BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • w17 junio p. 16-20
  • Kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao xíngiaa

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao xíngiaa
  • Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2017
  • Subtítulo
  • Xi me tikui tínchja̱ni
  • JÓSʼIAAN NGA KʼOÉNDAJIAAN JE KJOA XI SʼENÁ
  • NASKÁSʼIN MATSEN JE JTÍN NGA SÉNJIN CHJOTA XI TJÍOJIN
  • ALIKUI KʼOAIʼNDEE NGA TOSI TONDA KJOA SʼE̱NÁ KAO NDSʼEE
  • Kao kjoatsjoacha kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao xíngiaa
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2016
  • Kjoa xi nyʼán tjín: Jméni xi sʼiaan nga so̱koná
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2018
  • Tosi tonda “tijetakon xíngio”
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2022
Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2017
w17 junio p. 16-20
Jngo tichjaa xi jtile nga tíjna ya Ndʼia jña chotʼayá

Kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao xíngiaa

JE Jeobá kui xi mele nga nyʼán sʼin koatio je choʼndale. Kʼianga bʼenelee yaoná nga nyʼán sʼin biyoaa, ndasʼin bichómani. Kʼoa nga kʼoanʼia, nkjín chjota faʼaikatiojin ya jinjtín.

Tobʼelañá, jngo chjota xi chjinebʼenda ma xi ya tsʼe Madagascar, tsabee nga nyʼán sʼin tjío je testigole Jeobá. Kʼoa i kitso: “Kʼiatsa jngolani relijión koatejnajian, kui relijión jebi skoéjian”. Kʼianga koanskanni, kisikʼéjnaa je xá xi sʼín, kʼoasʼin tsakándiaale je familiale jotso Biblia, kʼoa testigole Jeobá koan.

Tojo kisʼin je chjota xi jekanikʼaxkiaa, nga xki̱ nó, nʼio nkjín chjota faʼaikatiojin naxinandále Niná, nga̱ kui xi mele nga nyʼán sʼin koatio. Je Biblia kʼoatso nga je kjoachi̱ni̱ kʼoa nga chobatiaa kui xosikaoná nga tsín tinda biyoñá kao xíngiaa kʼoa kjoa sʼe ya jinjtín (Sant. 3:14-16). Je Biblia kʼoati tsjoáná kjoafaʼaitsjen xi basenkaoná nga tsín kjoa katasʼená kao xíngiaa kʼoa nga nyʼán sʼin kuiyoaa. Kataʼyala jotjíosʼín kʼa chjota nga tjíofitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia.

JÓSʼIAAN NGA KʼOÉNDAJIAAN JE KJOA XI SʼENÁ

“Alikui nda kikoa je ndsʼee xi ñatjen kisixá. Ñandia kʼianga tichobatijin, jao chjota kicho jñani tiyuijin kʼoa kinrʼoénajin” (CHRIS).

Jao tichjaa xi chʼaosʼin tjíokotsenle xínkjín

“Jngo tichjaa xi ñatjen xinyasoan, toʼikoan tsín tikitjokaonina kʼoa saʼnda tsín tikinchja̱nina. Likui ʼbe ánni nga kʼoakisʼinni” (JANET).

“Jan manijin nga tichobanajmíjin kao teléfono. Jngo xi xtʼalangá kitso, kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga jekisʼin colgar. Chʼaosʼin kinchjaña xi tʼatsʼe, tonga nga kjeni sʼínjin colgar, kinrʼoé ngayeje jmeni xi kixian” (MICHAEL).

“Ya jinjtín, jao precursora xi tsín nda kikao xínkjín. Jngo xi tokinchja̱tikao ʼndeʼnde xi ijngo. Nga kʼoakisʼin, alikui nda kisatio kon je ndsʼee kao tichjaa” (GARY).

Tsakui nichxin tosʼa choa kjoa maná, tonga je xi kui kjoa faʼatojin, tsakui nichxin nʼio síkiʼaon kjoafaʼaitsjenle kʼoa tsín tinyʼán sʼin bationi ya jinjtín. Ndsʼee jebi, kui kitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia kʼoa ndasʼin tsakatiokaoni xínkjín. Tonga, jmé Énle Niná xi tsakinyakao.

“Ali yajin chobatio ya yandiaa” (Gén. 45:24). Je José kui kjoafaʼaitsjen jebi kitsjoale ndsʼe̱ kʼianga kikonnile je nʼaile. Kʼiatsa jngo chjota xi tsín male kjoéxkó yaole kʼoa tsa ndi̱to̱n síjtile yaole, tsakui nichxin koa̱njtile xi ngikʼa. Je Chris, xi jenása kanikʼaxkiaa, koanjinle nga ngʼakon kjima kʼoa nga ñʼai male fitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi bʼaile. Kʼoa nga mele kisindaya yaole, kisijéle kjoanichatʼa je ndsʼee kʼoa tsakʼénele yaole nga tsín tikʼoakisʼinni. Kʼianga tsabe je ndsʼee nga tsín tinʼio síjtinile yaole je Chris, kʼoati kisindaya yaole tsanda je. Ndʼaibi, tsjoa tjíole nga tjíosíxále Jeobá.

