KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 50
“Yaa kuijnakaonái ya ʼndenaxó”
“Ñaki kʼoaxin kjoaixile ndʼaibi: yaa kuijnakaonái ya ʼndenaxó” (LUC. 23:43, TNM).
KJOAJNDA 145 Niná kʼoatso nga ʼNdenaxó koa̱n sonʼnde
XI TÍNCHJA̱NIa
1. Kʼianga tojeme kuiyá, jméni xi kitsole Jesús jngo chjota xi ya kisʼetʼakao yá (Lucas 23:39-42).
JE Jesús kao nga jao chjota xi ya kisʼetʼakao yá tsee kjoañʼai jaʼá kʼianga kinikʼien (Luc. 23:32, 33). Nga jao chjota jebi totsabesin je Jesús. Yaa ʼyañá nga tsín chjotatjenngile koanni (Mat. 27:44; Mar. 15:32). Tonga jngo chjota jebi xi tsín titsabesinni je Jesús. I kitso: “Jesús, tikjaʼaitsjennái kʼianga jekoatexomai”. Kʼoa je Jesús i kitsole: “Ñaki kʼoaxin kjoaixile ndʼaibi: yaa kuijnakaonái ya ʼndenaxó” (Luc. 23:43, TNM; tʼexkiai Lucas 23:39-42b). Alikui jña kʼoatso Biblia tsa koankjainle chjota jebi nga jemachrianle nga koatexoma Chjotaxále Niná. Kʼoa je Jesús alikui kʼoakitso nga ya ngʼajmi koatexomakao (Mat. 4:17). Je Jesús kui kinchja̱ni nga ʼndenaxó koa̱n i̱ Sonʼnde. Jósʼin ʼyañá.
ʼYá chjotani xi ya ñatjen kisʼetʼakao yá je Jesús kʼoa jméni xi jebe chjota jebi (Chótsenlai párrafo 2, 3)
2. Jósʼin ʼyañá nga chjota judío je chjota xi kʼoakitsole Jesús nga katasíkjaʼaitsjen xi tʼatsʼe kʼianga jekoatexoma.
2 Chjota judíojin je chjota xi ya kisʼetʼakao yá je Jesús nga̱ i kitsole je chjota xi ijngo: “A tsí jkonlai Niná, nga̱ tikuini kjoañʼai xi tísʼeli” (Luc. 23:40). Je chjota judío tojngoo Niná tsabexkón, tonga je chjota xi xin naxinandále nkjín niná tsakʼétsʼoale (Éx. 20:2, 3; 1 Cor. 8:5, 6). Tsa tsínlani chjota judío je chjota jebi i̱jin kitsole xínkjín: “A tsín nokjonchai ngatsʼi niná xi ʼyaxkoán”. Xi ijngosani, je Jesús ali tsa jejin jaʼainrʼoe chjota xi xin naxinandále, jé jaʼaikonle chjota xi naxinandá Israel tsʼe nga kitsoyale Énle Niná (Mat. 15:24). Kʼoa je Niná kʼoakitsole chjota israelita nga sikjaʼáyanile je kʼien. Tsakui nichxin be jebi je chjota xi kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kitso. Jmeni xi kitso kui bakóná nga koanjinle nga je Jeobá sikjaʼáyanile je Jesús kʼoa nga je xi Rey sʼin kʼoéjnale Chjotaxále Niná. Kʼoati kui xi koanmele chjota jebi nga sikjaʼáyanile Niná. Yaa ʼyañá nga chjota judío chjota jebi.
3. Kʼianga jngo ʼndenaxó kisikʼaxki̱ Jesús, jmé xi kisikjaʼaitsjen je chjota xi kʼoakoannile jmeni xi kitso (Génesis 2:15).
