KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 25
KJOAJNDA 96 Je Énle Niná nʼio chjíle
Jmé xi bakóyaná jokitso Jacob kʼianga tojeme kuiyá (xi majaoni)
“Kisichikontʼain nga jngó jngó” (GÉN. 49:28).
XI TÍNCHJA̱NI
Jmé xi bakóyaná jokitsole Jacob xi ngi jin xtile kʼianga tojeme kuiyá.
1. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
KʼIANGA tojeme kuiyá je Jacob, yaa tjíondaile xtile kʼoa tjíonrʼoé jmeni xi tíʼmile nga jngó jngó. Ya kjoaʼmiya xi jaʼato kui tsaʼyaa jotsakʼinle Rubén, Simeón, Leví kao Judá kʼoa alikuijin kui koyale jmeni xi tsakʼinle. Ndʼaibi kui chótʼayá jmeni xi kitsole Jacob xi ngikʼa xtile: Zabulón, Isacar, Dan, Gad, Aser, Neftalí, José kao Benjamín.a
ZABULÓN
2. Jmé xi kitso Jacob xi tʼatsʼe Zabulón (Génesis 49:13; kʼoati chótsenlai je recuadro).
2 (Tʼexkiai Génesis 49:13).b Je Jacob kʼoakitso nga je ntje̱le Zabulón yaa ndaindáchikon koatio nga jekuicho ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Jmeni xi kitso Jacob 200 nó koanskanni kitjoson. Yaa kichokatio ntje̱le Zabulón yaa ndaindáchikon Galilea kao ndaindáchikon Mediterráneo. Nga ya tsakatio tsjoa kisatio kon nga̱ ngisaa choa ñʼai koanle nga tsakatse tsojmi kʼoa nga tsakaténa. Tsakui nichxin kuinga i̱ kitsoni Moisés: “Tsjoa tʼai tokuin Zabulón kʼianga kuitjui” (Deut. 33:18).
3. Jmé xi sʼiaan nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ tokoán.
3 Jmé xi bakóyaná. Tsa tokoa̱nniná jojekji tjínná, tsjoa sa̱tío tokoán tojñani tinijchá yaoná, ni choa tjínná kʼoa ni tse tjínná (Sal. 16:6; 24:5). Alikuijin tsjoa sa̱tío tokoán tsa tokuila si̱kjaʼaitsjeen nga ngisasa tse tsojmi sʼe̱ná. Tosa kui kuenta sʼiaan jokji tjínná ánni nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ni tokoán (Gál. 6:4).
ISACAR
4. Jméni xi tongini kitso Jacob xi tʼatsʼe Isacar, kʼoa jósʼin kitjoson (Génesis 49:14, 15; kʼoati chótsenlai je recuadro).
4 (Tʼexkiai Génesis 49:14, 15).c Je Jacob kʼoakitsole Isacar nga nʼio tsjoa tjín kon xi tʼatsʼe nga̱ tsjoake nga síxá. Yaa kisingósonkao jngo cho̱taja xi chʼá bʼa. Kʼoati kitsole nga ya kʼoéjna jñani nʼio nda chon. Jmeni xi tsakʼinle Isacar kʼiaa kitjoson nga ya kichokatio ntje̱le ya ndai xo̱ngá Jordán jñani nʼio nda ma je tsojmintje (Jos. 19:22). Ningalani nʼio tsjoake koan nga tsojmintje tsakʼéntje, kʼoati tsakasenkao xi kjaʼaí (1 Rey. 4:7, 17). Tobʼelañá, tsakasenkao je Barac kao Débora kʼianga nganʼio kisijé nga kikján kao Sísara (Juec. 5:15).
5. Jósʼin chjénngilee je ntje̱le Isacar, kʼoa ánni nga ndatjínni nga kʼoasʼiaan.
5 Jmé xi bakóyaná. Tsabechjí Jeobá jmeni xi kisʼin je ntje̱le Isacar, kʼoati bechjíná tsanda ñá nga je tinixálee (Ecl. 2:24). Kuila si̱kʼaxkiaa josʼín xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín (1 Tim. 3:1). Ningalani tsín ñaki kao chjota kján nga sítoánntjainá, binyakaoná nga tosi tonda je Niná nixálee kʼoa nga nda biyoaa ngixko̱n (1 Cor. 5:1, 5; Jud. 17-23). Kʼoati síkʼaya nichxin nga batíonda je kjoanokjoaya xi tsjoá ya jinjtín, kʼoa je kjoanokjoaya xi tsjoá binyakaoná kʼoa sínʼio tokoán (1 Tim. 5:17).