“Alikui ndasʼin bichómani jngo kjoa jñani tsín nkjín ma xi fáoyani” (Prov. 15:22). Je Janet koanjinle nga tjínnele koaitjenngi kjoafaʼaitsjen jebi, kʼoa tsakjákaonajmí je tichjaa. Kui kiskonangile ánni nga koanjtinile. Nga títjon me tsín kisasenle nga tsakjáonajmí, tonga xi jekoanni, ngasin nganda tsakjáonajmí. Je tichjaa koanjinle nga tsínni kʼoatjín kjoa josʼin koanjinle tsakai kʼoa kisijéle kjoanichatʼa je Janet. Kʼoa tosi tonda ñatjen tjíosíxále Jeobá.

“Tsa kjoaʼaikoai kjoatjaoli ya sonxta, kʼoa tsa ya kjoaʼaítsjenli nga ndsʼai tjínʼi̱tséle kjoakontra tʼatsi, tʼejnai kjoatjaoli yatʼa sonxta, kʼoa tʼin títjonkjoanla timiyo ngijngokʼai ndsʼai” (Mat. 5:23, 24). Kui jebi je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús ya jngo jko̱nindo. Je Michael alikui nda kisʼe kon nga ndsʼee kisikʼaxki̱. Tonga koanmele tsakʼéndajin je kjoa. Nangitokon koan kʼoa tsakjákaonajmí je ndsʼee kʼoa kʼoakitsole nga tsín ndatjín jmeni xi kitso xi tʼatsʼe. Je ndsʼee kisichatʼale kʼoa nda tsakjáo ijngokʼani nga jao.

“Tosi tonda katakano xíngio kʼoa kao kjoatsjoa tichatʼalao xíngio kʼiatsa ʼya xi fajétʼale xínkjín” (Col. 3:12-14, TNM). Je precursora xi jenása kanikʼaxkiaa, jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kisichoyale nga tsín nda tjíosʼín kao xi ijngo tichjaa nga fáoti, kʼoa nga tsín nda tjíosatío kon je ndsʼee kao tichjaa ya jinjtín. Kʼoakitsole nga katasʼele kjoatsejta ánni nga sʼe̱ni kjoanyʼán ya jinjtín. Je tichjaa kisitjoson je kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile. Ndʼaibi, nda fikao xínkjín kʼoa ñatjen tsoyason.

Je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Colosenses 3:12-14, koasenkaoná kʼiatsa ʼya xi josikaoná. Nʼio nkjín chjota xi síchatʼale xínkjín kʼianga nangitokon ma. Tonga tsa ñʼai maná nga kʼoanʼia, kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Mateo 18:15. Ningalani kui kinchja̱ni Jesús tʼatsʼe xi nʼio ai jée bajngi, kjoafaʼaitsjen jebi kʼoati basenkaoná kʼianga kjoa sʼená kao je ndsʼee. Nangitokon katamaa kʼoa kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao ndsʼee.

Je Biblia nʼio nkjín kjoafaʼaitsjen faʼaitʼa xi koa̱n kjuintjenngiaa. Tonga tjínnele koakoá “kjoatjaocha, kjoatsjoa, kjoa xi nyʼán tjín, kʼoa nga nikjaínlee xíngiaa, kjoandʼé, kjoanda, kʼoa nga makjainná, kjoaʼindajintakon, kʼoa nga chjoéxkoá yaoná” (Gál. 5:22, 23). Si̱kjaʼaitsjenla jebi: Kʼianga tjínle siti̱ jngo makina nʼio nda síxá. Tikʼoasʼinni, kʼiatsa kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Jeobá, likui jme kjoa sʼe̱ná kao xíngiaa.

