KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 51
Jmé xi koasenkaoná nga tsín nʼio si̱kjáojiaan nga kjoa bitjatojiaan
“Ali aonjin male ni̱ma̱no, ali jkonjion” (JUAN 14:27).
KJOAJNDA 112 Je Jeobá, Niná xi tsjoá kjoanyʼán
XI TÍNCHJA̱NIa
1. Jósʼin tíjna je kjoanyʼántokon xi tsjoáná Niná, kʼoa jósʼin basenkaoná (Filipenses 4:6, 7).
ALIKUI be chjota je “kjoanyʼántakonle Niná”, jebi kui xi tsonile nga nda sʼe tokoán kʼianga miyoná mani je Jeobá. Nda sʼe tokoán nga tsjoáná “kjoanyʼántakonle Niná” (tʼexkiai Filipenses 4:6, 7).b Miyo chobá kao je xi tsjoake Jeobá kʼoa kʼoati miyoná mani je Niná xi tsjoá kjoanyʼán (1 Tes. 5:23). Tsjoáná “kjoanyʼántakonle Niná” kʼianga ʼyaxkoaan, nga nitjosonlee kʼoa nga je ninʼiotʼaa. Basenkaoná nga nda sʼe tokoán je kjoanyʼántokon xi tsjoáná kʼianga kjoa bitjatojiaan.
2. Jósʼin ʼyañá nga koa̱n nda sa̱tío tokoán kʼianga kjoa bitjatojiaan.
2 A nda sʼe kjoaixi tokoán kʼianga kjoa bitjatojiaan. A koaan nga tsín nʼio si̱kjáojiaan nga chʼinʼbi sʼe, nga toxijña kjoa faʼainená, nga kjoasi sʼe kʼoa tsa chjota koaitjenngikená. Kʼianga kui kjoa jebi bitjatojiaan nokjonñá. Tonga je Jesús i kitsole je chjotale: “Ali aonjin male ni̱ma̱no, ali jkonjion” (Juan 14:27). Nkjín ndsʼee kao tichjaa xi fitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús. Jé Jeobá basenkao nga nda satío kon kʼianga kjoa faʼatojin.
NDA SʼE TOKOÁN NINGA CHʼINʼBI SʼE
3. Jósatío tokoán nga chʼinʼbi sʼe.
3 Nʼio bʼetʼaná kʼianga chʼinʼbi sʼe, alikui tindasʼin biyoñá, jolani nga chʼin COVID-19 kisʼe. Kʼianga kichjonangile chjota jokoan nga kui chʼin jebi kisʼe, me tongatsʼi nga kʼoakitso nga tsín tinanda kisʼefeni. Kʼianga kui chʼin jebi kisʼe nkjín xi ansiedad kao xi depresión kitsaotʼale, nkjín xi droga kisken, xi xán tsakʼi, xi totaon tsabe xínkjín ya yaniʼya kʼoa xi koanmele kisikʼien yaole. Kʼiatsa chʼinʼbi sʼe̱ ya jñani tsi, jósʼiain nga tsín nʼio si̱kjáojin kʼoa nga sʼe̱li kjoanyʼán xi tsjoáná Niná.
4. Ánni nda bʼéni tokoán jmeni xi kitso Jesús tʼatsʼe nichxin fetʼa.
4 Je Jesús kʼoakitso nga nkjín ʼnde koa̱n “chʼinʼbi” nga to jetífikjetʼa nichxin (Luc. 21:11). Alikui nʼio nikjáojiaan nga̱ ʼyañá nga toxá kʼoakoa̱nni. Ñaki kʼoakjoán kjima jokitso Jesús. Kuinga mangíntjenngiñá je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa jotjínnele sʼiaan nga to jenichxin fetʼa tiyoaa. I kitso: “Tikuindao yaono, ali biyoxkónjion” (Mat. 24:6).
Koasenkaoná nga nda satío tokoán nga kuinóʼyalee grabación xi tsʼe Biblia kʼianga chʼinʼbi sʼe (Chótsenlai párrafo 5)
5. 1) Tojo tso Filipenses 4:8, 9, jméni xi koa̱n kʼuínlee Jeobá kʼianga chʼinʼbi sʼe. 2) Jósʼin basenkaoná nga kui noʼyalee grabación xi tsʼe Biblia.
