A kui skuelangʼa kao tao̱n xi nda sikatíoná
Tjínkʼa chjota xi kʼoatso nga nda batio je xi skuelangʼa kotʼaya kʼoa xi tjínle tao̱n. Kʼoasʼin makjainle nga nda xá sʼe̱le, nga nda koatio ya yaniʼyale kʼoa nga nda koaikao chjota kʼiatsa ngʼa skuela skótʼaya. Kʼoati tso nga ngisa tse tao̱n kuinje̱le kʼoa nga kui xi tsjoa koaya kon.
JMENI XI SʼÍN KʼA
Jngo chjota xi China tsʼe, xi Zhang Chen ʼmi itso: “Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ma̱ sʼin koatejna ngantsjai kʼiatsa tsín skuelangʼa skotʼaya, nga tsínkʼia nda koatejna kʼoa tsín tsjoa sʼe̱ tokoan kʼiatsa tsín nda xá sʼe̱na”.
Nga mele ngisa ndasʼin koatio nkjín xi ya kotʼaya ya skuelangʼa jñani nʼio ʼyale ninga xin naxinandá tjínnele koai. Ngisaa choa ñʼai male chjota kʼianga xin naxinandá fikotʼaya tsakai nga kjesa sʼejin chʼin COVID-19. Kʼianga nó 2012, jngo organización xi kui kiskotʼayason xi tʼatsʼe jebi. Kʼoakitso nga je chjota xi xin naxinandá fikotʼaya nga tsʼato basen mani xi Asia tsʼe.
Nkjín xi xijchá ma xi básjaile josʼín nga xin naxinandá fikotʼaya xtile. Je xi Qixiang ʼmi, xi Taiwán tsʼe, itso: “Ninga tsín tse tao̱n tjínle je xijchána, yaa Estados Unidos kisikasénnajin nga ñuijin nga ya kichotʼayaijin”. Kʼianga koan tsakʼéchjí nga ya kiskotʼaya xtile xijchá jebi, nʼio tse tao̱n tsakjéntʼain yaole, kʼoa nʼio nkjín chjota xi kʼoati sʼín.
JOSʼIN BICHÓMANI
Alikuini nda satío kon xi skuelangʼa kotʼaya kʼoa xi kjoanyiná básjai
Ningalani nda biyoaa nga skuelangʼa chotʼayá, nkjín xi be nga tsínni kʼoasʼin batio josʼin síkjaʼaitsjen. Tobʼelañá, ninga nʼio tse kjoama̱ bʼéngi je chjota nga kotʼaya kʼoa ninga nʼio tse tao̱n mjétʼain yaole, nkjín xi tsínni kui xá sokóle jme xá kotʼayani. Jngo chjoón xi Rachel Mui ʼmi, xi tʼatsʼe Business Times síxá ya Singapur, itso: “Sa nkjín sa nkjín mani xi tsín sokóxále xi skuelangʼa kotʼaya”. Je Jianjie, xi nʼio ngʼa skuela kiskotʼaya, xi ya Taiwán tsʼe, itso: “Nʼio nkjín xi tsínni kui xá sʼín je xá xi kiskotʼaya kʼoa kjoé tojme xá xi bʼaile”.
Tjínkʼa xi kui xá sokóle je xá xi kiskotʼaya, tonga tsínni kʼoasʼin batio josʼin mele tsakai. Je Niran, xi Tailandia tsʼe yaa Reino Unido kiskotʼaya skuelangʼa. Kʼianga jekini jñani tsʼe kui xá kisʼin je xá xi kiskotʼaya. Itso: “Nga skuelangʼa kiskotʼaya nda koanchjína jñani kisixá, tonga kʼianga tse tao̱n kinjena nʼio tsakʼenele yaona kʼoa nkjín hora kisixá. Kʼoa ya jñani kisixá nkjín koannijin xi kinikitjonajin. Koanjinna nga tsín tongantsjai nga kui xá sʼe̱na jñani nda koa̱nchjína”.
Je chjotanyiná kʼoati tse kjoa faʼatojin ya yaniʼyale, tsaotʼale chʼin kʼoa nʼio síkjáojin tʼatsʼe tao̱n xi tjínle. Je Katsutoshi, xi Japón tsʼe, itso: “Alikui tsjoa kisʼe tokoan ninga nʼio tse tao̱n kisʼena, nga̱ nʼio nkjín xi koanxinkonkena kʼoa totaon tsabena”. Je Lam, jngo chjoón xi Vietnam tsʼe, itso: “Nkjín chjota xi nʼio bʼénele yaole nga nda xá básjai kʼoa nga tse tao̱n kuinje̱le. Tonga alikuini nda batio nga̱ chʼin tsaotʼale, jolani ansiedad kao depresión, kʼoa alikui tsjoa satío kon”.
Tojo tso Franklin, nkjín xi kʼoati tjíobe nga tsínkui je skuelangʼa kao kjoanyiná xi nda síkatíoná kʼoa xi tsjoa bʼé tokoán. ʼNdele nga kjoanyiná koasjai, tjínkʼa xi nda chjota ma kʼoa xi bakóle kjoanda xi kjaʼaí. A kui jebi xi nda sikatíoná nichxin xi sʼa nroa. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo jchaa xi tʼatsʼe jebi.