KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 52
Kuinyakoaa xi kjoa faʼatojin
“Ali nichajinjion nga nda sʼiaon, kʼoa nga kuinyakao xikʼa, nga̱ kui kjoatjao xi sasénle Niná” (HEB. 13:16).
KJOAJNDA 103 Xi bándiaaná jngoo kjoatjao xi tsʼe Niná
XI TÍNCHJA̱NIa
1. ʼYáni xi síchjén sakʼoa Jeobá nga basenkao je choʼndale xi nganʼio síjéle.
TSAKUI nichxin ji sichjénli Jeobá nga kuisenkoai jngo ndsʼee xi nganʼio síjéle. Koaan kuinyakoaa ngatsʼiaa xi nganʼio machjénle, tsa chjotajchínga sʼin tiyoaa, tsa siervo ministerial maa, tsa precursor sʼin tinixá, tsa sʼa xtiaa, tsa jejchíngaa, xi xʼin kao xi yánchjín. Kʼianga ʼya xi nganʼio síjéle Jeobá, jé síchjén xi chjotajchínga sʼin tjío kao xi kjaʼaísa ndsʼee nga tsjoánganʼiole (Col. 4:11). Tsee kjoanda tjínná nga je Jeobá nixálee kʼoa nga binyakoaa je ndsʼee. Koaan kuinyakoaa je ndsʼee kʼianga chʼinʼbi sʼe, tsa toxijña kjoa faʼaine kʼoa tsa kʼiaje̱ nga chjota fitjenngike.
KʼIANGA CHʼINʼBI SʼE
2. Ánni ñʼai maniná nga binyakoaa je ndsʼee kʼianga chʼinʼbi sʼe.
2 Tsakui nichxin ngisa ñʼai koa̱nná nga kuinyakoaa xíngiaa kʼianga chʼinʼbi sʼe. Tobʼelañá, alikui ma mangián ya ndʼiale je ndsʼee nga chʼinʼbi tjín ninga mená kjuinnixatʼaa. Kʼoa tsa tsín kʼoakoa̱nnáje̱ ninga mená kʼoakʼuínlee je ndsʼee xi ñʼai chonle tao̱n nga katakjenkaoná. Ninga mená kuinyakoaa xi kjaʼaí, sakʼoajin tsín kʼoakoa̱nná nga kʼoati kjoa tífaʼatojin familianá. Ninga kʼoalani, kui xi mená nga kuinyakoaa je ndsʼee, kʼoa tsjoa sʼe kon Jeobá kʼianga kʼoanʼia jokji tjen bichó nganʼioná (Prov. 3:27; 19:17). Jméni xi koa̱n sʼiaan.
3. Jmé xi bakóyaná josʼín xi chjotajchínga sʼin tjío ya jtín jñani fi Desi (Jeremías 23:4).
3 Xi koa̱n sʼin xi chjotajchínga sʼin tjío. Tsa chjotajchínga sʼin tijnai nda kataʼyaxkuin je ndsʼee (tʼexkiai Jeremías 23:4).b Je Desi, xi sa tsʼaxki̱ ya kjoaʼmiya xi jaʼato, itso: “Je xi chjotajchínga sʼin tjío xi ñatjen ʼmiyasuinjin tokʼoa jebitjokaona kao xi kjaʼaí ndsʼee nga ʼmiyasuinjin, kʼoa nkjínsa koya josʼin binyakaonajin”.c Nga kʼoasʼín xi chjotajchínga sʼin tjío ngisaa choa ñʼai koanle nga tsakinyakao je Desi kʼianga chʼin COVID-19 kisʼe, kʼoa je tichjaa kisichaa kʼa xínkjín xi totʼatsʼe chʼin jebi.
4. Ánni nga koan tsakinyakaoni xi chjotajchínga sʼin tjío je Desi, kʼoa jmé xi bakóyaná jebi.