5 Kʼianga chʼinʼbi sʼe nokjonñá kʼoa nikjáojinñá. Kʼoakoan je tichjaa xi Desi ʼmi.c Kʼianga COVID-19 kisikʼien je tsinile, primole kao chjinexki xi sísinle kui kitsokjonle tsa kʼoati kui chʼin koa̱nle kʼoa tsakui sikakinle je male nga jejchínga. Kʼoati kui kisikjáojin tsa tsín tiso̱koxánile, tsa tsín tiso̱konile tao̱n xi koatseni tsojmi xi ski̱ne kʼoa xi kʼoechjíni jñani tíjnani. Tsín tikisʼefeni nga tokui kisikjaʼaitsjenjin ʼndeʼnde jebi. Kʼianga tsakʼétsʼoale Jeobá nga tsakʼéyanajmíle jotjín kon, je Jeobá tsakasenkao nga nda kisʼeni kon kʼoa nga tsín tikisikjáojinni (tʼexkiai Filipenses 4:8, 9).d Kʼoasʼin kinrʼoénile jmeni xi tso Jeobá kʼianga kinrʼoéle je grabación xi tsʼe Biblia. Itso: “Nga kinrʼoele je grabación xi tsʼe Biblia, nda kisʼe tokoan kʼoa jaʼaitsjenna nga mandosinle Jeobá xi tʼatsʼan” (Sal. 94:19).
6. Jósʼin basenkaoná nga chotʼayá nga toñá kʼoa nga mangián kjoajtín.
6 Kʼianga chʼinʼbi sʼe bʼantjaiyaa josʼin biyoaa. Tonga machjén nga tosi tonda chótʼayá nga toñá kʼoa kjuian kjoajtín. Je xo̱n kao video xi tjíoná faʼaitʼa choa̱le je ndsʼee xi kʼoati kui kjoa tjíofaʼatojin, kʼoa tosi tonda kixi fitʼale Jeobá (1 Ped. 5:9). Kʼianga mangián kjoajtín kui sʼeya jkoaa jmeni xi tso Biblia, ninʼiojinñá xíngiaa kʼoa kʼoati tjonganʼioná tsanda ñá (Rom. 1:11, 12). Nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná kʼoa tsín tikuinókjonñá tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin basenkao Jeobá je choʼndale kʼianga chʼin tsaotʼale, nga tsokjón kʼoa tsa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga toje tjío. Tsín jao sʼe̱ tokoán nga kʼoati koasenkaoná tsanda ñá.
7. Jósʼin koa̱n chjénngilee je pastro Juan.
7 Alikui si̱kjinlee je ndsʼee. Kʼianga chʼinʼbi sʼe alikui tima mangínchonnilee xi kjaʼaí kʼoa tsín tima ya biyotʼachriannilee xíngiaa. Nga kʼoama kʼoati sʼe tokoán jokisʼe kon je pastro Juan nga koanmele tsabe je miyole xi Gayo ʼmi (3 Juan 13, 14). Kʼoakitso nga tsín koan kikon choatsele, kuinga jngo carta kisikasénnile. Tsa tsín koa̱n nga ñaki jtsaojiaan je ndsʼee, koaan teléfono kuinókjoalee, tsa videollamada chja̱kaonajmíñá kʼoa tsa mensaje si̱kasénleeje̱. Nga kʼoanʼia, nda sʼe tokoán kʼoa tsín toñá tiyoaa maná. Tonga tsa nʼio tinikjáojiaan, chja̱kaonajmiá xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná (Is. 32:1, 2).
JÓSʼIN BASENKAONÁ KJOANYʼÁNLE NINÁ NGA TOXIJÑA KJOA FAʼAINENÁ
8. Ánni nga tsín nda sʼeni tokoán nga toxijña kjoa faʼainená.
