixi koaitʼale. Nga kʼoasʼin tsakʼéndajin Jeobá tosi tonda kitjoson jme xi tjínndajinle (Gén. 3:15; 22:18). Tsínjin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen je Na̱i nga je ʼNdíle sikasén Jeobá nga kʼoasjentjai je chjota. Kuinga kʼoasʼin tsakʼéchjíntjaininá nga̱ nʼio tsjoakená (Mat. 20:28; Juan 3:16). Tonga je Na̱i alikui jme kjoatsjoacha bakó nga̱ to yaole fini. Tsee kjoanda sʼe̱ nga tsakʼéchjíntjainá Jeobá. Kʼianga kjoetʼa xi 1,000 nó jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde, jé koatio ntje̱le Adán kao Eva xi kixi koaitʼale Jeobá kʼoa jechjotatsje koa̱n, tojosʼin koanmele Jeobá saʼnda ngasʼa. w23.11 6 párr. 17
Mixkue 12 sá marzo
Niná tsjoále kjoañʼai (Heb. 13:4).
ʼYaxkónñá je njín kao kjoabijnachon. Je Jeobá kʼoatso nga je njín kjoabijnachon tsoyanile, kʼoa tʼatsʼe tínroani kjoanda jebi (Lev. 17:14). Nga kʼoakitso títjon Jeobá nga koa̱n chi̱nee yaole cho̱, kʼoakitso nga likui koa̱n chi̱nee je njín (Gén. 9:4). Kʼoati kitsongáni nga likui koa̱n chi̱nee je njín kʼianga kitsjoale kjoatéxoma je chjota israelita (Lev. 17:10). Kʼianga siglo 1, jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga kʼoakitso je cuerpo gobernante nga tsín koa̱n njín sichjén je chjotale Cristo (Hech. 15:28, 29). Kʼianga nixkiaa mangíntjenngiñá je kjoatéxoma jebi. Kʼoati nitjosoán je kjoatéxomale Jeobá nga kʼoatsoná nga tsín tjínnele si̱chajngiaa. Je pastro Pablo itso kjoafaʼaitsjen kitsjoa: “Tinyachʼaolao yaono, joni tsa tinikʼaon yaono”. Je kjoafaʼaitsjen jebi binyakaoná nga tsínkui nimetokoán je xi chʼaotjín. Tobʼelañá, alikui kui chotsenlee jmeni xi kjoachajngi ska̱nijinná (Col. 3:5; Job 31:1). w23.07 15 párr. 5, 6
Xipe 13 sá marzo
Tochan tsakʼéyanajmíle (Juec. 16:17).
Ánni nga tsín koanchoyanile Sansón nga totíbʼanachale Dalila. A kuinga nʼio tsjoake koan. Je Dalila kjitʼaa kʼoakitsole nga katabʼéyanajmíle jñá nroani nga kʼoasikji tse nganʼio tjínle. Kʼoa je Sansón chaan kʼoakitsole. Nga kʼoakisʼin, kicha nganʼiole kʼoa tsín tinda tsakʼejnani ngixko̱n Niná (Juec. 16:16-20). Tsee kjoa tsakʼejnajin Sansón nga tsín tije Jeobá kuenta kisʼinni, tosaa je Dalila kisinʼiotʼa. Jé chjota filisteo kitsoa, tsakʼasjee xko̱n kʼoa yaa Gaza kisikʼéjnaʼya ndoyá. Choʼnda kinikao, jé tsakájen tsojmi xi koanjchále chjota filisteo. Xijekoan, jngo sʼuí tsakʼéjnale ninále je chjota filisteo xi Dagón tsakʼin, nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je tsakasenkao nga kitjoéle Sansón. Yaa kichokao Sansón jñani tjíobʼéjna sʼuí kʼoa totsabesin (Juec. 16:21-25). w23.09 5 párr. 13, 14
Bixine 14 sá marzo
[Kuenta tʼiaon] xi nda tjín ngixko̱n ngatsʼi chjota (Rom. 12:17).
