KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 24
KJOAJNDA 98 Ngayeje xi tjítʼa Biblia tʼatsʼe Niná jaʼaini
Jmé xi bakóyaná jokitso Jacob kʼianga tojeme kuiyá (xi títjon)
“Tiyojtíon ánni nga xínyanino josʼin kuiyo nichxin xi nroaján” (GÉN. 49:1).
XI TÍNCHJA̱NI
Xi bakóyaná jokitsole Jacob je Rubén, Simeón, Leví kao Judá kʼianga tojeme kuiyá.
1, 2. Jméni xi kisʼin Jacob kʼianga tojeme kuiyá kʼoa ánni (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya ).
KʼIANGA kicho Jacob ya Egipto kao familiale ngi 17 nó tsakʼejnakon (Gén. 47:28). Jokjitse nga ya tsakʼejna nʼio tsjoa kisʼe kon nga̱ tsabe ijngokʼani José kʼoa yaa tsakʼejnakao xtile. Kʼoa kʼianga jetsen koanle nga kuiyá kisikatíojtín je xtile nga tsakjákaonajmí (Gén. 49:28).
2 Nichxin kjoatse kʼianga jetsen male nga kuiyá jngo chjota síkatíojtín je xtile nga kʼoatsole jme xi tjínnele sʼin (Is. 38:1). Sakʼoa kʼia kʼoatsole ʼyáni xi kʼoéjnayangajaole nga koandiaale je xi tjío ya yaniʼyale.
Kʼianga tojeme kuiyá Jacob tsakjákaonajmí nga 12 xtixʼinle kʼoa kui kʼoakitsole jmeni xi kitsole Jeobá (Chótsenlai párrafo 1, 2)
3. Jméni xi bakóyaná jotso Génesis 49:1, 2.
3 (Tʼexkiai Génesis 49:1, 2).a Je Jacob profeta koan kʼoa nʼio tjínle kjoandosin jmeni xi kitsole xtile. Jé Jeobá xokitsole nga kʼoakatatsole je xtile josʼin koatio nga koa̱nskanni kao ntje̱le kʼoa skan kitjoson jmeni xi kitso.
4. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi (kʼoati chótsenlai je recuadro “Je yánchjínle Jacob kao xtile”).
4 I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jmeni xi kitsole Jacob je Rubén, Simeón, Leví kao Judá. Kʼoa ya kjoaʼmiya xi ijngo kui chótʼayajiaan jokitsole je xi ngi jin xtile. Jmeni xi kitso kʼoati kui kinchja̱ni josʼin koatio je ntje̱le xtile, xi naxinandá Israel sʼin tsaʼyale nga koanskanni. Jchañá josʼin kitjoson jmeni xi tongini kitso Jacob kʼoa jméni xi bakóyaná jokitso.
RUBÉN
5. Jméni xi kiskoyale tsakai je Rubén.
5 Jé títjon Rubén tsakjákao Jacob kʼoa i kitsole: “Jiní ʼndítjonna” (Gén. 49:3). Nga ʼndítjon koan Rubén kʼoajinsʼin kisikjaʼaitsjen nga jaoya kʼoakji kʼoakaole jmeni xi tjínle nʼaile kʼoa tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je koasentítjonle je familiale nga jekuiyá nʼaile kʼoa nga kʼoatisʼin koatio je xtitjonle nga jekoa̱nskanni.
6. Ánni nga tsín kitsʼainile je kjoanda xi bʼakaole Rubén nga ʼndítjon ma (Génesis 49:3, 4).