8 Kʼiatsa kitsendá jñani tsi, tsa cháon jaʼa kʼoa tsa kitingi, tsakui nichxin tse nga kʼoasʼin si̱kjáojin. Tsa jngo xíngi kinichai kʼoa tsakui kinichaije̱ tsojmi xi tjínli, bajin tjín tokuin kʼoa tsa saʼnda nijtilai yaoli. Nga kʼoasʼe tokuin ali tsakuijin xi tsonile nga nʼio tsjoachai je tsojmi xi tjínli kʼoa tsa tsínli kjoamakjain. Nga tse kjoa kitjatojin, koa̱njinjinle xi ngikʼa tsa sakʼoa tsín kixi tíjna jme xi sí (Job 1:11). Ninga tse kjoa kuitjátojiaan koaan nga nda sʼe̱ tokoán. Kataʼyala jmé xi koasenkaoná.
9. Jósʼin basenkaoná jmeni xi kitso Jesús nga kuiyondalee tsa totsejinni kjoa kjoaʼaínená.
9 Tjínkʼa chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsínkʼia kjoa kjoaʼaíne. Tonga ñá ʼyañá nga kʼoakitso je Jesús nga sa tse sa tse kjoa sʼe̱ kʼoa nga kʼoakaotʼa kʼaná. Je Jesús kʼoakitsole chjotatjenngile nga kjoaʼa cháon kʼoa nga tsesa kjoa sʼe̱ nga kjesa fetʼajin jme xi chon sonʼnde (Luc. 21:11). Kʼoati kitso nga sa tsʼen sa tsʼen koa̱n chjota. Yaa ʼyañá jebi nga síché chjota, nga tsʼen kʼoa nga síkjeson xínkjín (Mat. 24:12). Je Jesús alikui kʼoakitso nga toje kuichone kjoa jebi chjota xi tsín je Jeobá bexkón. Kʼoati bʼakaotʼale choʼndale Niná je kjoaxkón xi sʼe (Is. 57:1; 2 Cor. 11:25). Ningalani tsín kjoaʼaxinná Jeobá je kjoa xi faʼainená, koasenkaoná nga nda sʼe̱ tokoán kʼoa nga tsín nʼio si̱kjáojiaan.
10. Ánni kʼoabixónsíñá nga kʼoasʼin bakoñá nga tjínná kjoamakjain nga tongini biyondaa nga kjesa jme kjoaxkón sʼejin (Proverbios 22:3).
10 Kʼiatsa tongini kuiyondaa alikui nʼio si̱kjáojiaan tsa totsejinni kjoa kjoaʼaínená. Kʼiatsa tongini si̱kjaʼaitsjeen josʼiaan kʼiatsa totsejinni kjoa kjoaʼaínená alikui kui xi tsonile tsa tsín je Jeobá ninʼiotʼaa. Tosaa kʼoasʼin bakoñá nga makjainná nga je sikuindaná, nga̱ je Biblia kʼoatso nga si̱kuindalee yaoná jmeni xi xkón sikatíoná (tʼexkiai Proverbios 22:3).e Kʼoa je naxinandále Jeobá tongini bájinkonná jmeni xi koa̱n sʼiaan tsa totsejinni kjoaxkón kjoaʼaínená, jolani je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa revista, kjoajtín xi satíoná kao én xi sʼejinkoaan.f Kʼoasʼin koakoñá nga ninʼiotʼaa Jeobá tsa si̱tjosoán ndʼaibi kjoafaʼaitsjen xi bʼainá tongini nga kjesa jme kjoaxkón sʼejin.
Nga tongini kuiyondaa jchañá josʼiaan tsa totseni kjoa kjoaʼaínená (Chótsenlai párrafo 11)i
11. Jmé xi bakóyaná jokisʼin Margaret.
11 Kataʼyala jokoan jngo tichjaa xi Margaret ʼmi. Nga títingi ya jñani chrian tsʼe, je chjotaxá kʼoakitso nga xin katafi. Nga nʼio nkjín koan chjota xi koanmele kitjo ʼnde jebi, toyaa kisʼeyonʼio carrole kʼoa tsín tikoan jaʼani. Nga nʼio tse niʼndi̱ kisʼe, je Margaret toyaa tsakʼejnaʼya carrole. Tonga tsabe jokisʼin nga̱ tongini tsakʼejnanda, jngoo mapa yʼa josʼin ndiaa koai. Tokʼoa jebe ndiaa jebi, nga̱ kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ya ndiaa koai tsa totsejinni tjín xi koa̱n. Kinjengile yaole nga tongini tsakʼejnanda.