4 Je Desi itso: “Nga miyona mani xi chjotajchínga sʼin tjío, alikui ñʼai koanna nga tsakʼeyanajmíle jotjín tokoan kʼoa jmeni xi makjáojinna”. Jebi kui bakóyale xi chjotajchínga sʼin tjío nga tongini simiyo je ndsʼee kʼoa sikuinda nga kjesa jme kjoa sʼejin. Tsa tsín ma mangínchonlao ya ndʼiale ndsʼee nga chʼinʼbi tjín, koaan kjoásjailao josʼiaon nga jchao josʼin tjíoni. Je Desi itso: “Sakʼoa nkjín xi chjotajchínga sʼin tjío nchja̱na kʼoa tjínkʼa xi mensaje síkasénna nga tojngo nichxin. Tsakasenkaona texto xi tsakʼéxkiana ningalani jenda ʼbe jotso texto jebi”.
5. Jósʼin skoe̱ni xi chjotajchínga sʼin tjío jme nganʼio xi machjénle je ndsʼee, kʼoa jósʼin koa̱n kuinyakao.
5 Jngo koya josʼin skoe̱ni xi chjotajchínga sʼin tjío jme xi machjénle je ndsʼee kʼiaa nga skónangile (Prov. 20:5). A tjínle je ndsʼee jmeni xi machjénle, jolani jmeni xi kjine kʼoa tsa xki. A tjínle xi kʼoechjíni jñani tjíoni axo jetsínle xá. A koaan kuisenkoaa tsa jme nganʼio xi koa̱n kʼoaile xi tsjoá je gobierno. Tsakinyakao je ndsʼee kʼianga ñʼai koanle tao̱n je Desi, tonga xi ngisa tsakasenkao kuinga kisinʼio kon xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa nga tsakjákaonajmíni xi tʼatsʼe Niná. Itso: “Tsakʼétsʼoantjaina xi chjotajchínga sʼin tjío. Alikui faʼaitsjenna jmeni xi kitso, tonga xi faʼaitsjenna kuinga nda kisʼe tokoan. Joxi jéni Jeobá xi i̱ kitsona: Ali tojijin tijnai” (Is. 41:10, 13).
Je ndsʼee xi títsoya nga tísʼejna kjoajtín tsjoa sʼe kon nga nrʼoéle je ndsʼee nga tsjoá comentariole, kʼoati tsjoále comentario je ndsʼee xi timʼe xi kao videoconferencia tínrʼoénile kjoajtín (Chótsenlai párrafo 6)
6. Jósʼin kuinyakaongañá xíngiaa ya jinjtín (chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
6 Xi koa̱n sʼiaan ngatsʼiaa. ʼYañá nga je xi chjotajchínga sʼin tjío xi títjon binyakao je ndsʼee, tonga je Jeobá kʼoatsoná nga koa̱n kuinyakoaa ngatsʼiaa je xi nganʼio machjénle (Gál. 6:10). Ninga tsínkjoan tse jmeni xi sʼiaan nga kuinyakoaa je ndsʼee, nda sʼe̱ kon xi chʼin tíbʼetʼale tsa kuisenkoaa. Je xi sʼa xtiʼndí koaan jngo tarjeta kʼoa tsa jngo dibujo sinda xi tsjoále je ndsʼee nga sinʼio kon. Je xti koaan kuinyakao jngo tichjaa xi nganʼio machjénle nga kʼoakuitsole tsa tjín xi machjénle nga koaikatsele kʼoa tsa josasʼin kuinyakao. Kʼoati koa̱n kʼoéndalee tsojmi xi chʼin tjínle kʼoa kjuinkaolee ndʼiale. Tonga kʼianga chʼinʼbi sʼe machjénná ngatsʼiaa nga si̱nʼioá kon xíngiaa. Kuinga machjénsíni nga kuiyo ingotjoá kʼianga jefetʼa kjoajtín nga chja̱kaonajmiá je ndsʼee, tsa ñaki kamangián kʼoa tsa kao videoconferencia tinoʼyanilee kjoajtín. Kʼoati machjén nga si̱nʼioá kon xi chjotajchínga sʼin tjío. Tjínkʼa ndsʼee xi xo̱n kjile xi chjotajchínga sʼin tjío nga tsjoále kjoanda nga̱ tsee xá kjinele ndsʼee jebi, ngisaa kʼianga chʼinʼbi sʼe. Kjuintjenngiaa ngatsʼiaa kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná Biblia, jñani tso: “Kʼoasʼin ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio tʼaisalao nganʼio xíngio” (1 Tes. 5:11).