3 Nga chjota judío je chjota xi kʼoakoannile jme xi kitso, tjínjinjinle nga jngo ʼndenaxó kisikatíojin Jeobá je Adán kao Eva. Kʼianga jngo ʼndenaxó kisikʼaxki̱ Jesús, tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjenjin nga i̱ Sonʼnde nga kʼoakoa̱nchon (tʼexkiai Génesis 2:15).c
4. Jmé xi síkjaʼaitsjenjinná jokitsole Jesús je chjota xi ya kisʼetʼakao yá.
4 Jmeni xi kitsole Jesús je chjota xi ya kisʼetʼakao yá síjinná josʼin kuiyoaa kʼianga jeʼndenaxó koa̱n. Nga koa̱njinná, kuila si̱kjaʼaitsjeen jokoanchon nga tsakatéxoma je Salomón nga nda tsakatio je chjota. Je Biblia kʼoatso nga ngisa ngʼa tíjna je Jesús tikʼoajinni Salomón. Tjínjngoo tokoán nga ʼndenaxó sikao Sonʼnde je Jesús kao xi ya koatexomakao (Mat. 12:42). Je xi “kjaʼaí barré” ʼmile, xi tsonile, xi i̱ Sonʼnde koyale koatio, machjén nga skoe̱ jmeni xi tjínnele sʼin nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin nga jeʼndenaxó koa̱n (Juan 10:16).
JÓSʼIN KUIYOAA NGA JEʼNDENAXÓ KOA̱N
5. Jósʼin nikjaʼaitsjain, jókoa̱nchon kʼianga jeʼndenaxó koa̱n.
5 Jósʼin kuiyoaa nga jeʼndenaxó koa̱n. Tsakui nichxin kui nikjaʼaitsjain nga naskánakoa̱nchon tojo koanchon ya ʼndenaxóle Edén (Gén. 2:7-9). Tsakui faʼaitsjenlije̱ jmeni xi kitso Miqueas nga ya “koationgi xka̱totseele kao yá higole” nga jngó jngó choʼndale Niná (Miq. 4:3, 4). Kʼoa tsakui faʼaitsjenlije̱ texto xi kʼoatso nga toxkia sʼe̱ tsojmi (Sal. 72:16; Is. 65:21, 22). Tsakui fiyaje̱ jkoaa nga ya tiyoaa jngo ʼnde jñani naskáchon kʼoa tsa nʼio nkjín tsojmi xi ma chine tjíoson yámixa̱, kʼoa tsa kji jta̱xile je naxó kao yá xi tjín, kʼoa tsa ya tjío xíngiaa kao miyoná nga tsjoa tjío kon. Tsa tjínkʼa xi ya tjío xi kjoaʼáyanile. Kʼoakoa̱nchon kjoaixi nga jeʼndenaxó koa̱n i̱ Sonʼnde. Kʼoati tsjoa sa̱tío tokoán kʼianga si̱xá.
Kui kjoanda sʼe̱ná nga kʼuínyalee Énle Niná xi kjoaʼáyanile (Chótsenlai párrafo 6)
6. Jmé xi sʼiaan kʼianga jeʼndenaxó koa̱n.
6 Je Jeobá kʼoasʼin kisindaná nga tsjoa sʼe̱ tokoán nga si̱xá (Ecl. 2:24). Tsee xá sʼe̱ je xi jngo jmi nó koatexoma Jesús. Je xi kjoaʼatojin tjínkon kjoañʼai xi nʼio tse kao xi millón mani xi kjoaʼáyanile koanchjénle jngo ʼnde jñani koatio, najño xi kʼoakjá kao tsojmi xi ski̱ne. Ningalani tse xá tjenkao nga sʼe̱ ngayeje jebi, tsjoa sa̱tío tokoán. Tojo kisʼin Adán kao Eva nga je kisikuinda ʼndenaxóle Edén, ñá kui kjoanda sʼe̱ná nga ʼndenaxó si̱koaa Sonʼnde. Si̱kjaʼaitsjenjinla jokji tsjoa sa̱tío tokoán nga koakoyalee je xi millón mani chjota kjoaʼáyanile xi tsín nʼio nda tsabe xi tʼatsʼe Jeobá kao jme xi tjínndajinle. Kʼoati kʼuínyalee choʼndale Niná xi kʼia tsakatio nga kjesa faʼaijin Jesús i̱ Sonʼnde.