12. Ánni nga nitjosonñá jmeni xi ʼminá kʼianga kjoaxkón sʼe.
12 Nga síkuindaná je chjotaxá, tsakui nichxin kʼoakuitso nga tsín tijña koa̱n kuitjoñá, kʼoa tsakui kʼoakuitsonáje̱ nga kuitjoaa kʼoa tsa jmesa xi kuitso. Tjínkʼa chjota xi tsín sítjoson nga kʼoatso je chjotaxá, nga̱ tsín tso kon nga tsjionkon tsojmi xi tjínle. Tonga jónʼia xi chjotale Cristo maa. Je Biblia itso: “Xi totʼatsʼe Niná titjosonlao ngatsʼi xi batéxomano, tsa chjotatítjon titjosonlao joni ngʼajko̱le ngayije, tsa gobernador kʼoati titjosonlao joni tsa xi Niná kisikasén ngajaole” (1 Ped. 2:13, 14). Tsjoáná kjoafaʼaitsjen je naxinandále Niná josʼin si̱kuindaa yaoná. Kjitʼaa kʼoaʼminá nga kʼoailee xi chjotajchínga sʼin tjío je númerole teléfononá kʼoa kʼoakʼuínlee jñani tiyoñá, ánni nga skoe̱ni jñani tiyoaa tsa totsejinni jme xi koa̱n. A tjínjinle xi chjotajchínga sʼin tjío jñani tiyoñá kʼoa a jetsakʼailee númerole teléfononá. Tsa kʼoakuitsoná naxinandále Niná nga ya kuiyoaa ndʼianá, tsa kʼoakuitsoná nga kuitjoaa, tsa ñá kʼoakʼuínná nga kjoásjee jmeni xi koa̱nchjénle je xi kjoaxkón bichóne kʼoa tsa kʼoakuitsonáje̱ kʼiáni kʼoa jósʼin kuinyakoaa xi ngikʼa. Tsa tsín si̱tjosoán jokʼuínná xkón sʼin kuiyoaa kʼoa xkón sʼin si̱katioá xi chjotajchínga sʼin tjío. Nga̱ ndsʼee jebi nda sítjoson xá xi kjinele kʼoa síkuindaná (Heb. 13:17). Je Margaret i kitso: “Ñaki tjínjngo tokoan nga kui xi tsakasenkaona nga kitjenngia jokitso xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa jotso je naxinandále Niná”.
13. Jósʼín je ndsʼee ninga xin ʼnde fikatio nga tosi tonda nda satío kon.
13 Nkjín ndsʼee xi xin fikatio xi totʼatsʼe nga kjoajchán sʼe, nga kjoaxkón bichóne kʼoa nga tije kjánni chjota ya ʼndele. Ningalani bʼantjaiya josʼin batio tsín bájñále je xále Niná. Tojo tsoyason Énle Niná tojo kisʼin chjotale Cristo xi títjon tsakatio kʼianga xin ʼnde kikatio xi totʼatsʼe nga chjota kitjenngike (Hech. 8:4). Nga tsoyason kui ngisa síkjaʼaitsjen xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná ʼndele nga tokui sikjaʼaitsjen je kjoa xi tjíojin. Nga kʼoasʼín, nda satío kon.
JMÉ XI KOASENKAONÁ NGA NDA SʼE̱ TOKOÁN NINGA CHJOTA FITJENNGIKENÁ
14. Ánni nga tsín tinda sʼeni tokoán nga chjota fitjenngikená.