DAN
6. Jmé xá xi tsakʼaile je ntje̱le Dan (Génesis 49:17, 18; kʼoati chótsenlai je recuadro).
6 (Tʼexkiai Génesis 49:17, 18).d Je Jacob kʼoakitso nga je Dan yaa koa̱nngóson joni ye̱ nga síkinjele xi ngisa yʼai kjoan, jolani naxín kao chjota xi tíjnason. Xi tsonile, je ntje̱le Dan alikui tso̱kjon nga skaan kao chjotakontrale naxinandá Israel. Kʼiaa kitjoson én jebi kʼianga jaʼasʼen chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Jé ntje̱le Dan tjenngika nga tjíosíkuinda naxinandá (Núm. 10:25). Ninga tjínkʼa xi tsín tsabe nga kʼoakisʼin je ntje̱le Dan, nʼio chjíle je xá xi kisʼin.
7. Jméni xi kuenta sʼiaan ngantsjai nga je Jeobá tinixálee.
7 Jmé xi bakóyaná. Sakʼoa liʼya xi be jme xá xi nʼia, jolani nga nitsjee ya Ndʼia jña chotʼayá, nga bʼainganʼioá jme xá xi sʼe nga satío kjoajtíntse kʼoa tsa jmesa xá xi kjaʼaínile. Tsa kʼoasʼin bʼainganʼiui nʼio ndatjín nga kʼoanʼiai. Kui kʼoanʼiani nga tsjoachai je Jeobá, ali tsakuijin nga yaoli chʼa̱sjengʼai. Je Jeobá kuenta sʼín jmeni xi nʼiai nga je tinixálai kʼoa nʼio chjí be (Mat. 6:1-4).
GAD
8. Ánni nga chjota tsakʼetʼanile ntje̱le Gad kʼianga kichokatio ya ʼnde jñani tsakʼaile (Génesis 49:19; kʼoati chótsenlai je recuadro).
8 (Tʼexkiai Génesis 49:19).e Je Jacob kʼoakitso nga ché kʼoetʼale je Gad. Jmeni xi kitso kʼiaa kitjoson nga jetsʼato 200 nó jaʼato. Je ntje̱le Gad yaa kichokatio ya chrian xo̱ngá Jordán. Nkjín naxinandá xi kʼoati ya chrian tsakatio xi jtike koan, tonga kuinga ya kichokationi nga̱ ngisaa kisʼe jñá xi tsakjen cho̱ntjele (Núm. 32:1, 5). Nʼiojin koan ntje̱le Gad nga ya kichokatio kʼoa ñaki kʼoatsakatío kon nga je Jeobá sikuinda. Nkjín nó nga je tsakinyakao ntje̱ xi ngikʼa kʼianga kikján kao chjota xi ya tjío xingoatʼa xo̱ngá Jordán ánni nga kitjoénile ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Núm. 32:16-19). Kʼianga ki kjoajchán ñaki kʼoatsakatío kon nga je Jeobá sikuinda yánchjínle kao xtile. Kʼoa je Jeobá kisichikontʼain nga nʼiojin koan kʼoa nga tsakinyakao ntje̱ xi ngikʼa (Jos. 22:1-4).
9. Jméni xi sʼiaan tsa tjínjngo tokoán nga je Jeobá sikuindaná.
9 Jmé xi bakóyaná. Kui bakóyaná nga tosi tonda je Jeobá si̱xálee ninga tse kjoa kuitjátojiaan (Sal. 37:3). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nkjín ndsʼee xi tsjoánganʼio nga sʼenda Ndʼia jña chotʼayá kao xi kjaʼaísa ndʼia xi machjén nga ʼyaxkón Jeobá. Tjín xi ya fi ya ʼnde jñani ngisa machjén xi tsoyason kʼoa tsjoánganʼio jmesa xá xi tjín jinnaxinandále Niná. Kuinga kʼoasʼínni nga̱ tjíojngo kon nga je Jeobá sikuinda (Sal. 23:1).