Tsakui nichxin kui skónanginá je chjota xi ñatjen nixá kʼoa tsa je xi ñatjen mangían skuela tʼatsʼe josʼin mangínkoaa yaoná. Mená koakoyalee jotso Biblia tʼatsʼe josʼin tjínnele kjuinkoaa yaoná, tonga kʼoati machjén nga kuinóʼyalee kʼoa jchaxkoán josʼin síkjaʼaitsjen (1 Ped. 3:15). Xi koasenkaoná kuinga kui si̱kjaʼaitsjenjiaan ánni nga kui kjonangini chjota. A kui xi mele nga skoe̱ xi tʼatsʼe Niná axo kuinga toskoe̱sinná. Ninga tsín ʼyaa ánni nga kui kjonangininá, machjén nga ngasin nganda chja̱kaonajmiá kʼoa tsín yaoná si̱jtilee. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, tsakui nichxin tije sikjaʼaitsjenjinni. Si̱kjaʼaitsjenla tsakui skónanginá chjota xi ñatjen nixá ánni nga tsín sʼuí chʼasjeñá kʼianga bichó nóná. Nga kjesa joʼmijinlee, koaan kui si̱kjaʼaitsjenjiaan ánni nga kui kjonangini: A kui kʼoatsoni nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín bʼetsaojiaan. Koaan kʼoakʼuínlee nga nda sʼín kʼianga mandosinle xi ngikʼa. Tsa kʼoakʼuínlee, tsakui nichxin ngisa nda cho̱banajmiá kʼoa kʼuínyalee jmeni xi tso je Biblia tʼatsʼe nga sʼuínóle bʼasje chjota. w23.09 16, 17 párr. 10, 11
Xoto 15 sá marzo
Tikuindao yaono, jméni nga tsín tsa kʼoati jon xin ndiaa koanngínsínio, nga kʼoanachano je chjota xi chʼao kjoan, kʼoa jméni nga tsín tsa tsao̱jenngisíni nganʼiono (2 Ped. 3:17).
Tse kjoanda tjínná nga kjimasa tiʼmiyasonlee Énle Niná chjota ndʼaibi jngo tjíjtsa Sonʼnde. Je Pedro kʼoatso nga tjínnele tjenyatokon kuiyolee nichxinle Jeobá (2 Ped. 3:11, 12). Jmé xi koasenkaoná nga tjenyatokon kuiyoaa. Tsa kʼoakoa̱nná, nyaon nyaon si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin kuiyoaa ya sonʼndenaxó. Cha̱niyalai jkui nga ñaki tsje ntjao̱ xi tichjenjtai kʼoa nga ndakjoan tsojmi xi tichinai. Tikjaʼaitsjenlai tsa jetjíofaʼáyanile je xíngi xi jekʼien kʼoa tsakui tiʼmiyalai jósʼin kitjoson je én xi tongini kinokjoa je chjota xi jekjoatse tsakatio. Tsa kʼoasʼiain, koasenkaoli nga tjenyatokon kuijnai kʼoa nga koa̱njinli nga jenichxin fetʼa tiyoaa. Kʼianga jeʼyaa jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa alikui je nisinlee xi to énndiso bakóya. w23.09 27 párr. 5, 6
Taingo 16 sá marzo
Titjosonlao xijcháno nga tiyokao Nainá. Jébi xi nda tjín (Efes. 6:1).