14 Kʼianga chjota fitjenngikená alikui tikui kʼoanʼiañá jmeni xi tsjoa bʼé tokoán. Jolani nga biyojtián, nga ʼmiyasoán, nga kui kʼoanʼia jmeni xi jenganá nga nyaon nyaon kʼoa nga tsínkui nokjonlee nga josikaoná je chjotaxá. Kʼianga chjota fitjenngikená alikui tikʼoanʼiañá jebi. Tsakui nichxin nʼio si̱kjáojiaan kʼoa kui si̱kjaʼaitsjeen jmesani xi koa̱n. Ningalani toxá kʼoasatíoni tokoán nga chjota fitjenngikená, tsín koa̱n si̱kinroajeen kjoamakjainná, tojo kitsole Jesús je chjotatjenngile (Juan 16:1, 2). Jméni xi sʼiaan nga nda sʼe̱ tokoán kʼianga chjota fitjenngikená.
15. Ánni nga tsín kuinókjonñá ninga chjota koaitjenngikená (Juan 15:20; 16:33).
15 Je Énle Niná kʼoatso nga chjota koaitjenngike ngatsʼi xi Niná síxále (2 Tim. 3:12). Jngo ndsʼee xi Andréi ʼmi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen tsakai nga tsín jme kjoa kjoaʼatojin kʼianga kisʼechjoale xále Niná ya jñani tsʼe. Itso: “Nga nkjín mani testigole Jeobá i̱bi, alikuijin je kʼoakoa̱nle nga ndoyá sikatíoʼyaná ngatsʼiaa”. Tonga ngisaa nʼio kisikjáojin nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen. Tonga je ndsʼee xi je Jeobá kisinʼiotʼa kʼoa xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kjoaʼaí nichxin nga ndoyá ni̱katíoʼya alikui nʼio kisikjáojin joni Andréi. Je Andréi jé ndsʼee jebi kiskenngile kʼoa jé Jeobá kisinʼiotʼa. Nda kichomani nga kʼoakisʼin nga̱ tsjoa tjín kon ndʼaibi ninga kjoa tífaʼatojin. Kʼoati koa̱n nda sa̱tío tokoán tsanda ñá. Ningalani kʼoakitso je Jesús nga chjota koaitjenngikená, kʼoati kitso nga koa̱n kixi kjuintʼalee Niná (tʼexkiai Juan 15:20;g 16:33h).
16. Jñánile kjoafaʼaitsjen xi si̱tjosoán nga chjota fitjenngikená.
16 Tsa tíchjoale xále Niná ya jñani tsaan, tsakui nichxin je naxinandále Niná kao xi chjotajchínga sʼin tjío tsjoáná kjoafaʼaitsjen nga si̱kuindaa yaoná, nga tosi tonda sa̱kóyaná xi tʼatsʼe Niná kʼoa nga tosi tonda kʼuínyasoán. Si̱tjosoán jokʼuínná ninga tsín koa̱njinná ánni nga kui kjoafaʼaitsjen tíbʼaininá (Sant. 3:17). Kʼoa alikui je kʼoéyanajmílee xi tʼatsʼe jtín kʼoa tsa xi tʼatsʼe ndsʼee je chjota xi tsín je tjínnele sʼe̱jinle (Ecl. 3:7).
Jmé xi koasenkaoná nga nda sʼe̱ tokoán kʼianga tse kjoa bitjatojiaan (Chótsenlai párrafo 17)j
17. Tojo kisʼin je pastro, jméni xi tiyondaa nga sʼiaan.
17 Jngo koya anni nga bʼetʼaniná je Na̱i kuinga kui xá kjinená nga nokjoañá xi tʼatsʼe Jesús (Apoc. 12:17). Alikui koa̱n kuinókjonlee je Na̱i kao jmeni xi chonle sonʼnde. Tsjoa sʼe tokoán nga ʼmiyasoán je Énle Niná ningalani chjota fitjenngikená. Nga siglo 1 kʼianga kʼoakitsole chjotaxá judío je pastro nga tsín tikatatsoyasonni, ʼndele nga je sitjosonle tosaa je Niná kisitjosonle. Tsjoa kisatio kon nga tosi tonda kitsoyason (Hech. 5:27-29, 41, 42). Tonga kʼoati machjén nga chósonnilee josʼin kʼuínyasoán tsa tíchjoale xále Niná ya jñani tsaan (Mat. 10:16). Tsa tosi tonda kʼuínyasoán nda sʼe̱ tokoán nga̱ ʼyañá nga tsjoa sʼele je Jeobá kʼoa binyakaoñá chjota nga koa̱n kuitjontjaile yaole.
