KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 29
KJOAJNDA 87 Nroai, katatjoli nganʼio
Jósʼiaan nga nda kjoafaʼaitsjen kʼoee
“Kʼianga tsjoale kjoafaʼaitsjen skotsenle” (SAL. 32:8).
XI TÍNCHJA̱NI
Jósʼiaan nga kʼoee kjoafaʼaitsjen xi kuinyakao xíngiaa.
1. ʼYáni xi tjínnele tsjoá kjoafaʼaitsjen kʼoa ánni.
TJÍNKʼA chjota xi choa ñʼai male nga tsjoá kjoafaʼaitsjen kʼoa tjínkʼa xi ñʼai male. Ngatsʼiñá nga koa̱n kʼoailee kjoafaʼaitsjen xíngiaa ni choa ñʼai maná kʼoa ni mai. Nga̱ je Jesús kʼoakitso nga kʼoasʼin ʼyanile je xi chjotatjenngile ma nga bakóle kjoatsjoacha xínkjín (Juan 13:35). Kuinga tsjoachaa je ndsʼee nga kjoafaʼaitsjen bʼainilee kʼianga tjen ndiaale. Je Biblia kʼoatso nga ngisa mamiyoaa xíngiaa kʼianga kjoafaʼaitsjen bʼailee (Prov. 27:9).
2. Jmé xi machjén nga sʼin xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa ánni (kʼoati chótsenlai je recuadro “Kjoafaʼaitsjen xi bʼainá nga sʼejna je kjoajtín nga jinle xomana”).
2 Je Jeobá kao Jesús kui xá tsjoále xi chjotajchínga sʼin tjío nga sikuinda je jtín, kuinga tjínnenile koa̱nle tsjoá kjoafaʼaitsjen (1 Ped. 5:2, 3). Je xi chjotajchínga sʼin tjío kuenta sʼínná nga jngó jngoá. Tobʼelañá, kʼianga batíonda je kjoanokjoaya xi tsjoá ya jinjtín yaa Biblia bʼangini je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá. Kʼoati tsjoáná kjoafaʼaitsjen xi machjénná nga jngó jngoá kʼoa binyakao xi jekisikjinle naxinandále Jeobá nga nʼio satío ijngokʼa je kjoamakjainle. Tonga ali tsa tojejin xi chjotajchínga sʼin tjío xi tjínnele tsjoá kjoafaʼaitsjen, kʼoati machjén nga koa̱nná kʼoasʼiaan ngatsʼiaa.
3. 1) Jmé xi koa̱n sʼiaan nga nda kjoafaʼaitsjen kʼoailee xíngiaa (Isaías 9:6; kʼoati chótsenlai je recuadro “Chjénngiaa choa̱le Jesús kʼianga kjoafaʼaitsjen kʼoee”). 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
3 Ya Biblia nkjín choa̱ faʼaitʼa xi bakóyaná nga koa̱nná nda kjoafaʼaitsjen kʼoailee xíngiaa. Tobʼelañá, ya Biblia kʼoatso nga nʼio nda “male tsjoá kjoafaʼaitsjen” je Jesús (tʼexkiai Isaías 9:6).a I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jmé xi sʼiaan kʼiatsa ʼya xi kjoafaʼaitsjen sijéná kʼoa jósʼiaan nga kʼoailee kjoafaʼaitsjen je xi tsín toxá kasíjéni. Kʼoati jchaa jókji chjíle nga kʼiakjoan bʼailee kjoafaʼaitsjen xíngiaa kʼianga machjénle.
KʼIANGA ʼYA XI KJOAFAʼAITSJEN SÍJÉNÁ
4, 5. Jmé xi tjínnele si̱kjaʼaitsjejiaan kʼianga ʼya xi kjoafaʼaitsjen síjéná. Jngo choa̱ tʼejnai.
4 Kʼiatsa ʼya xi kjoafaʼaitsjen sijéná tsakui nichxin tsjoa sʼe̱ tokoán kʼoa tokjoan kʼoailee kjoafaʼaitsjen. Tonga machjén nga títjonkjoanla si̱kjaʼaitsjenjiaan tsa majin kjoaixiná tʼatsʼe jmeni xi tíkjonangi. I̱ tso xi si̱kjaʼaitsjenjiaan: “A nda ʼbe jmeni xi tíkjonangina kʼoa a ʼbeña jme kjoafaʼaitsjen xi tsjoale”. Tongisa nda nga kʼoakʼuínlee nga je kʼoakatatsole jngo ndsʼee xi bele tokoán nga koasenkao.