Nkjín xti xi tsín sítjosonle je xijchále (2 Tim. 3:1, 2). Kuinga kʼoasʼínni je xti nga̱ jmeni xi tso je xi xijchá ma sakʼoani tsín sítjoson. Kʼoati tjínkʼa xti xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín timachjénni ndʼaibi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoále xijchále kʼoa nga tobʼéchjoayejele. A sakʼoa kʼoasatío tokon xi sʼa xtio. Tjínkʼa xi ñʼai male nga sítjoson je kjoatéxoma xi tsjoá je Jeobá xi kamaxkia ndʼaibi. Jmé xi koasenkaoli nga si̱tjosuin kjoatéxoma jebi. Jé Jesús xi ngisa nda choa̱ bʼéjnale je xi sʼa xti (1 Ped. 2:21-24). Ningalani chjotatsje koan Jesús, je xijchále chjotajée koan. Tonga je Jesús tsabexkón xijchále ninga sakʼoa tsín nda kisʼin kʼoa ninga sakʼoa tsín koanjinle jmeni xi kisʼin je Jesús (Éx. 20:12). w23.10 7 párr. 4, 5
Lune 17 sá marzo
Je kjoatéxoma xi títjon kichangi, nga̱ tsínle nganʼiojin, kʼoa nga̱ tsín tsa timachjénni (Heb. 7:18).
Je Pablo kʼoakitsole nga tsín tondiaa síchatʼa je jéená je cho̱ xi kisakale Niná, tojo tso je kjoatéxomale Moisés, kuinga tsín tikui kjoatéxoma jebi koanchjénni. Xijekoan, kui kitsoyale je pastro Pablo xi ñʼai tjín tsoya Énle Niná, kʼoakitsole nga ngisa tse kjoanda so̱koná nichxin xi sʼa nroa nga kʼienntjainá Jesús kʼoa kui xi koasenkaoná nga koa̱nchriantʼalee Niná (Heb. 7:19). Je Pablo k’oakitsole je chjotale Cristo xi chjota hebreo nga ngisa tse kjoanda tjenkao josʼin tjíobexkón Niná tikʼoajinni jokisʼin ngasʼa. Josʼin tsa’yaxkón Niná ngas’a tojngoo choa̱ tsoyanile jos’in tjínnele jchaxkón k’ianga jeja’ai Cristo (Col. 2:17). Jos’in tsa’yaxkón Niná nichxin kjoatse tojngoo choa̱ tsakakó jos’in tjínnele skoexkón Niná je chjotale Cristo. Kuinga tjínnenile koa̱njinná josʼin ʼyaxkón Jeobá ndʼaibi, nga̱ kʼoasʼin jchatʼani je jéená kʼoa kʼoasʼin jchaxkónñá josʼin mele. w23.10 25 párr. 4, 5
Majte 18 sá marzo
Kʼianga kuichokjetʼa nichxin, je rey xi sur tsʼe skaan kao je rey xi norte tsʼe (Dan. 11:40).
Ya capítulo 11 xi tsʼe Daniel jao rey síkʼaxki̱, je xi kjántʼa nga mele je koanentsja sonʼnde. Kʼianga ningósonkoaa texto jebi kao xi kjaʼaísa texto ʼyañá nga je “rey xi norte tsʼe” jé Rusia kao xi ya tsjoánganʼiole. Kʼoa je “rey xi sur tsʼe” jé tínchja̱ni Estados Unidos kao Reino Unido. Je “rey xi norte tsʼe” tífitjenngike je choʼndale Niná xi ya tjío ya naxinandá jñani kjinentsja. Tjínkʼa xi totaon tjíoʼya kʼoa xi ndoyá tjíonikatíoʼya xi totʼatsʼe kjoamakjainle. Tonga je ndsʼee alikui tjíotsokjónle je “rey xi norte tsʼe”. To ngisaa nʼio tjíosatío je kjoamakjainle nga kʼoakjimatʼain, nga̱ be nga toxá kʼoakoa̱nni nga̱ kʼoatso je én xi tongini kiski je Daniel (Dan. 11:41). Kʼianga ʼyaa nga tíbitjoson én jebi kui xi basenkaoná nga tosi tonda kixi mangíntʼalee Niná kʼoa nga tsín nichajiaan je kjoachoya xi tjínná. w23.08 11, 12 párr. 15, 16
Mixkue 19 sá marzo
Je xi jon síkaono jéní tolʼíxkoan síkao (Zac. 2:8).