KʼIANGA TOXIJÑA KJOA FAʼAINENÁ
7. Jóma kʼianga toxijña kjoa faʼaine jngo chjota.
7 Kʼianga toxijña faʼainená kjoa tosasa bʼantjaiyani josʼin biyoaa. Kʼianga toxijña kjoa faʼaine jngo chjota, síchaa ndʼiale, tsojmi xi tjínle kʼoa tsa xínkjín kuiyá. Kʼoati kui kjoa jebi faʼatojin je ndsʼee. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa.
8. Jméni xi sʼin xi chjotajchínga sʼin tjío kao xi xijchá ma tongini nga kjesa jme kjoa sʼejin.
8 Xi koa̱n sʼin xi chjotajchínga sʼin tjío. Xi chjotajchínga sʼin tiyo, tinyakao je ndsʼee nga tongini katabationda josʼin kʼiatsa totsejinni kjoa kjoaʼaíne. Tinyakao ngatsʼi je ndsʼee xi tjío ya jinjtín nga koa̱nle josʼin tsa totsejinni kjoa kuichone kʼoa nga skoe̱ josʼin koajinkonno. Je Margaret, xi sa tsʼaxki̱ ya kjoaʼmiya xi jaʼato, itso: “Kʼianga kui kinchja̱ni xi chjotajchínga sʼin tjío jmeni xi machjén ya jinjtín, kui kinchja̱ni nga tojo sʼasa títingi, nga tokjoan kuitjuijin tsa kʼoakuitso je chjotaxá kʼoa nga kjitʼanangi koanngínjin tsa xkón koa̱nchon”. Tsakasenkao je kjoafaʼaitsjen xi kitsʼaile, nga̱ to aon xomana jaʼato nga kitíngi ya chrian jñani tsʼe tichjaa. Xi xijchá mao, kui chótʼayajion nga jngo yaniʼya maño jmeni xi sʼiaon nga jngó jngó tsa totsejinni kjoa kjoaʼaíneno. Tsa tongini kuiyondao kao ʼndíxtino jchaño josʼiaon.
9. Jméni xi machjén nga sʼin xi chjotajchínga sʼin tjío nga tongini kʼoa kʼianga jefaʼato kʼiatsa jme kjoa sʼe.
9 Tsa superintendente xi tsʼe grupo sʼin tijnai, alikʼiajin saʼnda nijélai ndsʼee je númerole teléfonole, alikʼiajin fasjaiyai jñani tjíoni tsa kjoa jetjíojin. Tongini tʼetʼaxuin kʼoa chjónangilai je ndsʼee tsa kʼoatjín josʼin tjítʼaxo̱nli. Tsa kʼoasʼin kʼoétʼaxuin, jchaní jña kuinókjoalai tsa totsejinni kjoaxkón kuichone kʼoa jchaní jme nganʼio xi machjénle nga jngó jngó. Tjajinkuin jebi xi coordinador sʼin tíjnale je xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼoa ndsʼee jebi jé kuinchja̱ ijngokʼale je superintendente xi tsʼe circuito. Ndasʼin kuichomani tsa kʼoasʼin jtín sʼin si̱xá ngatsʼiaa. Kʼianga jetsín tikitíngini, je xi superintendente xi tsʼe circuito sʼin tíjnale je Margaret alikui titsakajnafeni nga̱ 36 hora nga ñaki tokui xá kisʼin nga tsakasenkao xi chjotajchínga sʼin tjío nga tsakásjai kʼoa tsakinyakao je ndsʼee xi ño siento basenla mani xi xin ʼnde kikatio (2 Cor. 11:27). Nga kʼoakisʼin, kisokole jña tsakationi je ndsʼee xi ʼnde koanchjénle.
10. Ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga sikuinda ndsʼee je xi chjotajchínga sʼin tjío (Juan 21:15).