5 Si̱kjaʼaitsjenla kʼiatsa nʼio táo chʼin tjínle jngo miyoná. Tsa kʼoakuitsoná nga jetsakásjaiya josʼin mele sixki, jósʼiaan tsakui skónanginá jñánile xki xi ngisa skénndiaale. Tsa ñálani xi kui chʼin tjínná ʼyajián josʼin si̱xkiaa, tonga tsa tsín chjinexki maa kʼoa tsa tsín ʼyaa xi tʼatsʼe xki tongisajin nda nga kʼoakʼuínlee nga tosa chjinexki katakjonangile.
6. Ánni tsín tokjoán kjoafaʼaitsjen kʼoainilee xíngiaa.
6 Tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ʼyaa jmeni xi kʼuínlee je miyoná kʼoa kjitʼanangi kʼoailee kjoafaʼaitsjen, tonga kuenta sʼiaan nga i̱ tso Proverbios 15:28: “Je ni̱ma̱le chjota xi kixi títjonkjoanla síkjaʼaitsjenjin kʼoa kʼiaa nchja̱”. Ningalani ʼyaa jmeni xi kʼuínlee xíngiaa, machjén nga títjonkjoanla nda kjoásjaiyaa jotjínni kjoa, kʼoétsʼoalee Jeobá kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin kuisenkoaa. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, ndajin kjoafaʼaitsjen kʼoailee xíngiaa kʼoa sa̱sénjinle Jeobá. Kataʼyala jokoan je Natán.
7. Jméni xi bakóyaná jokisʼin Natán.
7 Je David koanmele nga jngo yo̱ngo̱ kʼoendale Jeobá kʼoa je Natán kʼoakitsole nga koa̱n kʼoasʼin. Tonga je Jeobá kʼoakitso nga tsín je David kʼoenda je yo̱ngo̱. Jéjinni Jeobá títjon kiskonangile tsakai Natán kʼianga kjesa kʼoatsojinle David nga koa̱n kʼoenda je yo̱ngo̱ (1 Crón. 17:1-4). Choa̱ jebi kui bakóyaná nga tsín koa̱n tokjoán kʼoakʼuínlee jme xi sʼin kʼiatsa ʼya xi kjoafaʼaitsjen sijéná (Sant. 1:19).
8. Ánni nga tsín koa̱n tokjoán kjoafaʼaitsjen kʼoainilee tsa ʼyani.
8 Ánni nga tsín koa̱n tokjoán kjoafaʼaitsjen kʼoainilee tsa ʼyani. Tsa tsín nda kuichomani jmeni xi sʼin, ñájin kʼoakaotʼaná kʼiatsa ñá kabʼailee kjoafaʼaitsjen. Kuinga machjénni nga títjonkjoanla nda si̱kjaʼaitsjenjiaan kʼianga kjesa kjoafaʼaitsjen bʼaijián.
JÓSʼIAAN NGA KʼOAILEE KJOAFAʼAITSJEN JE XI TSÍN TOXÁ KASÍJÉNI
9. Jmé xi tjínnele sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga kjesa kjoafaʼaitsjen tsjoájinle jngo ndsʼee (Gálatas 6:1).
9 Sakʼoa je xi chjotajchínga sʼin tjío tsjoále kjoafaʼaitsjen jngo ndsʼee kʼiatsa tsín nda tísʼín (tʼexkiai Gálatas 6:1).b Tsakui nichxin kui kʼoatísʼín jngo ndsʼee jmeni xi tsín kixi tíjna kʼoa chanjin koa̱njngijée kʼiatsa tosi tonda kʼoasʼin. Je xi chjotajchínga sʼin tjío binyakao je ndsʼee nga̱ kui xi mele nga tosi tonda je Jeobá katasíxále ánni nga koa̱n kʼoéjnani ngantsjai nichxin (Sant. 5:19, 20). Je xi chjotajchínga sʼin tjío títjonkjoanla básjaiya tsakui kʼoatísʼín kjoaixi je ndsʼee jmeni xi tsín kixi tíjna kʼianga kjesa jme kjoafaʼaitsjen tsjoájinle. Kʼoati kuenta sʼín nga tsjoáʼndená Jeobá nga ñásoa chjoejiaan jmeni xi nʼia kʼianga ʼyaa jotso kjoatéxomale (Rom. 14:1-4). Tonga jósʼin kuinyakao xi chjotajchínga sʼin tjío kʼiatsa skoe̱ nga kui kʼoatísʼín je ndsʼee jmeni xi tsín kixi tíjna.