Je Jeobá kʼoatso nga ya mangósoán je tolʼíxko̱n. Nga nʼio xkón je xkoaan kʼoa nga nʼio machjénná, joxi ini tsoná je Jeobá: “Kʼianga ʼya xi josíkaono, kui tísíkiʼaon xi nʼio chjí ʼbe”. Nga tsjoakená Jeobá mandosinle josatío tokoán kʼoa kui xi mele nga koasenkaoná. Kʼianga kjoañʼai chjaʼá, kʼoati ba sʼe kon. Kuinga koa̱n i̱ kʼuínnilee: “Kʼoasʼin tikuindanái joni je tolʼíxkuin” (Sal. 17:8). Kui xi mele Jeobá nga ñaki sʼe̱jngo tokoán nga tsjoakená. Tonga sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín tsjoakená kʼianga tse kjoa bitjatojiaan. Je Jeobá kʼoati majinle nga kʼoasatío sakʼoa tokoán. Kuinga machjénni nga ñaki kʼoéjngoaa tokoán nga tsjoakená. Jmé xi koa̱n sʼiaan. Koaan chótʼayajiaan jósʼin bakó Jeobá nga tsjoake je Jesús, nga tsjoake je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai kʼoa nga tsjoakená ñá. w24.01 27 párr. 6, 7
Xipe 20 sá marzo
Jé tsakasenkaonajin Nináná kʼoa tsakʼasjentjainajin nga tsín jokisikaonajin chjota xi jtikená (Esd. 8:31).
Je Esdras be nga je Jeobá síkuinda choʼndale kʼianga kjoa faʼatojin. Tochajinle ya Babilonia tíjna je Esdras kʼianga nó 484 nga kjesa faʼaijin Cristo, kʼianga kʼoakitso je rey Asuero nga sikjeson ngatsʼi chjota judío xi tjío ya ʼnde jñani tsakatéxoma (Est. 3:7, 13-15). Je Esdras xkón tsakʼejna nga kʼia. Nga kisʼejinle chjota judío nga kʼoakitso je rey, tsakationchjaan, nʼio ba kisatio kon kʼoa jéjin Jeobá kisijéle nganʼio nga katabinyakao (Est. 4:3). Nʼiojin nda kisatio kon je Esdras kao chjota judío xi ngikʼa nga tosani je kinikʼien chjota xi kʼoakitso nga sikjeson ngatsʼi chjota judío (Est. 9:1, 2). Jmeni xi koan nga kui nichxin nʼiojin tsakasenkao je Esdras nga tosi tonda je Jeobá kisinʼiotʼa kʼoa nga je koasenkao ngantsjai naxinandále. w23.11 17 párr. 12, 13
Bixine 21 sá marzo
Niná chjotakjoakixi tsole, tʼaxin xále (Rom. 4:6).
Je Pablo kui kinchja̱ni “je xá xi tsʼe kjoatéxoma” xi tsakʼaile chjota israelita (Rom. 3:21, 28). Tjínkʼa chjotale Cristo xi chjota judío xi tojo kui kitjenngi je kjoatéxoma xi tsakʼaile Moisés kʼoa ñʼai koanle nga koankjainle nga tsínti machjénni nga kui sitjoson. Kuinga je choa̱le Abrahán kisichjénni Pablo nga kʼoakitso nga tsín machjén nga kui “je xá xi tsʼe kjoatéxoma” si̱tjosoán nga nda kuiyoaa ngixko̱n Niná, nga tosa kui xi machjén nga koa̱nkjainná. Jmeni xi kitso Pablo kui bakóyaná nga nda kuiyoaa ngixko̱n Niná tsa makjainná xi tʼatsʼe kao tʼatsʼe Cristo. Je xá xi kisikʼaxki̱ Santiago ya capítulo 2 ali tsakuijin tínchja̱ni “je xá xi tsʼe kjoatéxoma” xi kisikʼaxki̱ Pablo. Je xá xi kisikʼaxki̱ Santiago kui nchja̱ni jmeni xi nʼia xi chjotale Cristo maa nga nyaon nyaon (Sant. 2:24). Jmeni xi nʼia yaa bakoñá tsa makjainná kʼoa tsa mai. w23.12 3 párr. 8; 4, 5 párr. 10, 11
Xoto 22 sá marzo
Je xʼinbe ngʼajko̱le chjoónle (Efes. 5:23).