6 Alikui tsakʼaile Rubén je kjoanda xi bʼakaole nga ʼndítjon ma (1 Crón. 5:1). Nga̱ jé tsakajnakao je chjoónle nʼaile xi Bilhá tsakʼin, kʼoa chjoón jebi choʼndale koan Raquel (Gén. 35:19, 22). Je Rubén tile koan Lea, xi kʼoati chjoónle koan Jacob. Tonga ánni nga chjoónle nʼaile tsakajnakaoni Rubén. Tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa tsjoake koa̱n Jacob je Lea kʼoa nga tsínti tsjoake koa̱nni je Bilhá. Kʼoa tsakui kʼoakisʼinnije̱ nga tsjoake koan je Bilhá kʼoa tsín koanle kiskoéxkó yaole. Ninga tsínlani ʼyaa ánni kʼoakisʼinni Rubén, ʼyañá nga tsín kisasenle Jeobá kao Jacob nga kʼoakisʼin (tʼexkiai Génesis 49:3, 4).b
7. Jósʼin kitjoson jmeni xi kitso Jacob xi tʼatsʼe Rubén kao ntje̱le (kʼoati chótsenlai je recuadro “Jokitso Jacob kʼianga tojeme kuiyá”).
7 Kitjoson jmeni xi kitsole Jacob je Rubén nga kʼoakitsole nga tsín jme kjoanda kʼoakaole nga ʼndítjon ma kʼoa tsín jña kʼoatso Biblia tsa rey koan ntje̱le Rubén, tsa naʼmi koan kʼoa tsa profeta koan. Ninga kʼoalani, alikui kitsjionkon Jacob je Rubén, nga̱ je ntje̱le kʼoati ya koanxki̱kao je chjota israelita (Jos. 12:6). Alikui tongantsjai nga chʼao kisʼin je Rubén kʼoa tsínti kisichajngini nga koanskanni (Gén. 37:20-22; 42:37).
8. Jmé xi bakóyaná jokoan je Rubén.
8 Jmé xi bakóyaná. Kʼiatsa sakʼoa kui nimetokoán nga kui kʼoasʼiaan xi jée tjenkao, si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin kuichomani jmeni xi sʼiaan kʼoa jósʼe̱ kon je Jeobá, jósa̱tío kon je xíngiaa kao je ndsʼee. Kʼoati kuenta sʼiaan nga i̱ tso Biblia: “Ngayije xi kʼoentje chjota kʼoatisʼin tikui kʼoexkóni” (Gál. 6:7). Jmeni xi koanle Rubén kui bakóyaná nga tjínle kjoamatokon je Jeobá. Ningalani kjoa kuiyojiaan kʼiatsa tsín nda sʼiaan, je Jeobá sichatʼaná tsa kʼoakoa̱nniná jéená kʼoa tsakui kʼoasʼiaan xi ndatjín.
SIMEÓN KAO LEVÍ
9. Ánni nga tsín kisasennile Jacob jmeni xi kisʼin Simeón kao Leví (Génesis 49:5-7).
9 (Tʼexkiai Génesis 49:5-7).c Sajé Simeón kao Leví tsakjákaongá je Jacob kʼoa kʼoakitsole nga tsín kisasenle nga chjota kisikʼien. Ñandia nga jngo chjota xi Siquem ʼmi xi naxinandá Canaán tsʼe tsabetaon Dina, je tsotile Jacob. Je xtile Jacob alikui kisasenle nga kʼoakoantʼain ndichja kʼoa je Simeón kao Leví nʼio kisijtile yaole. Xijekoan, kʼoakitsole Siquem nga tsín josikao kʼoa nga tjínnele koatendai yaole ngatsʼi kʼiatsa mele kuixankao Dina, tonga to tsakʼanachanile nga kʼoakitsole. Chjota jebi kʼoakisʼin jotsakʼinle kʼoa je Simeón kao Leví kʼiaa kisíkjeson ngatsʼi xi xʼin (Gén. 34:25-29).
10. Jósʼin kitjoson jmeni xi kitso Jacob xi tʼatsʼe Simeón kao Leví (kʼoati chótsenlai je recuadro “Jokitso Jacob kʼianga tojeme kuiyá”).