7. Jmé xi tsín jao tjín tokoán, kʼoa ánni.
7 Kʼianga jeʼndenaxó koa̱n alikui to sʼinjen sʼinkjá je chjota. Nda kuiyoaa kʼoa tsjoa sa̱tío tokoán. Yaa ʼyañá jebi jokoanchon kʼianga tsakatéxoma Salomón. Kui xi mele Jeobá nga katamajinná nga kʼoati koa̱nchon kʼianga jekoatexoma i̱ Sonʼnde.
JOKOANCHON NGA TSAKATÉXOMA SALOMÓN KʼOAKOA̱NCHON NGA JEʼNDENAXÓ KOA̱N
8. Jósʼin kitjoson Salmo 37:10, 11, 29 kʼianga jekiski rey David (chótʼai jñani “Tjínkʼa xi kjonangi” tso, xi faʼaitʼa revista jebi).
8 Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga kui kiski je David jokoa̱nchon kʼianga koatexoma jngo rey xi chjine kʼoa xi kixi (tʼexkiai Salmo 37:10, 11, 29).d Kʼianga kui chjakaonajmíñá chjota tʼatsʼe sonʼndenaxó me tongantsjai nga kui nikʼaxkiaa Salmo 37:11. Je Jesús kui kisikʼaxki̱ texto jebi nga kinchja̱ya jngo sonnindo. Jmeni xi kitso Jesús sʼa kuitjoson nichxin xi sʼa nroa (Mat. 5:5). Je rey David kʼoati kiski josʼin tsakatio chjota nga tsakatéxoma Salomón. Nga kui nichxin, ndasʼin tsakatio chjota israelita ya jngo ʼnde jñani kisʼe ndáchiki kao ntsjén. Je Niná i kitso: “Tsa tosi tonda kʼoasʼin kuitsomao jotso kjoatéxomana [...], tsjoale kjoanyʼán je naxinandá, kʼoa alikui ʼya xi kuijkónlao kʼianga si̱kjáyao” (Lev. 20:24; 26:3, 6). Je én jebi kitjoson nga tsakatéxoma Salomón (1 Crón. 22:9; 29:26-28). Kʼoa je Jeobá kʼoakitso nga tsín tisʼe̱ni chjota xi niná ndiso bʼétsʼoale (Sal. 37:10). Kitjoson nichxin kjoatse jmeni xi tso Salmo 37:10, 11, 29 kʼoa kuitjoson nichxin xi sʼa nroa.
9. Jókitso reina xi Saba tsʼe tʼatsʼe josʼin tsakatéxoma Salomón.
9 Nga nʼio ndasʼin tsakatio chjota israelita nga tsakatéxoma Salomón, kisʼejinle reina xi Saba tsʼe. Kjin kinroani nga ñaki xko̱n tsabeni nga ki ya Jerusalén tsa kʼoatjín jmeni xi tsakʼinle (1 Rey. 10:1). Kʼianga jetsabe josʼin tíbatéxoma je rey Salomón, i kitso: “Saʼnda tsínla basen kisʼeyanajmína. [...] Tsjoa tjíole je chjota xi síxáli kʼoa tsjoa tjíole je choʼndali, xi i̱ tjíokaontsjaili nga nrʼoé je kjoachjineli” (1 Rey. 10:6-8). Josʼin tsakatio chjota nga tsakatéxoma Salomón tojngoo choa̱ bakóná Jeobá josʼin koatio chjota nga jekoatexoma Jesús i̱ Sonʼnde.
10. Ánni nga tsín mangósonni je Jesús kao Salomón.
10 Je Jesús ngisaa ngʼa tíjna tikʼoajinni Salomón. Je Salomón chjotajée koan kʼoa jñani chʼao kisʼin tsʼakaotʼale naxinandále Niná. Tonga je Jesús chjotatsje kʼoa tsínkʼia chʼao sʼin (Luc. 1:32; Heb. 4:14, 15). Alikui ya kiskaya che̱n xi tsakatíole Na̱i. Je Jesús tsakakó nga tsínkʼia koa̱njngíjée kʼoa nga tsínkʼia kui xi chʼaotjín kʼoasʼin. Tsee kjoanda tjínná nga je xi Rey sʼin tíjnaná.