Je tichjiaa xi mele kuixan tjínnele nda skoéjin ʼyáni xi kuixankao, nga̱ je ndsʼee xi xʼinle koa̱n jé xi jko̱ kʼoéjnale ya yaniʼya (Rom. 7:2; Efes. 5:33). Koaan si̱kjaʼaitsjain jebi: “A fitjenngi choa̱le Jesús. A kui xále Niná ngisa tsjoále kjoandosin. A nda kjoéjin jmeni xi sʼín. A nangitokon. A bakóle kjoaxkóntokon xi yánchjín. A koasenkaona nga sa nʼio sa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainna. A nda chjota kʼoa a koasjaile josʼin kuijnyíʼaijin yaonajin”. Tsa meli je kuixankoai jngo ndsʼee xi nda sítjoson je xá xi kjinele kʼoati machjén nga nda si̱tjosuin je xá xi kjineli. Jngo chjoón xi nda sʼín basenkao xʼinle (Gén. 2:18). Kʼoa nga tsjoake Jeobá nda síkʼaxki̱ xʼinle (Prov. 31:11, 12; 1 Tim. 3:11). Tsa kʼoasʼin tinikjaʼaitsjain nga kuixain, tosi tonda tsjoacha katamai Jeobá, tʼainganʼiui ya yaniʼyali kao ya jinjtín. w23.12 22, 23 párr. 18, 19
Taingo 23 sá marzo
Tsa jngo xi jon xi chale kjoaʼisentakon, katasíjéle Niná (Sant. 1:5).
Je Jeobá kʼoatso nga tsjoáná kjoachjine nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. Ngisaa kʼianga kui chjoéjiaan jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin. Tojosʼin tsakasenkao je pastro Pablo, je Jeobá kʼoati tsjoáná nganʼio nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan (2 Cor. 4:7). Kʼoa jé ndsʼee síchjén Jeobá nga basenkaoná. Nitje̱n nga kjesa nikʼienjin je Jesús, nʼio tsakʼétsʼoa. Je Jesús kui jée kisʼene nga Niná kinchja̱ʼaonle, kʼoa kui nʼio kisijéle Niná nga tsínkui jée katasʼene. Tonga je Niná kʼoasʼin tsakasenkaoni nga kisikasén jngo ánkje nga kitsjoanganʼiole (Luc. 22:42, 43). Kʼoatisʼin basenkaoná Jeobá ndʼaibi kʼiatsa kuinchja̱ná kʼoa tsa kuichosíxatʼaná jngo ndsʼee nga tsjoánganʼioná. Ngatsʼiaa koaan kʼoainganʼiolee je ndsʼee (Prov. 12:25). w23.05 10, 11 párr. 9-11
Lune 24 sá marzo
Ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio tʼaisalao nganʼio xíngio (1 Tes. 5:11).