10 Je xi chjotajchínga sʼin tjío kui xá kjinele nga sinʼio kon je ndsʼee kʼoa kuitsoyale xi tʼatsʼe Niná (1 Ped. 5:2). Kʼianga kjoaxkón sʼe, je xi títjon sʼin xi chjotajchínga sʼin tjío kuinga koasjaiya tsa nda tjíoni nga jngó jngó ndsʼee kʼoa tsa tjínle xi tjíokjine, najño kao jñani tjíoni. Je xi kjoaxkón bichóne tsakui nichxin nkjín sá nga nganʼio koa̱nchjénle, nga ninʼio kon kʼoa nga kui chja̱kaonajmíni xi tʼatsʼe Niná (tʼexkiai Juan 21:15).d Je Harold, xi ya tíjnajinle Comité xi tsʼe Sucursal jenkjín ndsʼee xi kjoaxkón bichóne fákaonajmí. Itso: “Tsee bichómani nga nda satío ijngokʼani kon je ndsʼee. Ningalani nda batio ijngokʼani, kui faʼaitsjenle jmeni xi koan. Jolani tsa xínkjín kʼien, tsakui kisicha jngo tsojmi xi nʼio chjí bekon kʼoa tsakuije̱ nga xkón tsakatio nga kjoa jaʼaine. Ba satío kon nga kui jebi faʼaitsjenle. Toxá kʼoasatíoni tokoán, ali tsakuijin xi tsonile nga tsínle kjoamakjain”.
11. Jmé nganʼio xi machjénle je ndsʼee xi kjoaxkón faʼatojin.
11 Nʼio chjíle nga koaitjenngi kjoafaʼaitsjen jebi xi chjotajchínga sʼin tjío: “Chjíʼndákao ʼya xi kjiʼndá” (Rom. 12:15). Je xi kjoaxkón faʼatojin machjénle nga kʼoakʼuínle nga tsjoake Jeobá kʼoa nga tsjoake je ndsʼee. Je xi chjotajchínga sʼin tjío koaan kuinyakao je ndsʼee nga jngo yaniʼya mani nga kʼoetsʼoa, nga skótʼaya, nga koai kjoajtín kʼoa nga kuitsoyason. Kʼoati koa̱n kuinyakao je xi xijchá ma nga kʼoakatatsole je ʼndíxtile nga tjín jmeni xi tsín tjóxinná ninga kjoaxkón faʼainená. Xi xijchá mao, kʼoatʼinlao ʼndíxtino nga miyole mani Jeobá kʼoa nga tsínkʼia tsjiónkon. Kʼoatʼinlao nga tjío je ndsʼee kao tichjaa jngo tjíjtsa Sonʼnde xi tjíonda nga kuinyakao (1 Ped. 2:17).
A koaan kʼoainganʼioá tsa kjoaxkón sʼe̱ ya jñani tsaan (Chótsenlai párrafo 12)h
12. Jméni xi sʼiaan nga koa̱n kʼoainganʼioá jñani kjoaxkón sʼe (chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
12 Xi koa̱n sʼiaan ngatsʼiaa. Tsa kjoaxkón sʼe̱ ya chrian jñani tsi, kʼoatʼinlai xi chjotajchínga sʼin tjío josʼin koa̱n kʼoainganʼiui. Tsakui nichxin koa̱n ya koatio choatseni ya ndʼiali je xi kjoaxkón kichone kʼoa tsa jeje̱ xi bichótsjoánganʼio jñani kjoaxkón sʼe. Tsakui nichxin koa̱n kʼoainganʼiui nga si̱kʼabí je tsojmi xi ma chine kʼoa tsa jmesa xi machjénle je ndsʼee. Jósʼin koa̱n kʼoainganʼiui tsa kjin jñani kjoaxkón sʼe̱. Koaan kʼoétsʼoantjai xi kjoaxkón bichóne. Kʼoati koa̱n kʼoai tao̱n xi kʼoasʼin machjén nga bʼainganʼiole je xi kjoaxkón bichóne (2 Cor. 1:8-11; 8:2-5). Kʼiatsa kʼoakoa̱nli nga ya kʼuín jñani kjoaxkón kisʼe, kʼoatʼinlai xi chjotajchínga sʼin tjío josʼin koa̱n kʼoainganʼiui. Kʼiatsa kʼoakʼuínli nga koa̱n kʼuínkʼainganʼiui sa̱kóyali josʼin kʼoainganʼiui, kʼiáni kʼoa jñáni.