11. ʼYáni xi kuinyakao je Jesús nga koatexoma.
11 Nga koatexoma Jesús 144,000 mani xi kuinyakao nga sikuinda je chjota kʼoa nga sitjoson josʼin tjínndajinle Jeobá (Apoc. 14:1-3). Nga i̱ Sonʼnde kitjoejinni je xi ya koatexomakao Jesús, xi xʼin kao xi yánchjín tsee kjoa faʼatojin. Kuinga koa̱njinnile josʼin tiyoaa. Jmé xá xi sʼin.
JMÉ XÁ XI SʼIN XI YA NGʼAJMI KOAI
12. Jmé xá xi tsjoále Jeobá je xi 144,000.
12 Je Jesús kao xi 144,000 mani ngisaa tse xá sʼe̱le tikʼoajinni Salomón. Je Salomón tojé chjota israelita tsakatéxomale kʼoa tojngoo naxinandá tsakatéxoma. Tonga je Jesús kao xi 144,000 mani jé koatexomale chjota xi millón mani xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde. Tsee kjoanda tsjoále Jeobá je xi 144,000 mani.
13. Jmé xá xi sʼe̱le je xi ya koatexomakao Jesús.
13 Je Jesús kao xi 144,000 mani rey kʼoa naʼmi koa̱n (Apoc. 5:10). Je kjoatéxoma xi tsakʼaile chjota israelita kʼoatso nga je naʼmi kjinele sikuinda chjota nga tsín chʼin jtsaotʼale kʼoa nga nʼio sa̱tío kjoamakjainle. Nga totsoyanile jokoan ngasʼa, je xi 144,000 mani kui kjoanda sʼe̱le nga je sikuinda chjota nga tsín jme chʼin jtsaotʼale kʼoa nga nʼio sa̱tío kjoamakjainle (Heb. 10:1). Ninga kjesa ʼyajián jósʼin kjoakao je xi rey kao xi naʼmi koa̱n ya ngʼajmi je xi i̱ Sonʼnde koatio, ninga kje ʼyajián josʼin kʼoendajin Jeobá, alikui jao tjín tokoán nga nda sʼe̱ndiaale je xi koatio nga jeʼndenaxó koa̱n (Apoc. 21:3, 4).
JMÉ XI TJÍNNELE SʼIN XI “KJAʼAÍ BARRÉ” ʼMILE NGA KOA̱N KOATIO KʼIANGA JEʼNDENAXÓ KOA̱N
14. Jósʼin tjío je xi “kjaʼaí barré” ʼmile kao xi ya ngʼajmi koatexomakao Jesús.
14 I kitsole Jesús je xi ya koatexomakao ya ngʼajmi: “Xi tochoa mani xi tiyojtíon” (Luc. 12:32). Ijngo jtín kisikʼaxki̱ xi “kjaʼaí barré” kitsole. Nga jao jtín jebi tojngoo koa̱nni xi skóʼnda (Juan 10:16). Ñatjen tjíosíxá ndʼaibi nga jao jtín jebi kʼoa tosi tonda ñatjen sixá kʼianga jeʼndenaxó koa̱n. Nga kʼia, je xi tochoa mani yaa ngʼajmi koatio. Kʼoa je xi “kjaʼaí barré” ʼmile kui kjoanda sʼe̱le nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin i̱ Sonʼnde. Tonga tjín jmeni xi tjínnele sʼin ndʼaibi xi “kjaʼaí barré” ʼmile nga koa̱n koatio kʼianga jeʼndenaxó koa̱n.
Tongini koakoá ndʼaibi nga jetiyondaa nga kuiyoaa kʼianga jeʼndenaxó koa̱n (Chótsenlai párrafo 15)e
15. 1) Jósʼin binyakoaa je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai. 2) Jósʼin koa̱n chjénngilai je ndsʼee xi faʼaitʼa ya sén.