Je ndsʼee xi jekisikatío xále Niná xi kuicho nga kjoaʼaítsjenya Kjoabiyale Cristo tsakui nichxin kui sikjáojin jókuitsole ndsʼee nga skoe̱ ijngokʼa. Kuinga tsín koa̱n kui kʼoakʼuínnilee jmeni xi chʼao kʼoe kon. Tojo ndsʼee mani ninga jekisikatío xále Niná kʼoa tsjoa satío tokoán nga ñatjen ʼyaxkón ijngokʼá Jeobá (Sal. 119:176; Hech. 20:35). Je Jesús kʼoakitso nga tjínnele si̱kjaʼaitsjenyá kjoabiyale nga xki̱ nó. Nga kʼoanʼia, nkjín koya josʼin binyakaoná kʼoa binyakao xi kjaʼaí nga̱ majinná jokji chjíle nga kʼienntjainá (Is. 48:17, 18). Kʼoati basenkaoná nga ngisa tsjoacha maa je Jeobá kao Jesús. Kʼoa kʼoasʼin bakoñá nga bʼailee kjoanda jmeni xi tjíosʼín xi totʼatsaan. Ngisaa jtín sʼin biyoaa kao je ndsʼee kʼoa kʼoati binyakoaa chjota nga majinle jmé xi tjínnele sʼin nga so̱kole kjoanda xi kjoaʼaíkao Niná nga kʼienntjainá je Jesús. Kuinga machjénni nga tongini kuiyondaa nga kjoaʼaítsjenya Kjoabiyale Cristo nó jebi. Nga̱ tokui nichxin jebi xi ngisasa nʼio chjíle. w24.01 13, 14 párr. 18, 19
Majte 25 sá marzo
An Jeobá, anña [ . . . ] je xi kʼoasʼin síkasényali ndiaa xi tjínnele kuitómjeyai (Is. 48:17).
Ndʼaibi kui Biblia síchjén Jeobá nga bándiaaná. Tonga kʼoati chjota síchjén. Tobʼelañá, je “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” kui bakóyaná xi tʼatsʼe Jeobá nga koa̱nná chjoéjiaan xi ndatjín (Mat. 24:45). Ali tsa tojejin ndsʼee jebi xi binyakaoná, kʼoati binyakaoná je superintendente xi tsʼe circuito kao xi chjotajchínga sʼin tjío nga tsjoáná kjoafaʼaitsjen kʼianga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan. Bʼailee kjoanda Jeobá nga tíbándiaaná nga nʼio ñʼai kjimachon sonʼnde ndʼaibi. Nga kʼoasʼin bándiaaná tosi tonda miyole maa, kʼoa kui xi koasenkaoná ndʼaibi kao nichxin xi sʼa nroa. Tonga sakʼoajin ñʼai koa̱nná nga kjuintjenngiaa josʼin bándiaaná Jeobá. Kʼianga chjota síchjén nga bándiaaná tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkjoan machjén je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná, kʼoa tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga totsʼe kjoafaʼaitsjen tjíosíchjén. Tsa kʼoakjimaa, kuenta sʼiaan nga je Jeobá tíbándiaale naxinandále kʼoa nga ngisa ndatjín nga si̱tjosoán. w24.02 20 párr. 2, 3
Mixkue 26 sá marzo
Ali toʼén kuinókjoaa, tonga je kjoatjaocha xi kjoakixi xi sʼiaan (1 Juan 3:18).
Kʼianga ngisa tsjoacha koaan je Niná machjén nga kjitʼa chótʼayá je Biblia. Kʼianga ñandia ñandia kʼoéxkiaa je Biblia, si̱kjaʼaitsjenjiaan jméni xi bakóyaná tʼatsʼe Jeobá. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jósʼin bakó texto jebi nga tsjoakena Jeobá. Kʼoa jméni xi sʼian nga koakoa nga tsjoake̱ je Jeobá”. Kʼianga kʼoaʼmilee je Jeobá jotjín tokoán kʼianga bʼetsʼoalee ngisaa tsjoacha maa (Sal. 25:4, 5). Kʼoa je nrʼoéná (1 Juan 3:21, 22). Je Pablo tsabee nga Timoteo nʼio tsjoake koan Jeobá kao chjota. Nga koanskanni, i kitsole je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe: “Niʼyajin xi tjínna xi tikʼoasʼin ngóson tjínkon joni Timoteo, nga ñaki síkjáokeno” (Filip. 2:20). Je xi kisikʼaxki̱ Pablo kui jokji tsjoake je chjotale Cristo je Timoteo. Kʼoa je jtín ñaki kiskoyajinle nga kichosíxatʼa je Timoteo (1 Cor. 4:17). w23.07 9 párr. 7-10
Xipe 27 sá marzo
Nitsjionkonjinle (Heb. 13:5).