ASER
10. Jméni xi tsín nda kisʼin je Aser (Génesis 49:20; kʼoati chótsenlai je recuadro).
10 (Tʼexkiai Génesis 49:20).f Je Jacob kʼoakitso nga nda koatio je ntje̱le Aser. Kitjoson jmeni xi kitso nga̱ yaa tsakatio ntje̱le Aser jñani nʼio nda koan tsojmintje (Deut. 33:24). Yaa kichokatio ya chrian jñani kijna ndáchikon Mediterráneo kao ya naxinandá Sidón, jñani bichókjayo chitso. Tonga alikui nda kisʼin nga tsín tsakʼaontjenngile je chjota cananeo xi ya tsakatio (Juec. 1:31, 32). Chaan kʼoatisʼin kisikjaʼaitsjen josʼin síkjaʼaitsjen chjota cananeo nga̱ kui ngisa kitsjoale kjoandosin nga nkjín tsojmi sʼe̱le kʼoa tsín tikʼoasʼin kisixánile Jeobá jokisʼin ngasʼa. Xi ijngosani, tsín kitsjoanganʼiole je Barac kʼianga nganʼio kisijé nga kikján kao chjota cananeo. Nga tsín kitsjoanganʼio alikui tsabe josʼin tsakasenkao Jeobá je chjota israelita nga kinjele kjoajchán (Juec. 5:19-21). Soajin koanle nga i̱ tso xi kise je Barac kao Débora kʼianga jekinjele: “Je Aser toyaa tsakʼejnandai ndáchikon kʼoa alikui jme xi kisʼin” (Juec. 5:17).
11. Ánni nga tsínkui kjoásjeñá nga nkjín tsojmi sʼe̱ná tsa tsín ñaki machjénná.
11 Jmé xi bakóyaná. Je chjota xi tsín bexkon Jeobá kui ngisa tsjoále kjoandosin je tao̱n kʼoa nga nda koatio, tonga ñá alikui kui ngisa bʼailee kjoandosin nga̱ kui xi mená nga ngisa nda si̱xálee Jeobá (Prov. 18:11). Ningalani machjénná tao̱n, alikui koa̱n nga kui nʼio kʼoailee kjoandosin (Ecl. 7:12; Heb. 13:5). Alikui koa̱n nga tokui si̱kʼayalee nichxin nga kui kjoásjee nga nkjín tsojmi katasʼená tsa tsín ñaki machjénná. Tosaa kʼoakji nixálee Jeobá jokji tjen kʼoamaná nga̱ tjínjngoo tokoán nga je sichikontʼainná nga nda kuiyoaa nichxin xi nroaján (Sal. 4:8).
NEFTALÍ
12. Jósʼin kitjoson jmeni xi kitso Jacob xi tʼatsʼe Neftalí (Génesis 49:21; kʼoati chótsenlai je recuadro).
12 (Tʼexkiai Génesis 49:21).g Je Jacob kʼoakitso nga je Neftalí naskánatso én kuinchja̱. Tsakui nichxin kʼia kitjoson én jebi nga nʼio nda kitsoya Jesús nga jaʼai i̱ Sonʼnde. Tsee nga ya naxinandá Capernaúm tsakʼejna je Jesús, ʼnde xi nchja̱ni Neftalí. Kuinga kʼoatsoni Biblia nga ya Neftalí tsʼe (Mat. 4:13; 9:1; Juan 7:46). Kʼoa je Isaías tongini kʼoakitso nga je Jesús siʼisenle je chjota xi Zabulón tsʼe kao xi Neftalí tsʼe (Is. 9:1, 2). Jé Jesús nchja̱ni Biblia kʼianga kui síkʼaxki̱ “je lʼí xi ñaki kjoakixi, xi jaʼai i̱ sonʼndebi, xi síʼisenle ngatsʼi chjota”. Nga kʼoatso kui nchja̱ni nga naskásʼin kitsoya je Jesús (Juan 1:9).
13. Jméni xi sʼiaan nga sa̱sénle Jeobá jmeni xi kuixoán.
13 Jmé xi bakóyaná. Mandosinle je Jeobá jmeni xi bixoán. Kuinga machjénni nga naskátso én kuinókjoaa tsa mená nga sa̱sénle jokuixoán. Jméni xi koa̱n sʼiaan. Ñaki kʼoatjín jmeni xi kuixoán ngantsjai (Sal. 15:1, 2). Kui kʼoakʼuínlee xíngiaa jmeni xi kuinyakao kʼoa kʼoakʼuínlee jñani nda sʼín, alikui koa̱n nga kui cho̱bayañá jñani tsín nda sʼín xi kjaʼaí kʼoa tsín tokui kuenta sʼiaan jñani tsín sasénná josʼín xi ngikʼa (Efes. 4:29). Kʼoati koa̱n kui si̱kjaʼaitsjenjiaan jméni xi kuixoán nga ngisa nda chja̱kaonajmíñá chjota tʼatsʼe Énle Niná.