10 Je Jacob alikui kisasenle nga kʼoakisʼin je Simeón kao Leví. Kʼoakitsole nga to ngaʼi̱ ngaján koatio ya naxinandá Israel. Én jebi 200 nó koanskanni kitjoson kʼianga kicho chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Je ntje̱le Simeón yaa kitjoé choale nangi ya jña tsakatio ntje̱le Judá (Jos. 19:1). Kʼoa je ntje̱le Leví 48 naxinandá kitjoéle xi tjío ngakjijnda naxinandá Israel (Jos. 21:41).
11. Jókisʼin je ntje̱le Simeón kao ntje̱le Leví.
11 Je ntje̱le Simeón kao ntje̱le Leví alikui kʼoakisʼin jokisʼin chjotajchíngale. Je ntje̱le Leví nda kisixále Jeobá. Kʼianga ki Moisés ya nindo Sinaí nga tsakʼaile kjoatéxoma, nkjín chjota israelita xi nra̱ja̱ʼndí tsakʼétsʼoale. Tonga je chjota levita alikui kʼoakisʼin, tosaa tsakinyakao Moisés nga kisikjeson je xi nra̱ja̱ʼndí tsakʼétsʼoale (Éx. 32:26-29). Je Jeobá kui xá kitsjoale je chjota xi ntje̱le Leví kitjenni nga naʼmi koan (Éx. 40:12-15; Núm. 3:11, 12). Kʼoa je ntje̱le Simeón tsakinyakao je ntje̱le Judá nga kitjoéle je ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile kʼoa kisitjosonle Jeobá (Juec. 1:3, 17).
12. Jméni xi bakóyaná jokisʼin Simeón kao Leví.
12 Jmé xi bakóyaná. Kʼianga jtiná alikui koa̱n nga toxkia kuinókjoaa kʼoa tsa toxkia sʼiaan. Toxá majtininá kʼianga ʼya xi totaon bená kʼoa tsa kʼiaje̱ nga je miyoná xi kʼoakoa̱ntʼain. Kuenta sʼiaan nga tsín sasénle Jeobá nga toxkia nokjoaa kʼoa nga toxkia nʼia kʼianga jtiná (Sal. 4:4). Kui mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia kʼiatsa ʼya xi totaon skoe̱ná kʼoa tsa yaje̱ jinjtín nga kʼoakoa̱ntʼeen (Sant. 1:20). Kʼiatsa si̱tjosoán jmeni xi tsoná Jeobá alikuijin kui kʼoasʼiaan jmeni xi chʼao kʼoe kon xi ngikʼa (Rom. 12:17, 19; 1 Ped. 3:9). Tonga tsa je xijcháli xi kui kʼoasʼin jmeni xi tsín sasénle Jeobá ali kʼoajin tinʼiai tsanda ji kʼoa ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjain nga tsínti nda tijnani ngixko̱n Jeobá. Je Jeobá koasenkaoli nga kui xi ndatjín kʼoasʼiain kʼoa sichikontʼainli.
JUDÁ
13. Ánni koankjáojinnile Judá kʼianga kichjakaonajmí.
13 Kʼianga jetsakjákaonajmí Jacob je xtile xi majchínga tosa jé Judá tsakjákaonajmíngá. Tsakui nichxin koankjáojinle Judá jmeni xi kʼuínle nga̱ kʼoati tsín nda kisʼin tsanda je. Tobʼelañá, kʼianga jekisikjeson Simeón kao Leví je Siquem kao chjotale, je Judá kikao je xtindsʼe̱ kʼianga kikʼéxkó tsojmile chjota jebi (Gén. 34:27). Kʼoati tsakjáoyani kao xtindsʼe̱ nga tsakaténa je José kʼoa tsín jokitsole nʼaile tsa kʼoakisʼin (Gén. 37:31-33). Nga koanskanni, je Judá jé tsakajnakao Tamar, xi ʼndale koanni, nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chjoónchajngi (Gén. 38:15-18).