NASKÁSʼIN MATSEN JE JTÍN NGA SÉNJIN CHJOTA XI TJÍOJIN

Nga jngó jngoá, alikui tongóson kjoaan. Kjaʼaí kjaʼaísʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa kjaʼaí kjaʼaí bixoán. Kʼoa jebi kui xi tsjoa báya tokoán. Tonga nga tsín mangósoán jokjoaan kʼoati ya nroani nga kjoa sʼená. Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna xi jetjínle kjoafaʼaitsjen itso: “Jngo chjota xi soale alikui nda sʼe kon kʼianga ya ñatjen batio kao jngo xi nʼio tsjoale nchja̱. Ningalani tokui jebi, tsakui nichxin tse kjoa kuichomani”. Tonga a koaan nda koaikao xínkjín je chjota xi tsín mangóson jokjoan. Si̱kjaʼaitsjenla choa̱le je pastro Pedro kao Juan. Kʼianga bʼexkiaa xi tʼatsʼe Pedro, tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tokjoan kʼoatso josʼin síkjaʼaitsjen. Tonga xi tʼatsʼe pastro Juan tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga nda chjota kʼoa nga nda síkjaʼaitsjen. Nga jao pastro jebi alikui koanngóson jokoankjoan, tonga ñatjen kisixá nga jao (Hech. 8:14; Gál. 2:9). Je choa̱le kui tsoyaná nga koa̱n jtín sʼin si̱xá ningalani kjaʼaí kjaʼaí kjoaan nga jngó jngoá.

Tsakui nichxin jngo ndsʼee kui kʼoakuitso kʼoa kui kʼoasʼin jmeni xi sijtiná. Xi kuenta sʼiaan, kuinga ngatsʼiaa kʼienntjainá je Cristo kʼoa tjínnenile tsjoacha koaan je ndsʼee (Juan 13:34, 35; Rom. 5:6-8). ʼNdele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkʼia miyoná koa̱n, tosa kui chjónangilee yaoná jebi: “ A kui kʼoatísʼín je ndsʼee jmeni xi kontra tíjnale je Biblia. A kui xi mele nga an sikiʼaonna. Axo tokui nga tsín mangósoán jokjoaan, kʼoa jméni xi bakóyana jñani nda sʼín je ndsʼee”.

Tobʼelañá, tsakui nichxin likui nʼio tsjoaná nokjoaa, tonga tsa ʼyaxkoaan jngo xi nʼio tsjoale nchja̱. Jósʼin si̱kjaʼaitsjeen. Koaan kui si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa choa ñʼai male nga fákaonajmíni Énle Niná je chjota. Koaan ñatjen kʼuínyasoán nga koa̱nná josʼin fákaonajmí je chjota. Kʼoa tsa je ndsʼee ngisa tjotʼa tikʼoani ñá, a koaan si̱kjaʼaitsjeen jokji tsjoa sʼe̱ya tokoán kʼiatsa kuinyakoaa xi jejchínga, xi chʼin tjínle kʼoa tsa je xi nganʼio machjénle. Xi bakóyaná kuinga kui chótsenlee jñani nda sʼín je ndsʼee. Ningalani tsín nʼio miyoná koa̱nni, koaan ndasʼin si̱xá kao je. Tsa kʼoasʼiaan nyʼán sa̱tío tokoán kʼoa ndasʼin kuiyoaa ya jinjtín.

Je Evodia kao Síntique kʼiaa tsakatio nga siglo 1. Tsakui nichxin likui koanngóson jokoankjoan. Tonga je pastro Pablo kʼoakitsole “nga ngóson katabʼékon nga̱ tjíokao Nainá” (Filip. 4:2). Kʼoati kui xi mená nga nyʼán sʼin kuiyoaa ya jinjtín kao ndsʼee nga jchaxkoán je Jeobá.

ALIKUI KʼOAIʼNDEE NGA TOSI TONDA KJOA SʼE̱NÁ KAO NDSʼEE

Kʼianga chʼao bʼé tokoán xi tʼatsʼe xíngiaa, yaa mangóson je jñá xi tsín nda xi kjintjejinle naxó, kʼiatsa tsín tjóneya tosi tondajin koa̱nngʼa. Kʼoatisʼinni, tsa nʼio ya sʼe̱jnajin ni̱ma̱ná xi tsín kixi tíjna, kʼoati bʼakaotʼale je jtín. Tonga tsa tsjoachaa je Jeobá kʼoa kao ndsʼee, kʼoénejinlee yaoná nga tsín jme kjoa katasʼená kao je ndsʼee ya jinjtín.

Jao tichjaa xi tjíofáonajmí kʼoa tjíobʼéndajin jme kjoa xi tjínle

Tsa nangitokon maa kʼoa tsakui xi mená nga nyʼán sʼin kuiyoaa, ndasʼin kuichomani

Kʼianga bʼendajiaan je kjoa xi sʼená kao xíngiaa ndasʼin bichómani. Si̱kjaʼaitsjenla jokitso jngo tichjaa, i kitso: “Kʼianga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tojo tsotiʼndí sʼin tsabekonna jngo tichjaa, nʼio jti koanna. Kʼoa nga ngisasa koanjtina, nʼio tsakjakoa. Kʼoa i kixian: Nga tsín bexkónna kʼoati tsín skoexkoán”.