JOSÉ
14. Jósʼin kitjoson jmeni xi kitso Jacob xi tʼatsʼe José (Génesis 49:22, 26; kʼoati chótsenlai je recuadro).
14 (Tʼexkiai Génesis 49:22, 26).h Ningalani nkjín koanni xtindsʼe̱ José, jé kiskoéjin Jeobá nga jngo xá xi nʼio chjíle kitsjoale. Kʼoa je Jacob tsjoajin kisʼe kon xi tʼatsʼe José nga je kitjoejin. Kʼoakitso nga ya mangóson José je jtsʼénle yá xi bale to. Jé Jacob tsoyanile je yá kʼoa jé José tsoyanile jtsʼénle. Jé José xi ʼndítjonle koanni Raquel, je chjoón xi ngisa tsjoake koan Jacob. Kʼoa je Jacob kʼoakitso nga jaoya kʼoakji kʼoaile José jokji kʼoakaole nga jngó jngó xtindsʼe̱ nga̱ jé kʼoaile jmeni xi kʼoaile tsakai je Rubén, xi ʼndítjonle koanni Lea (Gén. 48:5, 6; 1 Crón. 5:1, 2). Je én jebi kʼiaa kitjoson nga jao ntje̱ koanni xtile José, xi Efraín kao xi Manasés tsakʼin, kʼoa tsen tsen tsakʼaile ʼnde jñani tsakatio (Gén. 49:25; Jos. 14:4).
15. Jmé xi kisʼin José kʼianga kjoa jaʼatojin.
15 Je Jacob kʼoakitso nga flecha kʼoele chjota je José kʼoa nga jtike koa̱n (Gén. 49:23). Én jebi kʼiaa kitjoson nga koanxinkonke ndsʼe̱ José kʼoa nga totaon tsabe. Ninga kʼoakoantʼain José alikui koanjtike xtindsʼe̱ kʼoa alikui je Jeobá tsakáne jmeni xi koantʼain. Kuinga kʼoakitsoni Jacob nga tsín jme xi koanle je arco xi basénni flecha José kʼoa je ntsja tosi tonda kisʼele nganʼio (Gén. 49:24). Jé Jeobá kisinʼiotʼa José kʼianga kjoa jaʼatojin. Kisichatʼale xtindsʼe̱ kʼoa tsakakóle kjoanda (Gén. 47:11, 12). Nga kjoa jaʼatojin José, ngisaa nda chjota koan (Sal. 105:17-19). Nga kʼoakisʼin, nʼio chjíle je xá xi kitsjoale Jeobá.
16. Jósʼin koa̱n chjénngilee José kʼianga kjoa bitjatojiaan.
16 Jmé xi bakóyaná. Tsa kjoa kuitjátojiaan alikui si̱kjinlee Jeobá kʼoa alikui si̱kjinlee je ndsʼee. Si̱kjaʼaitsjenjiaan nga sakʼoa tsjoáʼnde Jeobá nga kjoa bitjatojiaan. Kʼianga kjoa bitjatojiaan jé Jeobá ninʼiotʼaa kʼoa basenkaoná nga nindayaa yaoná (Heb. 12:7). Ngisaa bakoá kjoamatokon kʼoa nichatʼalee xíngiaa (Heb. 12:11). Tsa ska̱ná kjoa xi kuitjátojiaan ʼyañá nga sichikontʼainná je Jeobá tojo kisikao José.
BENJAMÍN
17. Jósʼin kitjoson jmeni xi kitso Jacob xi tʼatsʼe Benjamín (Génesis 49:27; kʼoati chótsenlai je recuadro).
17 (Tʼexkiai Génesis 49:27).i Je Jacob kʼoakitso nga je ntje̱le Benjamín nʼio nda koa̱nle skaan nga koai kjoajchán. Yaa kisingósonkao jngo tse̱en (Juec. 20:15, 16; 1 Crón. 12:2). Xijekoan, kui én kisikʼaxki̱ “kʼianga tanjio” kʼoa “nga koa̱nxon”. “Kʼianga tanjio” kitso kui kinchja̱ni kʼianga tsakatéxoma títjon xi rey koan ya naxinandá Israel. Jé Saúl xi títjon rey koan kʼoa yaa ntje̱le Benjamín kitjenni. Nʼiojin koan kʼianga kiskan kao chjota filisteo (1 Sam. 9:15-17, 21). Kʼoa “nga koa̱nxon” kitso, kui kinchja̱ni jokoan kʼianga jenʼio nkjín nó jaʼato nga tsín tiʼya rey tsakatéxomani ya naxinandá Israel. Je reina Ester kao Mardoqueo, xi kʼoati ya kitjenni ntje̱le Benjamín, alikui kitsjoaʼnde nga kinikjeson chjota israelita (Est. 2:5-7; 8:3; 10:3).