10-12. Jmé xi tjínnele sʼin xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼianga tsjoále kjoafaʼaitsjen je xi tsín toxá kasíjéni. Jngo choa̱ tʼejnai (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
10 Je xi chjotajchínga sʼin tjío alikui choa ñʼai male nga tsjoále kjoafaʼaitsjen je xi tsín toxá kasíjéni. Je Pablo kʼoakitso nga tjínkʼa ndsʼee xi tsín be yaole tsa chʼao tjíosʼín kʼoa tsín be tsa kjoafaʼaitsjen machjénle. Kʼianga kjesa jme kjoafaʼaitsjen tsjoájin xi chjotajchínga sʼin tjío tongini bationda josʼin tsjoá kjoafaʼaitsjen ánni nga kʼoaʼénsíni je xi kjoafaʼaitsjen kʼoaile.
11 Jngola choa̱ kataʼyaa. Je chjota xi tsojmintje bántje, títjonkjoanla binyáxó je nangi kʼoa kʼiaa bʼéntje na̱xi̱n kʼoa xijema basénndále ánni nga kuiso̱ni je na̱xi̱n xi kasʼentje. Tikʼoasʼinni, kʼiatsa kʼoasʼin ʼyale nga nda chjota je xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoaʼénjin je ndsʼee jmeni xi kuitsole kʼoa kʼiaa kjoakaonajmí kʼianga bele kon. Kʼoakuitsole nga kuinga kjoakaonajmíni nga chjí be kʼoa nga mandosinle.
12 Kʼianga fákaonajmí xi chjotajchínga sʼin tíjna je ndsʼee kʼoatsole nga ngatsʼiñá nga sakʼoa tsín nda nʼia kʼoa nga machjén sakʼoa nga ʼya xi kjoafaʼaitsjen tsjoáná (Rom. 3:23). Ngasin nganda fákaonajmí kʼoa yaa Biblia bʼangini nga kʼoatsole jñani tsín nda tísʼín. Kʼianga majinle je ndsʼee nga tsín nda tísʼín, je xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoatsole jmeni xi sʼin nga sindaya yaole. Kʼoa xijema, kʼoatsole nga nda sʼín nga bʼaʼén je kjoafaʼaitsjen xi bʼaile kʼoa bʼétsʼoantjai (Sant. 5:15).
Nga bakó kjoatsjoacha xi chjotajchínga sʼin tjío ngisaa bʼaʼén je xi kjoafaʼaitsjen bʼaile ninga tsín toxá kasíjéni (Chótsenlai párrafo 10-12)
13. Jmé xi sʼin xi chjotajchínga sʼin tjío nga skoe̱ tsa kamajinle je ndsʼee jmeni xi kaʼmile nga kjoafaʼaitsjen kabʼaile.
13 Kʼianga tsjoá kjoafaʼaitsjen je xi chjotajchínga sʼin tíjna sakʼoa kjaʼaísʼin majinle je ndsʼee xi kjoafaʼaitsjen bʼaile. Nga tsín kʼoakatama, je xi chjotajchínga sʼin tjío skósonnile jokuitso nga skónangile je ndsʼee tsa kamajinle jme xi kaʼmile kʼoa tsa be jme xi sʼin nga sindaya yaole (Ecl. 12:11).
JÓSʼIAAN NGA KJOAFAʼAITSJEN KʼOEE
14. Ánni tsín kʼia kʼoainilee kjoafaʼaitsjen xíngiaa kʼianga jtiná.
14 Nga chjotajée maa sakʼoa kui kʼoanʼia kʼoa kui kʼoabixoán jmeni xi tsín sasénle xi ngikʼa (Col. 3:13). Ya Biblia kʼoatso nga sakʼoa síjtiná jmeni xi tsoná xíngiaa (Efes. 4:26). Kuinga tsín koa̱n kʼia kʼoainilee kjoafaʼaitsjen xíngiaa kʼianga jtiná, nga̱ ya Biblia itso: “Je chjota xi majtile likui sʼín xi kjoakixi ngixko̱n Niná” (Sant. 1:20). Tsa kʼia kʼoailee kjoafaʼaitsjen xíngiaa kʼianga jtiná tongisajin koa̱ntseya kjoa kʼoa likuijin nda kuichomani. Tonga alikui xi tsonile jebi nga to kʼoaiʼndelee xíngiaa kʼiatsa jme xi kuitsoná, koaan kʼia chja̱kaonajmiá kʼianga tsínti jtininá. Kataʼyala jme xi bakóyaná jokisʼin Elihú kʼianga kjoafaʼaitsjen kitsjoale je Job.
15. Jmé xi bakóyaná jokisʼin je Elihú (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
15 Je Elihú nda tsakasénño kʼianga tsakjáonajmí Job kao chjota xi kichokonle. Ningalani tsín kisasenle Elihú nga kinrʼoé jmeni xi tsakʼinle Job kʼoati tsín kisasenle nga ngisa kixi tsakʼasje yaole Job tikʼoajinni Niná. Tonga alikui tokjoán tsakatekjáyale, kʼiaa ngasin nganda tsakjákaonajmí kʼianga jekoan kinchja̱ chjota xi ngikʼa kʼoa tsakakóle kjoaxkóntokon (Job 32:2; 33:1-7). Je choa̱le Elihú kui bakóyaná nga kʼia kʼoailee kjoafaʼaitsjen xíngiaa kʼianga tsín jtiná, ngasin nganda chja̱kaonajmiá kʼoa koakolee kjoaxkóntokon (Ecl. 3:1, 7).
Ningalani koanjtile Elihú jmeni xi kitso Job, kʼiaa kitsjoale kjoafaʼaitsjen nga jetsínti jtinile kʼoa ngasin nganda tsakjákaonajmí (Chótsenlai párrafo 15)
TOSI TONDA KʼOAILEE KJOAFAʼAITSJEN XÍNGIAA KʼOA CHʼA̱ʼÉN JMENI XI KʼUÍNNÁ
16. Jmé xi bakóyaná jotso Salmo 32:8.
16 Je texto xi yʼangini kjoaʼmiya jebi, itso: “Kʼianga tsjoale kjoafaʼaitsjen skotsenle” (tʼexkiai Salmo 32:8).c Kʼianga kjoafaʼaitsjen tsjoáná Jeobá kuenta sʼínná kʼoa basenkaoná nga nitjosoán jmeni xi tsoná. Tikʼoasʼinni, kʼiatsa ʼya xi kjoafaʼaitsjen kʼoailee kʼoati sʼiaan josʼín je Jeobá, kuenta sʼiaan kʼoa kuisenkoaa xíngiaa nga kuitjosonle je kjoafaʼaitsjen xi kʼoailee.
17. Jósatío tokoán kʼianga ya Biblia bʼangini je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je xi chjotajchínga sʼin tjío (Isaías 32:1, 2).
17 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi ngisaa timachjénngáni nga kʼoailee kjoafaʼaitsjen xíngiaa (2 Tim. 3:1). Nga ya Biblia bʼangini je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná xi chjotajchínga sʼin tjío yaa mangóson je “xo̱ngá xi tjín ya ʼnde jñani kixí chon” nga̱ nda sʼe tokoán kʼoa binyakaoná nga tosi tonda je Jeobá nixálee (tʼexkiai Isaías 32:1, 2).d Bʼailee kjoanda je ndsʼee kʼianga tsjoáná kjoafaʼaitsjen xi machjénná (Prov. 25:11). Tosi tonda si̱jélee kjoachjine je Jeobá ánni nga jchañá josʼiaan kʼiatsa kjoafaʼaitsjen kʼoailee je ndsʼee kʼoa tsa ñá xi kjoafaʼaitsjen kʼoainá.
KJOAJNDA 109 Kao ni̱ma̱ná katamatsjoachaa xíngiaa
a Isaías 9:6: “Nga̱ jngo ʼndíxʼin katsinná, jngo ʼndí kabʼainá; kʼoa jé kʼoaile xá nga koatexoma. Kʼoa i kʼuín: Xi male tsjoá kjoafaʼaitsjen, Niná xi tjínle nganʼio, Nʼai xi tíjna ngantsjai, Chjotatítjon xi tsʼe Kjoanyʼán”.
b Gálatas 6:1: “Ndíndsʼe, tsa jngo xi tokakajinská jée, jon xi jenda mangínkao je Espíritu Santo, tindachjota ngijngokʼao kao kjoaʼindajintakonno. Nda tikjaʼaitsjenlao yaono nga tijonnio, jméni nga tsín tsa kʼoati jon sikaosínino”.
c Salmo 32:8: “Sichoyale kʼoa xínyale jokji ndiaa xi kʼuínyai. Kʼoa kʼianga tsjoale kjoafaʼaitsjen skotsenle”.
d Isaías 32:1, 2: “Koeni, jngo rey xi kao kjoakixi koatexoma; kʼoa je xi chjotatítjon tjío, kao kjoakixi koatexoma. 2 Kʼoa nga jngó jngó yaa koa̱nngóson jngo ʼnde jñani bijnaʼmalee je ntjao̱, jngo ʼnde jñani bijnangʼiánlee je jtsínʼio, yaa koa̱nngóson je xo̱ngá xi tjín ya ʼnde jñani kixí chon, joni tsa ngʼiánle jngo na̱xi̱ xi nʼioje kji, xi tíjna ya ʼndekixí”.