JÉ KOASENKAONÁ NINÁ XI TSJOÁ KJOANYʼÁN
18. ʼYáni xi koasenkaoná nga nda sa̱tío tokoán.
18 Nda sa̱tío tokoán ningalani tse kjoa kuitjátojiaan nga̱ tojé Jeobá xi koa̱nle koasenkaoná nga tsjoáná kjoanyʼántokonle. Jé Jeobá ninʼiotʼaa kʼianga chʼinʼbi sʼe. Tsa toʼi̱koa̱n kjoa kjoaʼaínená kʼoa tsa kʼia nga chjota fitjenngikená. Je naxinandále si̱nʼiotʼaa kʼoa kui si̱kjaʼaitsjenjiaan nga nda kuiyoaa nichxin xi sʼa nroa. Tsa kʼoasʼiaan, jé koasenkaoná Niná xi tsjoá kjoanyʼán (Filip. 4:9). Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui chótʼayajiaan jósʼin kuinyakoaa je ndsʼee nga nda sa̱tío kon kʼianga kjoa faʼatojin.
KJOAJNDA 38 Jé Jeobá sikuindali
a Je Jeobá kʼoatso nga tsjoále kjoanyʼán je xi tsjoake. Jósʼin tsjoáná kjoanyʼán je Niná kʼoa jméni xi sʼiaan nga nyʼán sʼe̱ tokoán. Jósʼin basenkaoná kjoanyʼánle Niná nga chʼinʼbi sʼe, tsa toxijña kjoa kjoaʼaínená kʼoa tsa chjota koaitjenngikená. Kui tʼatsʼe jebi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
b Filipenses 4:6, 7: “Ali kʼoajin mano. Tojmenibe xi machjénno, tijélao Niná, tʼetsʼoalao, kʼoa tʼailao kjoanda. Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo. 7 Je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota, jé xi sikuinda ni̱ma̱no kao kjoafaʼaitsjenno nga̱ tiyokao Cristo Jesús”.
c Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.
d Filipenses 4:8, 9: “Kʼoaxin ngijngono én xi fetʼani, ʼndíndsʼe. Tikjaʼaitsjaon tʼatsʼe je ngayije xi kjoakixi, ngayije xi ñaki kʼoatjín, ngayije xi tjínle kjoakixi, ngayije xi tsje tjín, ngayije xi naská tjín, ngayije xi nda tíʼyale, tojñanile xi tjínle kjoanda, tojñanile xi tjínle kjoanʼosjenda. Kui xi si̱kjaʼaitsjaon. 9 Je xi koanjngojaono, je xi kitjoéno, je xi kinoʼyao, je xi tsaʼyao jo nga kisʼian anbi, kʼoatisʼin tʼiaonʼni. Je Niná xi síkinjenyʼánjin ni̱ma̱no, kʼoéjnakaono”.
e Proverbios 22:3: “Je xi sínkjínle kon be jmeni xi xkón tíjna kʼoa bʼejnaʼmale, tonga je xi tsínle kjoafaʼaitsjen alikui binya kʼoa kjoa tsaojin”.
f Chótʼai jñani tso “Cuando golpea un desastre. Qué hacer para sobrevivir”, xi faʼaitʼa je revista ¡Despertad! número 5 nó 2017.
g Juan 15:20: “Nda katafaʼaitsjenno je én xi kixinno: Je xi choʼnda ma, ali jejin títjonle naile. Tsa an chʼao kisikaona, kʼoati jon chʼao sikaono. Tsa kisikitjoson énna, kʼoati sikitjoson tsaon”.
h Juan 16:33: “Je kjoabi jekixinno, jméni nga kao an kuinjenyʼánjinsínino. I̱ sonʼndebi kjoañʼai chja̱ʼao, tonga katamanʼiotakon. An jekisikinjele sonʼnde”.
i XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tichjaa xi tongini tsakʼejnanda jmeni xi sʼin nga xin koaikʼejna.
j XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi ya tsʼe jñani tíchjoale xále Niná kosonnile josʼín nga tosi tonda tsoyason.