18. Jméni xi sʼiaan nga chjénngilee ntje̱le Benjamín.
18 Jmé xi bakóyaná. Kitjoson jmeni xi kitso Jacob kʼoa nʼiojin tsjoa kisatio kon je ntje̱le Benjamín nga rey kinikao je Saúl. Kʼoa kʼianga je Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga rey koan David, je ntje̱le Benjamín kitsjoanganʼiole nga jeki nichxin, ninga ya ntje̱le Judá kitjenni je David (2 Sam. 3:17-19). Kʼianga jenkjín nó jaʼato, je xi te ntje̱ alikui tiya kitsjoanganʼionile je ntje̱le Judá kʼoa tsakinyatʼaxinle. Tonga je ntje̱le Benjamín tosi tonda kitsjoanganʼio kʼoa kitsjoanganʼiole je rey xi je Jeobá kiskoéjin (1 Rey. 11:31, 32; 12:19, 21). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati sʼiaan jokisʼin je ntje̱le Benjamín. Kʼoainganʼiolee je chjota xi tíkjoéjin Jeobá nga tíbándiaale naxinandále (1 Tes. 5:12).
19. Jmé xi bakóyaná jokitso Jacob kʼianga tojeme kuiyá.
19 Tsee xi bakóyaná jokitso Jacob kʼianga tojeme kuiyá. Kʼianga ʼyaa nga kitjoson jmeni xi kitso, kʼoati sʼejngo tokoán nga kuitjoson jmeni xi tso Niná tʼatsʼe nichxin xi nroaján. Kʼoa nga chotʼayajiaan jme kjoanda xi kisokole xtile Jacob, kʼoati majinná jméni xi tjínnele sʼiaan tsa mená nda kuiyoaa ngixko̱n Jeobá.
KJOAJNDA 128 Katakaná saʼnda nga kjoetʼa
a Kʼianga tsakjákao Jacob xi ño xtile, jé títjon tsakjákao xi majchínga. Je Rubén, Simeón, Leví kao Judá, tonga xi ngikʼa alikui tikʼoasʼin tsakjákao chʼin chʼinni.
b Génesis 49:13: “Zabulón yaa ndaindáchikon kʼoéjna, ya jñani fayo je chitso. Tsʼee koa̱n saʼnda Sidón”.
c Génesis 49:14, 15: “Isacar yaa mangóson jngo búrró xi nʼio taja nindale xi ya kijna jñani kjio chʼá. 15 Skoee nga nda chon je ʼnde. Xáʼai sʼin kʼoa chʼá kʼoa̱”.
d Génesis 49:17, 18: “Dan yaa koa̱nngóson josʼín jngo ye̱ xi ya ndiaa kijnandai, joni jngo ye̱toán xi ndiaa kijnandai, xi ya bʼéjtsongi ngisjaindso̱ko̱ naxín kʼoa síkʼatjenjenngi je xi tíjnason. 18 Jeobá, tikoyale nga ji chʼa̱sjentjaináijin”.
e Génesis 49:19: “Gad chjotaché kʼoetʼale, tonga sitoánntjai yaole kʼoa koaitjenngile je chjotaché”.
f Génesis 49:20: “Aser tsee tsojmi sʼe̱le kʼoa kʼoasʼin koakjen josʼin kjen jngo rey”.
g Génesis 49:21: “Neftalí yaa mangóson jngo naxínchxoa̱ kʼoa naskánatso én nchja̱”.
h Génesis 49:22, 26: “José yaa mangóson jngo yá xi bale to, xi ya séjna ya ndainandá kʼoa xka̱ntsja faʼatontjai xjáo. 26 Ngisaa tse kjoanichikontʼain sʼe̱le je nʼaile tikʼoajinni je nindo kʼoa ngisaa tse kjoanichikontʼain sʼe̱le tikʼoajinni jokji chjíle je tsojmi xi tjín jko̱ na̱xi̱. Ninga nkjín ma xtindsʼe̱, jé José kitjoéjin kʼoa tosi tonda koa̱nchikontʼain”.
i Génesis 49:27: “Je Benjamín kʼoejtso kʼoeʼñó jme xi tjoéle tojo sʼín je tse̱en. Kʼianga tanjio kui ski̱ne je cho̱ xi kitsoa kʼoa kʼiaa nga koa̱nxon sixkoa̱ya jme xi kitjoéle”.