14. Jmé xi kitsole Jacob je Judá, kʼoa jókisʼin Judá nga nda chjota koan (Génesis 49:8, 9).
14 Je Jacob nda tso én tsakjákao je Judá. Kʼoakitsole jme kjoanda xi sʼe̱le je kʼoa kao ntje̱le nga koa̱nskanni (tʼexkiai Génesis 49:8, 9).d Je Judá kuenta kisʼin jokisʼe kon nʼaile, kʼoati koanmake je ndsʼe̱ xi maʼndí xi Benjamín tsakʼin kʼoa kisikuinda nga tsín jme xi katamale (Gén. 44:18, 30-34).
15. Jósʼin kitjoson jmeni xi kitso Jacob xi tʼatsʼe Judá.
15 Je Jacob kʼoakitso nga je Judá koasentítjonle ndsʼe̱ kʼoa én jebi 200 nó koanskanni kitjoson. Kʼianga kitjoni Egipto je chjota israelita nga ki ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile jé ntje̱le Judá tjentítjon (Núm. 10:14). Nga jenkjín nó jaʼato, je Jeobá jé títjon ntje̱le Judá kʼoakitsole nga katafisíkjeson chjota cananeo ánni nga tjoénile nangi ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Juec. 1:1, 2). Kʼoa je David jé xi títjon rey koan xi ya ntje̱le Judá kitjenni kʼoa nkjínsa koya josʼin kitjoson jmeni xi kitso Jacob xi tʼatsʼe Judá.
16. Jósʼin kitjoson jmeni xi tso Génesis 49:10 (kʼoati chótsenlai je recuadro “Jokitso Jacob kʼianga tojeme kuiyá”).
16 Je Jacob kʼoakitso nga je xi koatexoma ngantsjai i̱ Sonʼnde yaa ntje̱le Judá kjuinroani (tʼexkiai Génesis 49:10e kao nota). Chjotaxá jebi jéní Jesús kʼoa je Jacob Siló kitso nga kui kinchja̱ni. Jngo ánkje xi i̱ kitso kʼianga tʼatsʼe Jesús kinchja̱ni: “Je Nainá Niná tsjoále yáxilele David nʼaile” (Luc. 1:32, 33). Kʼoa kʼianga tʼatsʼe Jesús nchja̱ni Biblia kʼoati i̱ tso én síchjén: “Je xale chjota Judá” (Apoc. 5:5).
17. Jósʼin chjénngilee Jeobá.
17 Jmé xi bakóyaná. Je Jeobá kui kuenta sʼín jñani nda nʼia. Tobʼelañá, kisichikontʼain Judá ningalani sakʼoa tsín nda kisʼin. Tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjenjin je xtindsʼe̱ Judá ánni nga je koanchikontʼainni. Je Jeobá kui kuenta kisʼin jñani nda kisʼin je Judá kuinga kisichikontʼainni. Koaan kʼoasʼiaan tsanda ñá josʼín je Jeobá, kui kuenta sʼiaan jñani nda sʼín je ndsʼee. Kʼianga xá bʼaile jngo ndsʼee i̱ jinnaxinandále Niná sakʼoa kui nikjaʼaitsjeen ánni nga je tíbʼaixánile nga̱ tokui mangínñá jñani tsín nda sʼín. Si̱kjaʼaitsjenjiaan nga je Jeobá kui kuenta sʼín jñani nda sʼín je choʼndale.
18. Ánni machjénni nga tsejta koaan.