Nga koanskanni, tichjaa jebi tijé kisikjaʼaitsjenni josʼín, kʼoa i kitso: “Koanjinna nga tsín nda tisʼian, kʼoa chʼao kisʼe tokoan. Koanjinna nga tjínnele sikʼantjaiya yaona. Tsakʼetsʼoale je Jeobá. Xijekoan, tjín xi tsakatsele je tichjaa kʼoa jngoo xo̱n kiskile nga kisijéle kjoanichatʼa. Kindoakjáníjin xíngijin kʼoa kinichajinníjin je kjoa xi kisʼenajin. Kʼoa saʼnda ndʼaibi alikui tijme kjoa tísʼeninajin”.

Machjénle ngatsʼi chjota nga nyʼán sʼin koatio. Tjínkʼa chjota xi tsín nyʼán tjío kon, tsakui nichxin kuinga ngʼakon kʼoa tsakuije̱ nga tsokjón. Tonga ya jinnaxinandále Jeobá tjínnele nga sʼe̱ kjoanyʼán kʼoa nga jtín sʼin kuiyoaa. Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga itso xi kiski je Pablo: “Bʼetsʼoano nga kuimao josʼin machjén je xá xi kinokjoano, kao kjoayo̱ma̱ kjiatakon, kao kjoandʼé, kao kjoatsetakon. Tikjaínlao xíngio nga tjaochao. Tixítíyalao yaono nga tojngo tiyokjao nga nyʼán tiyo, nga je Espíritu Santo tsakʼékjaono” (Efes. 4:1-3). Nga nyʼán kuiyokoaa xíngiaa nʼio tjínle kjoandosin. Kuinga tosi tonda kʼoénesínilee yaoná nga nda kjuinkoaa je ndsʼee kʼoa kʼoéndajiaan tojme kjoa xi sʼe̱ná.

Je Pablo kao Bernabé Ndsʼe̱ tsakjáo ninga tsín koanngóson

Pablo kao Bernabé

Je Pablo nʼio tsʼen koan ngasʼa. Nga kjesa chjotale Cristo majin kitjenngike je chjotale Cristo kʼoa koanmele kisikjeson (Hech. 9:1). Kʼoa xi koanskanni, tije xokitsoni nga nʼio jtike koan je chjotale Cristo (Hech. 26:11).

Ningalani jekisindaya yaole je Pablo nga jekisʼenngindá, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen xi kjaʼaí nga tojo chʼao kjoan. Nga jechjotale Cristo koan, je ndsʼee xi tsakatio ya Jerusalén kitsokjonle kʼoa “alikui koankjainle tsa kʼoati chjotale Cristo” (Hech. 9:26).

Xi tsakasenkao nga koa̱nkjainle je jtín nga jechjotale Cristo ma je Pablo jé chjotale Cristo xi José tsakʼin xi Chipre tsʼe. Ngatsʼi kʼoasʼin tsabe nga nʼio nda chjota koan je José. Kuinga Bernabé sʼin kitsjoajaʼaínnile xi “ʼndíle kjoanijekon” sʼin tsoyanile (Hech. 4:36, 37). Je chjotajchínga xi tsakatio Jerusalén nʼio tsabexkón je Bernabé xi tsakasenkao Pablo (xi Saulo tsakʼinle ngasʼa). I kitso: “Bernabé kiskoé Saulo. Jaʼaikaole pastro. Tsakʼéle najmí josʼin nga tsabe Nainá yaya ndiaa, [...] kʼoa josʼin nga tonda koannʼiokon nga kinchjaya xi tʼatsʼe jaʼaínle Jesús ya Damasco” (Hech. 9:26-28). Kʼianga jekinrʼoé je jtín jmeni xi kitso je Bernabé, nda kiskoeya je Pablo. Xijekoanni, je Pablo kao Bernabé ñatjen kikakóyason jñani xin naxinandá (Hech. 13:2, 3).

Je Bernabé nʼio chjí tsabe jokisʼin je Pablo. Xi ijngosani, je Pablo kʼoajinti chjí tsabekon nga nda chjota koan je Bernabé kʼoa nga kisʼele kjoamatokon.

Je Biblia kʼoatso nga ñandia “kjoasi kisʼele” Pablo kao Bernabé. Ánni. Alikui kʼoatso tsakui nga tsín koanngóson jokoankjoan. Je kjoa xi kisʼele kuinga tsín be tsa koa̱n koaikao Juan Marcos nga xin naxinandá koaikakóyason (Hech. 15:36-40).

Ningalani tsín koanngóson je Pablo kao Bernabé jokoankjoan, ñatjen kisixá nga jao nga kjesa kui kjoa sʼejinle. Kʼoa je Biblia kʼoatso nga je Pablo kao Marcos ñatjen kisixá ijngokʼani (Col. 4:10). Je choʼndale Niná jebi nʼio nda choa̱ bʼéjnaná, nga tsín koa̱n kui kuixkanyañá jokjoaan nga jngó jngoá.

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani