KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 36
KJOAJNDA 103 Xi bándiaaná jngoo kjoatjao xi tsʼe Niná
Si̱jélee nganʼio je xi chjotajchínga sʼin tjío
“Katanchja̱le chjotajchínga xi tsʼe chjotale Cristo” (SANT. 5:14).
XI TÍNCHJA̱NI
Ánni machjénni nga si̱jélee nganʼio je xi chjotajchínga sʼin tjío.
1. Jósʼin ʼyañá nga tsjoakená je Jeobá.
JE Jeobá tsjoakená. Jé Jesús kisikasén nga tsakʼéchjíntjainá kʼoa kʼoatsole je xi chjotajchínga sʼin tjío nga katasíkuindaná (Hech. 20:28). Je Jeobá kui xi mele nga tjao katabená je xi chjotajchínga sʼin tjío. Je xi chjotajchínga sʼin tjío fitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Jesús, xi jko̱ sʼin tíjnale jtín, tsjoánganʼioná kʼoa binyakaoná nga nda kuiyoaa ngixko̱n Niná (Is. 32:1, 2).
2. Tojo tso Ezequiel 34:15, 16, ʼyáni xi tsjoánganʼiole Jeobá.
2 Je Jeobá mandosinle xi tʼatsaan tonga ngisaa mandosinle je xi kjoa tjíofaʼatojin, kuinga je xi chjotajchínga sʼin tjío síchjénni ánni nga tsjoánganʼionile nga nda koatio ijngokʼa ngixko̱n Niná (tʼexkiai Ezequiel 34:15, 16).a Kui xi mele je Jeobá nga kʼoétsʼoalee tonga kʼoati kui xi mele nga kʼoakʼuínlee xi chjotajchínga sʼin tjío kʼiatsa nganʼio machjénná (Efes. 4:11, 12).
3. Ánni nga kuinyakaoniná ngatsʼiaa jmeni xi chótʼayajiaan.
3 Kui chótʼayajiaan jósʼin síchjén Jeobá je xi chjotajchínga sʼin tjío nga binyakaoná kʼianga nda kuiyoaa ngixko̱n. Xi títjon, kʼiáni machjén nga si̱jélee nganʼio xi chjotajchínga sʼin tjío. Xi majaoni, ánni nga tjínnenile kʼoasʼiaan. Kʼoa xi majanni, jósʼin binyakaoná. Jmeni xi jchaa kʼoati kuinyakao je xi nda tjíosíxále Niná nga ngisa chjí skoe̱ jmeni xi sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼoati jchaa jméni xi sʼiaan kʼiatsa nganʼio koa̱nchjénná.
KʼIÁNI MACHJÉN NGA SI̱JÉLEE NGANʼIO XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO
4. Jómani ʼyaa nga je nchja̱ni xi tsín tinda tjíoni ngixko̱n Niná ya Santiago 5:14-16, 19, 20 (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
4 Je Santiago kʼoakitso josʼin síchjén Jeobá je xi chjotajchínga sʼin tjío nga binyakaoná. I kitso: “A tíjnajinjngono xi tímʼen. Katanchja̱le chjotajchínga xi tsʼe chjotale Cristo” (tʼexkiai Santiago 5:14-16, 19, 20).b Nga chjota xi tímʼe kisikʼaxki̱ Santiago jé xokitsole xi tsín tinda tjíoni ngixko̱n Niná, nga̱ ya jña fisani kʼoakitso nga je katanchja̱le xi chjotajchínga sʼin tjío, ali tsa jejin xi chjinexki ma. Kʼoati kitso nga koa̱nndaya kʼianga jchatʼanile je jéele. Je xi tsín tinda tíjnani ngixko̱n Niná yaa mangóson joma nga chʼin katʼaná. Kʼianga tjochʼinná, kʼoaʼmilee je chjinexki jomaná kʼoa nitjosonñá jotsoná. Tikʼoasʼinni, kʼianga tsín tinda tiyoñá ngixko̱n Niná chjakaoñá je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa kʼoaʼmilee jme kjoa xi tíbʼetʼaná kʼoa nitjosonñá je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná.
Kʼianga timʼee tsʼe chjinexki mangián; kʼoa kʼianga tsín tinda tiyoñá ngixko̱n Niná jé xi chjotajchínga sʼin tjío nijélee nganʼio (Chótsenlai párrafo 4)
5. Jósʼin jchañá tsa nda tiyoaa ngixko̱n Jeobá.
5 Ya Santiago capítulo 5 kʼoatso nga si̱jélee nganʼio xi chjotajchínga sʼin tjío kʼiatsa tsen maná nga tsín tinda tiyoñá ngixko̱n Jeobá. Ngisaa nda nga tongini si̱jé nganʼio. Ya Biblia kʼoatso nga tsín tiñá chʼa̱nachanilee yaoná nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga nda tiyoaa ngixko̱n Jeobá kʼiatsa maini (Sant. 1:22). Kʼoakoan je chjotale Cristo xi Sardis tsʼe. Tonga je Jesús kʼoakitsole nga tsín tinda tjíoni ngixko̱n Niná (Apoc. 3:1, 2). Jósʼin jchañá tsa nda tiyoaa ngixko̱n Jeobá. Koaan si̱kjaʼaitsjeen tsa tojo kʼoakji tsjoa tjín tokoán nga tinixálee jokinʼia nga tosʼa tsangínsʼenngindá (Apoc. 2:4, 5). Koaan i̱ tso xi si̱kjaʼaitsjenjiaan: “A tojo tsjoake̱ña nga bʼexkia Biblia kʼoa a sikjaʼaitsjenjinña jme xi tso. A tsínkʼia sicha je kjoajtín xi satíoná kʼoa a tongini batejnandale. A tojo kʼoasʼin bʼenele yaona nga xinyasoan jokisʼian ngasʼa axo kui ngisa tsjoake̱ nga bʼetsaojian kʼoa nga nkjín tsojmi sʼe̱na”. Kʼiatsa kʼoatso xi si̱kjaʼaitsjenjiaan jchañá jñani ñʼai kjimaná kʼoa tikui koasenkaoniná nga si̱ndayaa yaoná. Tonga tsa jekui kʼoatinʼia xi tsín sasénle je Jeobá machjén nga chja̱koaa je xi chjotajchínga sʼin tjío.
6. Jméni xi sʼin tsa ʼya xi ai jée koa̱njngí.
6 Kʼiatsa ʼyani xi kui jée koa̱njngi xi bakinle nga chʼa̱sjejin ya jinjtín tjínnele kʼoeyanajmíle je xi chjotajchínga sʼin tjío (1 Cor. 5:11-13). Machjén nga tjín xi koasenkao ánni nga nda kʼoéjna ijngokʼani ngixko̱n Niná. Je Jeobá sichatʼale kʼiatsa koako nga kʼoakjima kjoaixinile je jéele (Hech. 26:20). Jngo koya josʼin koakoni kʼiaa nga kuitsoyale je xi chjotajchínga sʼin tjío jme jée xi tsakajngi.
7. ʼYásani xi machjén nga sijé nganʼio.
7 Je xi chjotajchínga sʼin tjío ali tsa tojejin binyakao xi jée bajngi. Kʼoati binyakao je xi ñʼai kjimale nga tjíosíkatío jme xi kisʼin ngasʼa (Hech. 20:35). Tobʼelañá, tsakui tinimetokuin xi chʼaotjín, ñʼaijin kjimali nga tinikʼéjnai. Ngisaa tsa droga kitsjentʼalai nga kjesa chotʼayajin, tsa pornografía kichotsenlai, tsa kinichajngi kʼoa tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjain nga tsínti koa̱nndayani. Ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjain nga tsín ʼya xi koasenkaoli. Kʼoatʼinlai je xi chjotajchínga sʼin tjío, kjuinrʼoéli jmeni xi kʼuínlai, tsjoáli kjoafaʼaitsjen kʼoa kʼoakuitsoli nga koa̱n nda kuijna ijngokʼai ngixko̱n Jeobá kʼiatsa ji xi si̱ndayai yaoli (Ecl. 4:12). Kʼiatsa tsínti ndatjínni tokuin nga kui tinimetokuin xi chʼaotjín, je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoakuitsoli nga kui kʼoasʼeni tokuin nga meli nda kuijna ijngokʼai ngixko̱n Jeobá kʼoa nga tsín to yaoli tichʼai (1 Cor. 10:12).
8. Jmé kjoani xi tsínkjoan machjén nga je sʼe̱jinle xi chjotajchínga sʼin tjío.
8 Alikuikjoan machjén nga toje kʼoakʼuín ʼndeʼndelee xi chjotajchínga sʼin tjío jñani tsín nda nʼia. Tobʼelañá, tsakui kʼoakʼuínlai jngo ndsʼee jmeni xi tsín nda kʼoe kon kʼoa tsa jeje̱ xi nʼio sijtiná, ʼndele nga tokjoan je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoakʼuínlai tosa tʼintjenngi je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús nga kʼoakitso nga ñá kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao ndsʼee (Mat. 5:23, 24). Kʼoati koa̱n ya kjoásjaiyai je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná xi kui nchja̱ni jósʼiaan nga ndʼé koaan, nga tsejta koaan kʼoa nga nda chósonnilee jme xi sʼiaan. Tonga tsa tsín tísʼendajin je kjoa koaan kʼia si̱jélai nganʼio je xi chjotajchínga sʼin tjío. Je xo̱n xi kisikasénle Pablo je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe kʼoakitsole jngo ndsʼee xi ya tsakʼejna nga katabasenkao je Evodia kao Síntique nga katabʼéndajin je kjoa xi kisʼele. Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoatisʼin koasenkaoli tsanda ji kʼiatsa nganʼio koa̱nchjénli (Filip. 4:2, 3).
ÁNNI MACHJÉNNI NGA SI̱JÉLEE NGANʼIO XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO
9. Ningalani soa koa̱nná nga kʼoéyanajmílee xi chjotajchínga sʼin tjío jme jée xi tsakijnyaa, ánni machjénni nga kʼoasʼiaan (Proverbios 28:13).
9 Tsakui nichxin soa koa̱nná nga kʼoéyanajmílee xi chjotajchínga sʼin tjío tsa ñʼai kjimaná nga tinikatioá jmeni xi chʼaotjín nimetokoán kʼoa tsa ai jée tsakijnyaa. Tonga machjén nga kʼoéyanajmílee, nga̱ kui xá tsjoále Jeobá nga kuinyakaoná nga nda kuiyo ijngokʼá ngixko̱n. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin koakoñá nga je Jeobá ninʼiotʼaa kʼoa nga nitjosoán jmeni xi tsoná. Je Jeobá tíjnandaa nga koasenkaoná (Sal. 94:18). Tjínjngoo tokoán nga sichatʼaná Jeobá tsa kʼoéyanajmílee xi chjotajchínga sʼin tjío jme jée xi tsakijnyaa kʼoa tsa tsín tikʼoasʼianñá (tʼexkiai Proverbios 28:13).c
10. Jókoa̱n kʼiatsa kʼoéʼmaa je jéená.
10 Tojosʼin tiʼyaa basenkaoná kʼianga nijélee nganʼio xi chjotajchínga sʼin tjío. Tonga tsa kʼoéʼmaa je jéená, tiñá si̱kiʼaonñá yaoná. Kʼoakoan je rey David kʼianga tsakʼéʼma je jéele, alikui tinda kisʼeni kon, alikui tinda tsakʼejnani ngixko̱n Niná kʼoa saʼnda kitjochʼinle (Sal. 32:3-5). Nga tsín tinda tiyoñá ngixko̱n Niná yaa mangóson joma nga miʼoaan. Tsa tsín ndi̱to̱n si̱xkilee yaoná sa táo sa táo koaan. Je Jeobá be nga tiñá nikiʼaonñá yaoná kʼianga bijnyijée, kuinga kʼoatsoniná nga kʼoéyanajmílee xi chjotajchínga sʼin tjío ánni nga nda kuiyo ijngokʼañá ngixko̱n Niná (Is. 1:5, 6, 18).
11. Jmésani xi koa̱n kʼiatsa kʼoéʼmaa je jée xi bijnyaa.
11 Kʼiatsa kʼoéʼmaa je jéená kʼoati kʼoakaotʼale xi kjaʼaí. Tsa kʼoasʼiaan, alikuijin tikui nganʼiotsjele Niná koandiaani ya jinjtín kʼoa likuijin tinda kuiyoñá (Efes. 4:30). Kʼoa tsa sʼe̱jinná nga ai jée kabajngi jngo ndsʼee, tjínnele kʼoakʼuínlee nga katabʼéyanajmíle xi chjotajchínga sʼin tjío.d Tsa kʼoéʼmatʼeen je jéele kʼoati ya tisotʼaa saʼnda ñá (Lev. 5:1). Nga tsjoachaa je Jeobá kʼoéyanajmíñá jokjoantjínni kjoa. Tsa kʼoasʼiaan, nda kuiyoaa ya jinjtín kʼoa kʼoati kuisenkoaa xi jée kabajngi nga nda kʼoéjna ijngokʼa ngixko̱n Niná.
JÓSʼIN BINYAKAONÁ XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO
12. Jósʼin kuinyakao xi chjotajchínga sʼin tjío xi nganʼio machjénle nga nda koatio ijngokʼani ngixko̱n Niná.
12 Ya Biblia kʼoatsole je xi chjotajchínga sʼin tjío nga katabinyakao xi nganʼio machjénle nga nda koatio ijngokʼani ngixko̱n Niná (1 Tes. 5:14). Kʼiatsa kisokojéeli, je xi chjotajchínga sʼin tjío nda skósonnile jmeni xi skónangili ánni nga skoe̱ni josʼin nikjaʼaitsjain kʼoa jotjín tokuin (Prov. 20:5). Skoee josʼin kuinyakaoli kʼiatsa kʼoéyanajmílai jmeni xi kinʼiai ninga soa koa̱nli. Kjuinrʼoéli ninga ñʼai koa̱nli josí kʼianga kʼoéyanajmílai (Job 6:3). Je xi chjotajchínga sʼin tjío títjonkjoanla kjuinrʼoé jmeni xi kʼuínlai kʼoa kʼiaa tsjoáli kjoafaʼaitsjen nga jesʼe̱jinle jokjoantjínni kjoa (Prov. 18:13). Majinle nga nichxin tjenkao nga bʼainganʼiole je ndsʼee kʼoa nga tjínkʼa ndsʼee xi machjénle nga nkjín kʼa chja̱kaonajmí.
13. Jmésa xi koa̱n sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kuinyakaoná (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
13 Ali tsakuijin kʼoakuitsoli xi chjotajchínga sʼin tjío xi ngisa chʼao kʼoee tokuin. Tosaa kʼoetsʼoantjaili kʼoa kui xi koasenkaoli nga nda sʼe̱ tokuin nga̱ kjuinrʼoé je Jeobá kʼianga kʼoetsʼoantjaili. Jmeni xi kuitsoli yaa kʼoangini jmeni xi tso Biblia, nga̱ je Énle Niná ya mangóson je siti̱ xi síndayaná (Sant. 5:14-16). Kui texto koasjai xi tsjoánganʼioli kʼoa xi koasenkaoli nga nda kuijna ijngokʼai ngixko̱n Jeobá (Is. 57:18). Je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáli yaa Biblia kʼoangini kʼoa kui xi koasenkaoli nga kui kʼoasʼiain jmeni xi sasénle Niná. Joxi jéni Jeobá xi i̱ títsoli: “Kui jebi je ndiaa. Ya titómjeyai” (Is. 30:21).
Kui Biblia síchjén xi chjotajchínga sʼin tjío nga sínʼio tokoán (Chótsenlai párrafo 13, 14)
14. Tojo tso Gálatas 6:1, jósʼin binyakao xi chjotajchínga sʼin tjío je xi “tokakajinská jée” (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
14 (Tʼexkiai Gálatas 6:1).e Kʼianga “jngo xi tokakajinská jée” síkʼaxki̱ Biblia, jé nchja̱ni xi tsín kʼoasʼin fikao yaole jotso kjoatéxomale Niná. Tsakui nichxin tsín nda kisikjaʼaitsjen jmeni xi kisʼin kʼoa tsa jaʼatone kjoatéxomale Niná. Tonga nga bakó kjoatsjoacha je xi chjotajchínga sʼin tjío, ngasin nganda fákaonajmí. Je én xi “tindachjota ngijngokʼao” sʼin faʼatoya, kʼianga én griego kui nchja̱ni jonikao jngo chjota kʼianga chjenʼndóson nindale kʼiatsa kabʼatjijin. Tojo sʼín jngo chjinexki nga tobijbi síkʼéjnanda nindale jngo chjota xi kamiʼaon kʼoati sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío nga binyakao je xi kabajngijée. Kui én fákao xi nda tso ánni nga tsín chʼao kʼoeni kon. Je Biblia itsole je xi chjotajchínga sʼin tjío: “Nda tikjaʼaitsjenlao yaono nga tijonnio”. Kui xi tsonile nga kuenta sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga tsjoá kjoafaʼaitsjen nga chjotajée ma saʼnda je kʼoa nga sakʼoa tsín nda sʼín. ʼNdele nga ngʼa kʼoasje yaole, tosaa nangitokon ma kʼoa bakó kjoamatokon (1 Ped. 3:8).
15. Jmé xi koa̱n sʼiaan kʼiatsa kjoa tibitjatojiaan.
15 Koaan kʼoéyanajmílee je xi chjotajchínga sʼin tjío jme kjoa xi tibitjatojiaan nga̱ tsín ʼya xi kʼoeyanajmíle jmeni xi kʼuínlee. Kʼoaʼmile nga tsín totsʼe kjoafaʼaitsjen sichjén kʼianga tsjoá kjoafaʼaitsjen, nga ya Biblia kʼoangini jmeni xi kuitso kʼoa nga kuinyakaoná kʼianga kjoa bitjatojiaan (Prov. 11:13; Gál. 6:2). Ningalani kjaʼaí kjaʼaí sʼín nga jngó jngó xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa ninga tjínkʼa xi ngisa jetjínle kjoafaʼaitsjen, koaan si̱jélee nganʼio toʼyani xi chjotajchínga sʼin tíjna ya jinjtín. Tonga tsín koa̱n si̱jélee kjoafaʼaitsjen ngatsʼi tsa tokuini xi mená nga jngo xi kui kʼoakuitsoná jmeni xi skénndiaaná. Alikui kʼoasʼiaan josʼín je chjota xi tokui sítjoson jmeni xi kjenndiaale. Tjínnele kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia (2 Tim. 4:3). Kʼianga kʼoéyanajmílee je xi chjotajchínga sʼin tíjna jme kjoa xi tibitjatojiaan, tsakui nichxin kui skónanginá tsa jetsakʼeyanajmílee jngo xi kʼoati chjotajchínga sʼin tíjna kʼoa jmé kjoafaʼaitsjen kitsjoaná. Kʼiatsa kui tibʼeyanajmílee jme kjoa xi tibitjatojiaan, nga nangitokon ma tsakui nichxin kʼoati koasjai nganʼio josʼin kʼianga tsjoáná kjoafaʼaitsjen (Prov. 13:10).
JMÉNI XI KOA̱N SʼIAAN NGA JNGÓ JNGOÁ
16. Jméni xi machjén nga sʼiaan nga jngó jngoá.
16 Je xi chjotajchínga sʼin tjío síkuindaná kʼoa tsjoáná kjoafaʼaitsjen, tonga alikui je kʼoatsoná jmeni xi tjínnená sʼiaan. Nga jngó jngóñá nga koakoá nga tsjoachaa je Jeobá kʼoa nga mená nga nda kuiyoaa ngixko̱n. Kuinga machjénni nga nda chósonnilee jmeni xi kuixoán kʼoa jmeni xi sʼiaan. Kʼoa tijé Jeobá koasenkaoniná nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan kʼoa nga kixi kjuintʼalee (Rom. 14:12). Kuinga kui Biblia síchjénni je xi chjotajchínga sʼin tjío nga katamajinná josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá, tonga ñá xi kuixónñá jmeni xi sʼiaan. Tsa ñásoa chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan, channi “koanngakaole” je kjoafaʼaitsjenná (Heb. 5:14).
17. Jméni xi mele Jeobá nga sʼiaan.
17 Tsee kjoanda tjínná nga je Jeobá tinixálee. Jé Jesús kisikasén nga tsakʼéchjíntjainá, kʼoa nga kʼoakisʼin koaan kuiyoaa ngantsjai nichxin (Juan 10:11). Kʼoa je Jeobá, jé xi chjotajchínga sʼin tjío tísíchjén nga tísítjoson je én xi tso: “Kuinyandaña je xi sikuindano, xi kui kʼoasʼin josʼin mena. Kao kjoachjine kʼoa kao kjoankjíntokon koandiaano” (Jer. 3:15). Kʼiatsa tínroajen tokoán kʼoa tsa tsín tinda tiyoñá ngixko̱n Niná koaan kʼoakʼuínlee je xi chjotajchínga sʼin tjío nga katabinyakaoná, nga̱ jé xi chjotajchínga sʼin tjío síchjén Niná nga basenkaoná.
KJOAJNDA 31 Titómjekoai ngantsjai Jeobá
a Ezequiel 34:15, 16: “Ansoa skoʼnda barréna kʼoa sikʼéyokjáyaña, kui xi tso je Jeobá xi batéxomale ngayeje. 16 Je xi kicha koasjaiña, je xi kitsaoba kjoaʼaikaoña, je xi kitsiʼaon koajtéjonña kʼoa tsjoanganʼiole je xi tsínle nganʼio. Tonga je xi yʼai kjoan kʼoa xi taja kjoan sikjesonña. Kʼoa kjoañʼai tsjoale”.
b Santiago 5:14-16, 19, 20: “A tíjnajinjngono xi tímʼen. Katanchja̱le chjotajchínga xi tsʼe chjotale Cristo, katabʼétsʼoantjai xi tʼatsʼe xi tímʼen, katasíkajon siti̱ kao jaʼaínle Nainá. 15 Tsa makjainná kʼia nga bʼetsʼoantje, kuitjontjai je xi tímʼen, kʼoa je Nainá sikisótjen. Tsa tsajngi jée, kʼoasʼin cha̱tʼale. 16 Chja̱ʼatakontʼalao xíngio, tʼetsʼoantjao xíngio, jméni nga koa̱nndasínio. Je kjoabʼetsʼoale chjotakjoakixi kjaí tjínle nganʼio, kjaínga nda bitjosonle. 19 ʼNdíndsʼe, tsa jngo xi jon xi xin kile ndiaakixi, kʼoa tsa xijngo nchjale nga sikʼófayatʼanile Niná, 20 je xijngo xi kinchja̱le nga kisikʼófayatʼanile Niná chjotabe xi xin ndiaa ki, katabe nga kʼoasjentjaini kjoabiya jngo chjota. Ali tokʼoakji jée xi kʼoeʼma”.
c Proverbios 28:13: “Je xi bʼéʼma jéele alikui nda kʼoéjna, tonga je xi bʼéjnatsen kʼoa síkʼéjna jéele sa̱kóle kjoamatokon”.
d Tsa jejaʼato choatse kʼoa tsa tojo kje bʼéyanajmíjinle xi chjotajchínga sʼin tjío jme jée xi tsakajngi jngo ndsʼee, nga kixi mangíntʼalee Jeobá koaan ñá kʼoakʼuínle je xi chjotajchínga sʼin tjío.
e Gálatas 6:1: “ʼNdíndsʼe, tsa jngo xi tokakajinská jée, jon xi jenda mangínkao je Espíritu Santo, tindachjota ngijngokʼao kao kjoaʼindajintakonno. Nda tikjaʼaitsjenlao yaono nga tijonnio, jméni nga tsín tsa kʼoati jon sikaosínino”.