KʼIANGA CHJOTA FITJENNGIKENÁ
13. Jméni xi ñʼai male je ndsʼee ya ʼnde jña tíchjoale xále Niná.
13 Ngisaa ñʼai male je ndsʼee kʼianga chjota fitjenngike. Je ndsʼee xi ya tjío jñani tíchjoale xále Niná, ñʼai male tao̱n, sokóchʼinle kʼoa biyaa xínkjín. Nga tíchjoale xále Niná ñʼai male xi chjotajchínga sʼin tjío josʼin tsjoánganʼiole je ndsʼee nga sínʼio kon. Kʼoakoan je Andréi, xi sa tsʼaxki̱ ya kjoaʼmiya xi jaʼato. Jngo tichjaa xi ya tíjnajin grupo jñani bʼakaole tsoyason ñʼai koanle tao̱n kʼoa kitsiʼaon, tichjaa jebi nkjín kʼa kitiya kʼoa tsín tikoan kisixáni. Ningalani tíchjoale xále Niná kʼoa ninga chʼinʼbi tjín, tsakásjaile je ndsʼee josʼin tsakinyakao, kʼoa je Jeobá kuenta kisʼin ngayeje jebi.
14. Jósʼin bakó xi chjotajchínga sʼin tjío nga je Jeobá sínʼiotʼa.
14 Xi koa̱n sʼin xi chjotajchínga sʼin tjío. Je Andréi jé Jeobá tsakʼétsʼoale kʼoa kʼoakisʼin jokji tjen kʼoakoanle. Je Jeobá jé kisichjén ndsʼee xi koan tsakinyakao tichjaa. Tjínkʼa ndsʼee xi tsʼe chjinexki kikao kʼoa tjínkʼa xi tao̱n kitsjoale. Kisichikontʼain Jeobá jmeni xi kisʼin ndsʼee jebi nga nʼiojin koan (Heb. 13:16). Xi chjotajchínga sʼin tiyo, tʼaixálao ndsʼee xi kjaʼaí kʼianga sʼechjoale xále Niná (Jer. 36:5, 6). Xi ngisa chjíle kuinga je Jeobá si̱nʼiotʼao. Jé koasenkaono nga kuinyakao je ndsʼee.
15. Jméni xi sʼiaan nga jtín sʼin kuiyoaa kʼianga chjota fitjenngikená.
15 Xi koa̱n sʼiaan ngatsʼiaa. Kʼianga chjota fitjenngikená tsakui nichxin tochoa choa kuiyojtián. Kuinga machjénsíni nga nda kjuinkoaa xíngiaa. Jé Na̱i xi bixkantʼakoaa, ali tsa jejin ndsʼee xi kontraná mani. Si̱chatʼalee xíngiaa tsa jñani tsín sasénná josʼín kʼoa tokjoan kʼoéndajiaan tsa jme kjoa sʼená (Prov. 19:11; Efes. 4:26). Ñá títjon kuinyakoaa xíngiaa (Tito 3:14). Je xi ya tjíojin grupo jñani bʼakaole tsoyason je Andréi kitsjoanganʼiole je tichjaa xi kitsiʼaon. Nda kichomani nga kʼoakisʼin nga̱ ngisaa jtín tsakatio ngatsʼi (Sal. 133:1).
16. Tojo tso Colosenses 4:3, 18, jósʼin koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee xi chjota fitjenngike.
16 Jmi mani je ndsʼee xi tosi tonda síxále Jeobá ningalani bʼéchjoa chjotaxá je xále Niná. Tjínkʼa ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya xi totʼatsʼe kjoamakjainle. Kʼoétsʼoantjé ndsʼee jebi kao familiale kʼoa kao ndsʼee xi binyakao nga sítoánntjai ngixko̱n kjoatéxoma kʼoa xi binyakao nga nʼio satío kjoamakjainlee (tʼexkiai Colosenses 4:3, 18).f Alikui kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toxitsjoa nga bʼetsʼoaa (2 Tes. 3:1, 2; 1 Tim. 2:1, 2).