18 Nga tsín tokjoan kitjoson jmeni xi tsakʼinle Judá, kui bakóyaná nga tjínnele tsejta koaan. Je Jeobá sítjoson ngantsjai jmeni xi tso ninga tsínkjoan kui kʼoakoa̱n jmeni xi choyalee. Ningalani kʼoakitso Jacob nga je ntje̱le Judá koasentítjonle chjota israelita tonga alikui tokjoán kitjoson én jebi. Je xi kiskoéjin Jeobá nga tsakándiaale naxinandále jé Moisés, Josué kʼoa rey Saúl xi ya kitjenni ntje̱le Leví, ntje̱le Efraín kao ntje̱le Benjamín kʼoa je ntje̱le Judá kitsjoanganʼiole chjota jebi. Kʼoati sʼiaan tsanda ñá, kʼoainganʼiolee je ndsʼee xi kjoéjin Jeobá nga bándiaale naxinandále (Heb. 6:12).
19. Jméni xi bakóyaná jokitso Jacob kʼianga tojeme kuiyá.
19 Jméni xi bakóyaná jokitso Jacob kʼianga tojeme kuiyá. Kui bakóyaná nga tsínkui kuenta sʼín Jeobá jmeni xi kuenta nʼia xi chjota (1 Sam. 16:7). Kʼoati kui bakóyaná nga tsejta je Jeobá kʼoa nga síchatʼaná. Ningalani tsín totsjoáʼndeyeje jmeni xi nʼia tonga tsínkui koyale nga kʼoakjoansʼin kuitjoson chʼin chʼinná jmeni xi tsoná. Kʼoati síchatʼale je chjota xi ai jée bajngi kʼianga kʼoamanile je jéele kʼoa nga kui kʼoasʼín xi ndatjín. Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui jchaa jókitsole Jacob je xtile xi ngikʼa kʼianga tsakjákaonajmí.
KJOAJNDA 124 Kixi kjuítʼale ngantsjai
a Génesis 49:1, 2: “Je Jacob kinchjale xtile kʼoa i kitsole: Tiyojtíon ánni nga xínyanino josʼin kuiyo nichxin xi nroaján. 2 Xtile Jacob, tiyojtíon kʼoa tinóʼyanáo. Tinóʼyalao Israel, je nʼaino”.
b Génesis 49:3, 4: “Rubén jiní ʼndítjonna, ntje̱ títjonna. Ji xi ngisa ngʼa kuijnai kʼoa ngisaa tse nganʼio sʼe̱li tsakai. 4 Tonga alikuini ngʼa kuitjui nga̱ to tsakʼaiʼndelai yaoli jmeni xi kinʼiai, yaa koanngósuin joma nandá nga nʼio faʼa nga̱ jé kisojnakoai je chjoónle nʼaili. Alikui tsaʼyaxkuín je nʼaili”.
c Génesis 49:5-7: “Simeón kao Leví ndsʼe̱e fáo. Chjotatsʼenní kʼoa je ki̱cha̱ xi kjiole chjota síkʼienni. 6 Ali yajin ʼmichonlai. Ali yajin bijnajinlai, nga̱ chjota kisikʼien kʼianga nʼio koanjtile kʼoa tokjoatjao nga kisichjiʼngé je nra̱ja̱. 7 Nʼio chʼaotjín kjoajtile kao kjoatsʼenle nga̱ tsínle kjoamatokon. Tojtsaobaa ya naxinandále Jacob. Tojtsaobaa ya naxinandá Israel”.
d Génesis 49:8, 9: “Kʼoa ji Judá, kʼoasjengʼali je ndsʼai. Si̱kinjelai je kontrali. Kʼoa ngatsʼi je ndsʼai skoe̱xkónli. 9 Judá yaa koa̱nngóson xaʼndí. Nga jechi̱nai je cho̱ xi kuindoai ʼndítá, kʼuínni. Kʼoasʼiain josʼín je xa nga bajnakjáya kʼoa aliʼya xi sikjaʼáli”.
e Génesis 49:10: “Je yánise alikui koase̱nxinle Judá kʼoa alikui koase̱nxinle kjoatéxoma saʼnda nga kjoaʼaí Siló, kʼoa ngatsʼi naxinandá tjínnele sitjosonle”.