15 Je chjota xi ya ñatjen kisʼetʼa yá je Jesús, alikui tikʼoakoannile tsakakó nga kitsjoale kjoanda je Jesús. Tonga ñá, xi “kjaʼaí barré” ʼminá tiʼndená koakoá nga bʼailee kjoanda. Tobʼelañá, kʼoasʼin bakoñá nga tsjoachaa je Jesús jonikoaa je xi ya koatexomakao ya ngʼajmi. Je Jesús kʼoakitso nga kʼoati kui kuenta koa̱n jebi josʼin sʼe̱ndajinle kjoa je chjota (Mat. 25:31-40). Jngo koya josʼin kʼoainganʼiolee je chjotale Cristo xi ya koatexomakao Jesús ya ngʼajmi kʼiaa nga kʼuínyasoán kʼoa nga kʼuínyalee Biblia chjota (Mat. 28:18-20). Kuinga nichjénñá jmeni xi basenkaoná nga ʼmiyaa Énle Niná, jolani je libro Koaan nda kuiyoaa. Tsa tsín ʼya xi tiʼmiyalai Biblia ndʼaibi koaan chja̱kaonajmíni Énle Niná toʼyani xi ska̱jin ánni nga so̱konili xi kʼuínyalai Biblia.
16. Jméni xi machjén nga tongini kʼoasʼiaan ndʼaibi tsa mená kuiyoaa nga jekoatexoma i̱ Sonʼnde je Chjotaxále Niná.
16 Machjén nga tongini si̱ndayaa yaoná ndʼaibi nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Jeobá ánni nga koa̱n kuiyoñá nga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde. Machjén nga kui xi kixi tjín kuinókjoaa, nga kui xi kixi kʼoasʼiaan kʼoa nda si̱kjaʼaitsjeen josʼin kjuinkoaa yaoná. Kʼoati machjén nga kixi kjuintʼalee Jeobá nga chjotakixi koaan kao chjoónná kʼoa tsa xʼinná kʼoa kao ndsʼee. Kʼianga chʼao chon sonʼnde ndʼaibi, tsa nitjosoán kjoatéxomale Jeobá, ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga si̱tjosoán nichxin xi sʼa nroa nga jeʼndenaxó koa̱n. Kʼoati koa̱n koakoá nga kui xi ndatjín kʼoasʼiaan nga jetiyondaa nga kuiyoaa kʼianga jeʼndenaxó koa̱n. Chótsenlai jñani “A tijnandaní nga ya sonʼndenaxó kuijnai” tso, xi faʼaitʼa revista jebi.
17. Ánni nga tsín koa̱n tokui sikjaʼaitsjen ʼndeʼndeñá je jée xi tsakijnyaa ngasʼa.
17 Tsín koa̱n nga tosi tonda kui si̱kjaʼaitsjeen jñani tsakijnyijée ngasʼa. Tonga kʼoati tsín koa̱n toxá kuijnyíjéeñá, tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga jetsakʼéchjíntjainá Jesús (Heb. 10:26-31). Tonga tsa kʼoama kjoaixininá nga ai jée xi tsakijnyaa, tsa jekinijélee nganʼio je Jeobá kao xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa tsa jetinindayaa yaoná, koaan kʼoéjngoaa tokoán nga jekisichatʼaná Jeobá (Is. 55:7; Hech. 3:19). Kuenta sʼiaan nga i̱ kitsole Jesús je chjota fariseo: “Tsín chjota xi kixijin jeʼe̱ nchjale, tojé xi chjotajée” (Mat. 9:13). Koaan jchatʼa je jéená nga̱ jetsakʼéchjíntjainá Jesús.