Jósʼin tongini kuiyondao nga jngo yaniʼya maño tsa chjota koaitjenngikeno (Chótsenlai párrafo 17)
17. Jósʼin tongini kuiyondalee ndʼaibi tsa chjota koaitjenngikená.
17 Tongini tiyondalao ndʼaibi nga jngo yaniʼya maño jmeni xi sʼiaon tsa chjota koaitjenngikeno (Hech. 14:22). Alikuijin nikjaʼaitsjaon jmeni xi koa̱ntʼaon, tosa tosi tonda timiyo je Jeobá kʼoa tinyakao je ʼndíxtino nga kʼoati katasʼín. Tsa nikjáojion tʼeyanajmílao Jeobá jotjín tokon (Sal. 62:7, 8). Cho̱bayaño ngatsʼio ánni nga koa̱n si̱nʼiotʼañá je Jeobá.g Nʼio chjíle nga kʼuínyalao ʼndíxtino josʼin tsa totsejinni kjoa kjoaʼaíneno. Kʼoati nʼio chjíle nga tongini kʼuínyalao josʼin tsa chjota koaitjenngikeno kʼoa kʼoatʼinlao nga je Jeobá katasínʼiotʼa. Tsa kʼoasʼin tongini si̱katíondao, nʼiojin koa̱n kʼoa tsín yaole kuinyaxkónle.
18. Jósʼin kuiyoaa nichxin xi sʼa nroa.
18 Nda bʼé tokoán je kjoanyʼántokonle Niná (Filip. 4:6, 7). Nga tsjoáná kjoanyʼántokonle Niná alikui nʼio nikjáojiaan kʼianga chʼinʼbi sʼe, tsa kjoa kjoaʼaínená kʼoa tsa kʼiaje̱ nga chjota fitjenngikená. Jé xi chjotajchínga sʼin tjío síchjén nga binyakaoná. Kʼoati kui kjoanda tsjoáná nga binyakaongañá xíngiaa. Je kjoanyʼántokon xi tsjoáná Niná basenkaoná nga tongini biyondalee jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa, jolani je kjoañʼai xi nʼio tse (Mat. 24:21). Nga kʼia, nʼio chjíle nga tsín yaoná kuinyaxkónlee kʼoa kuinyakoaa xi kjaʼaí nga kʼoati tsín yaole katabinyáxkónle. Kʼianga jekjoaʼato kjoañʼai xi nʼio tse, alikui tijme kjoa sʼe̱ni kʼoa tsín tisi̱kjáojinñá. Nga kʼia, kuitjoson jmeni xi tjínndajinle Jeobá: nʼio ndasʼin kuiyoaa tokʼia saʼndani (Is. 26:3, 4).
KJOAJNDA 109 Kao ni̱ma̱ná katamatsjoachaa xíngiaa
a Je Jeobá me tokjitʼa nga je choʼndale síchjén nga binyakao je xi tse kjoa faʼatojin. Tsakui nichxin ji sichjénli nga kuisenkoai xi nganʼio machjénle. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan josʼin koa̱n kuinyakoaa xi kjoa faʼatojin.
b Jeremías 23:4: “Kʼoa sikatíoña je xi skóʼnda je xi ñaki nda sikuinda. Alikui titsokjonni kʼoa ni koatiochʼinxkónjinla, kʼoa nijngojin xi jcha, kui xi tso Jeobá”.
c Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.
d Juan 21:15: “Kʼia nga jetsakjen, Jesús kitsole Simón Pedro: Simón, ʼndíle Jonás, a ngisa tsjoachanái kaoni tsa jebi. Pedro kitsole: Jaon, Señor, ji ʼyai nga tsjoake̱le. Jesús kitsole: Tikuindai barréʼndína”.
e Alikui koa̱n nga je sucursal kʼoa tsa ya jña tjen sʼendiaanile xále Niná sikasén je carta xi mená si̱kasénlee je ndsʼee kao tichjaa xi ndoyá tjíoʼya.
f Colosenses 4:3, 18: “Kʼoatisʼin tʼetsʼoantjainajin, jméni nga je Nainá tsjoáʼndesíninajin xi tʼatsʼe énbi, nga kuinókjoaijin je kjoaʼma xi tʼatsʼe Cristo. Tojo tijna kjoañʼai totʼatsʼe. 18 An xi Pablo ʼmina xi tikjinino kao ndsa̱. Tjajintakon nga kjoañʼai tijna. Kjoanda katasʼeno. Kʼoa katama”.
g Chótsenlai je kjoaʼmiya xi ʼmi: “Tongini kuiyondaa kʼianga chjota koaitjenngikená”, xi faʼaitʼa Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe julio 2019.
h XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee kao chjoónle kui tsojmi xi ma chine bichókaole je ndsʼee xi kjoa kichone.