Je Moisés kʼiaa kʼien kʼianga kjesa faʼasʼenjin je chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Jókoanni naxinandále Jeobá. A tojé tsakatio, a tsín tiʼya xi tsakándiaanile nga jekʼien Moisés. Jé Jeobá kisikuinda kʼianga kixi kitʼale. Tobʼelañá, je Jeobá kʼoakitsole Moisés nga je Josué katabasénnda xá nga katabándiaale je naxinandá. Kʼoa nga kui nichxin, je Moisés tokʼoa jekjoatse tsoyale Josué jme xi sʼin (Éx. 33:11; Deut. 34:9). Xi ijngosani, nʼio nkjín koan chjota xi tsakinyakao je naxinandá. Tsakatio xi jngo jmi chjota kjinentsja, xi jngo siento, xi ñachante, kʼoa xi te chjota kjinentsja (Deut. 1:15). Nga kʼoakoan nʼio nda koankuinda je naxinandále Niná. Kʼoati tíjnaná choa̱le Elías. Nʼio nkjín nó kisikuinda naxinandá Israel, tonga je Jeobá yaa kisikasén ya naxinandá Judá nga koanskanni (2 Rey. 2:1; 2 Crón. 21:12). Jókoanni je xi te ntje̱le naxinandá Israel. Alikui tokinjiotokon, nga̱ je Elías tongini kitsoyale Eliseo josʼin koandiaale je naxinandá. Je Jeobá kisitjoson josʼin tjínndajinle kʼoa kisikuindaa ngantsjai je choʼndale xi kixi kitʼale. w24.02 5 párr. 12
Bixine 28 sá marzo
Timao joni tsa ʼndíle xi isenle (Efes. 5:8).
Je chjotale Cristo xi Éfeso tsʼe kʼoasʼin kikao yaole jotso je Énle Niná kʼoa kui kisiʼisenle (Sal. 119:105). Alikui tikʼoakisʼinni josʼín ngasʼa kʼoa tsín tikisichajngini. Jé Niná kiskenngile, jé tsakʼétsʼoale kʼoa kui kʼoakisʼin jmeni xi sasénle (Efes. 5:1). Tikʼoasʼinni ñá, ngasʼa alikui ʼyaa jotjínni xi tʼatsʼe Niná kʼoa tsín nda tsangínkoaa yaoná. Tjínjinkʼa xi kui sʼuí kichʼasjee xi tsínni sasénle Niná kʼoa tsa kinichajngiaa. Tonga nga jetsaʼyaa xi tʼatsʼe Niná alikui tikʼoakinʼiañá nga̱ jekui kuenta kinʼia jmeni xi sasénle Jeobá kʼoa jmeni xi mai kʼoa nʼio tíbasenkaoná nga kʼoatinʼia (Is. 48:17). Ninga kʼoalani, alikui choa ñʼai maná nga kui xi ndatjín kʼoanʼia kʼoa nga tosi tonda kʼoasʼin bimaa joni tsa “xi isenle”. w24.03 21 párr. 6, 7
Xoto 29 sá marzo
Je xi jejichotjenngilee, tokʼoasʼin séndiaa kjuinkaosaa tongóson kʼoétakoán (Filip. 3:16).
Tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjain nga kje tijnandajin nga kʼoaitʼalai yaoli Niná kʼoa kʼuínsʼenngindái. Tsakui nichxin sʼasa chali nga si̱ndayai yaoli nga si̱tjosuin jmeni xi tso Jeobá kʼoa tsakuije̱ nga nʼiosa sʼe̱jna je kjoamakjainli (Col. 2:6, 7). Kuenta tʼiain nga tsín tongóson nʼia nga jngó jngoá, tjínkʼa xi ngotjo síndayani yaole kʼoa tjínkʼa xi ñʼai male. Kʼoati ma je xi sʼa xti, alikui tongóson tjín nóle nga tsjoátʼale yaole Niná kʼoa nga fisʼenngindá. Kuinga machjénni nga si̱kjaʼaitsjain tsa jetijnandai nga kʼuínsʼenngindái kʼoa tsa sʼasa machjén nga si̱ndayai yaoli kʼoa ali kjaʼaíjin xi ningósonkoai yaoli (Gál. 6:4, 5). Tsa kje tijnandajin nga kʼoaitʼalai yaoli je Niná tosi tonda tindayai yaoli. Kʼoatʼinlai Jeobá nga katabasenkaoli nga kʼoasʼiain (Filip. 2:13). Kjuinrʼoéli kʼianga kʼoétsʼoalai (1 Juan 5:14). w24.03 5 párr. 9, 10
Taingo 30 sá marzo
Jon, xi xʼion, kʼoatisʼin tiyokao yánchjínno josʼin nga nda machoyano (1 Ped. 3:7).
Ñandia nga tsín ndatjín kon je Sara kʼoa nʼio tsakjákao je Abrahán kʼoa saʼnda jé tsakánele jmeni xi koan. Tonga je Abrahán be nga bexkón je Sara kʼoa tsjoánganʼiole jmeni xi sʼín. Je Abrahán tsakasénño jmeni xi kitsole Sara kʼoa tsakʼéndajin kjoa jebi (Gén. 16:5, 6). Jmé xi bakóyaná choa̱ jebi. Jé xi xʼin kjinele kʼoakuitso jmeni xi koa̱n ya yaniʼya (1 Cor. 11:3). Tonga kʼoati kuenta sʼín jmeni xi tso je chjoónle nga̱ tsjoake, ngisaa tsa je kʼoakaotʼale jmeni xi sʼin (1 Cor. 13:4, 5). Ñandia nga toxijña chjota kichokonle je Abrahán kʼoa kisikʼasʼen niʼyale. Kʼoa je Abrahán kʼoakitsole je Sara nga nkjín nioxtila katasínda ningalani kjaʼaí xá tísʼín nga kʼia (Gén. 18:6). Je Sara kjitʼanangi kʼoakisʼin jokitsole Abrahán. Xi yánchjón koaan chjénngilao jokisʼin je Sara nga kʼoainganʼiolao je xʼinno jmeni xi sʼín. Tsa kʼoasʼiaon ngisaa nda kuiyokao xíngio (1 Ped. 3:5, 6). w23.05 24 párr. 16, 17
Lune 31 sá marzo
Je kjoaʼisentakon xi ngʼá nroani, [ . . . ] ndʼé (Sant. 3:17).
Kʼianga juez jekoan je Gedeón kʼiaa tsaʼyale tsa nʼiojin kʼoa tsa sítjoson kjoaixi. Je Jeobá kʼoakitsole nga katasíxkoa̱ je sonxta xi tsʼe Baal xi tsakʼénda je nʼaile (Juec. 6:25, 26). Xijekoan, je Gedeón kiskoéjin chjotakjoajchánle kʼoa jao kʼa kʼoakitsole Jeobá nga tjínnele sichoaya (Juec. 7:2-7). Kʼoakitsole nga kʼia nga nitje̱n katafisíkjeson chjotakontrale (Juec. 7:9-11). Je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele sitjoson. Kʼianga kʼoasʼin fitjenngi jotso Biblia kʼoa jotso je naxinandále Niná nda choa̱ batíole xi ngikʼa. Tonga sakʼoa ñʼai male nga fitjenngi jmeni xi tso je naxinandále Niná. Tsakui nichxin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín kjoanʼio machjén nga koaitjenngi jmeni xi tíʼmile. Tsakui kʼoakʼuínle nga kui kʼoasʼin jmeni xi ñʼai koa̱nle nga sitjoson, koaan skénngi je choa̱le Gedeón. w23.06 4, 5 párr. 9-11