KOAAN KUIJNAI NGANTSJAI KʼIANGA JEʼNDENAXÓ KOA̱N
18. Jméni xi meli chjónangilai je chjota xi ya kisʼetʼakao yá je Jesús.
18 Si̱kjaʼaitsjenla tsa jeya ʼndenaxó tiyoaa kʼoa je tichjakaonajmiá chjota xi kisʼetʼakao yá je Jesús. Kuijin cho̱bayañá nga bʼailee kjoanda je Jesús nga tsakʼéchjíntjainá. Tsakui nichxin kui chjónangilai jókoan nga tojeme kuiyá je Jesús kʼoa jókisʼe kon tʼatsʼe jme xi kitsole Jesús. Kʼoa tsakui nichxin kui skónanginá chjota jebi jósʼin tsakiyoaa kʼianga to jetífikjetʼa nichxin. Tsee kjoanda sʼe̱ná nga kʼuínyalee Énle Niná je chjota, jolani chjota jebi (Efes. 4:22-24).
Jngo ndsʼee xi dibujo tísínda kʼianga jetíbatéxoma Jesús xi jngo jmi nó. Je ndsʼee jebi kui xi koanmele kisʼin ngantsjai (Chótsenlai párrafo 19).
19. Ánni nga tsín koa̱nsininá kʼianga jeʼndenaxó koa̱n (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).
19 Alikui koa̱nsiná kʼianga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde. Nda cho̱banajmiá kʼoa tsjoa sʼe tokoán nga si̱xá. Sa tse sa tsee xi jchaa tʼatsʼe Jeobá nga nyaon nyaon kʼoa nʼio tsjoa sa̱tío tokoán tʼatsʼe kjoanda xi tsjoáná. Tosi tonda jchaa xi tʼatsʼe Niná kao tʼatsʼe jme xi kisinda. Sa tsjoacha sa tsjoachaa koaan Niná nga nyaon nyaon. Bʼailee kjoanda Jeobá kao Jesús nga kʼoatsoná nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin kʼianga jeʼndenaxó koa̱n.
KJOAJNDA 22 Katabatéxoma Chjotaxále Niná
a Ndatjín nga kui nikjaʼaitsjeen josʼin kuiyoaa kʼianga jeʼndenaxó koa̱n. Nga kui si̱kjaʼaitsjenjiaan jotsoná Jeobá tʼatsʼe nichxin xi sʼa nroa ngisaa koa̱nmená chja̱kaonajmiá je chjota tʼatsʼe jokoa̱nchon kʼianga jeʼndenaxó koa̱n. Jmeni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi koasenkaoná nga ngisa sʼe̱jngo tokoán nga kuitjoson jmeni xi kitso Jesús tʼatsʼe sonʼndenaxó.
b Lucas 23:39-42: “Jngo xi jaobe xi chʼao kjoan, xi kjiotjenbʼangitʼale, kinchjatikao: A tsí tsa ji ní Cristo, chʼa̱sjentjai yaoli nga tijini, kʼoa kao jinjin. 40 Xijngo kinchjatikao: A tsí jkonlai Niná, nga̱ tikuini kjoañʼai xi tísʼeli. 41 Ñábi nda bakinná nga tíbʼainá kjoañʼai, nga chjoénía jme xi bakinle xi kinʼia, tonga jebi nijmejin xi chʼao kisʼin. 42 Kʼoakitsole Jesús: Tikjaʼaitsjennái kʼia nga kjoaʼaikoai kjoatéxomali”.
c Génesis 2:15: “Kʼoa je Niná Jeobá yaa kisikʼéjna je chjota ya ʼndenaxóle Edén nga katabʼéntje kʼoa katasíkuinda”.
d Salmo 37:10, 11, 29: “Tongi choasa nichxin cha kʼoa je xi tsʼen alikui tikoationi; chótsenní ya jña tsakatio kʼoa likui tijchani. 11 Tonga je xi ndʼé tsʼee koa̱n je sonʼnde, kʼoa ñaki nyʼán sʼin koatio. 29 Je xi kixi tsʼee koa̱n sonʼnde kʼoa i koatio ngantsjai nichxin”.
e XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi kui koyale nga kuitsoyale chjota xi kjoaʼáyanile jetíbakóyale Énle Niná chjota ndʼaibi.